Postavku da je lasinjska kultura istovremena s badensko-kostolakom fazom i ranom vuedolskom

kulturom Dimitrijevi e sam u kasnijim radovima ispraviti, osobito zahvaljujui stratigrafskim

pokazateljima iz Vinkovaca (Hotel), uoavajui relativnokronoloki prioritet lasinjske kulture u

cjelini.

ENEOLITIK U BiH:

Istraivanja eneolitika u BiH poela su 1893. godine iskopaanjima na Debelom Brdu kod Sarajeva i
nastavljena su do danas. Cjeline: S Bosna, Srednja Bosna, dinarsko krko podruje i Hercegovina. Za
razliku od neolitika, tijekom eneolitika je mogue izdvojiti samo 2 osnovne kulturne zone (kulturne zone
se ne poklapaju sa cjelinama):

1. dinarsko-krko podruje I Hercegovina

2. Bosna

Povijest istraivanja: 3 razvojne faze:

1893.- Franjo Filiala istrauje naD. Brdu- vieslojno nalazite s eneolitikim slojem.
1958.-1959.- nova nalazita- Vis kod Dervente i Brdo u Dvorovima kod Bjeljine
1959./1960.- Pivnica-najvanije nalazite kostolake kulture
1961.- Vinogradi kod evrlja- nalazi vinanske i badenske keramike
1964.- Zemunica u Rodosavskoj- Z. Mari, B. ovi
Alojz Benac tokom istraivanja zakljuio da se u BiH u eneolitiku moe govoriti o 4 eneolitike
skupine: badenskoj, kostolakoj, vuedolskoj i lasinjskoj
Prvi prijelom u daljem istraivanju oznailo je iskopaanje B-ovia 1978. na Velikoj gradini u
Varvari- vaan lokalitet eneolitika jadranskoga tipa
Istodobno B.Marijanovi 1978./1980. vodi iskopavanja Ravlia peine iji su rezultati potvrdili i
dopunili one iz Varvare. Slaganje mozaika o eneolitiku u Hercegovini dopunjeno je i
iskopavanjima na Hateljskoj peini kod Stoca, Guvnine kod apljine, peine Lazarue u Dabrici
kod Stoca- vodio Marijanovi
METODOLOKI PRISTUP:
1. termin eneolitik
2. kao polazna osnova za utvrivanje donje kronoloke granice eneolitika u BiH, ovdje je uzeta
III faza butmirske kulture u formulaciji A.Benca prema rezultatima istraivanja u Obre II.
HERCEGOVINA:

- NEOLITIKI SUPSTRAT: zavrni neolitik u hercegovini je u znaku Hvarsko-lisiike

kulture (jedina kasnoneolitika kultura)
- 2 varijante tj. dva stilska izraza ove kulture- meu njima prevladava crveno crusted slikanje
ukrasa, potpuni nedostatak slikanih ukrasa prije peenja,a drugi je zabiljeen nalazima iz
Lisiia, Hateljske peine, a dijelom i nalazima iz Zelene peine- urezivanje
- KOMPARATIVNA STRATIGRAFIJA: na podruju Hercegovine do danas je evidentirano 14
nalazita razliitog tipa: RAVLIA PEINA, HATELJSKA PEINA, GUVNINE, VELIKA
GRADINA NA VARVARI, LJESKOVA GLAVICA-tumul br. II, ORAH- tumul br. 1.,
ZELENA PEINA, BADANJ, JEJINOVAA, MANASTIRSKA PEINA, PEINA
GREBEN, DAKULINA GLAVICA, GORNJE BANJE- tumul 1.

