RADOVI

Zavoda za znanstveni rad

HAZU Varadin

BRANKA
Zagreb

UDK: 930.26.001 (497.13)

Izvorni znanstveni lanak
Original Scientific Paper

VIKIC-BELANCIC

REZULTATI ARHEOLOKIH
ISTRAIVANJA
LOKALITETA U VARADINSKIM
TOPLICAMA
ERGEBNISSE ARCHOLOGISCHER FORSCHUNGEN
VON ANTIKEN LOKALITTENIN VARADINSKE TOPLICE

This work include.s the most significant results in systematic excavation and research
done in Varadinske Toplice, the antique Aquae lasse, in the course of thiity years (1953 to
1982).
The settlement with pre-ancient (Illyrian) and ancient tradition had been developing
through several centuries (T' and 2"'') and due to its thermal wells became an inportant
balneological and cultural centre both of Panonia Superior and a much wider area of Roman
Empire.

Varadinske Toplice - Aquae lasae su naselje s predantikom i antikom tradicijom, a

mnogobrojna ljekovita vrela uvjetovala su i odredila termalni karakter naselja, koji je sauvan
do danas. Svojim dugotrajnim taloenjem termalna je voda tisuljeima stvarala debele sedrene
naslage, koje su znatno utjecale na specifinu terasastu konfiguraciju Toplike gore i na
mehaniku samih izvora, a ti su bili razliitog kapaciteta, temperature i sastava. Najjae vrelo
nalazilo se je na najgornjoj terasi june padine Toplike gore, u dananjem Ijeilinom parku. U
antiko doba zapoela je urbanizacija ovog podruja. Meutim, ve tijekom prvog tisuljea pr.
Kr. ilirsko-panonsko pleme Jai koristilo je ljekovite izvore, to potvruje sam naziv Aquae
lasae koji je uao u oficijelnu nomenklaturu rimskodobnih naselja tih krajeva. Jesu li kanali,
koji su usjeeni u sedru, a koji su otkriveni u jugozapadnom dijelu parka, ispod najstarijeg dijela
ranocarskog kupalita, iz tog vremena, ne moe se sa sigurnou utvrditi, jer dosad nije naen
na podruju parka arheoloki materijal iz tog vremena.
U toku posljednja dva stoljea na podruju Varadinskih Toplica otkriven je znatan broj
antikih spomenika - natpisnih ploa, reljefa, rtvenika, skulptura i arhitektonskih fragmenata,
koji su ukazivah na karakter lokaliteta i njegovo znaenje kao i na koritenje vrela, koji su
pripadali razliitim slojevima drutva - dravni i upravni inovnici, lokalni funkcioneri i vojnici
raznih inova i poloaja. Meu njima treba posebno istaknuti: dijelove Nimfeja, raene od
mramora, s velikom natpisnom ploom, reljefima i pilastrima, koji je podigla opina Ptujska, u
iju su upravnu nadlenost spadale Varadinske Toplice, i to u vrijeme careva Marka Aurelija i
Lucije Vera (161.-180.) i mramornu plou cara Konstantina Vehkog s natpisom u kojem se
spominje obnova kupalita, koje je stradalo u poaru, te odravanje tjednih sajmova u toku
11

Viki-Bchini 15.: Rci-iilliili .irlici

kih istialv.inja lokalilcta u Varailinskini Toplicama. Radovi Zavoda za znanstveni rail I lAZU Varadin,
br. H-y, m')h.,str. I I -Vi

godine (si. 1 i 2). Spomenuti natpisi nisu pruali pouzdane podatke o topografiji spomenika, a
ni o njihovim meusobnim odnosima. Tek nakon prethodnih detaljnih ispitivanja i ubiciranja
cijelog terena Varadinskih Toplica strunjaci antikog odjela Arheolokog muzeja u Zagrebu
(Marcel Gorenc, Branka Viki-Belani i Valerija Dameski) zapoeli su 1953. godine sa sus
tavnim sondiranjem i iskopavanjem, koja su kontinuirano trajala sve do 1982. god. i koja jo nisu
zavrena".
Ve spomenuta terasasta konfiguracija Toplikog breuljka i nizina u njegovu podnoju,
koju presijeca rijeka Bednja, uvjetovali su specifini urbani razvoj i raspored urbanih dijelova.
Tako je na najgornjoj terasi u parteru parka i u blizini vrela izgraen kupalini kompleks, a kako
je lijeenje u antiko doba bilo vezano uz kult, podignut je na istom platou forum s nimfejom i
hramovi posveeni Kapitolijskoj trijadi (Jupitru, Junoni i Minervi). Time je po svom poloaju,
veliini i sadraju ovaj dio antikog termalnog naselja imao javni i reprezentativni karakter. U
nizinskom, pak, podruju, zbog blizine Bednje i kriita putova, izgraeni su trgovako-stambeni
i sajmini objekti, dok su na terasastim padinama bile smjetene okunice i stambene zgrade, o
emu daju podatke kontrolne sonde. Ovakva urbana struktura ostala je s manjim promjenama
do danas.
Otkriveni dio rimskog kupalita u junom i srednjem dijelu partera parka leao je pod
slojevima sedre, debljine 2 m, koji su nastali kao talog termalne vode (si. 3). Ovi slojevi bili su
razliite tvrdoe i kakvoe - od sipkih, srednje tvrdih, pa do pecinasto vrstih, u kojima su bili
uvaljani dijelovi unitene i dislocirane rimske arhitekture. Pcinasti slojevi su znatno oteali
otkrivanje ostataka antikog kupalita, ali su ga u isto vrijeme zatitili od daljnjeg propadanja.
Osim toga, slojevi sedre i rimske ruevine u njima pokazali su daje proces nestajanja antikih

Shka 1.
12

Viki-Belani B.: Rezultati arheolokih istr.iivaiija lokaliteta u Varadinskim Toplicama. Radovi Zavotla za znanstveni rad HAZU Varadin,
hr. H-^l, 1W6., str. II - .^^4

-M.

