Eneolitik - Istočni Jadran

Bibliografske jedinice:
Stojan Dimitrijević: Zur frage der kannelierten Keramik in der Hvar kultur
Stojan Dimitrijević: Problem eneolita na istočnoj obali Jadrana
Paola Korošec: Neka pitanja oko eneolita Dalmacije
Šime Batović: Odnos jadranskog primorja prema području jugoistočnih Alpa u neolitu i eneolitu
Borivoj Čović: „Schnur“ i „Litzen“ keramika na području Neretve
Borivoj Čović: Eneolitska žlijebljena keramika na istočnoj jadranskoj obali i njenom zaleđu
Brunislav Marijanović: Prilozi za prapovijest u zaleđu jadranske obale
Brunislav Marijanović: Gudnja, višeslojno prapovijesno nalazište
Brunislav Marijanović: Ravlića pećina

Stojan Dimitrijević Nikša Petrić – „pelješka kultura ranog

- Rani eneolitik – protonakovanska kultura eneolitika Dalmacije“
(bikonične zdjele s apliciranim rebrima) - dvije razvojne faze
- Srednji eneolitik – nakovanska kultura Paola Korošec – „jadranska grupa“
(kanelirana keramika) - samostalan razvoj pod stranim utjecajem,
- Kasni eneolitik: nastala na supstratu hvarsko-lisičićke kulture
– prvi prodor kontinentalnog eneolitika = - jedna razvojna faza
lasinjska kultura; Alojz Benac
– prodor stepskih elemenata = „Schnur“ - raširene vučedolska i lasinjska kultura te
keramika; „Schnur“ keramika (stepska kultura) = osim u
– drugi prodor kontinentalnog eneolitika* = krškim područjima (nepovoljni uvjeti)
jadranski tip ljubljanske kulture
* taj prodor, po Dimitrijeviću, već izlazi iz
kronološkog okvira eneolitika
Šime Batović Borivoj Čović
- faza I – cetinska kultura* (neolitička tradicija + Prodori stepskih elemenata:
utjecaji alpskog područja i lasinjske kulture) - prvi prodor – istodoban s protonakovanskom
- faza II – ljubljanska kultura (posljedica kulturom = ostava dugih noževa iz Lastve kod
migracijskog djelovanja s Lj. Barja) Trebinja
* Batović smatra cetinsku kulturu najranijom - drugi prodor – nalazi „Schnur“ keramike
eneolitičkom manifestacijom (a ona inače
pripada ranom brončanom dobu)
Brunislav Marijanović
- rani eneolitik
- razvijeni eneolitik
Podjela se u početku odnosila samo na Ravlića pećinu, a kasnije je primjenjena za cijeli eneolitik
istočne jadranske obale.

Guvnine (Brunislav Marijanović)

faza I – razvijeni eneolitik
faza II – srednje brončano doba
Hateljska pećina (Brunislav Marijanović)
faza I – stariji neolitik (impresso kultura)
faza II – mlađi neolitik (hvarsko-lisičićka kultura)
faza III – razvijeni eneolitik
faza IV a – rano brončano doba
b – srednje brončano doba
faza V – srednji vijek
Sterilni slojevi: između starijeg (I) i
mlađeg neolitika (II), mlađeg neolitika (II)
i razvijenog eneolitika (III), te srednjeg
brončanog doba (IVb) i srednjeg vijeka
(V)

Ravlića pećina (Brunislav Marijanović)

faza I – rani neolitik
faza II – kasni neolitik i rani eneolitik:
II A – rana faza hvarsko-lisičićke kulture
II B – klasična hvarsko-lisičićka kultura
II C – kasna faza hvarsko-lisičićke kulture* i rani eneolitik
faza III – razvijeni eneolitik i rano brončano doba:
III A – razvijeni eneolitik
III B – rano brončano doba (cetinska kultura)
faza IV – rano brončano doba (posuška kultura)
* Marijanović kasnu fazu hvarsko-lisičićke kulture opredjeljuje u rani eneolitik (kao argument
uzima prisutnost kanelirane keramike), a njenu populaciju smatra nositeljem razvoja u
eneolitiku.