1. RAVLIA PEINA:
- Sustavna istraivanja 1978.-1980. B. Marijanovi
- povrine oko 190m2
- max debljina kulturnog dsloja 3,50 m
- na temelju stratigrafskih zapaanja i keramikih nalaza izdvojene su 4 glavne faze s
odgovarajuim podfazama, za eneolitik znaanje samo II i III faza (I pripada starijem
neolitiku,a IV ranoj bronci)
- Faza II se dijeli na 3 podfaze, a faza III na dvije
- Faza IIa- karakteristinaprisutnost keramikih tipova u tradiciji danilske kulture i sasvim
specijalnih tipova hvarsko-lisiike- rana faza hvarsko lisiike
- Faza IIb- klasina hvarsko- lisiika faza- prevladava slikanje crvenom bojom u crusted
tehnici
- Faza IIc- predstavlja heterogenu cjelinu. Posude veih dimenzija s cilindrinim vratom i
loptastim jajolikim donjim dijelom. Rijetkost je prstenasto zadebljali obod. Konine posude-
prstenasto zadebljani dio oboda . Zdjele hvarskog tipa, badenoidne forme. Ponekad posude s
uvuenim obodom. Novina je KANELIRANJE. Spiraloidni motiv, viestruki vodoravni
motivi, slikani ukras u kombinaciji s kaneliranjem.
- Kasni stupanj hvarsko-lisiike kulture i predstavnik ranog eneolitika tog podruja!
- Faza IIIa- nema vie svojstva hvarsko-lisiike, Posude s cilindrinim vratom i zadebljanim
trbuhom koje imaju prstenasto zadebljali obod. Vanjska strana je modeliranaotiskom prsta. U
ornamentici te faze dominiraju svojstva tzv. JADRANSKOG TIPA LJUBLJANSKE
KULTURE- posude s dvostrukim mreasto rafiranim trakama i viestrukim okomitim
linijama urezanim na vratu posude. Barbotino keramika- razvijeni eneolitik
- Faza IIIb- tipine odlike cetinske kulture- starija faza ranog bronanog doba
- Faza IV- posuka kultura- mlaa faza rane bronce

2. HATELJSKA PEINA:
- Selo Beckovii, oko 25km od Stoca
- Donju granicu odreuje sloj starijeg neolitika, a gornju starije bronano doba
- Pokusno iskopavanje- Marijanovi 1984.- keramika omoguuje izdvajanje nekoliko faza
razvoja: IMPRESSO, FAZA RAZVIJENOG ENEOLITIKA JADRANSKOG TIPA, FAZA
RANOG BRONANOG DOBA
- Faza I- stariji neo
- sterilni sloj
- Faza II- mlai neo
- sterilni sloj
- faza III- razvijeni eneolitik-prikupljen manji broj odbitaka
- faza IVa- rana bronca
- faza IVb- srednja bronca
- sterilni sloj
- Faza V- srednji vijek
- Najvei broj keramikog materijala ove faze pripada kategoriji srednje glaane keramike
- Boja posuda- kree se od svijetlijh, oker, do crvenkasto-smeih, smeih i tamnosivih tonova.
- viebojna- posljedice razliitog dotoka zraka prilikom peenja-black topped?
- prevladavaju svjetlije nijanse
- Oblici: posude s cilindrinim, katkad malo suenim vratom i donjim dijelom koji se kree od
jajastih do gotovo loptastih formi. Prstenasto zadebljani obod.Kod jaih zadebljanja
modeliraju se utiskivanjem prsta. Konine ili poluloptaste posude s proirenim, prema unutra
koso zasjeenim obodom. Posve prevladavaju 2 ukrasna sustava od kojih jedan ima znaajke
ukrasnog sustava rane faze cetinske, a drugi jadranskog tipa ljubljanske kulture.
- Ta dva ukrasna sustava su usporedno zastupljeni i nemogue ih je stratigrafski razdvojiti
- Stil ljub. k.- uska urezana traka unutar koje se tehnikom igosanja izvode dvostruki nizovi
suuelice postavljenih trokuta, tako da se u meuprostorima postie uinak pozitivne cik-cak
trake+ upotreba nazubljenog kotaia
- Faza IV- definisao B.ovi pod nazivom posuka kultura.

3. GUVNINE- gradinsko naselje na zaravni breuljka u selu Doanovii kod apljine

- 330m2
- izdvajaju je dvije faze razvoja: starija Faza I- razvijeni eneolitik i mlaa faza II srednja
bronca
- posude: blago prstenasto zadebljanje izvedeno na obodu
- 3 ukrasne tehnike: urezivanje i lijebljenje
- Tehnika lijebljenja je najizrazitije dekorativno svojstvo ove faze Guvnina
- 2 nalaza- ulomci posuda s ornamentima izvedenim u stilu jadranskog tipa ljubljanske k.