Slika

Toplica trajao dugo i postupno, te da se ne radi o nekoj elementarnoj katastrofi, prilikom koje
su utonule (ovo miljenje je uvrijeeno i raireno u narodu tog kraja).
Istraivanje kupalinog kompleksa' je pokazalo daje na relativno manjem prostoru posto
jala intenzivna izgradnja tijekom etiri stoljea. Kroz to vrijeme dosta je toga izgraeno,
pregraeno, adaptirano, proireno iii izmijenilo dispoziciju prostora i namjene s tim da su neki

Slika 3.
13

i B.: Rczult.ili iiihcolokili islr.iivimja l u k j l i l c t j LI Viirailinskini Topliciinia. Railovi Z a v o d a za z n a n s t v e n i r a d H A Z U Varadin,

br. S - ' ) . IWUh^.str. I 1 - 34

, i A ^

li

//
/ I

Slika 4,

dijelovi arhitekture posve zatrpani i iznivelirani, nekoji iskoriteni za temeljenje kasnije antike
arhitekture, a pojedini obnovljeni i uklopljeni u nove prostorije i prostore (si. 4).
Najstariji dijelovi kupaline arhitekture iz pi've pol. 1. st. p. Kr. vrlo su fragmentarni (krai
potezi zidova, dijelovi kanala, ostaci podova u jugozapadnom dijelu parka), pa se ne mogu
rekonstruirati, ali se moe zakljuiti da su pripadali veim objektima. Na irem prostoru junog
partera pronaen je i istraen kupalini kompleks iz sredine i druge pol. 1. st., koji se sastoji od
dva pravokutna bazena i niza prostorija pravokutnog rastera te pripadajue dovodne i odvodne
kanalizacije. Bazeni su solidno graeni, osobito vei (10,5 x 5,5 m), te su prevueni s nekoliko
slojeva crvene, nepropusne buke, na povrini glaane. Unaokolo tee klupa i stepenica, a preko
iroke platforme i stepenice ulazi se u bazene. Voda je iz oba bazena oticala u veliki kanal smjera
zapad-istok, irine 60 cm, a dubok lm, koji je oploen opekom i obloen po zidovima s nekoliko
14

Viki-Bcl.iniL- B.: RLVuIlali ^irhcolokih i ilraziwinj.i lokiililcta u Varailiii.skim Toplicama

br. .S-i). I')%,, str. 1 1 - .14

i Zavoila za znanstveni rad HAZU Varadin,

slojeva cn'ene nepropusne buke. Prostorije oko zapadnije leeeg bazena sauvane su samo u
temelju (njih devet), dok prostori juno od velikog bazena imaju zidove vis. 1 m.
Ovo rano kupalite nije zagrijavano jer e hipokaustini ureaji biti u primjeni tek u 2. st.
Od velikog bazena ila je prostorna os prema monumentalnoj zgradi (kupalinoj bazilici), koja
lei istonije i koja je s kupalinim dijelom bila povezana velikim zapadnim portalom. Veliina
joj je 22,50 X 11,50 m, a sauvana je do visine od 3 m. U prvoj fazi gradnje nije bila opremljena
hipokaustinim ureajem (si. 5). Zapadni njezin zid uvrenje s dva masivna pilastra.
Tokom 2. St. kad je staro kupalite prestalo funkcionirati i kad je djelomino iznivelirano,
izgi'aeno je novo u srednjem dijelu parka, pomaknuto vie prema .sjeveru. Od njega je sauvan
samo dio, koji pokazuje da je umjesto pravokutnog rastera primijenjen sistem polukrunih
bazena i .svoenih prostora. Velik kanal smjera sjever-jug odvodio je vodu u ranije spomenuti
kanal pravca zapad-istok, a dno mu je bilo oploeno kaskadno poredanim opekama. Kupalina
bazilika uklopljena je u novi kompleks, zazidan je njezin zapadni portal, a probijena vrata na
sjevernom zidu. Osim toga, ona je dobila hipokaustine stupice ispod debelog, bijelo bukanog
poda i hamate po zidovima. Takoer je oslikana zidnim slikarijama arhitektonsko-iluzionistikog
stila, karakteristinim za antoninski period, koje su ,se tek mjestimino sauvale. ini se daje u
drugoj pol. 2. st. kupalina bazilika djelomino stradala kao i dio kupalita, pa je bila obnovljena
(npr. zapadni zid od sokla nagore). To se vjerojatno dogodilo u doba markomanskih ratova kad
su mnoga naselja u Panoniji bila opustoena.

Slika 5.
15

Viki-Bchini B.: Rczullali iirhcolokih istraivanju kikLilitcla 11 Varatlinskim Toplic

br. S-'), IW(-..,slr. I I - 34

Radovi Zavoda za znanstveni lad HAZU Varadin,

U vrijeme Konstantinove obnove (306.-336.) kupalina bazilika je uklopljena u novi

termalni kompleks, koji seje sastojao od niza veih i manjih prostorija: dvije svlaionice, bazeni
za hladnu, toplu i vruu kupelj, te od znojnice (si. 6). U termalnu baziliku tad je ugraena eksedra,
apsidalnog oblika, zbog koje je zazidan sjeverni portal, a otvorena dvoja vrata s bonih strana.
Time je ponovno izmijenjena cirkulacija kretanja, koja sada od blokova vodi u smjeru juga do
velikog junog portala. Ova promjena prostorne koncepcije dovela je do izmjene oblikovnih
vrijednosti u cjelini i detaljima (si. 7). Time je poveana monumentalnost bazilike i jae nagla.ena
njezina drutvena funkcija na raun higijensko-balneoloke. Ona je sada dobila masivni crveni
pod, glaan do visokog sjaja i ispod njega nov hipokaustini ureaj, a ukraena je zidnim
slikarijama i stropnim ukrasima geometrijsko-ornamentalnog karaktera. Istodobno su oslikani
.svi kupalini prostori: etverokuti, trokuti, mnogokuti, rombovi, sferni trokuti, nizovi perla,
rozete, nazubljene trake, zvjezdoliki ornamenti, dok je eksedra ukraena pano-poljima ispun
jenih mramorizacijom (oka, gusti nizovi cik-cak ukra.sa koji imitiraju prirodni mramor (si. 8).
Velik je broj i stropnih slikarija geometrijsko-ornamentalnog stila s dubljim otiscima od prua
stropne konstrukcije, na poleini (si. 9).
U posljednjoj fazi kupalina bazilika je prestala funkcionirati kao balneoloki objekt. Ona
je pretvorena u sakralnu graevinu, pa joj je s june strane dograen manji prostor pravokutnog
oblika u kojem je nadcn cjevovod za pi.scinu (si. 10). Vjerojatno se radi o katekumeneumu. Ispod
cjevovoda otkriven je votivni rtvenik iz prve pol. 3. st., koji je sekundarno upotrijebljen kao
podupira vodovodne cijevi . Na zaelnom zidu katekumeneuma otkrivena je freska, ra
nokranskog obiljeja na kojoj je prikazana rajska ograda (crvene prekriene trake u nizu). U

