KRAJEVI REPUBLIKE HRVATSKE

Republika Hrvatska dijeli se na:

● BREŽULJKASTI KRAJ ● PRIMORSKI KRAJ

● NIZINSKI KRAJ ● GORSKI KRAJ

(imena krajeva su napisana u bojama u kojima ih možeš naći označene na karti u udžb. na str. 92. i 93.)

BREŽULJKASTI KRAJEVI

PRIRODNO – ZEMLJOPISNI UVJETI BREŽULJKASTIH KRAJEVA

- prevladavaju brežuljci i gore

- obuhvaća područje Hrvatskog zagorja, Prigorja, samoborskog kraja, Vukomeričkih gorica,

Korduna i Banovine

- u brežuljkaste krajeve ubrajaju se:

• BILOGORA • MOSLAVAČKA GORA • IVANČICA

• MEDVEDNICA • KALNIČKO GORJE • SAMOBORSKO GORJE

• ŽUMBERAČKO GORJE • PAPUK • KRNDIJA • PSUNJ

- brežuljkasti kraj obuhvaća i područja Banovine i Korduna. U njima su najviše PETROVA

I ZRINSKA GORA

(navedena gorja pronađi na karti u udžbeniku na str. 94)

- zime su hladne, a ljeta vruća s padalinama

- prevladavaju listopadne i mješovite šume hrasta kitnjaka i graba

- u gorama je rasprostranjena šuma bukve

- TLO JE ZBOG KIŠA KOJA GA ISPIRU MANJE PLODNO.

- najpoznatije RIJEKE brežuljkastih krajeva su:

• KUPA • BEDNJA • SUTLA • KRAPINA

• KORANA • DOBRA • MREŽNICA

( navedene rijeke pronađi na zemljovidu Republike Hrvatske)

 GOSPODARSTVO BREŽULJKASTIH KRAJEVA

- stanovnici brežuljkastih krajeva bave se uglavnom POLJOPRIVREDOM

- tlo je slabije kvalitete pa se bave više VOĆARSTVOM, VINOGRADARSTVOM i STOČARSTVOM

- NAJRAZVIJENIJE su DRVNA, PREHRAMBENA (peradarstvo, govedarstvo i svinjogojstvo)

I TEKSTILNA industrija

- obiluje prirodnim ljepotama (Parkovi prirode MEDVEDNICA I PAPUK te ŽUMBERAČKO I

SAMOBORSKO GORJE)

- brežuljkasti krajevi obiluju TERMALNIM i LJEKOVITIM izvorima vode.

- ima mnogo toplica:

• STUBIČKE TOPLICE • KRAPINSKE TOPLICE

• VARAŽDINSKE TOPLICE • TUHELJSKE TOPLICE

• TOPUSKE TOPLICE

NASELJA BREŽULJKASTIH KRAJEVA

SELA:

- zbog reljefa nalaze se na brežuljcima, MALENA su i RAŠTKANA

- tradicionalne su kuće prizemnice, s krovom od slame. Gradile su se od drva i zemlje. Danas su

kuće zidane.

GRADOVI:

- obično su smješteni u podnožju brežuljaka ili između njih

- svi gradovi imaj povijesnu jezgru s trgom, crkvom te zgradama koje svjedoče o starosti grada

- veći i važniji gradovi brežuljkastog kraja jesu:

• KRAPINA • PETRINJA • SLUNJ

• DARUVAR • PAKRAC

(pronađi navedene gradove na karti u udžb. na str. 99, pronađi ih na velikom zemljovidu RH i pročitaj
zanimljivosti o njima u udž. na str. 100 i 101)
 POVIJESNE I KULTURNE ZNAMENITOSTI BREŽULJKASTIH KRAJEVA

CRKVE

- u brežuljkastim krajevima osobito su privlačne i vrijedne crkve Hrvatskog zagorja u :

• LEPOGLAVI • BELCU

• MARIJI BISTRICI – najpoznatije hrvatsko svetište koje je posjetio i Papa Ivan Pavao II.

MUZEJI

- iz najdavnijeg prapovijesnog razdoblja ističu se nalazišta pračovjeka ušpiljama HUŠNJAKOVO u

KRAPINI i VINDIJA kod VARAŽDINA

• HUŠNJAKOVO – gradić Krapina poznat je po nalazištu pračovjeka u špilji Hušnjakovo

- tamo su pornađene kosti ljudi i životinja iz davne prošlosti

- nađeni su i predmeti oblikovani od kamena i kosti

- danas se čuvaju u muzeju u Krapini – MUZEJ KRAPINSKIH NEANDERTALACA

• GALERIJA HLEBINE – u Hlebinama su u 20. st. slikar Krsto Hegedušić i seljaci Ivan Generalić i

Franjo Mraz počeli SLIKATI NA STAKLU

- njihova umjetnost doživljava svjetsku slavu – NAIVNA UMJETNOST

- danas su u Galeriji Hlebine izložene slike naivne umjetnosti s podravskim

motivima

DVORCI

- u brežuljkastom zavičaju sačuvani su stari utvrđeni gradovi i dvorci u kojima su živjeli vlastelini:

• TRAKOŠĆAN – dvorac u blizini Varaždina, posjećuju ga brojni turisti

• VELIKI TABOR – dvorac na sjeverozapadu Hrvatske (muzej, izložbe, viteški turniri,...)

• DVORAC OZALJ – u blizini Karlovca (pokraj njega teče rijeka Kupa, zavičajni muzej)

KULTURNA I NARODNA BAŠTINA

- festival Kajkavske popevke u Krapini, Samoborski fašnik, poklade u Međimurju,...

POZNATE OSOBE BREŽULJKASTOG KRAJA

• ANTUN MIHANOVIĆ – tekstopisac hrvatske himne (Horvatska domovina)

• LJUDEVIT GAJ – hrvatski pisac, političar i novinar. Napisao prvi hrvatski pravopis na štokavskom

narječju, utemeljitelj ilirskog pokreta

• IVAN GENERALIĆ – najpoznatiji slikar hrvatske naivne umjetnosti

• MATIJA GUBEC – vođa Seljačke bune u 16. st. protiv feudalaca (bogati), pogubljen na Markovu

trgu u Zagrebu

(pročitati i pogledati fotografije u udžb. na str. 102, 102A, 102B i 103)