Osječka pridravska nizina

• nizinski prostor - tri reljefne

cjeline:
– 1. terasa Drave
– 2. aluvijalne ravni Karašice,
Vučice i Vuke
– 3. Erdutski brijeg
• dobar prometno-geografski
položaj - željeznička križišta
u Osijeku i Dalju; križanje
podravske magistrale s
transverzalnim cestovnim
pravcem prema BiH i moru;
mostovi preko Drave i
Dunava
• rana naseljenost
• stalne kolonizacije  stalan porast broja stanovnika:
– 1880. – 59.000 st.
– 1910. – 87.000 st. - porast 1880.-1910. - 47% (1,6% godišnje)

– 1948. – 103.000 st. - porast 1910.-1948. - 19% (0,5% godišnje)

– 1991. – 198.000 st. - porast 1948.-1991. - 93% (2,1% godišnje)
– 2001. – 179.000 st. – pad 1991.-2001. oko 10%
– 2011. – 167.000 st. – pad 2001.-2011. oko 7%
• naselja
• Osijek (84.100), Valpovo (7400), Belišće (6500)
• velika grupirana naselja: Čepin (9500), Tenja (7400), Višnjevac
(6700 - predgrađe Osijeka, tramvajska linija), Dalj (3900), Josipovac
(4100)...
• Valpovo - duga tradicija (rimska Iovallia i srednjovjekovni Walpo);
razvoj centralnih funkcija i gospodarskih djelatnosti (prerada
agrarnih proizvoda)
• urbano povezivanje sa susjednim Belišćem - mini konurbacija
• Belišće - relativno mlado naselje; drvna industrija u drugoj polovici
19. stoljeća
• Dalj – prometno križište; središte najbogatijeg poljoprivrednog dijela,
na južnom podnožju Erdutskog brijega
• tradicija naselja (rimski Teutoburgium)
Đakovački kraj
48.000 st., 57 st/km2

reljefne zone:
•istočni obronci Dilja i
Krndije
•đakovački lesni ravnjak
•uski pojasi nizina (na S do
Vuke, na J do Biđa)
• reljef + lesni sastav  otvoren i intenzivno obrađen
poljoprivredni pejzaž (žitarice, mjestimično vinogradi),
šumski pokrov gotovo nestao
• reguliranje Vuke kr. 19. st. – sječa šuma i mlađa
kolonizacija, porasla gospodarska vrijednost; južni
nizinski dio je niži i vlažniji, slabije valoriziran (šumsko-
močvarni krajolik)
• diljsko i krndijsko prigorje
diljsko – većinom pod šumom, obradive površine malene
krndijsko - starija naseljenost i duže agrarno
iskorištavanje - vinogradarstvo
• povoljni uvjeti za naseljavanje + spojni i središnji položaj
između Drave i Save  rano valoriziranje, od sr. vijeka
(veze iz srednjeg Podunavlja prema Bosni);
• u 2. pol. 18. st. – veza s Osijekom i s posavskom
krajiškom cestom – Đakovo postaje važno križište
• lokalna željeznica (poč. 20. st.) nema veće značenje
• položaj na osovini razvoja između Osijeka i Slavonskog
Broda
• prirodna veza prema Požeškoj kotlini dolinom Breznice
(između Krndije i Dilja)
• nekoliko burgova i crkvenih župa u sr. vijeku (Đakovo, Gorjani...)
• u osm. doba smanjenje broja stanovnika (djelomična islamizacija,
doseljavanje muslimana iz Bosne i Srba)
• u 18. i 19. st. imigracija iz zapadnijih krajeva Hrvatske, iz Bačke i iz
Bosne  obnovljena đakovačka biskupija
• okupljena i cestovna sela, razvoj obrta i obnova tradicionalnih
sajmova
• u 2. pol. 19. st. - iskorištavanje šuma, proširivanje novih
poljoprivrednih kultura i jačanje komercijalne proizvodnje
• prerada žitarica i konoplje te proizvodnja alkohola i špirita
• jače doseljavanje Nijemaca, Mađara i Čeha
• poslije 2. svj. rata - egzodus Nijemaca i doseljavanja iz pasivnih hrv.
i b-h krajeva, ali i sve jača emigracija
• porast stanovništva od 1857. (25.000) do
1931. (49.000), stagnacija do 1953. pa
opet porast do 1971. (54.000)
• 1991. – 53.000 st., 2011: 48.000 st.
• naselja u prosjeku manja nego u
susjednim dijelovima Istočnohrvatske
ravnice - prevladavaju okupljena naselja
niznog pravilnog oblika
• Đakovo (19.500 st.) - srednjovjekovno središte -
ishodište veza za Bosnu; bogata poljoprivredna
okolica i dobre veze sa susjednim krajevima -
trgovačko-obrtnički razvoj
• crkveno središte - biskupija
• Gorjani (1000 st.) - na sjevernom rubu lesnog
ravnjaka - također, trgovačko-obrtničko naselje
• Strizivojna (2500 st.) – željezničko križište
1147 km2, 39.000 st., 34 st/km2

• relativna prometna
Baranja
izoliranost

• pretežno nizinski kraj

(do 250 m) mladog reljefa
(holocenski i mlađi
pleistocenski sedimenti)

nekoliko cjelina:
1. mlađe naplavne ravni
2. terase Drave
3. terasa Dunava
4. lesne zaravni
5. Bansko brdo
• naplavne ravni (pjesak,
pretaloženi les, gline) - 2/3
površine; velika vlažnost,
naročito na JI (Kopački rit)
• melioracija u 19. st. -
smanjena podvodnost
• terase - naslage lesa različite
debljine (na starijim virmskim
terasama do 20 m)
• lesne zaravni: na krajnjem SI
(prirodni nastavak veće iz
Mađarske; okružena 10-20 m
nižim terasama Drave i
Dunava) i južno od Banskog
brda - debele naslage prapora
(preko 30 m)  intenzivno
agrarno iskorištavanje
• prirodni vegetacijski pokrov sasvim nestao, osim
u naplavnim ravnima
• viši, ocjeditiji dijelovi pretvoreni u otvorene
agrarne pejzaže (žitarice i šećerna repa)
• naselja na rubovima riječnih terasa i lesnih
zaravni - mogućnost iskorištavanja dvaju
različitih prirodnih prostora
• gusta naseljenost u srednjem vijeku (Mađari)
• osm. razdoblje u 16. st. - središnji dijelovi opustjeli
(stanovništvo bježi prema S ili u močvarni prostor
naplavnih ravni) - od 2. polovice 16. st. naseljavanje
Srba i nešto muslimana; Mađari ostali na istoku uz
Dunav
• austrijska kolonizacija Hrvata (Šokci) iz okolice
Srebrenice (1689.-1713.), kolonizacija Srba (Crnojevići),
1730-ih godina počinje kolonizacija Nijemaca
• krupni feudalni posjedi ("Belje“, posjed Eugena
Savojskog, 1697.)
• u 18. st. glavna gospodarska grana stočarstvo
(svinjogojstvo ) + lov i ribolov
• u 19. st. ratarstvo i vinogradarstvo - izvoz sirovina i
prehrambenih proizvoda za Austriju (vino, vuna; pšenica
- monokultura za zapadnoeuropsko, austrijsko i češko
tržište)
• agrarna kriza 1890-ih (jeftinija kanadska i ruska pšenica)
 raznovrsnija ratarska proizvodnja
• u 18. i 19. st. porast broja stanovnika(1720.: 6900; 1787.:
26.000, 1857.: 40.000, 1880.: 45.000 st.);
• krajem 19. st. usporavanje (agrarna kriza, filoksera +
kolera) – mali prirodni prirast ("sistem jedinca“) +
ekonomska emigracija u prekomorske zemlje
• u 1. pol. 20. st. imigracija Srba iz mađarskog dijela
Baranje; Hrvati dolaze nakon 2. svj. rata iz ekonomski
pasivnih dijelova (umjesto izbjeglih Nijemaca)
• u 1. pol. 20. st. oko 50.000 st.
• nakon 2. svj. rata migracije selo-grad
• usporen porast stanovnika, a od 1971. (max. 56.000)
smanjenje (od 1991.-2011. s 54.000 na 39.000 st.)
• težište naseljenosti u središnjem dijelu, uz
željezničku prugu i cestu (Beli Manastir, Darda,
Bilje)
• najveća depopulacija na SI i I gdje je "sistem
jedinca" već ranije uvjetovao prirodni pad 
rijetka naseljenost
• velika ispremiješanost naroda: Hrvati na SZ,
Mađari na I, a Srbi na JZ; središnja Baranja
nacionalno najheterogenija
• 52 naselja
• Beli Manastir (8000 st.) - na dravskoj terasi uz spoj s
Banskim brdom i naplavnom ravni Karašice
• križište najvažnijih cestovnih prometnica i pogranična
željeznička postaja
• razvija se zahvaljujući novim političkim uvjetima od 1920-
ih godina
• do sredine 20. st. tipične agrarne značajke; danas
industrija i centralnomjesne funkcije
• Darda (5300 st.) - prigradsko naselje Osijeka, kao i Bilje
(3600 st.)
• Batina (880 st.) - pristanište na Dunavu - prometna
funkcija
• Kneževi Vinogradi (1700 st.) - središte baranjskog
vinogorja
 Slavonska
Podravina
86.000 st., 36 st/km2