Slika 6.

16

Viki-Belaiii B.: Rezultali ai hculoskih istraivanja lokalitetu u Varadinskim Toplicama, Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varailin,

hv. K-y, iyyfi.,str. n -.14

m
J *8^'
'i

'" - . ^ , . : - ^ ^ ^ j ^ ^ ^ ^ ' " " '

- * -

./

'"

4 i ^'^
'.mf

'

Slik;i

Slika 8.
17

Viki-Bcbuii U.: kczull.iti U hcolukili islr;iiv;in|;i hik.ilitcla u Varadinskim Tiiplicinia, Radini Zavoila za znanstveni rad HAZU Varadin,
br. S-'). |';yf,.. str. 11-1-1

Slika 9.

sjeverozapadnom tlijelu bazilike, u sloju otpale stropne buke, naen je ovei ulomak s prikazom
sveca s aureolom'^ (si. 11).
Antika tradicija, da se javne terme povezuju s reprezentativnim prostorima i trgovima,
potvrdila se i u sluaju antikih Varadinskih Toplica jer je kupalini kompleks bio povezan s
Mumom i sjevernije leeim Kapitolijcm '.
Foruni-trg, gotovo kvadratinog oblika, veliine 26 x 23 m, djeluje na pi-vi pogled jedinstveno
i skladno, iako je izgraivan kroz nekoliko stoljea (si. 12). U prvo vrijeme je bio otvoren trg, a

Slika U).
18

Viki-Iiclanic li.: Rcziillali iirlioulukili islraivanja lokaliteta u Varadinskim Tuplicaiiia. Radovi Zavoda za znanslvciii rad HAZU Varadin.
Iir. S-'). I')'!., str, I I - 3 4

Slika i l .
onda su postupno dodavaiu rrijemovi, duine 27 m, a irine 5 m, i to najprije istoni i zapadni,
zatim juni, a najkasnije sjeverni trijem. U 2. st. u sreditu foruma nalazio se je nimfej, kojeg su
prekrasni reljefi i pilastri s reljefima otkriveni u prolom stoljeu (1843.), a ve spomenuta
natpisna ploa iz vremena Marka Aurelija i Lucija Vera ugraena je u gornji dio portala parka
(sami reljefi i pilastri nalaze se u antikoj zbirci Zaviajnog muzeja Var. Toplica). Reljefi s
mitolokim scenama simboliziraju snagu vrela i pobjedu zdravlja.
Iz foruma se monumentalnim stubitem, preko iroke platforme, prilazilo hramovima
Kapitolija, posveenim Jupitru, Junoni i Vlinervi (si. 13). Kod Kapitolija takoer ,se mogu pratiti
graevne faze. Pi'votno se sastojao od tri simetrino rasporeena hrama, povezanih zajednikom
fasadom, ali svaki sa zasebnim krovitem. U drugoj fazi Jupitrov hram je proiren i produbljen
za 1 m, pa je u tlocrtu i profilu naruen prvotni sklad. Zbog toga je naknadno izgraen sjeverni
trijem, koji nije zavravao ravnim arhitravom, kao kod ostalih trijemova, nego lukovima, od kojih
19

Viki-Bclani B.: Rezultati arheolokih istraivanja lokaliteta u Varadinskim Toplicama, Radovi Zavotla za znanstveni rad HAZU Varadin,
br. K - 9 , IWfi., str. 1 1 - 3 4

SU naena dva uruena u blizini stubita. Time je Kapitolij dobio na monumentalnosti. Osim
toga, s istone i zapadne strane dograena je po jedna prostorija, i to: istona uz Junonin hram,
u koju je preseljen Nimfej, a zapadna uz Minervin hram za potrebe carskog kulta.
Hramovi Kapitolija su sauvani do 3 m visine. Jupitrov hram ima dimenzije 9 x 7 m, a druga
dva su iste veliine ( 5 x 4 m). Ispod stubita, u liniji Junonina hrama, leao je prevaljen
monumentalni postament posveen kraljici Junoni i Portuni, a dedikant je opina Poetovio.
Raen je od pohorskog mramora i vrlo lijepo profiliran. Moe se datirati u drugu pol. 1. st. (si. 14).
Na pragu Minervina hrama leala je oteena statua boice mudrosti i rata, a unutar hrama
njezin monumentalni postament, te glava, devet ulomaka od tita i zmija (si. 15). Statua prikazuje

Viki-Bohiiii B.; liczult.ili iirhcolokili istraiviinja lokalitcla u Varatlinskini Toplicama, Radovi Zavoda za znaiislvcni rad HAZU Vaniilin.
br. lS-y, lW(i.,str. 11-34