4. LAZARUA
- U klisuri Radimlje kod Stoca
- 1984.- pokusno sondiranje
- 2 razvojne faze, mlaa se dijeli na dva stupnja:
- Faza I- sveukupni materijal karakterizira neolitika tehnologija. Prevladava fina nad grubom
keramikom. Gruba keramika: javlja se u sivim, tamnosivim i mrkim tonovima. Fina
keramika: oker, crvenosmei, smei, tamnosivi i crni. Tipovi zdjela : plitke zdjele s
neprofiliranim i uvuenim gornjim dijelom, duboke poluloptaste zdjele s diskretno
naznaenim obodom, bikonine zdjele, plitke zdjele s uvuenim i polukruno zadebljanim
unutarnjim dijelom oboda. Ukraavanje je nepoznato.
- Faza IIa-b slabija obrada kermike. Nije naen niti jedan kremeni, kameni ili kotani
predmet. Podjela na neukraenu grubu keramiku i ukraenu finu keramiku tj. keramiki
materijal.
- Gruba neukraena keramika: radi se samo o jedno mtipu posuda sa zaobljenim recipijentom i
visokim vratom koji moe biti okomit, suen ili izvijen. Neke od njih imaju prstom
modeliranu platinu traku apliciranu neposredno ispod oboda. Barbotino.
 - Fina ukraena keramika: posude sa zadebljanim vie manje loptastim recipijentom, konkavno
ili blago proirenim. Duboke konine zdjele, blago zaobljenih stijenki, zatvorene loptaste
posude uskoga otvora, poluloptaste zdjele s uvuenim ili profiliranim obodom.
- to se tie ukrasnog sustava mlae faze Lazarue upotpunosti je u znaku LIJEBLJENJA-
izvoenje ukrasa tupim predmetom koji ostavlja duboke i razmjerno iroke ljeboe otrih
rubova.Taj je nain ukraavanja povezan s gotovo iskljuivo posudama s zaobljenim
recipijentom i visokim cilindrinim konkavnim blago proirenim vratom. Friz je ispunjen
nizom viseih trokuta, koso iscrtanih. Na jednom ulomku je ukras u tehnici lijebljenja skupa
sa bijelom inkrustacijom.
- Ukraavanje u stilu jadranskog tipa ljubljanske kulture+ ukrasi svojstveni cetinskoj kulturi tj.
njenoj eneolitikoj fazi.
- ukrasi igosanjem i ubadanjem- kao posve samostalne tehnike
- SCHNUR KERAMIKA:-keramika ukraena utiskivanjem upredene niti . Schnur keramiku
Lazarue karakteriziraju sljedea svojstva: 1) nalazi se na loptastim posudama; 2) gotovo se
uvijek nalazi kao samostalna tehnika, iznimka je jedna posuda gdje je schnur kombiniran sa
igosanim trokutima sa inkrustacijom(ujedno i jedini tip s inkrustacijom); 3) potpuno
prevladava pravocrtna kompozicija- snopovi vodorav nih , okomitih i kosih schnur
ornamenata- i linearni motivi, a krivocrtni i kruni motivi su izvedeni samo na pojedinim
promjercima
- Lazarua se iskazuje kao lokalitet sa najveim brojem nalaza Schnur keramike na cijelom SZ
Balkanu