složenija reljefna struktura:

1. naplavna ravan Drave i
njezinih pritoka
2. supsidencijska udolina
Vučice i Karašice
3. virmske terase Drave
4. slatinsko-voćinsko pobrđe
5. podgorje Papuka i Krndije
6. gorski masiv Papuka i
Krndije
• stepeničast reljef, izduženost u smjeru SZ-JI  zonalni
raspored naselja
• osovina razvoja - longitudinalne prometnice na dodiru
pobrđa i ravnice (željeznička pruga i podravska cestovna
magistrala)
• sekundarni prometni pravac od Donjeg Miholjca za
Slatinu + transverzalna veza preko Požeške kotline s
posavskim prometnim pravcem
• središnja šumsko-močvarna nizina uz Karašicu i Vučicu
do 19. st. je imala izolacijsko značenje i graničnu ulogu;
u 19. st. iskorištavanje šumskog bogatstva  demogr. i
ekon. oživljavanje
• u rimsko doba naselja uz Dravu - Donji Miholjac
(Mariniae), Sv. Đurađ (Serene) i Podgajci Podravski
(Verreia)/
• relativno gusta naseljenost u sr. vijeku
• za Osmanlija sr. 16. st. - naseljavanje srpskog (brda) i
muslimanskog (gradovi) stanovništva
• od kraja 17. st. - imigracija Hrvata (iz g. Podravine, Like i
Gorskog kotara), kasnije Srba, Nijemaca, Slovaka i
Mađara
• nakon 1. svj. rata Hrvati iz Gorskog kotara i Like te Srbi
doseljavaju na mjesto iseljenih Mađara ili osnivaju nova
naselja
• demografsko i gospodarsko oživljavanje u 18. i 19. st. -
trgovina svinjama, širenje kulture kukuruza, prve
manufakture (staklo)
• eksploatacija šuma u 19. st.  industrijska prerada
drveta u Belišću i Đurđenovcu u 2. pol. 19. st.
• prehrambena industrija (duhan, šećerna repa, suncokret)
• 1969. pronađena nafta kod Beničanaca (eksploatacija od
1972. g.) - naftovod od Beničanaca do Slavonskog
Broda (76 km); velike zalihe prirodnog plina (Bokšić Lug)
•
• Stanovništvo
• 1857. – 59.000 st., 1953.: 134.000 st.
• 1991. – 108.000 st., 2011.: 86.000 st.
smanjenje 1953.-2011. 36%
• nedostatak većih središta (najveća Slatina,
10.000 st.), udaljenost od velikih središta,
rubni prometni položaj  perifernost
• oko 200 naselja, najviše na dravskim
terasama (oko 60%)
• Slatina (10.200), Našice (7900), Donji
Miholjac (6200), Orahovica (4000),
Đurđenovac (2900)
• 54.000 st., 89 st/km2
Vukovarski kraj
• prosječno najmanje
padalina (oko 630
mm) u SZ dijelu
stepska vegetacija;
hrast sladun i cer
• ratarsko-
vinogradarski kraj, s
jačom industrijom u
Vukovaru (+
Borovo)
• tri različite reljefne
cjeline:
1. lesni ravnjak (30-40
m strmi odsjek prema
Dunavu)
2. pristranci Fruške gore
(do 294 m)
3. nizina Vuke - (80-90
m)
• povoljna prirodna obilježja + važan prometni položaj na
ocjeditom ravnjaku  naseljenost od najstarijih vremena
(neolitsko nalazište u Vučedolu)
• velike etničke promjene u prošlosti (sr. 10. st. Hrvate
potiskuju Mađari, a od 1526. dolaze Turci - naseljavanje
muslimana i Srba, stočara iz Pomoravlja, Crne Gore i
Hercegovine)
• nakon Karlovačkog mira 1699. Austrija naseljava
Nijemce, Slovake, Čehe, Ukrajince te Srbe iz Baranje,
Bosne i Mačve te Hrvate iz okolice
• u Jugoslaviji kolonizacija srpskih solunskih dobrovoljaca,
a poslije 2. svj. rata odlaze Nijemci, a dolaze novi
kolonisti uglavnom iz dinarskih krajeva  vrlo miješan
etnički sastav
• stanovništvo
• 1857. – 30.000 st.
• 1991. – 84.000 st.
• 2011. – 54.000 st.

• 1991.-2011. pad 36%

• 30-ak naselja
• Vukovar (26.500 st. /1991: 44.600), Ilok (5100),
Borovo (5100)
• Borovo – plansko radničko stambeno naselje
• industrija gume i obuće iz 1931. g.
• Ilok - povoljan položaj na Dunavu (most) ,na
rubu bogatoga lesnog ravnjaka
• od 13. st. središte vinogradarsko-
poljoprivrednog kraja
• Vukovar - na ušću Vuke u Dunav, na rubu Vukovarskog ravnjaka
• u rimsko doba manje naselje uz limes
• u 13. st. upravno, trgovačko i vojno značenje (od 1220. g. sjedište
srednjovjekovne Vukovske župe)
• turska tvrđava (strateško i trgovačko-obrtničko značenje), za
Austrije centar Srijemske županije (od 1756.), danas županijsko
središte
• krajem 19. i početkom 20. st. jačanje prometa na Dunavu i izgradnja
željeznice  razvoj industrije (manje prometno značenje od
Vinkovaca)
• riječna luka (planirana gradnja kanala Vukovar-Šamac)
• do 1991. potencijalni regionalni centar, danas manji od Vinkovaca
• nakon razaranja u Domovinskom ratu vrlo spor i bolan oporavak
 Bosutska
• 125.000 st., 69 st/km2
Posavina
• rubni, ali važan prometni
položaj; Vinkovci želj.
čvorište, Županja
cestovno
• plovna Sava – malo
prometno, ali veliko
značenje granice (140
km) - tradicionalne
povijesne veze između
Bosutske i Bosanske
Posavine i suvremeni
funkcionalni odnosi
• tipičan nizinski reljef -
• razvijena mreža tekućica
- mali pad  poplave –
smanjene izgradnjom
prisavskih nasipa i kanala
• najveći areal vlažnih
nizinskih šuma hrasta
lužnjaka
• osnovna geografska obilježja Bosutske Posavine:
-prometne veze šireg značenja
-važna spojna uloga i funkcionalni odnosi s
okolnim centrima
-tradicionalna autohtona bogatstva 
poljoprivreda, šumarstvo
• naseljenost uglavnom u rubnim zonama - dva pojasa:
sjeverni uz lesne ravnjake i njihove rubove naseljeniji je
od južnog, prisavskog
• 55 naselja (22 općine/grada)
• devet s više od 3000 stanovnika, najveći Vinkovci
(32.000), Županja (12.100), Ivankovo (6200), Otok
(4700); preko polovice s više od 1000 stanovnika
• u antičkom razdoblju municipij Cibalae
• u sr. vijeku sjeverni dio bolje naseljen (Ivankovo,
Nuštar, Cerna, Otok, Nijemci, Privlaka...) ; u
južnom dijelu utvrđeni gradovi, okruženi vodom i
prisavska sela
• u 18. st. vojnokrajiška teritorijalna organizacija -
jače doseljavanje iz Bosne - okupljanje
naseljenosti, moderniji sistem zemljišne
razdiobe, nove kulture
• vojničke, crkvene i prosvjetne funkcije centralnih
naselja
• uređenje plovidbe na Savi zbog žitne trgovine
• unutrašnjost relativno izolirana do 2. pol. 19. st.
(1878. pruga Vukovar-Vinkovci-Slavonski Brod,
s ogrankom od Vrpolja prema Sl. Šamcu),
eksploatacija šuma, razvoj prvih industrija i veći
napredak u agrarnim djelatnostima
• pruga Vinkovci-Gunja-Brčko - naselje Spačva
kao veliko eksploatacijsko i izvozno središte
drveta
• najveće iskorištavanje 1880.-1910. – Vinkovci,
Županja i Vrbanja centri prerade drveta - utjecaj
na imigraciju (Gorski kotar, Lika...)
• uoči 1. svj. rata - razvijena i relativno gusta
željeznička mreža koja je povezala kraj u jednu
cjelinu
• u međuratnom periodu doseljavanje iz
Dalmatinske zagore, Like, Korduna, Hrvatskog
zagorja
• nakon 2. svj. rata planska kolonizacija, najviše iz
BiH (1961. oko 50% doseljenog stanovništva)
• stalni porast br. stan.. 1857.-1991. (+160,8%)
1857. – 56.500 st.; 1991. – 147.500 st.;
• 2011. 125.000 st.
• Vinkovci (32.000 st.)
• nakon ant. Cibalae (stjecište podravskog i
posavskog cestovnog pravca s nastavkom
prema Singidunumu) jače značenje tek od vojne
krajine (sjedište Brodske pukovnije )
• nakon izgradnje željezničke mreže - željezničko
križište i obrtničko-industrijsko središte (drvna,
građevinska, tekstilna ind.) - u šire urbanizirano
područje uključena okolna naselja (Nuštar,
Mirkovci, Ivankovo, Jarmina...)
• Županja (12.000 st.) – sekundarno središte
• jači razvoj nakon 2. svjetskog rata; industrijske
(prehrambena) i upravne funkcije
Zapadnoslavonski brdsko-
nizinski prostor
 Slavonska Posavina

• 159.000 st., 80 st/km2

• zonalnost od sjevera prema jugu:
1. gorski rub Psunja, Požeške gore i Dilja
2. tercijarno prigorje
3. ocjeditiji rub savske nizine prema prigorjima
4. središnja zona savske nizine (Mramorsko polje,
Crnac polje, Jelas polje i dr.)
5. prisavska zona
zone naseljavanja:
4. gorski okvir – rijetka naselja i
obradivi prostori; raštrkana
naseljenost i polikulturna
obrada
3. dodirna zona nizine i prigorja -
izrazita naseljenost – najstarije
prometnice
2. središnja zona savske nizine –
poplavna polja i ocjeditije
grede); nakon izgradnje
autoceste melioracije – naselja
u ocjeditijim dijelovima
1. prisavska zona - relativno viša i
pogodnija za naseljavanje i
agrarno iskorištavanje -
povoljan prometni položaj uz
Savu; granični položaj
• u sr. vijeku brojni utvrđeni gradovi
• u turskom razdoblju (Požeški i Cernički sandžak) - prigorski krajevi
najnaseljeniji -
• od sr. 18. stoljeća Vojna krajina – imigracija; spuštanje i okupljanje
naseljenosti, širenje novih kultura (kukuruz, krumpir)  ubrzava se
stabilizacija naseljenosti i jača prevlast poljodjelstva
• do kraja 18. st. veće značenje transverzalnih pravaca (osim Save)
• promjene od izgradnje krajiške ceste 1778., premještanje težišta
života iz Požeške kotline u Posavinu
• potkraj 19. st. željeznica
• od 1950. izgradnja autoceste - treća važna longitudinalna kopnena
magistrala - između kontaktne naseobene zone i središnje zone
savske nizine
• porast br. stan. od 1857.-1931., najviše od 1880-1910.; nakon toga
stagnacija i pad od 1961. (najranije u prisavskim naseljima, od
1910.)
• sredinom 19. st. sva današnja centralna naselja imala podjednak
broj stanovnika (oko 1500), jedino Sl. Brod oko 3000
• nakon izgradnje željeznice  okupljanje  diferenciran razvoj -
povećala se naselja na dodiru nizine i rubnih prigorja, prisavska
zaostaju

