Ivan Dugandžić, Širokobriješka Baština

Ivan Iko Dugandžić
ŠIROKOBRIJEŠKA BAŠTINA
Nakladnik
MATICA HRVATSKA ŠIROKI BRIJEG
Biblioteka Vrisak
Knjiga 3.
Za nakladnika
Predrag Kožul
Urednica
Blanka Kraljević
Lektorica
Blanka Kraljević
Korektori
Ivo Čolak
Gojko Jelić
Recenzenti
Ante Marić
Tihomir Glavaš
Autor fotografija
Ivan Dugandžić
Grafička priprema
Toni - Tomislav Dalmatin
Tisak
Hercegtisak Široki Brijeg
Ivan Dugandžić
ŠIROKOBRIJEŠKA
BAŠTINA
Matica hrvatska Široki Brijeg

Široki Brijeg, 2004.
Predgovor
Kultura kao ukupnost našega povijesnog iskustva i svih oblika naše svijesti
pretpostavka je i jamac naše ravnopravnosti s europskom uljudbom. Ona je osnova
našega imovinskog i duhovnog razvitka i svaki korak u kulturi istodobno je očitovanje
i promicanje našega hrvatskog identiteta. A kad se zna da u kulturi u pravilu nema
velikih i malih kvantiteta, onda je i najmanja kvaliteta mozaički kamenčić za kulturu
jednako vrijedan, jer bez toga jednog kamenčića ukupna slika je manjkava i stoga je
svaki prilog kulturi neobično značajan.
Stara zdanja su i mjesto radovanja uspjesima našega naroda kroz povijest, ali i
mjesto pijeteta i učenja. Ona ne bi smjela biti zapuštena i nestati s našega tla.
Uz najbolja znanstvena pomagala danas i velikim narodima manjka jasna
slika iz pojedinih stranica njihove povijesti. To je zato jer su podatci i dokumenti tih
vremena izgubljeni, uništeni, ili nisu nikad dostatno zabilježeni. Nama manjkaju ne
samo pojedine stranice, nego cijela stoljetna razdoblja.
Sva umjetnička baština, od slikarstva, kiparstva pa do arhitektonskog
naslijeđa, zahtijevaju da ih se barem otkrije i evidencijski svrsta na popis vrijedne
umjetničke baštine ili vrijednoga graditeljskog naslijeđa, te da im se kao našim
nacionalnim dragocjenostima pruži odgovarajuća skrb. No, nebrojeno smo puta do
sada mogli vidjeti da to baš nije tako. Svakodnevno uništavanje ili nestajanje našega
nacionalnog bogatstva prevelika je cijena za ljudski nemar. Spomenička baština je
zadnjih desetljeća više postradala, posebice od suvremenih strojeva i svijesti kojoj
je bager božanstvo, negoli od svog postojanja. Nažalost, mnoga kulturna blaga više
ne postoje, kao primjerice mlinice u kanjonu rijeke Lištice. Ova knjiga je i SOS za
kulturnu baštinu u Širokom Brijegu. Najbrojniji primjeri uništavanja pretpovijesnih
spomenika su gomile, a od srednjovjekovnih najugroženiji su stećci. Oko samih
lokaliteta podižu se kuće, kopaju vrtovi, podižu ograde i dovode bageri na kopanje
temelja.
Ima puno primjeraka spomenika koji su izbjegli veća oštećenja tijekom više
stotina godina, čak i tisućljeća, nego zadnjih desetljeća. Danas je u pitanju njihov
opstanak. Ugroženi su divljom gradnjom, zapušteni, ruševni, zarasli u vegetaciju.
Ova je knjiga poticaj svijesti o potrebi očuvanja simbola vlastitoga kulturnog
Matica Hrvatska Ogranak Matice hrvatske

Matrix Croatica Široki Brijeg
identiteta, o potrebi očuvanja svih spomenika iz svakoga povijesnog razdoblja i
režima, što govori o bogatstvu kulture i povijesti na našim prostorima. Uzalud su
zakoni o zaštiti kulturne baštine, ako je sami nećemo zaštititi.
Neka ova knjiga čuva spomen na iznimnu kulturnu baštinu koju je stvaralački
duh hrvatskoga naroda stvorio, svim povijesnim neprilikama usprkos, te je sačuvao za
buduće naraštaje, makar u tragovima (jer su se osvajački pohodi oduvijek obrušavali
na naše kulturno blago).
Razvrstana po tematskim cjelinama, građa pruža podatke o povijesnoj sudbini
i sadašnjem stanju najvrjednijih spomenika, svjedoči o graditeljskom umijeću čije
smo rezultate često, u žurbi svakodnevnice, skloni previdjeti, pa i zaboraviti. Osim
najpoznatijih utvrda, crkava, stećaka knjiga nas upozorava i na podjednako vrijedna
ostvarenja u manjim spomenicima, koja su kadšto prava otkrića za širu javnost. Opis
svakoga uvrštenog spomenika, popis literature, detaljan slikovni prikaz, dopunjavaju
informativnu vrijednost zamišljenog vodiča kroz širokobriješku spomeničku
baštinu. Svi slikovni prilozi snimljeni su tijekom 2002. i 2003. godine, te su vrijedno
svjedočanstvo današnjega stanja širokobrijeških spomenika.
Ova je knjiga rađena na temelju arhivskih, terenskih istraživanja, konzultirajući
uz to već objavljenu literaturu i izvore. Velik je trud uložen u provjeru podataka
na terenu, zahvaljujem stoga, ovim putem svima koji su pomogli. Pišući ovaj rad
nisam imao namjeru biti znanstven u užem smislu riječi, jer nisam stručnjak za ovo
znanstveno područje. Činim to kao zaljubljenik u baštinu, posebno u stećke kojima
sam se zanimao od najranije mladosti. Razmišljajući koliko je to blago rasuto po
našim ledinama i ogradama, želio sam da ljubav i brigu za njih prenesem na ljude
od kojih mnogi ni nisu svjesni njihove vrijednosti. Odgovorni ljudi trebaju učiniti
sve da se zaštite. Nekropole, uređene, mogle bi postati turistička meta, kao što su
menhiri u Bretanji ili megaliti u Stonehengeu u Velikoj Britaniji, koje svake godine
razgleda tisuće ljudi. Ovaj je rad namijenjen širem krugu naših ljudi. Tko želi znati
više podataka, naći će ih u navedenoj literaturi kojom sam se koristio. Neka ovaj
moj rad bude poticaj mladima da proučavajući našu baštinu dopune ono što mi
propustimo i odgonetnu ono što mi nismo mogli, a što nam namriješe naši pretci na
svojoj bašćini - na plemenitoj.
Matica Hrvatska Ogranak Matice hrvatske

Matrix Croatica Široki Brijeg
ognjište
zemlja, tvoj narod, tvoje
BAŠTINA – to je tvoja
PRAPOVIJESNE GRADINE I GROBNE GOMILE
KASNOANTIČKE I SREDNJOVJEKOVNE UTVRDE
Prapovijesne gradine i grobne gomile, kasnoantičke i srednjovjekovne utvrde
GOMILE
Gomile su relativno pravilno oblikovane kružne hrpe kamenja koje su u

Hercegovini gotovo bezbrojne. Uvijek su na brežuljcima ili izdignutim mjestima.
Veličina i količina kamenja zapanjuje čovjeka. Te gomile su grobni spomenici, pod
kojima se obično nalazi više grobova. Mrtvac je pokopan na površini zemlje, u plitko
iskopanoj raki ili sagrađenoj grobnoj gomili. U dnu ovakvih gomila može se i danas
naći ugljena, ljudskih kostiju, posuda s pepelom i svjetiljaka. Što je pokojnik bio
bogatiji i ugledniji, to je gomila bila veća. Velik broj gomila na području Hercegovine
dokazuje da je na ovom području bilo mnogo ilirskih manjih rodova i zajednica.
Istina, ima izvjestan broj gomila i bez ukopanih mrtvaca. Često gomile svake
vrste nisu podrijetlom od pokapanja mrtvaca nego granične oznake između pojedinih
plemena. Ovakvo stanje produžilo se i u doba Rimljana i u srednjem vijeku o čemu
nas izvješćuju povijesni izvori.
Iliri, kao prvi poznat narod koji je živio na ovim područjima, živjeli su u
zajednicama, podijeljeni na plemena koja su kao osnovnu jedinicu imali selo.
Plemenska područja su imala utvrđena središta. Zemlja je bila zajednička, plemenska,
odnosno rodovska.
Humska zemlja je prepuna kamenih gomila, koje se u arheologiji nazivaju
tumuli. Počele su se podizati nad grobovima velikodostojnika, plemenskih vođa i
sličnih u bakrenom dobu još prije četiri tisuće godina. Obično se vežu za vučedolsku
kulturu i pojavu Indoeuropljana u ovim krajevima. Takav običaj nastavio se kroz
brončano i željezno doba sve do kraja pretpovijesti.
Dakle, to su grobovi u kojima naši davni pretci čekaju uskrsnuće. Oni lijepo
ukrašavaju naše krajolike, daju im određenu dozu mističnosti i razbuktavaju maštu
ljudi koji o njima stvaraju legende. Najpoznatija legenda je da su tu pokopani zli
ljudi. Kad se god prođe, treba na njih baciti jedan kamen. Po toj su legendi gomile
i nastajale. Druga je da su pod njima pokopani ljudi koji su umirali od kuge. Prava
namjena gomila tako je za neupućene ostajala tajna, ali su zlokobna tumačenja iz
legendi ipak stvorila predodžbu da je to nešto što se ne smije dirati. U rimskom dobu
i u srednjem vijeku postojala je spoznaja da su to posvećena mjesta.
9
Širokobriješka baština
Tako, i oni su u nasipu gomile gradili kamene škrinje za pokojnike, a nad

njima su nekada postavljali i stećke, pa je to grobno mjesto postalo još značajnijim.
A pretpovijesni knez (možda s malim brojem članova najuže obitelji) ostao je u
kamenom sanduku s pločom na dnu gomile.
Tumuli su građeni uz putove i često označavaju njihove pravce. Nasipane
su na prijevojima, radi bolje orijentacije, nasipane su na vrhovima brda i oko sela
da omeđe granice sela i zaselaka, nasipane su kao osmatračnice. A one vrlo velike
gomile na vrhovima brda su zapravo urušeni suhozidni bedemi velikih pretpovijesnih
utvrda i naselja, što su ih nazivali gradine. To su mjesta na kojima su živjeli oni
koji su pokopavani pod kamenim gomilama. Vječnu kuću gradili su im pripadnici
njihove zajednice kako bi im izrazili posebno štovanje.
Milenijima su se štovali i nitko ih nije rušio do naše civilizacije. Danas, ako
treba kamena ili šodera za nasipanje puta, gomila je pri ruci. Ako će se širiti put ili
ravnati prostor za koješta, gomile se jednostavno ruše i zatiru, skupa s pokojnicima
pod njima. Danas je to lako s bagerima velike snage. Od toga vandalizma gomile
gotovo nitko ne štiti. A tako se osim krajobraza gubi vlastita povijest, vlastiti
identitet.
Gomile koje se nalaze na području Širokog Brijega vjerojatno pripadaju
dijelovima ilirskih plemena Daorsa. U njegovoj blizini živjelo je veliko ilirsko pleme
Dalmati. Glavno središte Daorsa je bilo kraj Stoca. Iza sebe su ostavili dva tvrda
grada: jedan u Ošanićima (Stolac) a drugi Zvonigrad u Gornjem Pologu. Središte
Dalmata bilo je kraj Duvna. Prema povijesnim izvorima vjerojatno je crta razdvajanja
ova dva ilirska plemena negdje kraj Širokog Brijega i Buhova, odnosno odmah iza
Kočerina i Crnča.
U stručnoj literaturi o gomilama u općini Široki Brijeg nema potpunih podataka.
Iako su istraživači obradili brojne gomile na području Širokog Brijega, nažalost,
brojne nisu opće dotaknute. Tako su u Arheološkom leksikonu BiH registrirana 43
lokaliteta s prapovijesnim gradinama i gomilama a naša istraživanja otkrivaju novih
čak 57 lokaliteta s oko 130 neistraženih gomila.
Budući da te gomile još nisu sustavno istražene, spoznaje o njima zasnivaju se
uglavnom na površinskom zapažanju.
10
GRADINE (UTVRDE)
Iliri su gradili gradove od drva i kamena. Kamen u zidovima njihovih

gradova i kuća nije bio uvijek okresan niti su imali malter u zidovima. Ako su im
gradove gradili grčki majstori, pojedini kamenovi bili su uklesani i imali su ponekad
udubljenja za uklapanje kamena u kamen.
Pojava zidanja bez maltera vidi se svuda u Hercegovini gdje se susrećemo s
ostatcima ilirskih gradina, grobova i cesta. Narod naziva ilirske utvrde općenitim
imenom gradine, kao što su ih nazivali srednjovjekovni ljudi. Gradine su obično bile
okrugle ili četvrtaste te često opasane dvostrukim zidovima. Dakle, gradinska naselja
pripadaju Ilirima, a ne Rimljanima, s tim više kad se zna da su baš na našem području
(od Broćna do Imotskoga) prebivali i graničili Delmati i Daorosi, najača i najbrojnija
plemena, koja su se ne samo međusobno sukobljavala, nego su zadali mnogo više
otpora Rimljanima nego druga ilirska plemena. Kad su Rimljani osvojili ilirsku
domovinu, koristili su ilirske gradine za svoja utvrđenja, stražarnice za čuvanje ceste
i za stanovanje. Te tvrđave-utvrde (gradine) na pristupačnim uzvisinama nemaju za
Rimljane onakvo obrambeno značenje kakvo su imali u ilirsko doba. One su im
mogle služiti u razne svrhe (promatračnice, izvidnice, stražarnice i sl.), te su neke
ostale u uporabi i kroz srednji vijek. O tome nam još i danas na širokobriješkom
području svjedoče ostatci utvrđenih gradova, posebice grad u Biogracima i Borak
nad izvorištem Lištice te Porfirogenetov grad na gradini u Mokrom.
Porušeni grad Mokro kraj Širokog Brijega u Mokarskom polju u srednjem
vijeku nalazi se na području Crvene (južne) Hrvatske, u zemlji Zahumlje. Tu se vide
ostatci triju manjih stambenih zgrada i jednog zdenca. Cijeli castel rimski (utvrda)
veličine je 38 x 36 metara.
Pored ovih utvrda na širokobriješkom području, prema Arheološkom leksikonu
BiH, registrirano je više od pedeset prapovijesnih gradina i grobnih gomila (naša
istraživanja otkrivaju više od trideset novih lokaliteta), koje su i u kasnijim vremenima
služili kao promatračnice, izvidnice, utvrđena skloništa, nastambe i slično.
11
Sve grobne gomile i gradine na području Širokog Brijega obišao sam tijekom
2002. i 2003. godine, te napravio slikovne prikaze (u ovoj knjizi nismo u mogućnosti
objaviti snimke svih lokaliteta). Kraći opis lokaliteta ide abecednim redom naseljenih
mjesta.
12
Biograci
Gradina. Prapovijesna gradina, kasnoantička utvrda,

ranosrednjovjekovno naselje. Prapovijesna gradina zauzima
cijeli plato (veličine 80 x 42 m) kupastog brežuljka planinskog
masiva iznad Mostarskog blata, na čijem se južnom kraju
nalazio kameni tumulus. Površinski nalazi: mnoštvo
fragmenata grube keramike. Na istom platou podignuto je
rimska utvrda ovalna oblika s dvostrukim redom prostorija
prislonjenih za zapadni i mjestimično istočni bedem, a očuvan
je i dio drugog bedema ispod brežuljka. Na sjevernom i južnom Biograci – pogled na Sudarevu gomilu
kraju nalazi se i toranj. Zidovi su debeli 70 cm. Odgovara

tipu kasnoantičkog utvrđenja iz 3.-4. stoljeća. U temeljima
utvrđenja otkriveni su tragovi ranoslavenskog naselja o čemu
svjedoče brojni nalazi keramike i dva ognjišta, iz razdoblja 9.-
11. stoljeća. To je bio „refugium“ to jest utočište (skrovište).
Prostor gradine istraživan je 1969.-1971. godine.1
1
V. RADIMISKY, Arheološke crtice iz Bosne i Hercegovine. Glasnik
zemaljskog muzeja. sv. VI., 1894., str. 445.; VENCEL KOSIR,
Starine u okolici Širokog Brijega. Naša ognjišta br. 74./1981., str. 16.;
Arheološki leksikon BiH, sv. 3., str. 296.
Biograci – ostatci prapovijesnoga do

ranosrednjovjekovnog naselja na Gradini
13
Sudareva gomila. Iznad naselja i Markićevih kuća,

prema Trtli, oko 300 metara zapadno od staroga Cerničkog
groblja, nalaze se ostatci prapovijesne grobne gomile. Od
uzdužne gomile, dužine oko 25 m, odvajaju se dva niža
zida koja s njom zatvaraju prostor potkovičasta oblika.
Na sjevernom dijelu Gomile, prema ostatcima kamenja,
vjerojatno, nalazila se promatračnica.2
Gomile, Cerničko groblje. Iznad naselja, oko staroga
Biograci – gomila kraj Cerničkoga groblja groblja, uočljivo je da se nalaze ostatci više gomila. Na
zapadnoj strani groblja, odmah kraj zida, nalaze se dvije
velike kamene gomile, a istočno i sjeverno od zida ostatci su
manjih gomila. Površinski ostatci žbuke od vapna, pržine i
tucane kamene zidine.3
2
U stručnoj literaturi o gomili nema nikakvih podataka.
3
14
Britvica
Gradina, Tribošić. Prapovijesna gradina. Na vrhu brda
Tribošić, između Britvice i Izbična, na visini 812 m nalaze se
ostatci tri suhozida: jedan u obliku elipse, a dva prate istočnu
stranu te elipse. Na površini ograđenog prostora i na padinama
brijega nalazi se manja količina ulomaka keramike i željezne
troske.4
Gomila. Blizu groblja u G. Britvici, uz cestu, ispod
Britvica – pogled na Tribošić
zvonika, nalaze se ostatci prapovijesne gomile. Kružna
gomila, visine je oko 2 metra, promjera do 10 metara.5
Buhovo
Ozrnje. U jugoistočnom dijelu Buhova, prema

Hamzićima, na brijegu Ozrnje (560 m), nalaze se ostatci
prapovijesnog naselja. Površinski nalazi keramike i kućnog
lijepa.
Ispod brda Ozrnje s obje strane ceste koja vodi prema
Brotnju nalazi se skupina gomilica. U dijelu koji pripada
širokobriješkom području prepoznatljivo je osam gomila, od
Buhovo – kamen na grobom kao bilig (gomila
kojih su dvije blizu stare lokve. Sve gomile u promjeru su od ispod Ozrnja)
5 do 10 m, a visine 0,5 do 1 metra. Prema području Hamzića
(općina Čitluk) nastavlja se niz gomila i na vrhu brda Ozrnje
i u njegovu podnožju.6
4
5
Lokalitet nije arheološki registriran.
6
Arheološki leksikon BiH, sv. 3., str. 304. (u Arh. leksikonu nisu
zabilježene gomile)
15
Griva. U jugozapadnom dijelu Trtle, na brijegu iznad

Škegrinih kuća, nalaze se grobne gomile gotovo kružnog
oblika. U dvije rastvorene gomile, promjera 10 metara i visine
1 metar, zamjećuju se grobovi okvireni ravnim kamenim
pločama. Iznad ovih gomila, oko 100 metara prema prijevoju
Griva, nalaze se još dvije gomile od kojih je jedna veća,
promjera oko 10 m i visine 2 m.7
Trtla. Ostatke prapovijesnih gomila nalazimo iznad
Buhovo – gomila iznad Škegra (Trtla) kuća središta sela i oko mjesta zvanog Stajetine. Područje je
zaraslo u gusto šiblje i šumu.8
Vlaštak. Odmah iznad starog bunara na lokalitetu
(brežuljku) Vlaštak nalazi se velika kamena gomila, visine
oko 4 metra. Južno prema novoizgrađenoj lovačkoj kući, na
blagoj uzvisini, nalaze se još tri gomilice, od kojih je jedna
malo veća. Gomile se nalaze u blizini odvojka stare ceste
koja je prolazila prodolinom između Buhova i Rasna prema
Broćnu. Tu je nekoć bilo staro naselje.9
Škegrino groblje, gomile. Unutar zidova staroga groblja,
nalaze se ostatci dvije gomile od kojih je veća promjera 13 m i
visine 1 m. S izvanjske strane zida groblja, njegova zapadnog
Buhovo – grob u gomili (Trtla) dijela, nalazi se uzdužna gomila. U blizini ove gomile nalazi
se velika kružna gomila, visine oko 3 m, promjera do 15 m.
Ispod gomila, vodio je odvojak rimske ceste, prodolinom
Biloševica - Buhovo – Broćno.10
7
8
9
10
16
Krvava gomila, Lasičina gomila. Na granici između

Buhova i Hamzića, ispod Ozrnja, nalazi se gomila bez groba.
Kamena gomila nastala je u doba turskog zlostavljanja
Hrvata-katolika. Nasilnik aga-Lasica, pogubljen zbog plana
da obeščasti mladu mladoženje Topića iz Buhova. Na mjestu
gdje je pogubljen Lasica, narod nabacuje kamen.
Iznad Krvave gomile, prema brdu Ozrnje, nalaze se
četiri prapovijesne gomile, promjera 8 do 11m i visine i do
1 m. Ispod Krvave gomile, na mjestu zvanom Velika i Mala Buhovo – gomila kraj Škegrina groblja
Ruda glavica, nalaze se još dvije prapovijesne gomile. 11
Buhovo – gomile na lokalitetu Vlaštak
11
V. PALAVESTRA, Narodne pripovijetke i predanja u okolini Lištice.
Glasnik zemaljskog muzeja sv. XXIV./XXV., Sarajevo 1970., str. 356.;
Prapovijesne gomile u blizini Krvave gomile nisu arheološki registrirane.;
MARKO DRAGIĆ, Književna zbilja i fikcija u etiološkim predajama o
lokalitetima. Motrišta br. 30./2004., str. 62.
17
Crnač
Varda. Prapovijesne gomile. U Gornjem Crnču, otprilike

oko jedan kilometar na sjeverozapad od crkve u Izbičnu,
na području zvanom Varda, nalaze se ostatci prapovijesnih
gomila (oko 35 gomilica, među kojima je jedna posebno
velika). Područjem dominira prapovijesna utvrda, sagrađena
na prvobitnoj ilirskoj gomili a nalazi se na visini 1113 m brda
Varde.12
Crnač – pogled na Vardu u G. Crnču
Grudina, Gradina. U zapadnom dijelu kanjona Brinja
(iznad vrela Borak), na brijegu Gradina (k-649 m), nalaze se
ostatci velike kamene gomile. Prema površinskim ostatcima,
na kamenoj gomili sagrađena je prapovijesna utvrda (služila
kao promatračnica).13
Gomila, Dobrinj. U dijelu Gornjeg Crnča, u zaseoku
Dobrinj, na brijegu iznad Dobrinjske drage, nalaze se ostatci
jedne dosta velike kamene gomile. Na vrhu gomile prema
ostatcima kamenja i žbuke od vapna može se zaključiti da je
gomila služila i kao vidikovac i promatračnica te vjerojatno i
kao kasnoantička utvrda. Ispod gomile mogu se naći krhotine
keramike.14
Crnač – gomila Dobrinj u D. Crnču
Gradina, Soldina gradina. Istočno od Izbičkoga polja,
odmah kraj ceste koja vodi od škole u Izbičnu prema Soldinim
kućama u Donjem Crnču, nalazi se prapovijesna gradina.
Utvrda je, na osnovu površinskih nalaza, bila vjerojatno
promatračnica (specula).15
12
13
14
15
U stručnoj literaturi o gradini na ovom lokalitetu nema nikakvih
podataka.
18
Gomila, Zagomilje. U Donjem Crnču, prema Soldinim

ogradama, na blagoj uzvisini, nalazi se kamena gomila. Visina
joj je 2 – 3 metra, promjera je preko 15 metara. Kamena je
gomila zarasla u gusto šiblje i šumu.16
Gomile. S desne strane ceste koja vodi od Vuletića
groblja prema crkvi, na blagom brežuljku, iznad Ćorića
kuća, nalaze se tri prapovijesne gomile. U gomilama, gotovo
kružnog oblika, promjera 7, 10 i 12 m i visine 2-3 m, zamjećuju
se grobovi.17 Crnač – gomila na lokalitetu Zagomilje u D.
Crnču
Gradina. Sjeverozapadno od Ivan vrela (iznad
Dobrinjske drage), na brijegu Gradina (k-980 m), nalaze se
ostatci prapovijesne utvrde. Prema površinskim ostatcima,
utvrda je služila kao promatračnica starog puta koji je vodio
Dobrinjskom dragom.18
Gomila. Iznad crkve i Radoševca u Gornjem Crnču,
zapadno od Zavratila, na blagom brežuljku, nalazi se jedna
prapovijesna gomila.19
16
U stručnoj literaturi o gomili na ovom lokalitetu nema nikakvih
podataka.
17
18
19
Crnač – pogled na Gradinu iznad

Dobrinjske drage
19
Crne Lokve
Kušanovac. U zapadnom dijelu zaseoka Galići, prema
naselju Rujan, na brijegu Kušanovac, nalaze se ostatci
velike kamene gomile. To prapovijesno zdanje nalazilo se na
takvu mjestu da je moglo, osim kultnog mjesta, služiti i kao
vidikovac i promatračnica po gotovo čitavu sjevernom dijelu
kočerinskoga kraja.20
Gradina. Prapovijesna gradina. Južno od groblja, na
Crne Lokve – pogled na Kušanovac
vrhu brijega, nalazi se velika gomila. Prema ostatcima kamenja
na vrhu gomile vjerojatno je bila podignuta promatračnica.
Oko utvrdevidljivi su brojni ostatci ulomaka keramike.21
Gomila. Kraj ceste, oko 300 metara prije groblja,
na blagoj uzvisini, nalaze se ostatci prapovijesne kamene
gomile. Kasnije, za vrijeme Drugoga svjetskog rata, na gomili
je sagrađena utvrda-bunker.22
Čerigaj
Vilinska ljut. U istočnom dijelu Magovnika, na
udaljenosti oko 300 m, na mjestu zvanom Vilinska ljut,
Crne Lokve – gomila kraj ceste (na gomili
podignut bunker) nalaze se ostatci kamene grobne gomile. U blizini gomile leži
izvangradinsko naselje. Površinski nalazi: keramika i kućnog
lijepa.23
20
21
22
23
20
Magovnik. Najviši dio naselja Magovnik (550 m) je

područje s prapovijesnom gradinom prstenasta oblika. Utvrda
je sagrađena kraj prapovijesne gomile. U njoj su pronađeni
predmeti koji datiraju iz srednjeg vijeka. Na uzvišenom
brežuljku ima staro groblje. U blizini je sačuvana čatrnja za
vodu, kuće od kamena i bez maltera u kojima su pronađeni
ulomci keramike.24
Krstine. U središtu sela, iznad crkve, na blagom
brežuljku, nalaze se ostatci prapovijesnog naselja. Prema Čerigaj – gomila na lokalitetu Vilinska ljut
ostatcima kamenja na najvišoj točci uzvišenja vjerojatno je
bila podignuta promatračnica.25
24
Arheološki leksikon BiH, sv. 3., str. 302.; VENCEL KOSIR, Starine u
okolici Širokog Brijega. Naša ognjišta, br. 74./1981., str. 16.; G. JELIĆ.
Trn-Čerigaj. Vrisak, br. 44./1992., str. 4.
25
Čerigaj – pogled na Magovnik
21
Dobrič
Područje koje danas zovemo Dobrič, u širokobriješkom

kraju, najbogatije je prapovijesnim grobnim gomilama
i gradinama, jer se nalazilo u blizini najvećega ilirskog
utvrđenja, danas zvanog Zvonigrad. Naime, na zapadnom
kraju Pologa (općina Mostar), kod glasovitog vrela Grkuš,
nalaze se ostatci odlične tvrđave imenom Zvonigrad. Pučko
je mišljenje da je ta tvrđava pripadala plemenitoj obitelji
Zvonimir ili Zvonimirovići.
Dobrič – gomile ispod Zvonigrada
22
Gomile. Kraj zapadne strane drage ispod Zvonigrada

nalazi se nekoliko kamenih gomila, većih i manjih, i to na
prilično malu prostoru, raspoređenih uglavnom južnom
padinom brda. U bližoj okolici nalazi se još oko 20 manjih
gomila. Prema površinskim zapažanjima gomile su s
grobovima. 26
Maruškina gomila. Pri strani brijega, iznad potoka
Baćina, nalazi se gradina sa suhozidom potkovičasta oblika.
Površinski nalazi: rijetki ulomci keramike, troske i pečene Dobrič – pogled na Maruškinu gradinu
zemlje. Nedaleko od gradine nalaze se dvije velike kamene
gomile i desetak gomilica.27
Arine. Iznad lokaliteta Zgoni, u blizini Mačkovine,
na istaknutom brijegu, smještena je prapovijesna gradina.
Suhozid zatvara prostor potkovičasta oblika. U prostoru
gradine nalaze se gomile, dvije velike i pet malih. U utvrđenju
se mogu naći ostatci krhotine keramike. 28
Mačkovine. Iznad škole, na širem području zvanom
Mačkovine, nalazi se desetak očuvanih grobnih gomila.
Prema površinskim zapažanjima ima uništenih gomila, a na
neke je nasut kameni i zemljani otpad.29
Dobrič – gomila na lokalitetu Arine
26
27
28
Arheološki leksikon BiH, sv. 3., str. 290. Dobrič - područje Mačkovina
29
23
Dobrkovići
Gomila, Gradina. Između Ljubotića i Dobrkovića,

sjeverozapadno od Cigića i Perkinih kuća, na visokim
stijenama nad rječicom Ugrovačom (k-433 m), nalazi se
prapovijesna utvrda. Visina porušene promatračnice je 5 do 6
metara, promjera je preko 30 metara. Ostatci zidova upućuju
na prapovijesno utvrđenje koje je na istočnoj strani na platou
Guste tilovine imalo prapovijesno naselje.30
Dobrkovići – ostatci Gradine
Guste tilovine. Između velike utvrde nad rječicom
Ugrovačom i zaseoka Perke, na širem području zvanom Gusta
tilovina, nalazi se 20-tak manjih gomila. Područje u blizini
utvrde, vjerojatno krije ostatke prapovijesnog naselja.31
Vlaka, gomile. Iznad Luke rječice Ugrovače, u blizini
Perkinih kuća, nalaze se ostatci 10-tak manjih prapovijesnih
gomila.32
Gomila. U blizini starog groblja (Cigića groblje),
istočno od kapelice, nalaze se ostatci prapovijesne gomile. Na
gomilama, gotovo kružnog oblika, promjera oko 10 m i visine
1 do 2 m, nalazi se srednjovjekovni nadgrobni spomenik
Dobrkovići – gomila u blizini Cigića kuća

(stećak).33
Cigića gradine. U ogradi zaseoka Petrovići, iznad
Stranjika, nalaze se tri prapovijesne gomile. Najveća kružna
gomila, promjera je oko 15 m i visine 2 do 3 metra. Ispod
ove velike gomile, na padini, prema rječici Ugrovači, nalazi
se jedna manja gomila. Jedna manja gomila, nalazi se iznad
ceste, a vjerojatno, šire područje oko staroga groblja, prema
rječici Ugrovači, mjesto je prapovijesnih gomila.34
30
31
32
Dobrkovići – utvrda Ogledača iznad Ugrovače 33
34
24
Ogledača. Visoko iznad kanjona Ugrovače, uz cestu

koja vodi od Dobrkovića prema Izbičnu, nalazi se prapovijesna
utvrda. Uočljivo je da ima suhozidanu podzidu koja se proteže
15-20 metara na naisturenijoj stijeni iznad kanjona Ugrovače.
U središtu Gradine (prema ostatcima kamenja) vjerojatno, se
nalazila promatračnica.35
Doci, gomila. U sjeverozapadnom dijelu Dobrkovića,
iznad Ćoše i Grbešića, oko 400 metara istočno od utvrde
Dobrkovići – Gomila (Doci)
Ogledača, nalazi se prapovijesna gomila. Gomila je promjera
oko 15 metara i visine 2 do 3 metra.36
35
36
Dobrkovići – pogled na Gradinu iznad Ugrovače
25
Dužice
Sitne stine, Bratkovac. Na desetine gomilica nalazi se

na lokalitetu Sitne stine u Dužicama uz staru cestu koja je
od Bratkovca vodila prema Soptinim i Mikulićevim kućama.
Jedna skupina manjih gomila nalazi se unutar zidina utvrde
ili polukružne gomile s grobovima. U tri rastvorene gomile
zamjećuje se grob pokriven po vodoravnoj dužini ravnim
(neobrađenim) kamenjem tzv. preklopnicom. Površinski
Dužice – otvorena gomila na lokalitetu
Bratkovac nalazi ukazuju na mogućnost da ukopi u čitavoj skupini gomila
pripadaju ranosrednjovjekovnom razdoblju, u vremenu prije
pojave stećaka.37
Grabova Draga
Aptove njive. Desno od ceste Dobrič-Grabova Draga,

iznad zaseoka Mejdan, nalaze se dvije prapovijesne gomile.
Gomile, gotovo kružnog oblika, promjera su oko 10 m, visine
1 do 2 metra.38
Virač, gomila. Iznad lokaliteta Aptove njive, u blizini
Grabova Draga – gomila ispod Marića groblja mjesta zvanog Virač, nalazi se jedna prapovijesna gomila,
srednjih dimenzija.39
Podine, gomile. Između lokaliteta Puste njive i
Kukuvižarica, oko 300 metara ispod Marića groblja, nalaze se
tri kamene gomile od kojih jedna velika i dominira prostorom.
Istočno od ove skupine gomila, odmah pored ceste nalazi se
jedna mala gomila.40
37
IVAN DUGANDŽIĆ /JOZO SOPTA, Župa Rasno. Rasno/Dužice,
1999., str. 35.
38
39
Grabova Draga – gradina iznad sela 40
U stručnoj literaturi o gomilama na ovom lokalitetu nema nikakvih
podataka.
26
Gradina. Poviše kuća, u sjeverozapadnom dijelu

sela, nalazi se brijeg s ostatcima prapovijesne gomile zvane
Gradina (k-767 m). Sačuvani su obrambeni zidovi u obliku
potkovice. Površinski nalazi: ulomci keramike, kućnog lijepa,
komadi ručnoga žrvnja i životinjskih kostiju.41
Gomila. U istočnom dijelu sela, nalazi se brijeg s
ostatcima prapovijesne gomile zvane Gomila (k-860 m).
Prostor je gomile vjerojatno imao ulogu promatračnice.42
Gradac – pogled na gradinu (Krstine)
Gradac
Krstina (Gradina). Poviše Gornjega polja i Čuljkovih

kuća, nalaze se ostatci prapovijesne gradine koja se sastoji
od kamene gomile. Na prostoru gradine vidljivi su tragovi
i ostatci zgrada unutarnjeg prostora (prema pučkoj predaji,
ostatci crkvice). U utvrdi, a osobito južnije od ostataka utvrde,
mogu se naći ulomci keramike.43
41
42
43
Gradac – Jurišića gomila u D. Gracu
27
Gradina. Sjeveroistočno od crkve u Gornjemu Gracu,

na brijegu Gradačka ljut, na lokalitetu zvanom Velika gomila
(k-848), nalaze se ostatci prapovijesne gradine. Prema
površinskom istraživanju može se utvrditi kamena zgrada
uzdužna oblika s tragovima manjih suhozidina u bližem
prostoru. Kulturni sloj je potpuno uništen.44
Mošaluk. Prapovijesne gomile. Iznad Gornjeg polja i
Krstine u G. Gracu nalaze se dvije kamene gomile.45
Jurišića gomila. U zaseoku Vlaka u Donjem Gracu,
otprilike oko 200 metara istočno od groblja i crkve, nalaze
se ostatci prapovijesne kamene gomile, promjera oko 30 m
i visine oko 5 metara. Lokalitet na kome se nalaze ostatci
naziva se Jurišića gomila (k-352).46
44
45
46
podataka.
Gradac – pogled na gomile (Vlaka)
28
Gomila. Odmah ispod Zelenikinih kuća u Donjem

Gracu, na lokaltetu zvanom Gomila (k-389), nalazi se velika
ilirska kamena gomila s grobovima. U blizini velike gomile
iznad Pekušca, nalaze se ostatci desetak manjih gomila. Neke
su razvaljene.47
Izbično
Gradina. U sjevernom dijelu Izbična, iznad polja
Izbično – Gradina iznad sela
Žabljak, na brijegu, nalaze se ostatci prapovijesne gradine. Na
nešto izdvojenom brežuljku utvrđenja nalazi se kameni nasip,
dužine 17 m, širine 8 m, visine 3m. Na njemu i po padinama
brijega nalaze se rijetki ostatci keramike.48
Gomile. Poviše izvora Žabljak, u sjevernom dijelu
Izbična, između lokaliteta Greda i Solde, nalaze se tri kamene
gomile gotovo uzdužna oblika. Šire područje, vjerojatno čuva
više manjih gomila.49
Jare
Gomila. U blizini kuća i groblja Pokrajnice, odmah uz
cestu koja od Uzarića vodi prema Jarama, nalaze se ostatci
kamene gomile. Na gomili je oko 1930. godine podignut
betonski zvonik sv. Ivana.50
Jare – gomila (na gomili zvonik)
47
podataka.
48
49
50
29
Knešpolje
Odžak. Uglavnom, gomile se nalaze na visinama, a
samo negdje u nizini. Gomile u nizini su od same zemlje.
Takve dvije zemljane gomile nalaze se u polju. Jedna gomila
nalazi se na mjestu današnje kapelice u groblju Odžak, a druga
oko 100 metara na istočnu stranu od groblja. Na gomilama su
podignute nekropole stećaka.51
Gomila. Iznad izvora Crnašnica, na lokalitetu zvanom
Knešpolje – gomila kraj Glavinovih kuća Luka, nalazi se jedna velika kamena gomila. Danas je gomila
zarasla u gusto šiblje i šumu.
Gomile. Ispod Kamenoloma prema Glavinovim
kućama, na blagoj uzvisini iznad naselja, nalazi se oko 100
prapovijesnih gomila različite veličine. Te gomile, uglavnom
su grobni spomenici, a vjerojatno su neke od njih nestale i
čišćenjem terena.52
51
52
Knešpolje – ostatci jedne od brojnih

gomila iznad naselja
30
Varda. Prapovijesne gomile. Na širokom prostoru

zvanom Varda nalaze se dvije kamene gomile zvane Varda i
Bijela gomila.53
Ogradice. Prapovijesna gomila. Istraživanja izvršena
1966. godine. U uništenoj kamenoj gomili promjera 16 m,
visine 2 m, otkriven grob na dubini 1 m, ispod vrha tumula
koji je bio pokriven kamenom pločom. U grobu se nalazi jedan
kostur, a kraj glave brončano koplje i fragmenti keramičke
posude.54 Kočerin – ostatci zida gradine na Budimu
Kočerin
Gomile. Prapovijesne gomile. Na istaknutom brijegu,
na lokalitetu Ćukova glavica, nalaze se dvije gomile.55
Garišta. Između Ljubotića i Kočerina, ispod ceste koja
od Vukoja (Ljubotići) vodi prema Sabljićima (Kočerin), nalazi
se velika prapovijesna gomila. Visina gomile je 4-5 metara,
promjera oko 30 metara. Ispod velike gomile, njezina južnoga
dijela, nalazi se jedna manja gomila.56
Budim. Prapovijesna gradina. Smještena na kosi
istaknutog uzvišenja, branjena suhozidom. Sastavni dio
gradinskog naselja je i velika prapovijesna gomila, visine
oko 4 –5 m, promjera preko 30 m, a nalazi se na zapadnom
dijelu gradine. Ona je ujedno mogla služiti i kao vidikovac i
promatračnica po čitavu Kočerinu. Površinski nalazi: ulomci
keramike i životinjske kosti.57
Gomila, Podkraj. Odmah iznad ceste i naselja Podkraj,
na uzvisini prema Budimu, nalazi se velika kamena gomila s
Kočerin – gomila na lokalitetu Garišta
grobovima, visine oko 3 metra, promjera do 15 metara. 58
53
54
55
56
57
58
31
Kočerin – gomila u blizini crkve

Gomila. U blizini kočerinske crkve, oko 200 metara na
zapadnu stranu, nalazi se velika kamena grobna gomila (k-
362 m). Visina joj je 4 do 5 metara, a promjer oko 25 metara.
Uočljivo je da ima suhozidanu podzidu koja se proteže 20 do
30 metara na istočnu stranu gomile. 59
Gomila. Iznad Bazinovih kuća, na blagoj uzvisini,
nalazi se prapovijesna gomila.60
59
60
32
Ljubotići
Gomila. Poviše Ljubića kuća na brijegu, nalaze se
prapovijesne kamene gomile. Između gomila ističe se jedna
velika kamena gomila, promjera oko 10 metara.61
Gomile. Iznad Galića kuća i Podstrane, uz cestu koja
iz Ljubotića vodi prema Crnim Lokvama između tzv. Bogna,
nalazi se prapovijesna gomila. U četiri kamene gomile,
uočljivo je da se nalaze ostatci groba. Gomile su rastvorene
Ljubotići – gomila kraj ceste (tzv. bogno)
i naziru se poklopnice i kosturi. Najveća gomila nalazi se s
lijevu stranu ceste na tzv. šestom bognu, promjera oko 12 m,
a visine 2 do 3 metra.62
Gradina. U sjeveroistočnom dijelu Ljubotića, prema
Dobrkovićima, u blizini lokaliteta Kruškovac, nalazi se
prapovijesna gradina. U utvrđenju su zapaženi ostatci
suhozida u dužini od 100 metara. Površinski nalazi: fragmenti
keramike i kućnog lijepa.63
Zečja vlaka. Na brijegu iznad Plenkovića kuća, na
širem prostoru od Podstrane prema Kruškovcu, nalazi se
prapovijesna kamena gomila.64
Ljubotići – pogled na Gradinu iznad Kruškovca
61
62
63
64
33
Ljuti Dolac
Jedinica. Prapovijesna gomila. U blizini
srednjovjekovnog groblja – stećaka, oko 50 metara od zida
ističe se pretpovijesna gomila (zemljani humak). Vjerojatno,
prigodom obrade zemlje gomila je sužena i podzidana.
Gradina. Prapovijesna gradina i srednjovjekovna
utvrda. U masovnome potkovičastom obrambenom zidu
primjećuju se ostatci žbuke. Na jugoistoku utvrđenja
Ljuti Dolac – pogled na Gradinu
primjećuju se ostatci tornja. Površinski nalazi: fragmenti
keramike i komadi žrvnja. U utvrdi je nađeno razno oružje.
Tu je 1866. godine pronađen kotač težak dvije libre, iako mu
je neke dijelove izjela korozija.65
Gomila. U istočnom dijelu Gradine, pogledom
prema Kruševu, nalazi se velika uzdužna kamena gomila
s grobovima, visine oko 7 metara, dužine do 50 metara. U
gomili se zamjećuje jedan rastvoren grob i ostatci suhozidane
podzide.
Mamići
Ljuti Dolac – velika gomila na lokalitetu Gradina Gomila. U istočnom dijelu Gornjih Mamića, oko 300
metara od groblja na Policama, nalaze se ostatci prapovijesne
gomile (k-412 m). Na sjevernoj padini velike kamene gomile
nailazilo se na ulomke keramike.66
65
Arheološki leksikon BiH, sv. 3., str. 297.; MARKO DRAGIĆ,
Zakopano zvono. Baška Voda, 1996., str. 36.
Mamići – pogled na Gradinu 66
34
Gradina. Prapovijesna gradina i rimska utvrda. Na

istaknutom brijegu južno od Kočerinskog polja u Gornjim
Mamićima, nalazi se velik nasip u obliku gomile (promjera
oko 40 m), ostatci kule ili bastiona, od kojega se odvajaju dva
niža zida koji s njima zatvaraju prostor potkovičasta oblika s
ulazom na istočnoj strani. Dužina istočnog kraka zida je oko
150 m, a sjeverozapadnog oko 100 m. Na prostoru gradine i
na padinama brijega nalaze se ostatci pretpovijesne keramike
i troske, komadi žrvnja, bruseva, kao i ulomci opeke i crijepa, Mamići – ostatci zida gradine u G. Mamićima
željezni noževi, klinovi i drugo. 67
Lončac. U sjeverozapadnom dijelu Gornjih Mamića,

iznad Kolobarića kuća prema Grudama, nalaze se ostatci više
manjih kamenih gomila.68
Mokro
Stražnica. Jugoistočno od crkve na Brigu, u blizini
Šuškovih kuća, iznad rijeke Lištice, na brijegu zvanom
Stražnica, nalaze se prapovijesne gomile. Na širem području, u
blizini Gradine, danas je sačuvano oko 30 kamenih gomila.69
Gradina. Prapovijesna gradina, rimska i Mamići – gomila istočno od groblja
ranosrednjovjekovna utvrda. Smještena je poviše Matijevića
kuća, na brdu nad poljem, tako da zauzima istaknut vršak brda
i dio platoa, prema Čerigaju. S tri strane pristup je zaštićen
prirodnim strminama, a s četvrte strane debelim zidom.
Prostor je to veličine 180 x 60 m. Na najvišoj točki nalaze
se ostatci bastiona, danas vidljivi u obliku velike kamene
gomile, a u njezinu podnožju nalaze se dijelovi građevina
zidanih obrađenim kamenom, bez žbuke.
67
68
U stručnoj literaturi o gomili nema nikakvih podataka. Mokro – gomila na lokalitetu Stražnica
69
35
Na gornjem dijelu platoa zapaženi su ostatci pravokutne

građevine i okrugle cisterne, rađenih u kamenu, s malterom.
Površinski nalazi su brojni. Utvrda je sagrađena u ilirsko
doba, a u kasnoantičko vrijeme na njoj je podignut refugij
ili pribježište. Spominje je rimski car Konstantin Porfirogenet
(912.- 959.) u svom djelu O upravljanju carstvom. Utvrda
je služila za zaštitu puta koji je vodio od Brotnja iza Trtala do
Privalja i Kočerinskog polja, te zaštitu naselja ispod utvrde, u
Mokro – ostatci srednjovjekovnoga grada kojem je otkriven temelj crkve iz petoga stoljeća.70
Mokriskika Šuškova gradina. Prapovijesna gradina i rimska utvrda.
Iznad rijeke Lištice, oko 1500 m jugoistočno od crkve na Brigu,
na području zvanom Stražnica nalaze se ostatci prapovijesne
gradine. Površinski nalazi upućuju na uporabu gradine kroz
željezno i rimsko doba.71
70
Arheološki leksikon BiH, sv. 3., str. 297.; F. ŠIŠIĆ, Povijest Hrvata
u vrijeme narodnih vladara. Zagreb, 1925., str. 454.; P. SKOK,
Konstantinov to Mokriskik. Jug. Istor. Časopis, sv. 1.-4., 1937., str. 97. i
104.
71
Mokro – Pogled na Gradinu
36
Gomila. U istočnom dijelu Mokroga, zaseoku Ćužića,

na brijegu iznad kuća, na visini 289 m nalazi se gomila gotovo
kružnog oblika. Visina gomile je oko 2 do 3 metra, promjera
je oko 12 metara.72
Podvranić
Stožer. Velika kamena gomila ili ostatci zida

prapovijesne utvrde, dužine oko 30 metara nalazi se sjeverno Podvranić – uzdužna gomila
od škole. U blizini ostatci zida, vjerojatno prapovijesnog
naselja. Ispod ove velike gomile, prema školi i groblju, nalaze
se dvije manje kamene gomile.73
Privalj
Gomile. Blizu crkve, odmah uz nekropolu stećaka,

nalaze se ostatci dvije manje kamene gomile. Na
prapovijesnim gomilama, kasnije, u srednjem vijeku, razvila se
srednjovjekovna nekropola sa stećcima. Prigodom proširenja
ceste prema groblju, jedna kamena gomila, djelomično je
zatrpana zemljom.74 Privalj – gomila kraj crkve
Provo
Gomila. Prapovijesna gradina. Smještena na istaknutu
brežuljku i branjena nasipom od suhozida koji se zatvara u
prostor potkovčasta oblika dužine oko 60 metara.75
72
podataka.
73
podataka.
74
MARKO VEGO, Bekija kroz vijekove. Sarajevo 1964., str. 164. Provo – pogled na Gradinu
75
37
Gradina. Pretpovijesna gradina. Utvrđeno naselje

branjeno suhozidom. Površinski nalazi: ulomci keramike,
komadi ručnog mlina i troske.76
Rasno
Gomile, Podglavica. U sjevernom dijelu Rasna, zaseoku
Podglavica, na brijegu iznad Baraćevih kuća na visini 481 m
nalazi se gomila gotovo kružnog oblika. Visina gomile je oko
Rasno – pogled na Gomilu (Dračevac)
4-5 metara, promjera je preko 15 metara. Druga velika gomila
iznad zaseoka Podglavica nalazi se iznad Medića kuća. Visina
joj je 2-3 metra a na dnu složeno kamenje opisuje krug od oko
52 metra. Iznad ove velike gomile, prema staroj cesti, nalaze
se još dvije gomile zarasle u gusto šiblje i šumu. 77
Dračevac. Odmah ispod rašanjske škole na lokalitetu
(brežuljku) Dračevac nalazi se velika ilirska kamena gomila s
grobovima, visine oko 4 metra, promjera do 15 metara.78
76
77
I.DUGANDŽIĆ /J. SOPTA, Župa Rasno, str. 33.-34.
78
I. DUGANDŽIĆ /J. SOPTA, Župa Rasno, str. 34.
Rasno – pogled na Gradinu iznad Krnjića

kuća
38
Gomila. Istočno od Dračevca prema Kvesića gradini, na

uzvisini Prnkovac, nalazi se manja kamena gomila. U blizini
ove gomile prema staroj cesti nalazi se na maloj uzvisini
kamena gomila s grobom. Također, jedna manja gomila nalazi
se uz staru cestu ispod Vranjaka, odmah na križanju ceste
prema Kosmaju, prema Čolakovim kućama.79
Krgača. Tri zemljane gomile nalaze se u Malom
polju, između Krgače i školskog igrališta. Uočljivo je da se u
srednjem zemljanom humku nalaze ostatci groba.80 Rasno – zemljani tumulus kraj Krgače
Gradina. Na imanju Kvesića (Anđića), nalazi se
prapovijesni, rimski kao i kasnoantički lokalitet. Rimska
utvrda je na vrhu prapovijesnoga gradinskog naselja zvanog
gradina i nalazi se na visini 379 m na međašnjoj crti naselja
Rasno-Kosmaj. Utvrda je jajolika oblika, opasana zidom
ukupne dužine oko 290 m, u sredini branjena prostora je plato,
dug oko 110 m. Površinski nalazi: ostatci keramike i žbuke.81
Gradina. Poviše Krnjića kuća, nalazi se brijeg s
razvalinama utvrde zvane Gradina (k. 397 m). Ostatci zidova
upućuju na prapovijesno utvrđenje koje je bilo ovalna oblika,
dužine oko 110 m. Ta je gradina bila branjena suhozidom
nepravilna oblika. Obrambeni zid nalazio se ispod utvrde 10- Rasno – gradina u Anđića ogradama
20 m i više ovisno od položaja tla (strmine). Na zapadnom
dijelu Gradine (prema ostatcima kamenja) vjerojatno se
nalazila promatračnica.82
Gradina. U jugoistočnom dijelu Rasna, prema
Hamzićima, na brijegu Kosmaj (k-371 m) ispod istoimenog
naselja, nalaze se ostatci prapovijesne gradine. Pristup tom
utvrđenju bio je s južne strane.83
79
DUGANDŽIĆ / SOPTA, Župa Rasno, str. 34.
80
DUGANDŽIĆ / SOPTA, nav. dj, str. 34.
81
82
DUGANDŽIĆ / SOPTA, nav. dj, str. 38.; Arheološki leksikon, str. 298. Rasno – Vinićki humac
83
39
Vinićki humac. Iza Brkića kuća prema Ledincu, nalaze

se ostatci prapovijesne gradine. Ilirska utvrda (k. 395 m)
opasana zidom oko 115 m zidana je neklesanim kamenom i
bez maltera. Gradina je imala obrambeno značenje u ilirsko
doba, a čini se kako nije bila u svrsi u doba Rimljana.84
Rujan
Gomila. Odmah ispod Kraljevića kuća, na brijegu

Rujan – gomila ispod Kraljevića kuća
iznad Podvranića, nalazi se gomila gotovo kružnog oblika.
Visina kamene gomile je oko 3 do 4 metra, promjera preko 10
metara. U blizini ove gomile, oko 50 metara zapadno, nalazi
se jedna manja gomila.85
Gradić, Gradina. Izvan naselja, oko 500 metara
jugoistočno od groblja prema Budimu, nalazi se jedna veća
kamena gomila. Gomila se nalazi u blizini stare ceste koja je
prolazila prodolinom od Rujna prema Kočerinu.86
Široki Brijeg
Gomila. Velika gomila nalazi se na uzvišenju Cigansko
Široki Brijeg – pretpovijesna gomila iznad
Japlanice brdo iznad Oklaja kraj ceste za Gornji Crnač. Nekoliko
kamenja prema cesti izgledaju obrađeni (gomila ograđena
podzidom), drugi su samo nabacani. Danas je to jedna od
najvećih gomila na širokobriješkom području, duga je oko 50
metara, širine do 15 metara.87
84
85
podataka.
86
podataka.
Široki Brijeg – gomile Grečica (Oklaji)
87
BORIS ĆAVAR, Okupljanje na gomilama. Kršni zavičaj br. 32./1999.,
str. 89.
40
Široki Brijeg – Gradina na Ciganskom

brdu
Grečica, Oklaji. Na lijevu stranu ceste Oklaji-

Dobrkovići, na brijegu iznad Soldinih kuća na visini 391
m nalaze se četiri gomile gotovo kružnog oblika. Visina
kamenih gomila je oko 2-3 metra, promjera do 8 m. Gomile
se gotovo dodiruju, a na južnoj strani, na nizbrdici naziru se
sitne gomile.88
Radešice. Prapovijesne gomile. Ispod Mosora, na
zapadnu stranu kanjona Brinja koji vodi prema izvoru Borak,
na širem području zvanom Radešice, nalaze se brojne kamene
gomile. Skupina od oko 200 kamenih gomila rasutih na širem
prostoru, danas su zarasle u gusto šiblje i šumu.89
Markanovića gradina. Smještena je nad desnom
obalom rijeke Lištice (u središtu dva ogranka rijeke), u blizini
mini hidrocentrale i Gidžića mlinica. Od fortifikacija je vidljiv
Š. Brijeg – pogled na Ćavarovu gradinu
samo tumulus na kraju jedne lingule. Kulturni sloj na terasi,
uz rijeku, najvjerojatnije je ostatak podgrađa.90
88
89
90
41
Cigansko brdo. Prapovijesna gradina. Smještena na

istaknutom vrhu brijega (k-452 m) i branjena nasipom od
suhozida u obliku potkove. Danas je prostor gradine ugrožen
podizanjem odašiljača.91
Ćavarova gradina. Smještena je uz rijeku Lišticu ispod
velike prapovijesne gomile na Ćavarovu brdu (mjestu zvanom
Bunker), na kamenoj litici između mosta i restorana Borak.
Ostatci zidova upućuju na prapovijesno utvrđenje koje je bilo
Š. Brijeg – ostatci prapovijesne gomile na Krstini ovalna oblika. Obrambeni zid nalazio se ispod utvrde 20-30 m
(današnji Bunker) i više ovisno od položaja tla (strmine). Na jugozapadnoj strani
Gradine (prema ostatcima kamenja), vjerojatno, nalazila se
promatračnica.92
Krstine. Iznad Ćavarove gradine, na mjestu zvanom
Bunker, nalaze se ostatci velike prapovijesne gomile. Godine
1942., za vrijeme Drugoga sv. rata, središte je gomile uništeno.
Kamenje iz gomile korišteno je za podizanje talijanskoga
bunkera. Jedna od najvećih širokobrijeških gomila danas,
nažalost, ima očuvano samo podnožje, na istočnome i
zapadnom dijelu gomile.93
Gradina. Omanje srednjovjekovno utvrđenje,
Š. Brijeg – ostatci srednjovjekovnoga grada smješteno je na jednoj kamenoj kosi i izvanredno lijepome
prirodnom ambijentu, blizu nekoliko izvora koji zajedno čine
rječicu Lišticu. Ime samoga grada još je nepoznato, ali okolno
stanovništvo lokalitet naziva Gradina, a ponekad i Borak, kako
se zove i jedan od izvora koji sačinjavaju rječicu Lišticu.
Oblik srednjovjekovne utvrde (nepravilan četverokut)
prilagođen je konfiguraciji terena. Uz obje uže strane grada
prizidane su četvrtaste kule, a jugoistočni zid naknadno je
pojačan visokim podzidama i jednim jakim kontraforom.
91
92
U stručnoj literaturi o ovoj gradini nema nikakvih podataka. U blizini
utvrde nalazilo se izvor vode kojega su, nakon Drugoga sv. rata, oznaško-
udbaški zločinci zatvorili živom da se njime ne bi služili križari.
93
42
Š. Brijeg – srednjovjekovni grad u

blizini Borka
Debljina gradskih zidova ide od 1 do 1,5 m, a visine 1

do 6 m. Od brdskog masiva grad štiti jedan veći i jedan manji
usjek. U Borku iznad vrela rijeke Lištice, na teško pristupačnom
mjestu, na prvobitnoj pretpovijesnoj gradini, sagrađena
je srednjovjekovna tvrđava, koja ima oblik nepravilna
četverokuta. Uz obje uže strane prizidane su pravokutne kule.
Unutar utvrde nalazi se cisterna. Pokretne nalaze uglavnom
sačinjava keramika, željezni predmeti (strjelice, čavli i dr.) i
kamene kugle. Ta je tvrđava štitila raskrižje putova Mostar-
Duvno i Hercegovina-planina. Turci su je osvojili 1477. Dr.
Dominik Mandić i neki drugi povjesničari misle da je gradina u
Borku ostatak tvrđave Nebojša ili srednjovjekovni Kruškovac,
glavni grad srednjovjekovne župe Večerić. Sustavno
arheološko iskapanje na srednjovjekovnom gradu izvođeno
je u dva navrata: prvo 1975., a drugo 1976. godine.94
94
Arheološki leksikon BiH, sv. 3., str. 297.; PAVAO ANĐELIĆ,
Srednjovjekovne Humske župe. Mostar, 1999.,str. 180.; VENCEL
KOSIR, Starine u okolici Širokog Brijega. Naša ognjišta, br. 74., 1981.,
str. 16.; TOMISLAV ANĐELIĆ, Srednjovjekovni grad kraj vrela Lištice.
Vitko br. 3./2003., str. 46.- 59.
43
Turčinovići
Cvjetna gomila. Utvrda u podgradu s Gradine (Mokro)
nalazila se gdje je danas turčinovska crkva i groblje. Od
turčinovske je gradine do danas ostala samo oštećena i
uništena Cvjetna gomila. Površno je i djelomično istražena
(1981.). Dio kamenja iz zapadnog dijela gomile ugrađen je
u podest oltara u novoj crkvi. Grobovi (sedam grobova) su
se u poluluku poredali zapadnom stopom gomile jedan iza
Turčinovići – Cvjetna gomila u blizini crkve drugoga. Grobovi su izgrađeni od kamenih ploča bez ukrasa i
natpisa, a istim pločama su i prekriveni. 95
Gomile, Križi. Poviše škole, u sjevernom dijelu
Turčinovića, nalazi se gomila gotovo kružnog oblika. Visina
gomile je 1 do 2 metara, promjera oko 6 metara. Pogled s
gomile izvanredan je i zahvaća čitavo područje prodolinom
od Turčinovića do Mokroga. U novije doba (godine 1975.),
na gomili je podignut betonski križ (prije Drugoga svjetskog
rata tu je bio drveni križ).96
Stupice, gomile. Na rubu Mokarskog polja, istočno
prema Turčinovićima, na blagom brežuljku iznad ponora
Mokrašnice, nalazi se oko 15 prapovijesnih gomila. Uočljivo
Turčinovići – gomile iznad Mokrašnice
je da su gomile uglavnom na južnoj strani padine brežuljka,
osim tri veće gomile, ostale su malog promjera i visine. U
rastvorenim gomilama zamjećuju se grobovi.97
95
ROBERT BUBALO/ANTE MARIĆ, Evo, sve za Hrvatsku.
Turčinovići, 1997., str. 7.
96
podataka.
97
podataka.
44
Uzarići
Kulina, Orozova gomila. Zapadno od Šarampova,

skoro na samoj rječici Lištici, nalaze se ostatci prapovijesne
gradine i gomile, a vjerojatno i ranosrednjovjekovne utvrde.
Za lokalitet vezana su dva naziva: Orozova gomila (čuva
uspomenu na ovaj stari hrvatski rod koji je u blizini stanovao)
i Kulina (po predaji tu je bila kula Kulina-bana). Ogromna
kamena gomila dužine oko 50 m. Na ostatcima prapovijesne
Uzarići – Orozova gomila iznad Mostine
gomile kasnije je nastala gradina, a veličina njezine osnove
iznosi 40 x 25 metara. Nalazi: sitni ulomci grube keramike. U
blizini gradine je skupina od oko 50 kamenih gomila.98
Gradina. Smještena je na blagoj padini brda. Polukružni
suhozid, snažan i dobro očuvan, branjen pristup s gornje i
bočne strane, dok je prilaz s donje strane nezaštićen. Plato je
veličine 50 x 30 m.99
Grobište. U blizini groblja Šarampovo, na mjestu
zvanom Grobište (Grovište), nalaze se dvije manje zemljane
gomile. Na gomilama, u srednjem vijeku, nastala je nekropola
sa stećcima.100
Kruške. U polju, između kapelice sv. Ante i Gajine,
Uzarići – zemljani tumulus na lokalitetu Kruške
mjestu zvanom Kruške, nalaze se dvije zemljane gomile.
Gomile u nizini su rijetke, a obično su od same zemlje.101
98
Arheološki leksikon BiH, sv. 3., str. 304.; A. BENAC, Široki
Brijeg. Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1952., str. 22.; NIKOLA
MANDIĆ, Podrijetlo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Širokom
Brijegu. Mostar-Široki Brijeg, 2002., str. 94.
99
100
podataka.
101
podataka.
45
Dvorine. U blizini groblja Šarampovo, kod sadašnjeg

mosta, nalazi se lokalitet zvan Dvorina što znači razoreni
dvori, u kojima su vjerojatno imali svoje sjedište knezovi
Vladimirovići. Postoji obilje povijesnih dokumenata da su
stari srednjovjekovni knezovi Vladimirovići imali svoje
sjedište na Uzarićima u Blatu.102
102
E. FERMENDŽIN, Acta Bosnae. Zagreb, 1882., str. 561.; NIKOLA
Brijegu i okolici. Š. Brijeg, 2002., str. 58.; VJEKOSLAV KLAIĆ, Bosna.
Zagreb, 1878., str. 200.
46
NADGROBNI SPOMENICI SREDNJEGA I
BAŠTINA – to je tvoja prošlost, NOVOGA VIJEKA
tvoj trenutak u kojem živiš i
tvoje sutra koje ćeš predati
drugima
Nadgrobni spomenici srednjega i novoga vijeka
SREDNJOVJEKOVNI NADGROBNI SPOMENICI - STEĆCI
Značaj ovih nadgrobnih spomenika, koje znanstvenici zovu stećcima, a u

narodu za njih postoje razni nazivi (stećci, mramori, staro kamenje, mašete, biljezi,
grčki, stari grobovi i sl.), ovisno o pojedinome zemljopisnom prostoru, proizlazi
ponajprije iz njihovih ukrasa, natpisa i oblika.
Po obliku dijele se na ploče, sanduke, sljemenjake, stupove i križeve. Ukrasne
motive na stećcima možemo podijeliti na vjerske: razni oblici križa, simboli uskrsnuća
i vječnog života, palme, vinova loza, drvo života, sunce i mjesec; i svjetovne motive:
ples u kolu, lov na medvjede, jelene, srne i veprove, lov na konju ili pješice, plemićki
grbovi, narodne šare i ukrasi itd. Najčešći motiv na stećcima jest križ i upravo njegova
pojava svojom brojnošću i raznovrsnošću osporava nekršćanske interpretacije ovih
spomenika.
Ukrasi na stećcima svakako su iznimna i zanimljiva likovna pojava. Oni su
jedini preživjeli u povijesti razrušenog konteksta koji je bio kompleksniji i svakako
širi nego se uopće pomišlja. Čest ures na hercegovačkim stećcima jest ornament,
bordura, sastavljena od sinusoidne lozice s trolistovima, naravno u različitim
inačicama. Takve i slične lozice s trolistovima nalazimo u Stonu i Dubrovniku, na
kamenom namještaju starohrvatskih i romaničkih crkava. Također, takav ornament
čest je u starohrvatskim crkvama Splita, Zadra i njegove okolice. To je još jedan
dokaz pripadnosti stećaka jednome duhovnom izrazito kršćanskom kontekstu koji
je bio zaokružen svršetkom srednjega vijeka.
Važno je ovdje istaknuti da je polumjesec uz križ najčešći simbol na stećcima
i nema nikakve veze s Turcima i njihovom vlasti, jer se on ovdje javlja davno prije
dolaska Turaka, a s njihovim ga dolaskom dapače i nestaje, kao što s njim nestaje,
odnosno počinje nestajati, i stećaka uopće. Tako su nam stećci na neki način slika
sudbine hrvatskog naroda na tom području.
Inače simbol polumjeseca je prapovijesni, općeljudski simbol vjere u
obnavljanje života. Zapravo je to polumjesec, i to Mlađak, premda se klesari kovači,
koji su ga u kamenu kovali, nisu strogo držali pravila da to bude desna strana, kad se
novi Mjesec rađa, nego su ga često izrađivali i kao polumjesec i s lijevom stranom,
kako zapravo umire. Našim starim kovačima to čini se nije značilo nikakvu razliku.
Bio lijevi ili desni, za njih je uvijek bio polumjesec koji se rađa i pobjeđuje smrt.
49
Od konca XVIII. stoljeća, kad su u svijet počele prodirati vijesti o tim posebnim
nadgrobnim spomenicima, pojavilo se nekoliko spoznaja o njihovu podrijetlu. Naziv
grčke ploče ili grčke grobnice što je uobičajen narodni termin, zapravo je legendaran
i pripisuje se nepoznatu narodu, koji se odlikovao krupnim rastom i velikom snagom.
Ovaj podatak iz različitih narodnih predanja skriva samo jednu istinu.
Naime, stanovništvo koje ima takva predanja nema kontinuiteta s onim življem
koji je razvijao kulturu stećka. Natpisi, iako škrti i rijetki, upućuju da su ispisivali
i ukrašavali te spomenike, dakako i pod njima bili pokapani, ljudi koji nose posve
prepoznatljiva stara hrvatska imena i govore jasnim narodnim, nesumnjivo hrvatskim
jezikom.
Teorije o stećcima, pogotovo ona bogumilska, toliko je neuvjerljiva da ne
može imati danas ni vrijednost pretpostavke. Vlaška teorija, koju je potaknuo Marko
Vego a razradila Marian Wenzel, također je neutemeljena budući da pojam Vlaha,
ni nakon znanstvenih skupova na tu temu, nije preciziran, niti općeprihvaćen. Stećci
su postavljani od 12. do 15. stoljeća. U širokobriješkom području kraj njihove
intenzivnije izrade bio je dolazak turskog osvajača. Dakle, glavnina ovih stećaka
nastala je prije godine 1468. kad je većina sela u ovom dijelu Zapadne Hercegovine
posve prazna (opustjela) nakon turskog razaranja.
Izrada stećaka bila je skupa. Mogli su ih naručivati jedino bogati ljudi. Majstori
su prevozili stećke na oblicama, okruglim gredama, s pomoću velike ljudske i
životinjske snage (konji i volovi). U narodu je ostala predaja o dovozu stećaka:
Vukla Marta biljeg na grob svog brata Marka, vuklo kamen stotinu volova, pojela
moba 100 ovnova.
Na istraživanju srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika – stećaka kod nas
se radi već desetljećima. Međutim, o stećcima s područja širokobriješke općine još
nemamo potpunu sliku: o njihovoj brojnosti, rasprostranjenosti, vrsti, lokalitetima i
umjetničkoj obradi. Tek, pedesetih i šezdesetih godina prošloga stoljeća obavljena su
samo djelomična istraživanja (uglavnom popis lokaliteta i brojnost stećaka). Prema
istraživanjima A. Benca detaljno je opisano 157 spomenika na devet nekropola iz
okolice Širokog Brijega (s Ledincem), a Bešlagić godine 1972. utvrđuje 41 nekropolu
s ukupno 597 stećaka. Najnovija, naša istraživanja, utvrđuju 60 nekropola s ukupno
821 stećkom.
50
Zasigurno, neke nekropole i našim istraživanjem nisu spomenute, tako da

točan broj stećaka ne možemo utvrditi jer su neki nepregledni (zatrpani zemljom,
potonuli, zarasli u šikaru i sl.). Također, tijek vremena, nepovoljne prirodne i druge
okolnosti i ljudski nemar pridonijeli su da su mnogi stećci nestali, razbijeni radi
stvaranja obradiva zemljišta, gradnje putova, podizanja zidova i sl.
Kraći uvod o stećcima, ovdje sam donio u nakani da naš puk, koji će ovu
knjigu čitati, a do znanstvenih publikacija ne dolazi lako, bolje upozna značenje i
važnost stećaka za našu povijest i kulturu, pa da ih što više cijeni, čuva i zaštićuje,
da se njima ponosi kao najvećim našim kulturnim nasljeđem i da upozna i ljubi onu
vjeru o kojoj ti stećci svjedoče.
51
Biograci
Sudarevo, Dubnica. Između naselja Jara i Biograca,
unutar i kraj groblja, nalazi se skupina od 23 stećka u obliku
ploča i kovčega, dobre obrade, ali djelomice pomjerana. Jedan
stećak nalazi se na cesti prema polju (progon prema Bilima),
a dva su pomjerena kraj ceste.
Ukrasi (dva stećka): rozeta, konj, polumjesec i
bordura.103
Biograci – nekropola stećaka Sudarevo (zarasla u
šikaru)
Buhovo
Kupinjavice, Njivice. Ispod Ćosića kuća, na istočnom
kraju sela, kraj stare ulice, nalazi se nekropola sa 12 stećaka u
obliku kovčega, slabe obrade. Četiri stećka su ugrađena u zid
ograde, a tri stećka su zatrpana zemljom
Ukrasi (dva stećka): zavojite crte, čovjek s mačem.104
Crnač
Stećci, Vuletića groblje. U blizini i u Vuletića groblju,
Buhovo – stećci ispod kuća

nalazi se nekropola s prepoznatljiva 23 stećka. Više je
primjeraka oštećeno ili pomaknuto. Tri su stećka ugrađena
u zid, dva su izvan zida a ostali stećci nalaze se u starom
dijelu groblja poredani u dvije skupine. Uglavnom su dobre
obrade.
Ukrasi (pet stećaka): križ, rozeta, konjanik i figure.105
103
Š. BEŠLAGIĆ, Stećci. Sarajevo 1971., str. 310.; Arheološki leksikon
BiH. sv. 3., str. 290. U literaturi 23 stećka, danas je teško utvrditi njihovu
brojnost jer su dobro zarasli i potonuli u zemlju.
104
BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 308.; Arheološki leksikon, str. 302. U stručnoj
literaturi navodi se 8 stećaka. Upoznavanjem lokaliteta utvrdio sam da ima
ukupno 12 stećaka. Malo se toga na stećcima vidi, jer su u ogradni zid
ugrađena 4 stećka a u zemlju su zatrpana 3 stećka.
105
U stručnoj literaturi o stećcima nema nikakvih podataka.
52
Crnač – stećak sljemenjak u Vuletića

groblju
Stećci, Dobrinje. Ispod kapelice sv. Ivana u Dobrinju,

u blizini kuća, danas se može razaznati šest stećaka (5 ploča
i 1 sljemenjak). Četiri su stećka utonula u zemlju, jedan je
uništen prigodom proširenja gospodarske zgrade, a jedan je
stećak grube obrade ispod zida kuće.
Ukrasi na stećcima ne mogu se razaznati (stećci utonuli
u zemlju).106
Kovačevac. Na rubu Izbičkog polja, u blizini Soldinih
kuća u Donjem Crnču, na blagom humku kraj Ivanovog vrila,
nalaze se ostatci oko 10 kamenih ploča grube obrade. Najveći
dio kamenja utonuo je u zemlju, pa se danas jedva zamjećuju.
Sačuvala se i predaja da se prigodom kopanja oranica nailazilo Crnač - nekropola Kovačevac u D. Crnču (ispod
Soldinih kuća)
na grobove. U blizini ostatci starog naselja.107
106
U stručnoj literaturi o stećcima nema nikakvih podataka.
107
U stručnoj literaturi o lokalitetu nema nikakvih podataka.
53
Crne Lokve
Javorak. Blizu kuća, nalazi se nekropola sa 14 stećaka u

obliku kovčega, srednje obrade. S obzirom na to da cesta vodi
kroz sredinu nekropole, svakako je pri gradnji ceste došlo do
pomjeranja i raspored stećaka je drukčiji.
Ukrasi (jedan stećak): križ.108
Crne Lokve – nekropola Javorak

Dobrič
Divojka, Stećak. U središtu sela, na brežuljku kraj ceste,
nalazi se usamljen stećak u obliku sanduka, velikih dimenzija,
dobro obrađen i očuvan.
Ukrasi: bordura, polumjesec, rozeta i štit s mačem.109
Njivetine. Na području zvanom Njivetine, 200 m
istočno od stećka samca, nalazi se pet stećaka (4 sanduka i 1
sljemenjak), relativno velikih dimenzija, dobro obrađenih.
Ukrasi (jedan stećak): križ110
Groblje. U blizini pravoslavnog groblja, na lokalitetu
zvanom Zgoni, nalaze se dva stećka, dobro očuvana i
obrađena. Stećci su podignuti na dvije gomile.
Dobrič - stećci na lokalitetu Njivetine
Ukras: bez ukrasa.111
Stećak. U blizini groblja Divojka, 100 m južno od
lokaliteta Njivetine, uz cestu koja iz Širokog Brijega vodi
prema Mostaru, nalazi se jedan stećak u obliku sanduka.
Stećak je dobro obrađen.
Ukras: rozeta i polumjesec.112
108
BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 305.; Arheološki leksikon, str. 299. U stručnoj
literaturi navodi se 14 stećaka. Danas prepoznatljivo 9 stećaka, od kojih je
7 ugrađeno u zid.
109
BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 308.; Arheološki leksikon, str. 303.
110
Š. BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 308.; Arheološki leksikon, str. 293.
111
Dobrič - nekropola Zgoni 112
BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 308.; K. ROTIM, Župa Mostarski Gradac.
Široki Brijeg, 1995., str. 217.
54
Dobrkovići
Groblje. U blizini starog groblja, istočno od grobljanske
kapelice, na ostatcima prapovijesne gomile nalazi se jedan
stećak u obliku sanduka. Stećak je dobro obrađen, dimenzija
2,2x 1,7x 0,45 m.
Ukras: bordura, prikaz kola, ljudske figure i križ.113
Grabova Draga
Dobrkovići – stećak na prapovijesnoj gomili
Stećci, groblje. S istočne strane Marića groblja u
Grabovoj Dragi nalazi se manja skupina stećaka, loše obrade.
U katoličkom groblju sačuvan jedan stećak, a u blizini groblja
tri stećka (utonuli u zemlju). Vjerojatno nekropola ima veću
brojnost, a kako su stećci utonuli u zemlju danas se jedva
zamjećuju.
Ukrasi: rozeta.114
Stećci. Oko 150 metara sjeverozapadno od crkve,
u prodolini naselja, na blagom zemljanom humku nalaze
dva stećka u obliku sanduka (1) i ploče (1). Stećci su dobre
obrade.
Ukrasi (dva stećka): zavojite crte s trolistom, ratnik s Grabova Draga – stećci iza Marića groblja,
zarasli u šikaru
mačem i štitom.115
Mandića lokva. Ispod Gomile, na istočnu stranu od
Bošnjakova groblja, u prodolini prema zaseoku Živica, nalaze
se četiri stećka. Stećci su srednje obrade, djelomično utonuli u
zemlju pa se ukrasi jedva zamjećuju.
Ukrasi (jedan stećak): križ upisan u kružnicu (tzv.
sunčani križ).116
113
114
ROTIM, Župa Mostarski Gradac, str. 216.
115
U stručnoj literaturi o lokalitetu nema nikakvih podataka. Grabova Draga – detalj ukrašenog stećka
116
U stručnoj literaturi o lokalitetu nema nikakvih podataka. (lokalitet Mandića lokva)
55
Gradac
Mošuluk, Smrdelj. U Lončarevu groblju i njegovoj
okolici sačuvano je 19 stećaka, u obliku ploče (11) i sanduka
(8). U groblju se nalaze dva stećka (1 oštećen), a izvan groblja
nalazi se 17 stećaka. Izgleda da je nekropola nastala na kamenoj
gomili. Inače njihov raspored pokazuje da su vjerojatno neki
primjerci uništeni na području današnjeg groblja.
Ukrasi (osam stećaka): bordure, križ, polumjesec,
Gradac – nekropola kraj groblja rozeta, krug i štit s mačem.117
Volovnica. U Donjem polju, blizu kuće Marka Kopilaša
Šaškura u Donjem Gracu, nalazi se jedan stećak u obliku
sljemenjaka, dobre obrade a danas je prevrnut. U blizini
stećaka ostatci manje gomile s grobovima.
Ukras: nema ukrasa.118
Stećak. Izvan zida Novoga gradačkog groblja, odmah
na ulazu, nalazi se jedan stećak. Osrednje je obrade i bez
ukrasa.119
Izbično
Gradac – prevrnuti sljemenjak (Volovnica) Umac. Na rubu Izbičkog polja, u blizini Potoka, na
blagom brežuljku, nalazi se 12 stećaka. Jedna polovica stećaka
grube a druga dobre obrade. Dobro su očuvani, djelomice
potonuli u zemlju. Danas je nekropola veoma zarasla u
šikaru.
Ukrasi (četiri stećka): križevi, rozeta, polumjesec i
kamenica.120
117
BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 308.; A. BENAC, Široki Brijeg. Glasnik
zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1952., str. 25.-28. U stručnoj literaturi navodi
se 19 stećaka na lokalitetu Smrdelj. Danas prepoznatljivo 14 stećaka, a
budući da je u novije vrijeme došlo do obzidivanja i proširivanja groblja i
raspored stećaka je drukčiji.
118
BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 308.
Izbično – nekropola Umac 119
120
56
Jare
Vinogradi. U polju u blizini kanala za vodu nalazi se
jedan stećak, prelomljen na tri dijela, dobre obrade.
Ukrasi: rozeta.121
Čerezovci. Ispod kuća, u polju, na njivi Čerezovci,
nalazi se jedan stećak, dobre obrade. Danas je stećak dobro
zarastao u travu.
Ukras: arkade.122
Jare – slomljeni stećak u polju
Knešpolje
Varda. S obje strane ceste koja od Širokog Brijega vodi
prema Mostaru, nekoliko stotina metara daleko od Žvatića,
nalazi se nekropola sa 155 stećaka u oblika sanduka. To je
najveća skupina stećaka na širokobriješkom području. Danas
je nekropola veoma zarasla u šikaru i teško pristupačna.
Obrada je nejednaka, pretežno slaba, mnogo stećaka je
pokriveno mahovinom.
Ukrasi (devet stećaka): križ, kombinacija križa i
vodenice, čaša, polukružni štit i predstava lava.123
Njivetine. Na lokalitetu Njivetine, s desne strane ceste Knešpolje – nekropola Varda, najveća skupina
stećaka (155 stećaka)
koja od Mostara vodi prema Širokom Brijegu, nalazi se
nekropola sa 15 stećaka u obliku sanduka (14) i sljemenjaka
(1). Stećci su dobre obrade.
Ukrasi (četiri stećka): polumjesec, križ, prikaz lova
na jelena i prikaz turnira, u kojoj je jedna figura s kopljem a
druga s mačem.124
121
122
123
Š. BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 308.; Arheološki leksikon, str. 307. U Arh.
leksikonu navodi se 198 stećaka.
124
Š. BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 308.
57
Knešpolje – križ s vodenicom (Varda)

Groblje, Odžak. U rimokatoličkom groblju, u polju,
na blagome zemljanom humku, nalaze se tri stećka u obliku
ploče. Stećci su dobre obrade i dobro očuvani.
Ukras (jedan stećak): cik-cak bordure, svastike i
predstave ruke s mačem.
Natpis: „A piše Radona Marković kneza“
Istraživači smatraju da se ovdje radi o knezu
Radivojeviću, bratu kneza Juraja, zetu kralja Dabiše koji je
nesretno završio svoj život imeđu 1398. i 1408. godine.125
125
M. VEGO, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine.
Knešpolje – ukrašeni stećak (Varda) knj. I., Sarajevo, 1962., str. 16.-17.; BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 308. U
literaturi navodi se 5 stećaka.
58
Odžak. U blizini groblja, oko 100 metara na istočnu

stranu, na zemljanoj gomili, nalazi se nekropola sa 6 stećaka.
Danas je nekropola veoma zarasla u šikaru, te je teško utvrditi
njihov ukras i oblik. Ipak, prepoznatljiv je oblik visokog
sanduka (1), sanduka (2) i ploče (3), a najveći dobro klesani
stećak je dimenzija 263x190x58 cm.
Ukras (dva stećka): bordure od povijene lozice s
trolistovima i sa spiralicama.126
Šiljevine. Blizu groblja Odžak (istočno oko 500 m), Knešpolje - stilizirani križ (nekropola Njivetine)
u polju, ispod kuća, na zemljanom humku, nalazi se sedam
očuvanih stećaka (6 ploča i 1 sljemenjak). Uglavnom su
stećci utonuli u zemlju, te se ne može utvrditi njihov ukras.
Nekropola nastala vjerojatno na prapovijesnoj zemljanoj
gomili.127
Kočerin
Stećci. U blizini stare (donje) kočerinske škole, na

blagom humku, nalazi se nekropola sa 12 stećka u obliku
sanduka. Uglavnom slaba obrada, spomenici djelomično
oštećeni i utonuli u zemlju. Sjeverozapadno od ove nekropole, Knešpolje – stećak urešen bordurom na
nekropoli Odžak
oko 100 m iznad stare škole, nalazi se jedan stećak ugrađen
u zid oranice.
Ukrasi (četiri stećka): križevi i svastike.128
126
127
128
BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 305. U stručnoj literaturi (Bešlagić) navode se Kočerin - stećci na nekropoli Lipovci
23 stećka. (obnovljena 2004.)
59
Kočerin – nekropola ispod kočerinske škole

Stećci. U blizini rimokatoličkog groblja, u školskom
dvorištu ispod škole, na blagom zemljanom humku, nalazi se
nekropola sa 11 stećaka u obliku kovčega (10) i sljemenjka
(1). Stećci su dobro očuvani i obrađeni.
Ukrasi (dva stećka): križ, bordura, polumjesec, rozeta,
štit s mačem, vodenica i originalno stiliziran križ.129
Groblje. U groblju, nalazi se skupina sa 3 stećka u
obliku sanduka, dobre obrade. Danas je nekropola veoma
ugrožena izgradnjom obiteljskih grobnica.
Ukrasi (dva stećka): križ, bordura od obične vrpce i od
cik-cak crta s umetcima poput sidra, polumjeseca, rozete i
predstava čovjeka s lukom.130
Kočerin – štit s mačem, rozeta, križ s vodenicom, 129

polumjesec (stećak ispod škole) 130
60
Lipovci. U kočerinskom polju, uz novoprobijenu cestu

koja vodi od Mamićkoga polja prema Podkraju, u blizini
šumareve kuće, nalazi se skupina s četiri stećka u obliku
sanduka. Vrlo su dobro obrađeni i očuvani, jedan je djelomice
oštećen. Uz jedan sanduk, nalazio se stup s natpisom, koji
se danas čuva u župnom uredu u Kočerinu, poznat kao
Kočerinska ploča Vignja Miloševića.
Ukrasi (tri stećka): križevi, bordure od obične lozice i
od povijene lozice sa spiralicama i dodatcima od po 2 listića, Kočerin – bogato ukrašen stećak na grobu Vignja
Miloševića
polumjeseca, rozete, tordirane vrpce, prizor lova na jelena i
scene kola sa šest figura.131
Usplitnjača, Topnik. U polju, sjeverozapadno od
Vignjeva stećka, u blizini novoprobijene ceste koja vodi iz
polja prema Podkraju, nalaze se dva stećka. Stećci su slabije
obrade, ukrasi neprepoznatljivi jer su stećci djelomice zatrpani
zemljom.132
Mandin greb. Ispod naselja Podkraj, u polju oko 700
metara sjeverozapadno od nekropole s Vignjevim stećkom,
nalazi se 20 stećaka, grube obrade. Više je primjeraka već
utonulo u zemlju, pa se danas jedva zamjećuju, vjerojatno, i
brojnost stećaka je veća. Kočerin – prikaz kola (Lipovci)
Ukrasi (dva stećka, ostali neprepoznatljivi): rozete.133
Grabi. U polju, ispod naselja Podkraj, u blizini
nekropola Usplitnjače i Mandin greb, nalazi se jedan stećak.
Stećak je ugrađen u zid.
Ukras: križ.134
131
M. VEGO, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine.
knj. I., Sarajevo, 1962., str. 12.-13.; BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 306. U povodu
600. obljetnice Kočerinske ploče, na Vignjevu grobu, podignuta je replika
ispisa ploče (rad Grge Mikulića), te je podignut spomen križ.
132
133
U stručnoj literaturi o lokalitetu nema nikakvih podataka. Kočerin - stećci u polju ispod Podkraja (Mandin
134
U stručnoj literaturi o lokalitetu nema nikakvih podataka. greb)
61
Ljubotići
Kravarica. Između lokaliteta Podastrana i groblja

Sunčenjak, ispod kuća, na blagom humku zvanom Kravarica,
nalazi se nekropola sa 19 stećaka u obliku sanduka, dobre
obrade i očuvanosti. Dva stećka ugrađena su u ogradni zid, a
tri su zatrpana zemljom.
Ukrasi (tri stećka): križevi, rozeta, polumjesec, bordure,
žene i žene s djetetom.135
Ljubotići - ukrašeni stećak na lokalitetu
Kravarica Crtanica. U blizini lokaliteta Kravarice, oko 100 m
južno u ogradici, sačuvana su tri stećka u obliku kovčega,
velikih dimenzija i dobro obrađeni.
Ukrasi (dva stećka): križevi, bordure, polumjesec,
rozeta, kolo muškaraca i žena s ispruženim rukama na
kojima su križevi. Motiv drugoga ukrašenog stećka je posve
neobičan.136
Križ. Ispod sela, kraj ceste koja vodi prema groblju
Sunčenjak, nalaze se četiri stećka u obliku ploče (3) i križa sa
sandukom (1). Danas su stećci poredani jedan pored drugoga
uz kameni križ i vjerojatno pomjerani.
Ukrasi (jedan): arkada.137
Ljubotići - nekropola Crtanica
135
136
137
62
Ljubotići – stećak s križem
Ljuti Dolac
Lončari. Na blagom humku, ispod kuća prema novoj
blatskoj cesti, nalazi se nekropola sa 54 stećka u obliku
sanduka. Najveći je dio već utonuo u zemlju, pa se danas
jedva zamjećuju. Nekropola je danas ugrožena jer se u blizini
iskopava pijesak, tako da se na mjestima vidi ljudski kostur.
Stećci su grube obrade, ukrase na stećcima je teško prepoznati
jer su stećci utonuli u zemlju.
Ukrasi (jedan stećak): križ, figure.138
Ljuti Dolac – velika nekropola Lončari

138
63
Jedinice. Na glavici u dnu groblja, poredani u tri reda,

nalaze se 34 stećka u obliku ploče. Stećci su uglavnom
utonuli u zemlju i slabije su obrade. U blizini se nalazi velik
broj starih grobova kojima je samo vidljiv kameni okvir. U
blizini nekropole ističe se zemljani grobni tumulus.139
Kraljevine. U groblju se nalazi jedan stećak. Tu je, po
predaji, pokopan neki kralj koji je na tom mjestu poginuo, a
pod jednim ukrašenim stećkom, leže kosti braće Smiljanića,
Ljuti Dolac – nekropola stećaka u groblju koji su tu poginuli braneći kralja. U grobnicama Kraljevine
Jedinice
su bedrene kosti od četiri velika pedlja. Također su pronađeni
lubanja i zubi goleme veličine. Ukras: čovjek s mačem u ruci
i krunom iznad glave.140
Mamići
Sajmište. Unutar i oko katoličkoga groblja, u Pripolju,
sačuvano je 16 stećaka. Unutar groblja nalazi se osam stećaka
(7 sanduka i 1 sljemenjak u zidu groblja), a izvan zida groblja
sačuvano je 8 stećaka (1 sljemenjak, prevrnut). Stećci su vrlo
dobro obrađeni. Stećci izvan zida, posebno oni na sjevernoj
strani, oštećeni su i ugroženi.
Ukrasi (deset stećaka): križ, tordirana vrpca, bordura
od obične vrpce, polumjesec, rozeta, mač, ruka, štit s mačem
i jedinstveno prikazana bordura od povijene lozice s rozetama
Mamići – stećak ukrašen mačem u međuprostorima, bordura od povijene lozice sa spiralicama,
(nekropola Sajmište) rozeta i štit s mačem.141
139
Arheološki leksikon BiH, str. 299. Po literaturi 34 stećka, danas
prepoznatljiva 25, a ostali vjerojatno utonuli u zemlju.
140
MARKO DRAGIĆ, Deset kamenih mačeva. Baška Voda, 1999., str.
214.
141
BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 306. U stručnoj literaturi navodi se 17 stećaka,
a nekropola je podijeljena na dva lokaliteta.
64
Stupi. U polju, oko 100 metara sjeveroistočno od

groblja, nalazi se nekropola sa 20 stećaka u obliku sanduka
(12) i sljemenjaka (8). Stećci su vrlo dobre obrade, a nekoliko
stećaka zatrpano je zemljom i prevrnuto (4 sljemenjaka su
prevrnuta sa svog ležišta)
Ukrasi (sedam stećaka): križevi, bordura od obične
vrpce, tordirana vrpca, polumjesec, rozeta, štap, kudelja uz lik
križa, nekoliko križeva od kojih je jedan u sidru i predstava
dva konjanika.142 Mamići – velika nekropola stećaka u polju
Ustećci. Oko 100 metara sjeverozapadno od groblja,
uz cestu koja vodi od Kočerina prema Mamićima, nalazi
se nekropola sa 47 stećaka u obliku sanduka i ploče (45) te
sljemenjaka (2). Stećci su raspoređeni u dvije skupine, s obje
strane ceste, na razmaku od oko 50 m, a osrednje i slabije su
obrade.
Ukrasi (sedam stećaka): križ, vodenice, mač s
tordiranom ručkom, povijene lozice s trolistovima, polumjeseci
i rozete.143
142
143
BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 306.; Vego te stećke smješta u dvije skupine
i navodi da ih ima 38 (Usp. MARKO VEGO, Bekija kroz vijekove.
Sarajevo, 1964., str. 163.
Mamići – sljemenjaci ispod groblja

Sajmište
65
Mokro
Barevište. Blizu groblja, iza kapelice, uz cestu na
blagom humku, nalazi se nekropola sa 13 stećaka u obliku
ploče (7), sanduka (4) i sljemenjaka (2), dobre obrade, ali
oštećenih. Više je primjeraka oštećeno i pomjerano (četiri
stećka ugrađena su u zid groblja, dva izvan ceste i sedam na
blagom brežuljku).
Ukrasi (pet stećaka): bordure, križevi, polumjeseci,
štit s mačem, vodenice, kolo, lov na jelene i posebice
zanimljivi motivi: prizor lava, ključeva, stabla i čovjeka s
djetetom i križem, za koju se pretpostavlja da je predstava sv.
Kristofora. Stećci u Mokrom ističu se masivnošću, bogatom
Mokro – sljemenjak s prikazom lava
(Barevište) ornamentikom. Zbog toga nekropola na Barevištu predstavlja
svakako jednu od najljepših srednjovjekovnih nekropola u
bližoj okolici Širokog Brijega.
Natpis: Ase leži Vitko na svom plemenitom.
Stećak s natpisom prenesen je u Zemaljski muzej u
Sarajevu.144
144
M.VEGO, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, 1960.–1961.
(Arheologija), str. 261.; Š. BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 307.; BENAC, Široki
Brijeg, str. 7.-12.
Mokro - Vitkov stećak ispred

Zemaljskog muzeja u Sarajevu
66
Jelinak. Oko 80 metara južno od lokaliteta Barevište,

uz jugozapadni rub sadašnjega groblja, nalazi se još jedna
skupina od 11 stećaka. Svi spomenici ove skupine su
izvanredno grube obrade i često nejasnih oblika. U nekropoli
je najveći dio stećaka utonuo u zemlju, pa se danas jedva
zamjećuju. Inače njihov raspored pokazuje da su vjerojatno
neki primjerci uništeni na području gdje se nalazi današnje
groblje.
Ukrasi (jedan stećak, ostali nepregledni): rozeta, Mokro – stećak s motivima (Barevište)
polumjesec, kamenica i čovjekova figura. 145
Greblje, Polugrina. Ispod brda Polugrina, u blizini

Kraljevića kuća, na blagom brežuljku, duboko u hrastovoj
šumi, nalazi se 25 stećaka (19 ploča, 5 sanduka i jedan
sljemenjak prevrnut sa svog ležišta). Oko 100 m zapadno od
nekropole nalazi se usamljen stećak, a oko 150 m jugozapadno
(u blizini Kužnog groba) nalaze se još dva usamljena stećka.
Danas je lokalitet dobro zarastao u šikaru i stećci su, uglavnom,
potonuli u zemlju.
Ukrasi (dva stećka, ostali nevidljivi): križ, bordure, štit
i mač, konjanik, ženska figura i rozeta.146
Mokro – stećci zarasli u šikaru (Podpolugrina)
Podvranić
Stećci. Na blagom brežuljku, u središtu sela, kraj

ceste, nalaze se sačuvana tri stećka. Stećci premještani i bez
ukrasa.147
145
BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 307.; BENAC, