Eneolitik sjeverne Hrvatske

Nakit iz ženskog groba. - bakreno doba.

Vukovar, Velika Skela
Rani i srednji eneolitik u sjevernoj
Hrvatskoj
• rani eneolitik oko 4500. pr. n. e.
u okviru sopotske kulture (Sopot
IV, Seče)
• srednji eneolitik:
• lasinjska kultura (4300. – 3950. pr.
n. e.)
• retzgajarska kultura (3950. – 3500.
pr. Kr.)
Kasni eneolitik u sjevernoj Hrvatskoj
• badenska kultura (3510. – 2870. pr.
n. e.)
• kostolačka kultura (3300. – 2700.
pr. n. e.)
• vučedolska (3000. – 2400. pr. n. e.)
 Lasinjska kultura
• Stojan Dimitrijević 1961./63. predlaže naziv
lasinjska kultura prema lokalitetu Talijanovo
brdo u Lasinji na rijeci Kupi uzvodno od
Pokupskog prema Karlovcu (preko puta
Jamničke kiselice)

• rasprostranjenost: od istočnoalpskog prostora

do istočne Slavonije, od Transdanubije do
sjeverne Bosne, uključujući i Caput Adriae

• sjeverna Hrvatska - međuriječje Save i Drave,

Međimurje, zapadna Hrvatska do Velebita

• Hrvatska: Lasinja, Beketinec, Jakšić, Ašikovci,

Vindija, Ždralovi (Bjelovar), Veternica, Vrlovka
kod Ozlja
Naselja
• najveća istražena naselja s nadzemnim kućama:
Palača u Tomašancima, Dubrava u Čepinskim Martincima, Bentež u Beketincima

Bentež u Beketincima
• ostava
• Vinkovci-Hotel
• lasinjski vrč
• lomljene kamene izrađevine od
rožnjaka i opsidijana
Ukopi lasinjske kulture
Skupni grob iz Jakšića Čepinski Martinci

• 5 keramičkih posuda uz ukope muškarca, • paljevinski ukop u žari

žene i djeteta
Figuralna plastika

Jasenaš, lokalitet Veliki Cimer Ašikovci (Požega) Ašikovci (Požega)

Potočani

• jama s većom količinom ljudskih

kostiju (50-ak osoba)
• na većini lubanja tragovi udarca
tupim predmetom, posjekotina i
penetrirajućih ozljeda
• Oko 4200. g. pr. n. e.
Retzgajarska kultura
 Kasni eneolitik
• naseljavanje strateški važnih
položaja uz vodotokove
• manja sela i zaseoci
• velika naselja: Vučedol, Sarvaš,
Vinkovci
Badenska kultura
• eponimni lokalitet: Königshöhle kod Badena nedaleko od Beča (Donja
Austrija)
• rasprostranjenost: gotovo čitava Mađarska (izuzevši plavno područje
izmenu Dunava i Tise), sjeverna i istočna Austrija, Moravska, Češka,
južna Slovačka, dio južne Poljske, Banat, južna Bačka, Srijem, uža
Srbija, Baranja, Slavonija, sjeverna Bosna
• lokaliteti: Vinkovci, Vučedol, Bapska, Sarvaš, Beli Manastir
Donja Vrba, Saloš

Jednodijelni keramički kalupi

Kostolačka kultura
• rasprostranjenost: istočna Srbija sa srpskim Podunavljem, središnja
Srbija s Pomoravljem, sjeverna Bosna s Posavinom, Srijem, Slavonija
(najzapadniji lokalitet Slavča u Novoj Gradiški), Banat, Bačka; širi se
prema Transilvaniji i Olteniji, a na sjeveru preko Mađarske do
slovačkih planina
• lokaliteti: Vučedol, Vukovar –Lijeva Bara, Sarvaš, Kozarac (Beli
Manastir), Cerić kod Vinkovaca, okolica Đakova, Ašikovci, Slavča-Nova
Gradiška
 Vučedolska kultura
• u vremenu između 3000. i 2500. pr. Kr. desnu je obalu
Dunava, krajnji istok Hrvatske, zaposjela vučedolska
kultura.
• istodobna je Sumeranima u Mezopotamiji, Starom carstvu
u Egiptu ("Doba piramida") i ranoj Troji (I i II).

• potreba za rudištima bakra rezultirala je ekspanzijom

vučedolske kulture iz matične Slavonije u široki prostor
središnje i jugoistočne Europe.
RASPROSTRANJENOST:
• ishodišno područje: istočna Slavonija i
Srijem
• širenje prema mađarskoj Baranji i
rumunjskom Banatu
• od okolice Praga na S i J Karpata do
rumunjskog Banata na I, JI alpskog prostora
na Z i J Bosne na J
• niz regionalnih varijanti sa specifičnim
obilježjima
EPONIMNI LOKALITET VUČEDOL
• kompleks prapovijesnih naselja
smještenih na visokom lesnom platou, na
desnoj obali Dunava, oko 5 km
jugoistočno od Vukovara
• 4 lokaliteta: Gradac, Kukuruzište Streim,
Vinograd Streim, Vinograd Karasović

OSTALI LOKALITETI:
• Sarvaš, Erdut, Vinkovci (hotel Slavonija), Stari Mikanovci, Slavča (Nova Gradiška)
Naselja
• u početku biraju uzdignute lesne terase uz
rijeke ili obronke i izdanke bregovitih sklopova
• većina tih naselja utvrđena dotjerivanjem
strmih padina, palisadama ili vodenim
opkopima
• kasnije dominira gradinski tip naselja
• Ljubljansko barje (Slovenija) – sojeničarsko
naselje
• nadzemne četvrtaste kuće s podom od dobro
nabijene ilovače; unutrašnjost kuće
opremljena ognjištem i jamom za zalihe
• često u kući i mali žrtvenik od gline
• svi ukopi unutar naselja – pojedinačni, dvojni i
grupni
VINKOVCI SARVAŠ
Dvojni grob s Vučedola

GRADAC:
• elipsasta nadsvođena grobna
komora ispod apsidalne kuće
• muškarac i žena
• inventar: 21 cijela posuda, 30
razlomljenih, 800 keramičkih
ulomaka; kosti janjeta, goveda,
jelena, svinje i psa
Dvojni grob s Vučedola
• VINOGRAD STREIM:
• dvojni grob pokriven naopako okrenutom
velikom posudom – magijski ritual?
(vjerojatno zaštita od zlih sila i duhova)
• oko ukopa mnogo fine keramike ukrašene
bijelom inkrustacijom i gruba keramika
• neobično: mnogo mikrolita i jezgara ispod
kostura na dnu jame
• glineni kalup za lijevanje
• zlatni lim oblikovan kao mali okov
• nakupina mješavine srebra i zlata
• pokojnici u zgrčenom položaju; jedna
lubanja s umjetno načinjenom udubinom
na tjemenu
Pojedinačni grobovi s Vučedola
Skupni grob s Vučedola
 Metalurgija

• metalurgija bakra oslonjena na

revolucionarni tehnološki proces
lijevanja u dvodijelne keramičke
kalupe - prvo serijsko lijevanje.
Kultura je potom proizvela i jednu od
najranijih svjetskih bronci, tzv.
arsensku broncu.