• ukupan broj stanovnika raste u istočnom, a smanjuje se u

zapadnom dijelu
• prevladavaju mala naselja, veća na I, manja na Z

• 1991. 175.000 st.,

• 2001. 177.000 st.
• 2011. 159.000 st.
Slavonski Brod (54.000 st. )
•na križanju posavskog puta s transverzalnim putom dolinom Bosne,
na mjestu gdje se Dilj približava Savi + otočić na Savi  omogućen
lagan prijelaz preko rijeke
•rana naseljanost (rimska Marsonia)
•u 15. st. tvrđava - početak strateškog značenja (do okupacije Bosne
1878.)
•jak razvoj nakon dolaska željeznice  čvorište; prometna i obrtnička
funkcija + razvoj industrije - najstarija drvna (1890.), ali najvažnija
metalna (nakon 1. svj. rata)
• Nova Gradiška – 12.000 st.
• relativno mlado naselje (sr. 18. st. za potrebe Vojne
krajine), izgrađeno po pravilnoj ortogonalnoj shemi sa
središnjim trgom oko kojeg su javne zgrade
• na križanju uzdužnog posavskog i poprečnog prometnog
pravca

• ostala važnija naselja: Sibinj (2400), Davor (2400 st.),

Oriovac (1800), Okučani (1600 st.), Cernik (1600 st.),
Slavonski Šamac (1000) i dr.
• 63.000 st., 51 st/km2
Požeška kotlina
• prirodno dobro izdvojena;
gorski okvir, prigorja i
naplavne nizine
• veliki broj tokova -
asimetrična riječna mreža
- Orljava i Londža teku
rubom zavale, spajaju se
kod Pleternice i skreću
prema Savi  prirodna
otvorenost prema J
• za Rimljana Vallis aurea
• gusta naseljenost u
srednjem vijeku (burgovi)
- u 12. stoljeću Požeška
županija (obuhvaćala i
dio Posavine)
• u povijesti jedan od
najgušće naseljenih
krajeva Slavonije
• od kraja 18. st. smanjena
važnost (prometnice kroz
Posavinu)
• prevladavaju mala naselja (više od 200)
• najnaseljenija su prigorja i ocjediti dijelovi dna –
ratarstvo i iskorištavanje šuma gorskog okvira
• uzgoj žita i kukuruza; vinogradi na prigorju
• industrija između dva svjetska rata (Požega);
bazirana na postojećim sirovinama (drvo,
kamen, poljoprivredni proizvodi)
• Požega – 19.500 st.
• rubni položaj u kotlini, na dodiru Orljave i padina Požeške gore
• spominje se u 12. st. - u srednjem vijeku najveće i najvažnije naselje
Slavonije -upravni, crkveni i feudalni centar s razvijenom trgovinom i
obrtom; od kraja 18. stoljeća slabi značenje
• razvoj industrije između dva svjetska rata; najdinamičniji porast
nakon 2. svj. rata

• Pleternica - 3400 st. - raskrižje željezničkih pruga i cesta prema

Posavini

• ostala važnija naselja - u prigorju Papuka i Krndije na križanju

longitudinalnog puta sjevernim dijelom kotline s poprečnim putovima
prema Požegi
• Velika (2100 st.) - termalni izvor - turističko-rekreacijski centar
• Kutjevo (2400 st.) - središte vinogradarstva
• Jakšić (1900 st.)