Lazaruša (Brunislav Marijanović) Sterilni slojevi: između I i IIa te IIa i IIb

faza I – rani eneolitik (?) faze.
faza II a-b – razvijeni eneolitik

Gudnja (Brunislav Marijanović)

faza I – stariji neolitik (impresso kultura)
faza II – srednji neolitik (velolučka ili Gudnja kultura)
faza III – mlađi neolitik (hvarsko-lisičićka kultura)
faza IV – rani eneolitik
faza V – razvijeni eneolitik
faza VI a – rano brončano doba
b – srednje brončano doba

Badanj (Brunislav Marijanović – „pretpostavljene faze“)

faza I
faza II

Zelena pećina (Alojz Benac) B. Marijanović predlaže ovakvu periodizaciju:

faza I – eneolitik i rano brončano doba faza I – rano brončano doba (faza I prema Bencu)
faza II – mlađi neolitik faza II – eneolitik (nije zastupljena kod Benca)
faza III – stariji neolitik faza III – mlađi neolitik (faza II prema Bencu)
faza IV – stariji neolitik (faza III prema Bencu)

Vela spilja na Korčuli

faza I – kasno brončano doba
faza II – rano brončano doba (cetinska kultura)
faza III – eneolitik (nakovanska kultura)
faza IV – hvarska kultura
faza V – velolučka ili Gudnja kultura
faza VI – impresso kultura
faza VII – mezolitik
faza VIII – gornji paleolitik

Odmut
faza I – mezolitik
faza II a-c – impresso kultura
faza III – mlađi neolitik i jedan derivat vinčanske kulture (Čedomir Marković)
– nedovoljno tipična kakanjoidna manifestacija, tek IV fazu opredjeljuje kao „vinčoidnu“ C
(Stojan Dimitrijević)
faza IV – rani eneolitik
faza V/VI – razvijeni eneolitik
faza VII – VIII – 2500-1800

Spilja kod Perasta (Čedomir Marković) faza Ic – hvarsko-lisičićka kultura, javlja se kaneliranje
faza I a-c faza II – keramika nove fakture i oblika, te isključivo
faza II a-c kaneliranje

Beran krš kod Ivangrada (Čedomir Marković)

faza I a-c – Vinča-Pločnik I
faza II a-c – jadranski elementi

Lokaliteti ranog eneolitika Jadrana: Lokaliteti razvijenog eneolitika Jadrana:

Ravlića pećina IIC Badanj Ravlića pećina IIIA Odmut V/VI
Lazaruša I Škarin Samograd Lazaruša II a-b Zelena pećina II
Gudnja IV Vaganačka pećina Gudnja V
Vela spilja III pećina Vranaj Hateljska pećina III
Buković Lastvine Spilja kod Perasta Velika gradina u Varvari A1
Odmut IV Grapčeva špilja Guvnine I

Protonakovanska kultura: Nakovanska kultura:

Markova špilja Markova špilja
Grapčeva špilja Grapčeva špilja
Spila u Nakovani Spila u Nakovani
špilja Tradanj Gudnja V
Pokrivenik Odmut V

Primarne komponente razvijenog eneolitika Sekundarne komponente razvijenog

istočnog Jadrana: eneolitika istočnog Jadrana:
posude sa zaobljenim recipijentom, visokim žlijebljena keramika
vratom i prstenasto zadebljanim obodom (B. Čović
– rezultat autohtonog razvoja)
posude s proširenim i koso zasječenim obodom nalazi ljubljanskoga tipa
(B. Čović – veze s istočnim Balkanom i donjim
Podunavljem; B. Marijanović – kulturni utjecaj u „Schnur“ keramika
kontekstu indoeuropeizacije ovog dijela vučedolski nalazi (barbotino keramika)
Balkanskog poluotoka) rani cetinski nalazi

Lokaliteti s nalazima „Schnur“ keramike: Lokaliteti s nalazima žlijebljene keramike:

Lazaruša II a-b (najveći broj nalaza) Lazaruša II a-b
Rumin Bitelić Guvnine I (dominantna pojava)
Zelena pećina II Vilina pećina (Ombla I)
Odmut V/VI Odmut V/VI
Ljeskova glavica, tumul br. XI Hateljska pećina III
Gudnja VI Gudnja VI
Lokaliteti s nalazima ljubljanskog tipa Ravlića pećina III A
ukrasa: Lokaliteti s nalazima cetinskog tipa
ukrasa:
Hateljska pećina III (najveći broj nalaza) Hateljska pećina III
Lazaruša II a-b Lazaruša II a-b
Guvnine I Lokaliteti s nalazima barbotino
Ravlića pećina III A keramike:
Badanj II Hateljska pećina III
Džakulina glavica Velika gradina u Varvari A1
Velika gradina u Varvari A1 Ravlića pećina III A
Pećina Greben Lazaruša II a-b
Lokaliteti s nalazima kanelirane
keramike:
Gudnja V
Vela spilja na Korčuli III
Ravlića pećina II C
Lazaruša I
Spila u Gornjoj Nakovani na Pelješcu II
Velika gradina u Varvari A1
Spila kod Perasta Ic i IIa
Beran krš kod Ivangrada IIb-c Crna Gora
Odmut IV
Maliq II a Albanija
Tren

Lokaliteti s nalazima „Schnur“ i žlijebljene keramike u Albaniji:

Ganjolle Benje
Gajtan I Maliq IIIa
Bardhoc Nezirova pećina IV

Porijeklo kanelirane keramike:

Stojan Dimitrijević Rani eneolitik obilježen njenom pojavom; Vinča D1, a zona
preuzimanja je pećina Odmut = tipološka srodnost bikoničnih
zdjela.
Nikša Petrić Izvorište s jedne strane u okviru vinčanske, a s druge u okviru
Bubanj-Hum I
Borivoj Čović Suzdržan kad je u pitanju povezivanje s vinčanskom; upozorava da
se lisičićka populacija nalazi u ekspanziji prema unutrašnjosti pa je
tako mogla doći u dodir s kaneliranjem, a njen kasniji razvoj
vjerojatno se odvijao pod utjecajem badenske.
Alojz Benac Izjasnio se protiv izdvajanja kanelirane keramike kao pokazatelja
kulturnih i etničkih promjena na kraju neolitika i početka eneolitika
= autohtona pojava zabilježena u Lisičićima gdje je proširena pod
utjecajem butmirske, a dalje postojanje kao nastavak razvoja
hvarsko-lišičićke i tijekom ranog eneolitika.
Brunislav Marijanović Izrazita manifestacija ranog eneolitika istočnog Jadrana i zaleđa, ali
u okviru hvarsko-lisičićke čija završna faza pripada ranom
eneolitiku; ne može se povezati s autohtonom tradicijom i
neolitičkim kulturama = porijeklo kanelirane keramike treba tražiti
u okviru Bubanj-Hum (= koristi kaneliranje) s jedne, i badenske
(= badenoidne posude Ravlića pećine II C ukrašene kaneliranjem) s
druge strane. Lokalni autohtoni supstrat treba jedino tražiti na
albanskim i većini crnogorskih nalazišta.
Svi istraživači se slažu da pripada ranom eneolitiku.

Prisutnost „Schnur“ keramike na Jadranu:

Alojz Benac Označava prvu značajniju pojavu Kurgan naroda = lokalitet
Rumin Bitelić
Marija Gimbutas Prisutnost stepske populacije Kurgan IV tipa („Schnur“ keramika
i pokapanje pod tumulima)
Stojan Dimitrijević, Borivoj Prisutnost stepske populacije
Čović, Čedomir Marković
Blagoje Govedarica i Prisutnost stepskih elemenata kao posljedica kulturnih utjecaja,
Brunislav Marijanović s tim da Marijanović i prisustvo same stepske populacije smatra
mogućim.
B. Marijanović – širenje tog ukrasnog stila preko južnog dijela
 Balkana = Dikili Tash
Dragoslav Srejović Jedan veoma jaki prodor zahvatio je Podunavlje i Balkan, a
jedan od njegovih glavnih pravaca išao je preko Drine i Pive sve
do Jadranske obale
Borivoj Čović 1. (starija) faza – tehnika namotane niti – Crnobuki i Šuplevec u
Pelagoniji te Kastrits u grčkome Epiru;
2. (mlađa) faza – klasični otisak vrpce – Rumin Bitelić, Zelena
pećina, Gudnja, Odmut, Lazaruša, Ljeskova glavica (tumul XI),
Ganjolle, Gajtan, Bardhoc, Nezirova pećina, Maliq i Benje