5. VELIKA GRADINA U VARVARI:

- 3 osnovne faze razvoja A-C s odgovarajuim podfazama- B ovi starija faza- naziv Varvara
A, odnosno podfaza A koje je on opredjelio u zavrnu fazu kasnoh eneolitika.
- 6 osnovnih vrsta keramike: 1) porozna neolitika keramika sa dvije podvrste; 2) neolitika
keramika; 3) eneolitika keramika s primjesama 4)eneolitika bez primjesa meu kojima
postoje odreene tipoloke raznolikosti
- Tehnoloku vrstu karakteriziraju zdjele s uvuenim obodom, alice s diskretno naglaenim
obodom i lonci s jadno ozdvojenim vratom
- posude s izdvojenim cilindrinim vratom, manje dublje posude s naglaenim obodom
- lonci s kraim, koninim ili cilindrinim vratom, jajasti lonci s cilindrinim ,neto ljevkasto
proirenim vratom, konine ili poluloptaste zdjele s ravnim zadebljanim obodom.
- Barbotin ukras je najvanija ukrasna zanajka ove keramike vrste, a ostali ukrasi dolaze u
pojedinanim primjercima: motiv riblje kosti, grubi mreasti motiv, nizovi duljih ili kraih
zarezana obodu, igosani trokuti vuedolskog tipa, prstenasto zadebljani obodi
- Lonci bikonino zadebljanog tijela s ravnim dnom i kraim ili duim vratom, jajasti lonci s
ktaim ali otro odvojenim vratom, cilindrinim ili ljevkastim, poluloptaste zdjee sa
zadbljanim obodom, pehari s trakastim drkama, zdjele s proirenim kosim obodom.

Ostali lokaliteti su: Ljeskova Glavica tumul II (ima schnur keramike u kombinaciji s krunicama),

Orah-tumul 1. ( kod Bilee, 5 tumula, samo on ima eneo, ovaj tumul je graen od osnove koja se sastoji
od kamene platfrome nasute sitnijim i krupnijim kamenom sa slojem kamenih ploa na vrhu, rub
platforme u obliku podzida na kojemu lee dva groba u obliku sanduka od debelih kamenih ploa. Jedan
kostur je uz rub leao a drugi na sredini platforme, Zgrenac na boku s rukama priljubljenim uz tijelo i
jednom akom kod glave- samo kod jednog se mogao poloaj utvrditi. Nema priloga ni u jednom grobu,
dio vrata posude sa zadebljanim prstenastim obodom.

Zelena peina 1955, Benac, 3 razvojne faze, prve dvije Zelena peina II i III spadaju u mlai i stariji
neolitik, a najmlaa faza I pripada eneolitiku i ranoj bronci,.

Faza II- usporedba s Ravlia peinom IIIa i Varvarom A1 horizonsti koji prethode srednjoj fazi ranog
bronanog doba.

1 ulomak schnur keramike- prvotno se pripisivao vuedolskoj kulturi, ali nije valjda

ljebljeni ornameni izvedeni u stilu ukrasnog sustava Lazarue. Fundus keramike Zelene peine upuuje
na postojanje jo jedne faze u kulturnom sloju tog nalazita. Iz svega toga proizlazi da na tom nalazitu
treba raunati s 3 ukupno, 4 razvojne faze umjesto 3:

IV- stariji neo- faza III prema Bencu

III- mlai neo- faza II prema Bencu

II- eneolitik- nije zastupljena kod Benca

I - rana bronca- faza I kod Benca

Badanj- devastirani eneolitiki sloj, ima dvije faze I iII

Jejinovaa- kod Stoca od starijeg neo do srednje bronce, nema kulturnog sloja, prisutnost materijala se
smatra posljedicom kratkotrajnog zadravanja prapovijesnih stanovnika na tom mjestu.

Manastirska peina- u Zavali,isti tip nalazita kao i Jejinovaa,nema kulturni sloj 1985.- sondiranje
izvrila Z.Kujundi

Peina greben- kulturni sloj ne postoji, samo ulomci eneo ker.

Dakulina glavica- kod Stoca, tanki sloj posuke kulture, ljubljansku ukrasni stil i eneolitipki sloj veoma
tanak, devastiran

Gornje Banje- tumul 1

KULTURNA STRATIGRAFIJA:

Kriteriji za odreivanje znaenja nekog nalazita su:

- karakter samog nalazita

- razvijenost stratigrafske slike
- brojnost i kakvoa nalaza

Cjelokupan fundus nalaza iz Hercegovine pokazuje ujednaene tipoloke i ornamentalne odlike

keramikog materijala:
 - posude sa zadebljalim trbuhom, jajolikim i loptastim i visokim cilindrinim vratom-
- prstenasto zadebljani obodi
- posude s proirenim i prema unutra koso zasjeenim obodima
- plastine trake aplicirane na razliitim dijelovima posuda
- barbotino keramika
- ornamentika tipa ljubljanske kulture
- lijebljena i schnur keramika

