IME LJUBI- (1822-1896) Stari Grad na otoku Hvaru

-Studirao filozofiju i teologiju u Zadru, utjecaj Petra Nisitea Nietia- nasljednika Petra
Hektorovia i njegove knjinice

- Prvi rad: ' ivotopis Petra Hektorovia' u 'Zori dalmatinskoj'

- Potpisuje se kao Djak S. Ljubi Starogradjanin

- ' O Justinijanovu novcu' navodno kovan u Sisciji, to je Ljubi s pravom osporio

-Studij zavrio 1846., aa 1847. Kao sveenik osnovao gimnaziju

- Dizionaro biografico 1856. o naiom znamenitim ljudima

- 1856. Poslan je u Istru dr. Pietru Kandleru- konzervatoru za Trst i Istru, koji ga dalje alje u
Dalmaciju, gdje Ljubi pie o prvim antikim naseobinama na tlu Dalmacije- Studi archeologici
sulla Dalmazia

-1859. imenovan kustosom u Muzeju u Splitu

- Iste godine postao pomonik ravnatelju Mletaka za ureenje najstarijih spomenika u arhivu

-Za lana JAZU izabran 1867.

- Nakon to Hrvatski Sabor odlui predati Narodni muzej u Zagrebu Akademiji, imenuje Ljubia
uvarom arheolokog odjela

-Ravnateljem Narodnog muzeja u Zagrebu Ljubi postaje 1871. Do umirovljenja 1892.

- Zaetnik je Hrvatskoga arkeoloogikoga drutva, koje nastaje nakon gaenja Drutva za

jugoslavensku povijest i starine 1878- formalni predsjednik je Sakcinski, ali zapravo ga je Ljubi
vodio i postao 1890. Predsjednikom. Drutvo je brojilo 311 lanova.

-U okviru HAD-a pokree asopis Viestnik hrvatskoga arkeologikoga drutva kojemu je sam
bio urednik, a pisale su se arheoloke, numizmatike, epigrafske i povijesne rasprave, uz niz
sitnijih vijesti, obznana, kritika itd.

- Vanija djela: 'Opis jugoslavenskih novaca', 'O napretku arkeologike znanosti u naoj
hrvatskoj zemlji'

- Najvie se bavio antikom numizmatikom, kojoj je postavio temelj u daljnjem povijesnom i

arheolokom radu.
JOSIP BRUNMID- (1858.-1929.) Vinkovci- Zagreb

- Pohaao vinkovaku Klasinu gimanziju , iju je numizmatiku zbirku poslije objavio

- 1876. U Beu upisao povijest i zemljopis, te arheoloko epigrafiki seminar
- Sakupljao po Slavoniji i Srijemu, posebno u Vinkovcima, i po prvi put na naim
prostorima opisivao i razvrstavao nalaze prema muzeolokim pravilima
- Prv i rad, jo kao student napisao: Antiken in Cibalis
- Primijeen od strane Izidora Krnjavog- prvog profesora arheologije u povijesti
umjetnosti u u ZG
- Diplomirao 1892/93 radom- Zur Geischichte der griechischen Colonien in Dalmatien
- Povratkom u Zagreb postao kustosom 1893. A potom 1895. I ravnateljem Arheolokog
odjela Narodnog muzeja
- 1896. Prvi je profesor arheologije na zagrebakom sveuilitu 1896.
- Pokrenuo novu seriju Vijesnika Hrvatskoga arheolokog drutva koji je ureivao od
1895- 1919. I tu objavio veinu svojih radova
- Predavao je grke i rimske starine s naglaskom na klasinu arheologiju , te numizmatiku i
epigrafiku
- Dopisni lan JAZU-a postaje 1899
- Katalogizirao oko 40 000 novaca numizmatike zbirke, te je poveao za jo 40ak tisua
primjeraka- najvea izmeu Bea i Atene
- Bavio se prapovijeu, antikom, kalsinom i srednjovjekovnom arheologijom , te
numizmatikom
- Djela: 1898. Natpisi i Novci grkih gradova u Dalmaciji, studija Colonia Aurelia
Cibalae, Novci gepidskog kralja Kunimunda..

VIKTOR HOFFILLER ( 1887.- 1954. ) Vinkovci- Zagreb

- 1895. Upisuje studij klasine filologije i arheologije u Zagrebu

- 1896. Brunmid ga je uputio u Be. Na studij numizmatike, arheologije, epigrafike i
prapovijesti, koji zavrava 1900.
- Doktorirao disertacijom: Untersuchungen zum sogennanten tharkischen Reiter- 1900.
Gdje pie o prostoru stare Tracije
- Iste godine vraa se u ZG gdje postaje kustos kod Brunmida u Areheolokom muzeju u
Zagrebu
- 1914. Docent na Sveuilitu u Zagrebu, te postaje ravnateljem Arheolokog muzeja , a od
1924. Redoviti profesor klasine arheologije
- Preuzeo veliki dio ureivanja '' Vijesnika HAD-a'' te objavljivao svoja djela tu
- Objavljivao i antikne i bronane posude iz Hrvatske i Slavonije u Narodnom muzeju u
ZG, kao i rimske nalaze
- Bavio se antikom, prapovijesti, te rimskom epigrafikom
- Umirovljen 1943. Ali ponovno radi poslije rata
 - VI. Meunarodni kongres arheologa u Berlinu 1939. sudjelovao rezultatima istraivanja
iz antikog Sirmija
- 1946. Prostor muzeja je premjeten iz prostora Akademiju u palau Vranicani, gdje se i
danas nalazi
- Djela: Antiki natpisi iz Jugoslavije 1938.- pod patronatom Meunarodne unije
Akademija u Briselu, zbornik ' Strena Bulicana', Corpus vasorum antiquorum- isto pod
patronatom Unije Akademija
- 1950. Beko sveuilite mu obnavlja poasnu doktorsku diplomu
- Posveen mu je opsean svezak Vijesnika pod nazivom : Serta Hoffilleriana
- Utjecao na opstanak HAD-a i Hrvatskoga starinarskoga drutva u Kninu
- Bio je i dopisni lan JAZU-a

GRGA NOVAK (1888.- 1978.) Hvar Zagreb

- 1906.- Studirao povijest, arheologiju i geografiju na sveuilitima u Zagrebu, Beu i

Pragu, a 1913. Doktorirao povijest u Zagrebu tezom '' Slaveni i Venecija''
- Don Frane Buli ga je uzeo kao svog asistenta u Arheolokom muzeju u Splitu
- Bio je i profesor opeg srednjeg vijeka na Sveuilitu u Skoplju, te profesor povijest
starog vijeka u Zagrebu
- 1934-35. Obnaao dunost dekana na FF u Zagrebu, a kasnije i rektora
- 1947. Postao je redoviti lan JAZU-a, a od 1958- 1978. Bio je i predsjednik JAZU-a,
dobio titulu doivotnog poasnog predsjednika
- 1963. Dobio je nagradu za ivotno djelo
- Bio je lan vie meunarodnih organizacija i stranih akademija
- lan svih republikih akademija u Jugoslaviji
- Predsjednik Hrvtaskoga starinarskoga drutva u Kninu, Drutva Biha u Splitu, Skopskog
naunog drutva, Arheolokog drutva Jugoslavije, Povijesnog drutva Hrvatske
- Jedan od glavnih inicijatora ponovnog osnivanja HAD-a- 1968. Na osnivakoj skuptini
drutva u Kninu
- Istraivao, te arheoloki i znanstveno dokumentirao istraivanja Hvara i Grapeve pilje-
objavljeno u asopisu 'Novosti' 1936. Kad je i istraivano
- Otkrio novu neolitiku kulturu Jadrana
- Bio je predsjednik Meunarodne unije prethistorijskih i protohistorijskih znanosti u BG
1973.
- Djela: Otok Hvar u starome vijeku, Topografija i etnogradija rimske provincije
Dalmacije, Hvar, Prethistorijski Hvar: Grapeva pilja, Povijest Splita

DUJE RENDI MIOEVI ( 1916. -1993. ) Split- Zagreb

- Bvio se izuavanjem hrvatske antike
- 1934. Upisuje studij povijesti, arheologije i klasine filologije na Sveuilitu u Zagrebu,
gdje je i diplomirao.
- 1941. Postaje kustos- pripravnik u Arheolokom muzeju u Splitu
- Doktorska disertacija- Ilirska onomastika na latinskim spomenicima Dalmacije 1948.
- 1949. Izabran za ravnatelja Arheolokom muzeja u Splitu
- Obnovio '' Vijesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku''
- Zatitna arheoloka istraivanja u Saloni
- 1954. Izvanredni profesor antike klasine arheologije u Zg, vodstvo i nova organizacija
arheolokih studija
- 1961. Redoviti profesor antike klasine i provincijalne arheologije, grka, latinska
epigraifika i numizmatika
- Postaje predsjednik Odsjeka za arheologiju i Arheolokog zavoda FF.
- Pokrenuo njegovu publikaciju 1956.- '' Opuscula arhaeologica''- postaje glavnim
urednikom
- Dekan filozofskog fakulteta 1968.- 1970.
- Predsjednik Savjeta fakulteta, ravnatelj Arheolokog muzeja u Zagrebu
- Osniva je Arheolokog instituta (opuscula archaeologica)
- Redoviti lan JAZU-a
- Zalagao se za obnovu Hrvatskoga arheolokoga drutva 1968. u Kninu
- lan izvrnog predsjednitva za latinsku i grku epigrafiku (AIEGL) u okviru UNESCO-
a
- Dobio je 1978. Orden rada sa zlatnim vijencem
- Nagrada za ivotno djelo asopisa Slobodna Dalmacija 1988.
- Nagrada Josip Juraj Strossmayer- Iliri i antiki svijet
- Sudjelovao na mnogim kongresima
- Prvi objavljeni rad: Prilozi etnografiji i topografiji nae obale u staro doba
- Carmina epigraphica, Umjetnost Ilira u antiko doba
- Pisao o Splitu i Saloni

MATE SUI ( 1915.- 2002.) Bra- Zagreb

- Povijesniar i arheolog, diplomirao klasinu filoligiju, arheologiju i povijest starog vijeka

na FF u ZG 1941.
- Tu je i doktorirao 1953.
- 1945. Postaje kustosom Arheolokog muzeja u Zadru, a potom i upraviteljem 1947.
- Pokrenuo je i ureivao asopis Arheolokog muzeja u Zadru- Diadora 1960.- prema
nazivu Konstantina Porfirogeneta, posveen tematski Liburniji i sj. Dalmaciji
- Bio je predsjednik Hrvatskoga arheolokoga drutva, ravnatelj Arheolokoga instituta, a
od 1981. Redoviti lan HAZU-a
- 1948. Od JAZU-a trai fotoaparat.
- Bavio se temom Liburnije
 - Inicijator osnivanja Instituta za historijske nauke u Zadru
- Pomogao ponovnoj izgradnji Zadra i osnivanju FF u Zadru
- Izgradio Arheoloki muzej u Zadru
- Najpoznatije djelo: Antiki grad na istonom Jadranu
- Ponovno oivljavanje Hrvatskog arh. Drutva u Kninu 1968.
- Ravnatelj JAZU-uova Historijskog instituta u Zadru
- Djela: Zadar u starom vijeku- summa Suieva rada

FRANE BULI (1846.- 1939.) Vranjic- Zagreb

- Teologija u Zadru, klasina filologija i arheologija u Beu, a poslije i epigrafiku

- Suraivao s Arthurom Evansom u Dubrovniku
- ravnatelj Arheolokog muzeja u Splitu
- Arheologijom se poeo baviti terenskim istraivanjima u Saloni, te je popisivao i
muzejske predmete
- Otkopavao: starokranski komplesk Manastrine, Marusinac, dijelom Kaplju i Crkvinu,
koju je nazavao Basilica urbana, potom najvei dio amfiteatra, manji dio teatra, Porta
Caesarea, gradske inzule oko tih vrata, Zapadnu nekropolu..
- Izvan Salone: baziliku i samostan Klapavicu- iznad Klisa, nekropolu i objekte u Slanom,
starokransku baziliku u Grohotama na olti i dr.
- Orijentiran na Dalmaciju
- Bavi se antikom, ranim kranstvom i ranim srednjim vijekom
- Osnovao drutvo Biha- u svrhu istraivanja ranosrednjovjekovnog razdoblja
- Terenska istraivanja vodili njegovi povjerenici, na malo mijesta doao do zdravice,
nedovoljno brino se odnosio prema sitnim materijalima,kao i prema grobnim cjelinama..
- Privukao i strane istraivae poput Williama Gerbera
- Nabavio poznati antiki sarkofag s prikazom Kalidonskoga vepra i sarkofag s motivom
Izraelaca kako prelaze preko Crvenoga mora.
- Borio se i za zgradu muzeja u Splitu, u koju se muzej uselio 1921/ 22
- Postao ravnateljem muzeja, a imenovan i za antikog konzervatora u Splitu
- Svjetski kongres starokranske arheologiju u Saloni 1894. Skupa sa Lukom Jeliem
- Bulletino di archeologia e storio Dalmata- 1879 asopis Arheolokoga muzeja u Splitu
- 1920. Mijenja mu naziv u Vijesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku
- Zasluga: utvrdio povijesne poetke salonitanske crkve, kronologiju njezinih muenika i
redosljed biskupa od kraja 3. Do poetka 7. St.
- Najvaniji rad na temu splitsko- salonitanske povijesti je : Kronotaksa salonitanskih
biskupa uz dodatak Kronotaksa spljetskih nadbiskupa
- Najvaniji radovi iz antike, ranog srednjovjekovlja i ranokranstva, kako i iz epigrafike,
hagiografije, povijesti i dr.
- Djelo: Razvoj arheolokih istraivanja i nauka u Dalmaciji kroz zadnji milenij, Palaa
Dioklecijana u Splitu
 - Otkrio grob kraljice Jelene, te utvrdio da je to sekundarno koriteni kasnoantiki sarkofag
- 1891. Otkrio ulomak s natpisom kneza Trpimira u Riinicama
- Smatrao da povijest i arheologija tee istom cilju, te da je arheoloki podatak najbitniji
zbog neoptereenosti sopstvenom interpretacijom
- Suraivao na ediciji Corpus inscriptorum latinarum

FRANE CARRARA( 1812.- 1854.) Split- Venecija

- Studirao teologiju u Zadru i Padovi, a arheologiju i povijest u Beu

- 1848. Imenovan honorarnim upraviteljem Arheolokog muzeja u Splitu
- 1844. Poeo iskopavanja u Saloni, pa sve do 1848. Topografia e scavi di Salona , tiskana
u Trstu 1850.
- Osnovao splitsku Akademiju na guvnu- Academia del guvno
- Posvetio se salonitanskim gradskim zidinama i odreivanju njihova opsega
- Metodoloki ispravno iskopavao, utvrdio vrata, prometnice, broj kula i o tome pie u
prvoj polovici knjige
- U dr. Polovici knjige govori o salonitanskom baptisteriju, antikom kazalitu, vodovodu,
gradskim vratima( Porta Caesarea u Andertia), mozaik, nekropole itd.
- Dobra topografija, metodologija, i sistematika.

LUJO MARUN (1857.- 1939.) Skradin- Knin

- 1885. Biva premjeten u Knin gdje se intenzivno poeo baviti arheologijom

- Osnovao Promicateljski odbor za istraivanje hrvatskih starina 1886., a 1887. Odabran za
predstavnika istog
- Osnovao je Prvi muzej hrvatskih spomenika 1893. u Kninu , od 1926. Muzej hrvatskih
starina, potom Kninsko starinarsko drutvo 1887.( od 1893. Hrvatsko starinarsko drutvo)
- 1895. Pokrenuo asopis Starohrvatska prosvjeta
- Konzervirao je muzejsku grau i u Zemaljskom muzeju u Sarajevu
- Borio se i za osposobljavanje strunog kadra za arheoloka istraivanja

LOVRE KATI (1887.- 1961.) Solin- Split

- 1906. Upisuje teologiju u Zadru, a 1919. Studij hrvatskog jezika i knjievnosti i povijesti
na FF u Zg, zavrava 1923.
- Postaje tajnikom Hrvatskoga starinarskoga drutva 1926.
- Prelazi iz religijske u dravnu slubu zbog elje da se posveti arheologiji
- 1933. Doktorirao tezom; Saksonac Gottschalk na dvoru kneza Trpimira
 - Bio je ravnatelj Biskupske klasine gimnazije u Splitu
- Vee se za drutvo Biha, te postaje njegovim tajnikom ime kree njegov istraivaki
rad.
- 1945. Postavljen za privremenog rukovoditelja kninskog muzeja, a dok se taj muzej ne
uspostavi dodjeljen mu je rad u Arheolokom muzeju u Splitu
- Ipak se uspostavlja umjesto muzeja u Kninu, sredinji nacionalni muzej u Klisu sa
rukovoditeljejm Stjepanom Gunjaom
- 1947. Postaje kustosom u A. Muzeju u Splitu i njegov znanstveni suradnik
- Bavio se Splitom i Solinom

LJUBO KARAMAN ( 1886.- 1971.) Split- Zagreb

- Zavrio zemljopis i povijest u Beu, a doktorirao 1920. Iz povijesti umjetnosti

- 1918. Konzervator spomenika u Splitu
- 1926. Glavni konzervator za Dalmaciju
- Ravnatelj Hrvatskog dravnog konzervatorskoga zavoda od 1941.
- Od osnutka Instituta za povijes i umjetnost njegov je aktivni lan, a potom i konzultant.
- Istraivao na: olti, Trilju, Mravincima, Majdanu, Gospinom otoku, Gradini i upljoj
crkvi.
- Na skuptini HSD-a imenovan za lana znanstvenog odbora 1926.
- Zalagao se za pretvaranje Muzeja u Kninu u dravnu instituciju
- Prostor prizemlja Jugosokola u Sinju dat na raspolaganje Dravnom muzeju Knin
- Zasluan i za prenoenje Vieslavljevog krsnog zdenca u Hrvatsku
- Zlatni nalaz iz Trilja 1921.
- Problematika apsolutne regionalizacije hrvatske batine
- Djelo: Iz kolijevke hrvatske prolosti
- Arheoloki istraivao: Majdan pored izvora Jadro, i na Glaviinama u Mravincima- gdje
je pronaao predmet svog znanstvenog interesa: nakit
- Izuava i nekropole na tim mjestima, te tvori njihovu tipoloku i kronoloku razradu

STJEPAN GUNJAA (1909.- 1981.) Sinj Split

- Povijesniar i arheolog

- 1933. Diplomirao studij antropogeografije na FF u Zg

- Iste godine postavljen za privremenog vritelja dunosti kustosa Muzeja starina Savske i
Primorske banovine u Kninu,a kasnije Dravni muzej hrvatskih starina, danas Muzej hrvatskih
arheolokih spomenika
- 1939. Kustos je i upravitelj tog muzeja

- Od 1945- 47. Je na elu zadarskog Arheolokog muzeja

- 1947. Imenovan ravnateljem Muzeja hrvatskih starina ( od 1955. Muzej hrvatskih arheolokih
spomenika)

- 1958. Ravnatelj Instituta za nacionalnu arheologiju HAZU u ijem sastavu djeluje i Muzej, a
osnovan je iste godine.

- doktorska disertacije: Topografska pitanja na teritoriju stare cetinske upanije

- 1962. Redoviti lan HAZU-a

- 1941. Muzeju je naloeno da se iseli, a Gunjaa muzejsku grau smijeta u privatne kue a dio
u podrum kninske gimnazije

- Utemeljio je Muzej hrvatskih arheolokih spoemnika objedinivi grau i ustanove drutva

Biha i Hrvatsko starinarsko drutvo

-Istraio vie od 50 lokaliteta

- '' Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji''

-Uredio prvih 10 brojeva tree serije '' Starohrvatske prosvjete''

- Odlaskom Gunjae ugaen je i Institut za nacionalnu arheologiju, koji je osnovan 1958. A

ukinut krajem 70-ih