Porijeklo žlijebljene keramike:

Borivoj Čović Uveo pojam „žlijebljena keramika“; nije moguće dokazati ni lokalni ni
autohtoni karakter; ne može biti lasinjska odlika; upozorio na mogućnost
usporedbe nalaza s odgovarajućim pojavama na prostoru istočnog
Balkana i donjeg Podunavlja.
Alojz Benac vučedolski karakter nalaza ovog tipa u Zelenoj pećini (1957.).
Čedomir Marković Povezuje s lasinjskom kulturom (Odmut); kasnije prihvatio Čovićev
naziv „žlijebljena keramika“.
Stojan Dimitrijević Lasinjska se širi na Jadran, tj. prodire u okviru tzv. 1. prodora
kontinentalnog eneolitika (napomena: SAMO jadransko zaleđe!).
Nikša Petrić Ne može biti tipična lasinjska manifestacija, tj. sasvim ju isključuje;
određene opće srodnosti s vučedolskom, ali se od nje i znatno udaljuje;
ova keramička vrsta pokazuje izrazite posebnosti koje ju i izdvajaju iz
dosad nepoznatog keramičkog izraza.
Šime Batović Vilina pećina i Gudnja, prihvaća Petrićevo mišljenje te tako zaključuje da
se radi o jednoj mjesnoj pojavi koja je nastala na jadranskom tlu pod
vučedolskim utjecajem.
Blagoje Govedarica Integralni dio ljubljanske kulture na području srednjeg Jadrana; produkt
srednjejadranskog prostora a svoj najveći uspon doživjet će u vrijeme
cetinske kulture.
Brunislav Ne može biti lokalnog karaktera, kao što zastupaju B. Govedarica i
Marijanović djelomično Š. Batović = njene izvore treba tražiti izvan jadranskog
područja. Slaže se s B. Čovićem i N. Petrićem da nema nikakve veze s
lasinjskom kulturom te o ulozi vučedolske kulture u njenom nastanku.
Smatra mogućim i njeno stepsko porijeklo, jer se često javlja skupa sa
„Schnur“ keramikom.

Porijeklo keramike ljubljanskog tipa:

Paola Korošec Dovodi je u izravnu vezu s područjem Ljubljanskog barja (Ig II)
Stojan Dimitrijević „Jadranski tip ljubljanske kulture“ – izravno spuštanje ljubljanske
populacije na obalu = prostor od Trsta do sjeverne Albanije.
Čedomir Marković Odmut IV – pojava nove populacije na području Pive; Spilja u
Perastu IIc – nije riječ o prilivu nove populacije, već o izraženijem
prodoru kulturnih elemenata = malo je proturiječan.
Šime Batović Raširena posredstvom kulture Ljubljanskog barja, vjerojatno
migracijom najprije na Kras i u Istru, a kasnije na ostalo primorje.
Blagoje Govedarica Integralni dio ljubljanskog kulturnog kompleksa, koji se iskazuje
 kao dominantna kulturna manifestacija u eneolitiku i ranom
brončanom dobu; izdvaja dvije regionalne varijante: jednu na
prostoru srednjeg, a drugu na prostoru južnog Jadrana, dok kvarnerske
i istarske nalaze drži integralnim dijelom klasične ljubljanske kulture.
Borivoj Čović „Jadranski tip ljubljanske kulture“ – dugotrajna pojava na
jadranskoj obali, dobro dokumentirana u Ravlića pećini, Gudnji i
Odmutu.
Brunislav Marijanović Ukras izravno vezan za ljubljansku kulturu, ali na jadranskom prostoru
ni prema zastupljenosti ni prema značenju ne premašuje vrijednost
sekundarne komponente.

Cetinska kultura Matično područje joj je Dalmatinska zagora, Marijanović smatra da je

(B. Čović i I. njena ornamentika dio jadranske eneolitičke baštine, nastala na
Marović) matičnom prostoru. Najbolji pokazatelj je nalaz iz Hateljske pećine III.
Nalaz slične ornamentike javlja se na nalazištu Ezero.

Barbotino Karakterizira bosanska nalazišta vučedolske kulture; Marijanović

keramika smatra da vučedolska kultura nije egzistirala na području istočne
jadranske obale i njezina zaleđa, stoga, riječ je samo o komponenti
primarno vezanoj za tu kulturu.