Kanelirana keramike se ne javlja u horizontima obiljeenim posudama s prstenasto zadebljanim obodima

i ostalim ornamentalnim pojavama- iznimka je A faza Velike gradine u Varvari

STARIJI STUPANJ: Ravlia peina IIc- Badanj(eneo faza), Lazarua I

MLAI STUPANJ: Ravlia peina IIIa- Hateljska III- Guvnine I- Velika Gradina A1- tumul u Orahu
tumul u Ljubomiru, Zelena peina II(korigirana faza), Badanj II, Lazarua IIa-b, Jejinovaa, Manastirska
p., peina Greben, Dakulina glavica, tumul na Gornjim Banjama

Gudnja: vie razvojnih faza

- 4 starije faze HV, pripadaju neolitiku

- V i VI faza pripadaju eneolitiku
- V faza sadrava klasinu hvarsko lisiiku keramiku
- VI faza sadrava kaneliranu keramiku

Vela spilja na Veloj ..- od starije neolitika do rane bronce

- izdvaja se horizont obiljeen kaneliranom keramikom koja je formirana iznad hvarsko-

lisiikog horizonta

-Za ovu problematiku vana su tri nalazita : Odmut, spila kod Prerasta, Beran kr kod Ivangrada.
Zajednika znaajka je ta da osim starijih i mlaih prapovijesnih slojeva sadravaju i sloj kasnog neolitika
u vezi s kojim stoji i sloj karakteriziran nalazima kanelirane keramike, odnosno razliitim keramikim
oblicima koje povezuje kanelirani ukras.

Odmut- 7 faza izdvojeno- od mezolitika do rane bronce

Spila kod Prerasta- . Markovi je izdvojio 2 stratuma i 6 razvojnih faza

- faza IV proizlazi iz kulturnih okvira neolitika i predstavlja ranu eneolitsku formu

- zanimljive su faze Ic i IIa

Beran kr kod Ivangrada. izdvojena 2 stratuma i vie razvojnih faza

- IIa-c
 - prema .Markoviu najstariji sediment tog stratuma IIa obiljeen je keramikim nalazima
Vina- Plonik I vremena, ali i znaajnom prisutnosti hv-lis. formi
- kaneliranje
- kanelirana keramika je tipina za nakovansku

Albanija- Maliq i Tren. najstariji eneo slojevi- kanelirana keramika. Kanelirana keramika Maliq IIa faze
prikazuje veliku slinost sa kaneliranjem u okviru B-S-K kompleksa te je zapaen i stanovit broj
badenoidnih formi

Stojan Dimitrijevi- iznio je miljenje da je eneolitik na i.jadranskoj obali obiljeen pojavom kanelirane
keramike, a horizont u kojemu se pojavljuje definirao je kao posebnu kulturu s dvije razvojne faze:
PROTONAKOVANSKA I NAKOVANSKA

- obe faze karakterie kaneliranje, a najvaniji element njihova razdvajanja su bikonine zdjele
s apliciranim rebrima na trbuhu
- kao izvorite kanelirane keramike Dimitrijevi je odredio Vinansku k D1 vremena, a zonu
preuzimanje stavio je u peinu Odmut

Nika Petri- za tu istu manifestaciju u odgoarajuim slojevima spilje u Gornjoj Nakovani pretpostavio
dvije razvojne faze, a cijelu kulturu nazvao PELJEKA KULTURA RANOG ENEOLITIKA
DALMACIJE

- kanelirana keramika- Po Petroviu izvorite joj je s jedne strane u vinanskoj a s druge strane
u Bubanj- Hum I kuturi

B.ovi- smatra kaneliranje utjecajem badenske

A.Benac- protiv izdvajanja lanelirane keramike kao pokazatelja kulturnih i etnikih promjena na kraju
neolitika i poetku eneolitika.Po njemu kaneliranje treba promatrati kao autohtonu pojavu zabiljeenu ve
u Lisiiima gdje je proirena pod utjecajem butmirske kulture, a njihovo dalje postojanje kao nastavak
razvoja hv- lis kulture tijekom ranog eneo.

B.Marijanovi kaneliranu keramiku treba promatrati kao izrazitu manifestacij ranog eneolitika ist. jadr.
obale i zalea, ali u okviru hv- lis kulture . Zavrna faza pripada ranom eneo. A to se tie podrijetla
kanelirane keramike smatra da njezine izvore treba traiti u okiru badenske i Bubanj- Hum kulture.

Problematika se koncentrira na dva pitanja: podrijetla kanelirane keramike i kulturnog odreenja

horizonta u kojem use ona pojavljuje. Rezultat je da horizont kanelirane keramike kronoloki pripada
ranom eneolitiku.

BOSNA:
A) NEOLITIKI SUPSTRAT: identificirane su tri kulture mlaeg neo: BUTMIRSKA,
VINANSKA, SOPOTSKA
B) KOMPARATIVNA STRATIGRAFIJA- Benac u svom posljednjem radu nudi 23 lokaliteta iji
slojevi pripadaju u cjelini ili djelimino eneolitiku. Otkriveni su novi lokaliteti, dans 30ak.

1) Biograd-
- gradinsko naselje, smjetenu u selu Prusac kod Donjeg Vakufa,
- istr. u 2 navrata 1980. i 1985.- Z eravica- srednjovjekovni ostaci i poslije Marijanovi-
prapovijesni
- izdvaja se 5 razvojnih faza, 2 najstarije su izdvojene na temelju pouzdanih stratigrafskih
podataka,a ostala 3 na temelju tipolokih znaajki pokretnog materijala.
- faze I i II pripadaju eneolitiku
- Faza I- gruba keramika, bliska butmirskoj gruboj
Tri su osnovne forma- trbuasti lonci s cilindrinim vratom, duboke bikonine zdjele, dboke
loptaste zdjele i rijetka pojava zailjenog dna posude.Ukras grube keramike su kratki zarezi
na obodu posuda i lonaca i bikoninih zdjela dok kod loptastih toga nema. Plastine trake
aplicirane uz obod lonca. bikonine zdjele na nekima se javljaju i rogolike aplikacije
fina keramika, neolitka keramika: fina faktura, tamnosmea do izrazito crna- kaneliranje.
okomito ili koso postavljene kanelure izvedene na ramenom dijelu posude. Jedan primjerak
posude s jasno vidljivim ostatkom crvene pastozne boje.
- Osnovni fundus nalaza ima butmirski karakter paje prirodno pretpostaviti da starije naselje
pripada butmirskoj kulturi. Prisutnost badenskih karakteristika u okviru te faze je posljedica
kulturnih utjecaja s podruja badenske kulture , te da badenske forme tu predstavljaju lokalne
proizvode bez pomoi badenskih pridolica jer je tehnika izrade ista kao u butmirskoj.
- Faza II- izmeu sedimenata ove i prethodne faze nema nikakvog prekida, nego slijede
izravno jedan nad drugim. Prevladaju duboki lonci, s jako zaobljenim trbuhom i kratkim,
neto izvijenim vratom. Ukras: plastine trake aplicirane na ramenom dijelu, ili na prijelazu iz
ramena u vrat. Ove trake su obino modelirane utiskivanjem prsta. Fina ker: ukrasi cik-cak
linija, sloeniji geom. motivi urezivanjem u kombinaciji okruglih igosanih
motiva.Najtipiniji su igosani trokutasti motivi koji mogu biti poredani u jednostrukom nizu.
Tu se radi o vuedolskoj kulturi junobosanskog tipa.
2) GRADINA U ALIHODAMA- Alojz Benac
- promatra lokalitet kao jedinstvenu cjelinu
- prije iskopavanja konstatirao je postojanje 6 kuita tj plitik ovalnih jama ili okruglih
udubljenja koja su imala karakter nastambi.
- sadraj tih kuita omoguuje usporedbu sa I fazom Biograda a zatim i mogunost
uporeivanja Alihoda u cjelini s naseljem u Pruscu
- Zakljuci: U jamama nije pronaen niti jedan komad keramike koji bi nastambe mogao doesti
vezu s vuedolskom kulturom.
- Kulturni sadraj kuita ine dvije skupine nalaza: jedna koju je mogue nazvati neolitkom i
druga koja ima sva obiljeja eneo ker.
- Kulturni sadraj iznad kuita ine nalazi posuda ukraeni usporednim cik-cak linijama i
zdjela ukraenih okomitim kanelurama na ramenu i esto u kombinaciji s okomitim
plastinim rebrima. Kanelure su grubo izvedene esto zamjenjene urezima ili svedene na niz
udubljenja na ramenu tih posuda. Kulturni sloj iznad kuita karakterizira znaajan broj
nalaza tipinih za vuedolsku kulturu iako se ona po fakturi ne razlikuje od eneo keramike iz
kuita. Vuedolska keramika je prema Bencu brojno zastupljena tek u gornjem dijelu
 kulturnog sloja. Taj dio sloja je dao i neto kostolake keramike. U kulturnom sloj iznad
kuita nema nikakvih nalaza koji bi se mogli dovesti u vezu s neolitikom.
- Na temelju izloenih podataka mogue je izvesti dva zakljuka:
1) u Alihodama treba raunati s kontinuitetom ivota
2) da u kulturno mrazvoju toga nalazita postoje najmanje dvije faze razvoja, od kojih
srariju prezentiraju nalazi iz kuita a mlau nalazi iz slojeva iznad kuita
- Paola Koroec se zauzela za vezivanje jednog dijela nalaza za jadransku grupu eneolitka i
ranog bronanog doba
- Benac je naglasio brojnu zastupljenost badenskih elemenata
- ovi smtra da treba razlikovati 2 osnovne razvojne faze: stariju Alihode A, koju e
karakterizirati dominantni elementi badenske i malobrojni elementi karakteristini za neolitik
(eneolitik) istone i sredinje Bosne. I mlaa faza Alihode B obiljeena je koegzistencijom
badenskih i vuedolskih elemenata
- Marijanovi se slae s oviem
- U kuitima su zastupljeni badenski(vuedoslkih nema) ,a u sloju iznad kuita badenski i
vuedolski elementi- tu nema butmirskog materijala
- Ta injenica nedvojbeno ukazuje dato nalazite nije mogue promatrati onako kako je to
predloio Benac

3) Crkvine u Turbetu- Josip Koroec- kulturni elementi sa raznih strana- danas u

Zaviajnom muzeju u Travniku
- Kulturne komponente: vinanska, butmirska i lenelska i pojedini elementi badenske
- Crkvina se nalazi na teritoriju butmirske, ali elemente butmirske kulture je poprimila tek pri
kraju postojanaj butmirske
- ima vinanskih elemenata ali ne treba se pripisati vinanskoj kulturi
- badenski elementi su neznatni gotovo i prije se mogu vezati uz lenelsku nego vuedolsku
kulturu
- vuedolska k. je tu zastupljena s malim brojem nalaza
- Benac je upozorio da naselje u Crkvinama nije nita drugo nego... bla bla
- S tri razvojne komponente: tisapolgarskom, butmirskom i badenskom obuhvaena je graa
koja moe predstavljati jednu razvojnu cjelinu na nalazitu.
4) Vinogradine- badensko naselje? svedeno na jednu veu jamu-zemunicu koja je otkrivena
od Benca dok je kopao stariji vinanski sloj tu. Jedan ulomak badenskog lonca s cik-cak
linijama. Vjerojatno je rije o kratkotrajnom naseljavanju nositelja badenske kulture.

5) Vis-Modran- Zdravo Mari

- Vieslojno nalazite najstarije naselje tog nalazita pripada lasinjskoj kulturi sa dva
stambena horizonta
- srodnost s lasinjskim naseljem na lok. Visoko brdo kod Ljupljanice
- lasinjski nalazi- faza V-M I- S. Dimitrijevi je podijelio u faze I i IIa lasinjske kulture dok je
Benac miljenja da pripadaju IIb i III fazi njezina razvoja prema periodizaciji Dimitrijevia
- Razmijerna jednostavnost ker. materijala prema Bencu , prije posljedica njegove teritorijalne
perifernosti nego kronoloke prednosti
 - MLAE NASELJE-faza II, pripada kostolakoj kulturim a u tom sloju naene su i 2
vuedolske zdjee. Prem B. Beliu ta faza u ivotu naselja obiljeena je prisutnosti nove
populacije i tu fazu u cjelini nije mogue dovesti u bilo kakvu vezu s prethodnom
- nosioci kostolake k. osnove svojih kua su postavljali ddosta pravilno iznad starijih
- pokretni intventar je slian kostolakim nalazim iz Pivnice
- Dimitrijevi svrstao u stariju fazu te kulture, dok bi vuedolske terine ila u fazu Vuedol A

6) zemunica u Rodosavskoj
najstariji sloj. lasinjska
neto nalaza vuedolske- ovi zkaljuio da je postojalo kratkotrajno vuedolsko naselje

7) Visoko brdo u Ljupljanici- uro Basler kopa, obrada i objava Benac

- lasinjska k

8) Dvorovi- Bijeljina- badensko naselje- po Bencu je nalazite suvremeno s najmlaim

slojem bapske

9) Kastel Banjaluka- eravica- zatitna iskopavanja

- badenska s primjercima vuedolske keramike.

10) OSTALI NALAZI:- Gornja Tuzla II i I- ovi: upuuje nan neke strane nevinanske
elemente koje dovodi u vezu sa Bubanj- Hum Ia i badenskim slojem u Vuedolu
- N- Tasi smatra da je naselje sigurno badesnko sa jednim kostolakim ulomkom
- Dimitrijevi da ve naselje II uz kasnovinanske nalaze ima i jasne elemente pretklasine
lasinjske k. Lasinja I dok stratum I ptikazuje ranoklasinu lasinjsku tj. Lasinju IIa+ neto
klasine badenske
- u Obrama II pronaena je manja koliina kostolakog materijala koji pripadaju jednoj
zemunikoj jami naknadno ukopanoj u neolitiki sloj . Vj kratkotrajno naselje kostolake
populacije. postoji hijatus.
- 3 tumula koja na Gosinja poetkom 20 st. kopa iro Truhelka, prema oviu pripadaju
stranoj moda bodrogkeresztur populaciji, jedan incineracija, drugi inhumacija i trei nema
podataka

KULTURNA STRATIGRAFIJA:

1) STARIJI STUPANJ-Benac u Sz Balkanu (I Bosni) be postoji neposredni kulturni kontinuitet

izmeu neo i postneo doba . Nema nikakvih znakova da je dolo do simbioze meu autohtonim i
novim populacijama pa se u poslijeneolitikom vremenu mora raunati s novim populacijama
- o butmirskoj smatra da je degeneracije njezina stila oznaaala i degenraciju populacije- ali
buduu da nije otkriveno niti jedno naselej sa samo degenerativnom butmirskom kulturom, ta
denegarcija pripada samo neoltiku. degeneracija je bila kratkotrajna i na njezinu teritoriju nije
mogue nai stalnu prisutnost lasinjeske i badenske
- B. ovi- u SZ Bosnu su prodri nositelji lasinjske a kasnije vuedolci
- SI dijelovi Bosne su doivjeli prije vuedolske invaziju badenske i kostolake populacije
 - B. Jovanovi- butmirska i vinanska kultura uBosni smatra predstavnicima ranog eneolitika
tog dijela JI Europe.Lasinjska je u svom istom obliku samostalna (Zemunica, Visoko brdo i
Vis- Modran)
- lasinjski elementi: Gornja Tuzla i Biograd
- badenski elementi:- Dvorovi, Vinogradine I Kastel
- badenski u kombinaciji. Alihode, Crkvina, Biograd, G Tuza
- Benac je zakljuio da je lasinjska zauzela zapadni a badenska istoni dio S Bosne.
2) MLAI STUPANJ: kostolaka- Pivnica- primarno sredite njenog nastajanja, Obre, Donja
Mahala, Vis Modran
- vuedolska- 2 varijante: zapadnobosanska i junobosanska: Alihode, Biograd, Crkvina,
zatim Hrustovaa, Zecovi,Pejia gradina, Topia glavica, Debelo brdo, Fortica..
- Benac je dao tezu da je vuedolska u Bosnu prodrla iz Slaonije najprije u dolinu Sane, a
potom preko Z Bosne se irila u njezin juni i srednji dio.