Slika 13.
boicu prekrasno modeliranog korpusa, u blagom pokretu i s neobino fino izvedenim naborima
odjee. Raena je od poliorskog mramora i pokazuje visok umjetniki domet ali i rafinirani ukus
naruitelja. Dedikant je Moderatus, dekurion kolonije Savarije i dekurion municipija Sallae
(dananji Szombatheli u Maarskoj i zasad nepoznati mun. Sallae)', Statua Minei-ve je origi
nalno umjetniko djelo koje se prema natpisu i umjetnikoj obradi moe datirati u poetak 2. st.
(si. 16 a i b). Pripada krugu panonskih kiparskih radionica .
Ako se sagleda razvojna linija foruma i Kapitolija, najznaajnija je i najmonumentalnija
konstantinovska razvojna faza (piva pol. 4. st.). Ona je u sebi saela i sve ranije faze, jer su u nju
kao spolija ugraeni mnogi arhitektonski ulomci i velik broj spomenika iz pi'vog, drugog i treeg
stoljea, bilo kao ortostati u istonom i junom trijemu foruma ili unutar i ispod konstantinovskog
forumskog oploenja (si. 17 i 18). Kultni spomenici daju mnotvo podataka o korisnicima vrela
i dedikantima, koji pripadaju razliitim slojevima drutva ne samo ove regije i provincije Panonije
21

I lok.ililcta u Viiratlinskim T o p l i c a m a , R a d o v i Z a '

hr. K->), l<;i)fi..slr. I 1 - 3H

VikiL--Bcl;inic U.: Rcziill.iti iirhcolokili islniivn

istvcni rad H A Z U Varailiii.

nego iz udaljenijih provincija carstva (visoki upravni inovnici, legionari XIII., XIV. i XXII.
legije, carinici i civili) koji se svi obraaju boanstvima za svoje ozdravljenje ili pak izraavaju
zahvalnost za steeno zdravlje. Posebno se nadaju pomoi od Nimfa, zatitnica vrela, medu
kojima se osobito istiu jazijske Nimfe koje su u antikim Toplicama imale svoj hram. Osim toga,
tuju se i druga boanstva: Dijana, Silvan i Silvana, Portuna, Sol, Herkul, Poluks i Eros . Jedan
monumentalni spomenik iz 2. st. posve oteenog napisnog polja, s reljefom Erosa i heroiziranog
mladia, prepiljen je na pola po vertikali i uloen u juni portik foruma. Medu spolijima posebno se
istie dio monumentalne mramorne ploe s metrikim pjesnikim tekstom, sveanog obiljeja, za koji
je Duje Rcndi-Miocvi smatrao daje najljepe pjesniko ostvarenje antikog doba na tlu Hivatske.
U postkonstantinovskom periodu dolo je do daljnjih graevnih intei-vencija u sjevernom
dijelu partera parka. Izmeu sjevernog dijela kupalita i foruma izgraen je velik trodjelni objekt
ukraen stupovima i profiliranim oplatama (naen u uruenoj gradi). Ipak ovaj kasni sjaj bio je
priguen suavanjem svih vratiju hramova Kapitolija i lienjem monotonom bijelom bojom
umjesto polikromnim slikarijama prethodne epohe.

4,

^^^v^^^^^H

%
4

^^^H^^^^i

^p^
Tm^^K.

Y^
Slika 14.
22

S^^HHK^

Viki-Bclani B.: Rezultati arhcolukih islrnivanja lokaliteta u Varaclinskini Toplicama, Radovi Zavoda za znanstveni rati HAZU Varadin,
lir, S^'J, ]')%,, str. 1 1 - 3 4

Slika 15.
Kapitolij i forum su stradali krajem 4. st., stoje potvreno nalazom hrpice kasnoantikog
novca uz sam zaelni zid Jupitrova hrama. i,spod netaknutog sloja zidne buke, koja je vjerojatno
otpala u vrijeme devastacije hramova. Zasigurno je neki posjetilac hrama izgubio vreicu novca
koja je vremenom istrunula. Najmlai novac je Valentinijana I (kovan u Akvileji 375. god.).
Forum s Kapitolijem pokazuje osebujnu arhitektonsko-urbanistiku koncepciju. Relativno
je manjih dimenzija i ima naglaeni kultni karakter. Dosad su poznata jo dva slina foruma s
Kapitolijem, i to: u Sufetuli u Tunisu i u juno.panjolskom gradu Bellum-u
Paralelno s arheolokim iskopavanjima u parku vodena su istraivanja, sondiranja i isko
pavanja u podnoju Toplikog breuljka, gdje je 1960. god., prilikom kopanja temelja za jednu
novogradnju u Bakarievoj ul., otkriven trgovako-stambeni i sajmini dio antikog naselja
Aquae lasae.
lanovi ekipe (M. Gorenc, B. Viki-Belani i V. Damevski, te A. Faber) odmah su uoili
znaaj novootkrivenog arheolokog lokaliteta te su uspjeli obustaviti graevne radove i u dvije
kampanje istraiti nalazita (1960. i 1961.).
Pokazalo se daje i u ovom dijelu Varadinskih Toplica, u antiko doba, postojao kontinuitet
ivota kroz etiri stoljea. Radilo se o dva jasno izdvojena kulturna horizonta, i to: o jednom
starijem (Horizcmt I) s dwenom arhitekturom i s dva stratuma A i B iz ranocarskog vremena i
o jednom mlaem (Horizont II) s kamenom arhitekturom iz kasnocarskog razdoblja " (si. 19).
Stariji horizont dao je temelje od dva drvena objekta, smjera sjever-jug, duine oko 20 m,
irine 4 m, s veim brojem prostorija i s tragovima nekoliko ognjita. Sauvan temeljni rotilj od
hrastovih greda vrlo je solidno obraen, pojedine grede imaju duinu i do 14 m, a vide se tragovi
23

Viki-Belaiii B.: Rezultati ailicolokili istraivanja lokaliteta u Varadinskim Toplicama, Radovi Zavoda za znanstveni rati HAZU Vaiadiii,
hr. H-M, |iJ';6.,str. II - M

Slika 16 a.
24

Viki-Bclani B.: Rezultati arhculokih istraivanja lokaliteta ti Varadinskim Toplicama, Ratlovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varatlin,
hr. S-i), !')%., str. I I - .34

Slika 16 b.
25

Viki-Uclani I!,; KLVultati arliculnkih istraivanja li.kalilcla u Varadinskim ' I b p l i c a n i a , Radovi Zavoda za znanstveni rad H A Z U Varadin,
lir. S - ' ( , l'JW.,str. I 1 -.14

Slika 17.

Slika 18.
26

Viki-Belani B.: Rezultati aiiicolokih istraivanja lokaliteta u Vafadin.skini Toplicama, Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varadin,
hr. s - y , I <)%., str. \\ -M

Slika 1^).

Slika 20.
27

-Bchini B.: Rczulhiti aiiiculokih istr.iivanJLi lokiilitct.i u Varacllnskim Toplicaiiia, Radovi Zavotla za ziuiiistvi;ni rail HAZU Varadin,
lir, S - y , lW6,,str. 1 1 - 34

Slika 21.
od pilenja, tesanja i utorenja. Naene su i dvije oblice od krovne konstrukcije, dio plata od
dasaka, povezanih prucm, ostaci poda od jelovih dasaka, na podlozi od ilovae, nekoliko
pilota-nosaa, promjera 10 cm, i nekoliko temeljnih kamenova. U najdubljem sloju (stratum A)
bilo je mnogo di-venih ivera, grana i granica (dub. 2,50 - 2 m) (si. 20).
Ovaj stratum je stradao u poaru, jer je Lspunjen debelim slojem paljevine, a nagoreni
materijal u njemu (sigilata i novac) datiraju ga u vrijeme Vespazijana i Domicijana, odnosno u
doba Flavijevaca. Stratum B (2 m - 1,50 m) s drvenim objektima, prema novcu i keramici pripada
u doba Trajana i Hadrijana, odnosno u pp/u pol. 2. st.
Izgradnja ovih drvenih objekata spada u okvir provincijalno rimskog drvodjelskog i tesarskog umijea koje je najvjerojatnije izraslo na predrimskim, ilirskim tradicijama. Naime, tehnika
gradnje temeljnog rotilja poznata je u srednjoj Evropi ve od kasnog Haltata '. Da se di-vena
grada tako dobro sauvala, moe se zahvaliti podvodnom i muljevitom terenu, jer voda najbolje
konzeivira divo. (si. 21).
28

Viki-Bchmi B.: Kc/iilt.iti arheolokih istraivanja jkalilcla 11 Varaihnskiii! Toplicama, Radovi Zavotl; za znanstveni rad HAZU Varadin,
hr. N - y , l'AJfL.str. I I - 3 4

Slika 22.
Kakva je bila namjena di-venih objekata, moe se samo pretpostaviti. Vjerojatno se radi o
barakama, koje su bile razdijeljene na manje prostore (tragovi o pet ognjita) koji su mogli sluiti
za stanovanje ivlja skromnijih materijalnih mogunosti, ili vojnika koji su se doli lijeiti. Moglo
se raditi i o tabernama, malim duanima u kojima se prodavala razliita roba, jer su mjesta kao
to su termalna ljeilita bila vrlo frekventirana. Mnoina keramikog materijala domae
proizvodnje, kao i luksuznije uvozne robe, dozvoljava pretpostavku da se je trgovalo, medu
ostalim, i s glinenim proizvodima (u blizini nalazita otkrivena je lonarska pe). Kako u
slojevima Horizonta I nema ni traga opekama, krov je vjerojatno bio od indre ili slame.
Intenzivni ivot u toj ranocarskoj fazi potvruje mnogobrojni arheoloki materijal od di"va
i kosti, od bronce i gline, od stakla i poneki predmet od eljeza (tokarcna noga od pokustva,
kotane ploice, olovno ogledalo, fibule, figurice, igle, svjetiljke, stakleni predmeti i posue,
kotice od bresaka, spatule, kauteri i eljezni klinovi).
Naselje je stradalo krajem 2. st., vjerojatno u vihorima rata (mnogo tragova paljevine i
nagorenih predmeta), ali je kasnije ponovno podignuto u kamenoj gradnji. Da li je obnova u
kamenu slijedila neposredno nakon unitenja drvenih baraka, ne moe se sa sigurnou odrediti,
ali nije moglo proi ni odvie dugo vremena, jer kamene zgrade imaju isti longitudinalni tlocrt,
isti smjer pruanja i vrlo sline dimenzije, a pojedini zidovi su podignuti neposredno iznad jo
sauvanih di-venih greda (si. 22).
Najbolje sauvana kamena zgrada ima duinu 14,5 m a irinu 3 m. Velika mnoina krovnih
tegula pokazuje da je krov bio pokrit opekom, vjerojatno na jednu vodu, s obzirom na uskou
objekta. Radi se o velikoj baraci, koja nije pregraena, te podsjea na sajminu halu. Velik broj
konjskih vilica i ivotinjskih kostiju, otkrivenih u dvorinom prostoru, dozvoljavaju pretpostavku
da je sluila za trgovanje konjima i drugom stokom (si. 23).
29

V i k i - B c L i i i i B . : Rc/.ull,ili n r h c

slr;i7iv;iiijii luk^ililcl^i u V a r a d i n s k i m T o p l i c
bv. S - U . iy')(,..str. I I ~ . i 4

Railovi Z a v o d a za znan.st\'cni rad M A Z U Varadin.

Ploa cara Konstantina Velikog, otkrivena u parku jos u prolom stoljeu, spominje da je
car pored obnove poarom unitenog kupalita dao uvesti tjedne sajmove tokom cijele godine.
Lokacija u Bakaricvoj ul. zbog blizine rijeke Bednje i kriita putova, bila je upravo idealna za
smjetaj ovakvih sajminih ureaja. Uvoenjem tjednog sajma (nundinae) car je pokazao kakvu
gospodarsku vanost pridaje ovom termalnom naselju. Time je znatno unaprijedio standard
domaeg stanovnitva i znatno doprinio razvoju trgovine i obrta.
Sitni arheoloki materijal i novac, otkriven u slojevima Horizonta II, datiraju kameno
naselje u vrijeme od kraja 3. st. do kraja 4. st. Najmlai novac je iz doba Valentinijana I.
(363.-375.) kao i u Jupitrovu hramu.
Devastacija antikih Varadinskih Toplica, kako onog javnog i reprezentativnog dijela u
dananjem Ijeilinom parku tako i trgovako-stambenog i sajminog dijela u podnoju Toplike
gore, vjerojatno je uslijedila za vrijeme pohoda cara Teodozija Velikog na protucara Maximusa
(395. god.) jer, kako terenska situacija pokazuje, nije vie dolo do obnove ovog renomiranog i
vrlo frekventiranog panonskog termalnog ljeilita.
Koliko su znaenje imala sumporna vrela ovog naselja tijekom etiriju stoljea, najbolje se
moe pratiti prema epigrafskim spomenicima, umjetnikim djelima visokog stvaralakog dometa
kao i prema korisnicima i dedikantima iz razliitih dijelova rimskog carstva i razliitih slojeva
drutva, esto na vrlo visokim poloajima, vojnim, civilnim i upravnim, a ponekad pod izravnim
pokroviteljstvom careva i nadlenim upravnim centrima . Meutim, ne smije se zaboraviti da
je i domai ivalj dao znaajni udio u oblikovanju svih vidova ivota i stvaralatva u antikim
Toplicama a i u ireni regionu jugozapadne Panonije. Te domae tradicije mogu se pratiti u
graevinarstvu i graditeljst\ai, osobito u drvenoj stambenoj i trgovako-sajminoj arhitekturi i

Slika 23.
30

rhciilokih i.sliM/i\'jiii,i

.kiililL-l;; u V^ii-ailinskiiii ' r o p l i a i n i i i , Kailuvi Zu^ ilii za zn.instvcni rati 1 l A Z U V a r a d i n ,

bi S - ' J , 1')')(,,, str. I I -3-1

gradnji, u repertoaru boanstava, a prije svega u kultu jasejskih. nimfa (Nymphis lasis)''^ (si. 24),
u kiparskim djelima, kao npr. na reljefima Nimfcja, koji se svojom simbolikom uklapaju u
pojmovni svijet domaeg elementa ili pak u nainu obrade stiliziranih nabora stranjeg dijela
monumentalnog kipa Minei"ve, koji podsjea na nabore noriko panonske enske nonje '.
Na kraju treba spomenuti i mnogobrojnu keramiku, otkrivenu tokom arheolokih isko
pavanja, koja velikim dijelom potjee iz domaih lonarija i radionica.
Rezultati tridesetgodinjih sustavnih arheolokih istraivanja osvijetlili su viestrani znaaj
ovog kulturno-historijskog centra, kojemu su gravitirala, zahvaljujui termalnim vrelima, sva
vea sredita jugozapadne Panonije.
Dananji itelji Varadinskih Toplica mogu biti ponosni na dvijetisugodinju tradiciju svog
ljeilita i kupalita, ali je moi-aju i cijeniti i njegovati.

Slika 24.
31

Viki-Bcliuii B.: Rczultiiti iirlieoloSkih islniivuiijii lukiilitctii u Viinitlinskim Toplicamii, Riitlovi Zavilii za znanstveni ruci HAZU Varadin,
br. 8 - y , iy%.,str. II -.14

SAETAK

Mnogobrojna ljekovita vrela u Varadinskim Toplicama uvjetovala su i odredila termalni

karakter Aquae lasae, a debele naslage sedre utjecale su na specifinu terasastu konfiguraciju
Toplike Gore. Povoljni poloaj naselja na kriitu puteva, koji su vodili u smjeru istok-zapad i
sjever-jug, bio je privlaan za Ilire (Jai), a kasnije i za Rimljane.
Kako se najjai izvor ljekovite vode nalazio u dananjem glavnom Ijeilinom parku, to je
u antiko doba urbanizacija zapoela upravo na tom podruju.
U toku trideset godina sustavnih istraivanja i iskopavanja, otkriveni su dijelovi javne
arhitekture kupalinog i kultnog karaktera, dok na padinama Toplikog breuljka i na njegovu
podnoju, naeni su ostaci stambenog, trgovakog i sajmninog karaktera.
Javni objekti u junom, srednjem i sjevernom dijelu parka imali su monumentalni i
reprezentativni karakter, a predstavljali su kupaline pogone, forum i Kapitolij s hramovima
Jupitra, Venere i Minerve. Civilni dijelovi naselja bili su mnogo skromniji po sadraju i nainu
gradnje, iako ne manje vani za ivot naselja.
Istraivanja su pokazala, da su kroz nekoliko stoljea Rimskog carstva (I - kraja IV st.) ivot
i izgradnja u Varadinskim Toplicama bili vrlo intenzivni, da je vanost i korisnost ovog
balneolokog centra stalno rasla, da bi postigla zavidnu razinu, osobito u doba cara Konstantina
Velikog (306.-336.) kad su Aquae lasae obnovljene i postale poznate daleko izvan granica
Pannonije Superior.
Mnogobrojni kameni spomenici s natpisima i s prekrasnim reljefima, od kojih su vei broj
njih posveenih Nimfama-zatitnicama zdravlja (jedan rtvenik posveenje jazejskim Nimfama),
dijelovi skulptura i najznaajnija mramorna statua Minerve s postamentom i natpisom, otkrivena
u njezinu hramu, remek djelo iz poetka 2. st., mnogobrojni arhitektonski ulomci od stupova,
pilastara, kapitela i baza, te konzola, arhitrava i dr. - svi oni govore o visokom obrtnikom i
umjetnikom dometu majstora, koji su djelovali u antikim Varadinskim Toplicama.
Dugogodinja tradicija ovog antikog lokaliteta pokazuje koliki znaaj su imala sumporna
vrela Aquae lasae, a epigrafski spomenici otkrivaju korisnike i dedikante iz razliitih dijelova
rimskog carstva kao i iz razliitih slojeva drutva. Pored vojnih lica niih i viih inova, dravnih
i upravnih inovnika, lokalnih i provincijalnih funkcionara, javljaju se i predstavnici visokog
drutvenog statusa, sve do carskih slubenika i samih careva. Meutim, i domai ivalj dao je
vaan doprinos u oblikovanju svih vidova ivota i stvaralatva, koji se mogu pratiti prije svega u
graditeljstvu drvenih nastambi (od hrastovine) podignutih na pilotima, vrlo izduenog tlocrta,
podjeljenih na etverokutne prostorije s podovima od jelovine i ognjitima.
Rezultati tridesetgodinjih istraivanja osvjetlili su viestruki znaaj ovog balneolokog i
kulturnog centra, kojem su gravitirali ne samo gradovi i naselja Jugozapadne Panonije i susjednih
provincija, nego gradovi i centri sa ireg podruja rimskog carstva.
RESULTS OF THE ARCHEOLOGICAL RESEARCHE ON THE ROMAN LOCALITY
IN VARADINSKE TOPLICE-AQUAE lASSAE
Summary
Numerous mineral wells in Varadinske Toplice have stimulated and determined and
thermal character of the ancient settlement Aquae lasse. The thick layers of sediment
conditioned the specific terraced configuration of the Toplice Hill. The favourable position on
the crossroads of older routes, running from the East to the West and from the North to the
South, suited both the lUiryans (lassi) and, later, the Romans. The urbanisation in this area
started in the early period of the Roman Empire.
In the span of thirty years of systematic excavations and research in Aquae lassae (1953 to
1982) several parts of the roman settlement were found. On the upper terraces, in the central
32

Viki-Bclaiii B.: Rczultiili iirlicolokili istraivanja lokaliteta u Varadinskim Toplicama, Radovi Zavoda za znanstveni rad HAZU Varadin,
hr. S - 9 , lW6.,str. 1 I - 34

park of todays Varadinske Tophce, where the main thermal well was situated, the official and
the religious buildings were errected, whereas the Southern slope and the foot of the Toplice
Hill occupied the dwelling, commercial and craft quarters, which spread to the valley of Bednja.
The mentioned configuration of the land and the disposition of the architecture complexes left
an imprint on the modern settlements as well.
While the official parts of the Roman settlement had a monumental and representative
character, with thermal complexes, Forum and Captioline temples, the dwelling and commercial
part was far more modest in the technique of building and the disposition of the ground plan,
as well as in the assortment of the archeological material.
The systematic research has displayed, that the living had building activities in Aquae lassae
were very intense during four centuries (from the r*"'. to the end of the 4^ \ century).
The development and the building phases can be observed on the complexes of the thermae,
on the Forum and Capitolium. The importance and lucretiveness of this balneological center
rose constantly and eventually reached the highest point during the rule of Constantinus I
(306-336), when Aquae lassae were rebuilt and restored (the inscription of Constantinus the
Great with data was found in the park in 19. century). At the time. Aquae lassae became
well-known far over the border of Pannonia Superior.
Many stone monuments with inscription, beautiful reHefs and details of decorations were
found during the last two centuries, and especially during systematic excavations in the park and
its neighborhood. A great number of altars and marble plates were dedicated to different deities,
especially to the Nyphes (one of them to Nyphis lassis). Among sculptures, the most important
is the monumental marble statue of goddes Minerva, discovered in her temple, with a postament
and incription. It is as masterpiece from beginning of the 2" . century. Numerous fragments of
colums, pillars, pilasters, capitals, bases, etc. show high standard of handycraft skill and art.
The very long tradition of Aquae lassae shows what a great importance the sulphuric wells
had for the settlement, and the epigraphic monuments revel the dedicants from different parts
of the Roman Empire and from various classes of society: vSoldiers and officers of higher ranks,
administrative officials, office-clerks, local provincial officers governers and even emperors.
Moreover, the native artisans gave their contribution, especially in the way of building woodenoak houses founded on pilots, with very elongated ground-plan, divided into several rectangular
rooms, with fir-wood floors and fireplaces.
The result of 30 years of archeological excavations in Varadinske Toplice have enlighted
the complex character of this balneological cultural centre to which streamed not only the
settlements and the towns in the Southwest Panonia and neighboring areas, but also the cities
of the remote parts of the Roman Empire.
In the late 4 \ century, probably during the war between Emperor Teodosius and the
invader Maximus, destruction of the entire settlement took place.

BILJEKE
1. CIL. Ill, 3117.; V. Hoffiller - B. Saria, Antike Inschriften au.s Pannonien, Zagreb 1938, no 461, 469.; J.
Tkali, Siimpor-Toplice kraj Varadina u Hrvatskoj, Zagreb 1869., p. 7.; CIL. III, 4121.; M. Gorenc B. Viki, Die Aquae la.ssae iind ihr Verhltni.s zum Pannoni.schen Limes, JAZU, Acta et dissertatione.s
archaeologicae III, V Congressus Intemationalis Limitis Romani Studio.sorum, Zagreb 1963, p. 112, abb.
1-4.
2. Pored navedenih .strunjaka arheologa, koji su rukovodili s istraivanjima, sudjelovao je i niz drugih
suradnika: A. Faber kao arhitekt i konzervator, M. urov kao geodet, R. Jovanovi, student arhitekture,
J. Pavcii kao preparator i fotograf, D. Nemeth kao arheolog i crta, ekipa Saveznog instituta za za.titu
spomenika Kulture za konzei-vaciju zidnih fresaka, buka i dijelova kanalizacije, te prema potrebi i drugi
strunjaci, kao npr. za di-venu grau i kamene spomenike. Radove su financirali, pored Arheolokog
muzeja u Zagrebu, Fondovi za kulturu i znanost (ka.snije Sizovi), a posljednjih godina i Opin.ski SIZ za
33

Viki-Bclani B.: Rczultiiti iirlicolDkih istiMivanja lokaliteta u Vafaclin.skini Toplicama, Radovi Zavoda za znanstveni raci HAZU Varadin,
lir. K-y, lW6.,str. 1 1 - 3 4

3.

4.

5.
(i.

7.

8.

9.

10.

11.
12.
13.
14.
15.

16.

kulturu Opine Novi Marof. Kroz sve vrijeme suraivao je i Muzej Varadinskih Toplica i njegova dva
direktora: Josip abrian (osniva muzeja) i prof. S. Hajduk.
B. Viki-Beiani - M. Gorenc, Istraivanja u Varadinskim Toplicama od 1953.-1955. i od 1956.-1959.
Vjesnik AMZ, 3 ser. I, 1958. i 3 .ser. sv. III. 1961. - Zavrna istraivanja antikog kupalinog kompleksa
u Varadin.skim Toplicama. Vjesnik AMZ, 3 ser. sv. IV, 1970. p. 122.-157. ; J. Cabrian, - M. Gorenc B. Viki, Pregled povijesti Varadinskih Toplica, Vijesti muzealaca, br. 15,5, Zagreb 1966., p. ; B.
Viki-Beiani, Neki novi podaci iz Varadinskih Toplica o ivotu u pozadini panonskog limesa, Limes
u Jugoslaviji I, Beograd 1961., p. 47. ; B. Viki-Beiani, Tipovi naselja u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj,
HAD, .sv. II, Zagreb, 1978, p. 165.
B. Viki-Bclani - M. Gorenc, Zavrna istraivanja u Varadinskim Toplicama, p. 14-, T. VIII, SI. 1 i
2.; D. Rendi-Mioevi, Jedan novi legionarski spomenik iz Varadin.skih Toplica, Vjesnik AMZ, 3 ser.
sv. IX, Zagreb 1978, p. 37-47, si. 1, T. I i II.
B. Viki-Beiani, Elementi ranog kranstva u Sjevernoj Hrvat.skoj. Ve.stnik XXIX, Ljubljana 1978, p.
555-600, si. 3.
M. Gorenc - B. Viki, Das Fnfenzwanzigjhrige Jubilum der Untersuchungen der Antiken Lokalitat
Aquae lasae (Varadinske Toplice), Archaeologia lugoslavica XVI, Beograd 1975, p. 42 i 43, si. 9 i 10.
- Varadinske Toplice - Aquae Ia.sae u antiko doba, Varadinske Toplice 1980 (monografija).; B. Viki
- M. Gorenc, Prilog istraivanju antikih naselja i putova u Sjevernoj Hrvatskoj. Izdanje Regionalnog
zavoda za zatitu spomenika kulture, Zagreb 1969., str. 10.
Nekoliko znaajnih .spomenika u Varadinskim Toplicama, a prije .svega Nimfej i monumentalni
postament Junoni i Portuni podigla je Opina Poetovija (Res publica Poetoviensium), koja je odigrala
civilizacij.sku ulogu kao admini.stracijski centar ovog podruja.
Kip Minci-ve obradio je i valorizirao kao umjetniko djelo M. Gorenc. Minei"va iz Varadinskih Toplica
i njezin majstor, Vjesnik AMZ, 3 .ser. .sv. XVI-XVII, Zagreb 1983-1984, p. 95. M. Kadi, Fotogrametrij.ska
obrada kipa Minewe iz Varadinskih Toplica (isti svezak Vjesnika). Ovaj autor smatra daje kip Minerve
originalno kiparsko i umjetniko rjeenje.
M. Gorenc, Klesarske i kiparske manufakture u naim krajevima i njihov odnos prema drugim norikim
i panonskim radionicama u doba rimskog carstva. Arheoloki Vestnik XIX, Ljubljana 1968. - Antiko
kiparstvo Jugoistone tajerske i rimska umjetnost Norika i Panonije. Vje.snik AMZ, ser. 3, ,sv. V, Zagreb
1971.
Kultne spomenike iz Varadinskih Toplica detaljno je analizirao D. Rendi-Mioevi i upozorio na
visoku politiku i drutvenu razinu kori.snika Jazejskih Toplica, a time i na veliki ugled koji su Aquae
lasae imale u rimskom svijetu. O Akvejazej.skoj epigrafskoj ba.tini i o posebnostima njenih kultnih
dedika. Vjesnik AMZ. 3 ser. XXIV-XXV, Zagreb 1991-1992, p. 67-76.
M. Cagiano dc Avezado, I Capitolia dell Impero Romano, Memorie V, Atti della Pontificio Accad.
Romano di Arch. ser. III, 1940, T. XIII, 40.
B. Viki-Beiani, Prilog istraivanju antikog na.seobinskog kompleksa u Varadinskim Toplicama,
Vjesnik AMZ, 3 ser. sv. VI-VII, Zagreb 1972-1973, p. 75-132.
A. Zippelius, Vormittelalteiische Zimmerungs-technik in Mitteleuropa, Reinische Jahrbuch fiir Volk.skunde 5, 1954, p. 42, 3-51.
D. Rendi-Mioevi, O Akvejazejskoj epigrafskoj batini... Vjesnik AMZ, 3 ser. XXIV-XXV, p. 70 i 74.
U Varadinskim Toplicama otkriveno je 14 spomenika posveenih nimfama koje donose zdravlje
(salutares) ili imaju epitet augu.stae (uzviene), a u jednom sluaju oba atributa zajedno. Svakako je
najvrjcdniji nalaz rtvenika posveenog ja.sejskim nimfama (Nynphis lasis), koji je otkriven u istonom
trijemu foruma, gdje je ugraen sekundarno u unutarnji zid istog. Njega je darovao i poloio u svetite
orijcntalac Fl. Hermadion, zakupnik poreza na podruju Ilirika (curator vectigalis lUyrici) uz phialam
argentcum od dvije libre.
M. Gorenc-B. Viki, Varadin.ske Toplice-Aquae lasae u Antiko Doba, Varadinske Toplice 1980,, p.
22, si. 18. - Aquae lasae-Varadinske Toplice u rimsko doba. Pregled povijesti Varadin.skih Toplica,
Vijesti muzealaca i konzeivatora Hrvatske, Zagreb, 1966, god. 15, br. 5, p. 12, si. 14.
D. Rendi-Mioevi, o.c, p. 74.
J. Gaibsch, Die norisch-pannonische Frauentracht im 1. und 2. Jahrhundert. Mnchner Beitrge zur
Vor und Frhgeschichtc, 11, Miinchen 1965.

Primljeno: 1995-1-24
34