Ostave u Dalmaciji i gravitirajućim područjima:

Split – Gripe Grapčeva špilja
Dugopolje – Prapotnik Stabanj
Muć Lukovo
Solin Boljuni
Split – Spinut Topolje

Nalazišta u Istri:
pećina ispod sela Srbani (Boris Baćić)
Cingarela
Dančeva pećina
Limska gradina
Brijuni

Nalazi ukopa, odnosno tumula:

Ljeskova glavica, tumul br. XI (dva ukopa) Hercegovina
Orah, tumul br. 1 (dva ukopa)
Gornje Banje, tumul br. 1
 Bosna

Bibliografske jedinice o Bosni:

Borivoj Čović: Praistorijsko rudarstvo i metalurgija u Bosni i Hercegovini
Brunislav Marijanović: Eneolitik i eneolitičke kulture u Bosni i Hercegovini
Brunislav Marijanović: Kasna butmirska kultura u eneolitu
Alojz Benac: Pivnica kod Odžaka i neki problemi kostolačke kulture
Alojz Benac: Studije o kamenom i bakarnom dobu u sjeverozapadnom Balkanu
Alojz Benac: Eneolitsko doba u Bosni i Hercegovini

Kulture kasnog neolitika u Eneolitičke kulture u Bosni

Bosni
Kasna butmirska i kasna vinčanska Badenska kultura Stariji stupanj eneolitika u
kultura; sopotska kultura Lasinjska kultura Bosni
predstavlja sekundarnu Kostolačka kultura Mlađi stupanj eneolitika u
komponentu. Vučedolska kultura Bosni

Alojz Benac Nema eneolitičkih kultura, već neolitska retardacija pokriva

Borivoj Čović
Borislav Jovanović
Brunislav Marijanović
čitavo vrijeme trajanja eneolitika.
SZ Bosna – prvo prodrli nositelji lasinjske, a zatim nositelji
vučedolske kulture;
SI Bosna – invazija badenske i kostolačke kulture u vremenu koje
prethodi prodoru vučedolske u SZ Bosni.
Na temelju razvoja metalurgije bakra, butmirsku i vinčansku
kulturu u Bosni uvrstio je među predstavnike ranog eneolitika.
Ne slaže se s „neolitskom retardacijom“ A. Benca.
Kontinuitet na relaciji neolitik – eneolitik, što potvrđuju lokaliteti
s čistim eneolitičkim kulturama (iako su malobrojni) = prisutnost
novog stanovništva.
Periodizacija: rani i razvijeni eneolitik  Iako istovjetna s
periodizacijom eneolitika Hercegovine, razvojni proces prostora
Bosne u dobroj mjeri se razlikuje. Bosanski eneolitik je znatno
manje određen autohtonom komponentom, a u znatno većoj
mjeri sudjelovanjem kulturno-etničkih pojava izvan tog područja.

Lokaliteti lasinjske kulture Lokaliteti badenske kulture u Bosni: Lokaliteti kostolačke

u Bosni: kulture u Bosni:
Cazin Dvorovi Dvorovi
Zemunica u Radosavskoj Kastel u Banja Luci Pivnica kod Odžaka
Visoko Brdo u Ljupljanici Crkvine u Turbetu Obre II
Vis – Modran Vinogradine kod Ševrlija Vis – Modran
Donji Klakar Alihodže u dolini Bile Alihodže u dolini Bile
Biograd – Prusac Biograd – Prusac
Lokaliteti zapadnobosanskog tipa Lokaliteti južnobosanskog tipa
vučedolske kulture: vučedolske kulture:
Hrustovača Debelo Brdo kod Sarajeva
Dabar pećina Fortica na Bakijama u Sarajevu
Gradina Zecovi kod Prijedora Alihodže u dolini Bile
Topića glavica Gradac kod Homolja
Pejića gradina u Svodni Gradac kod Toplice nedaleko od Kreševa
Gradac u Lepenici kod Fojnice
Gradac u Kotorcu

Kulturna stratigrafija eneolitika u Bosni:

kasna butmirska, badenska i lasinjska kultura Međusobno barem djelomično
kostolačka i vučedolska kultura paralelne!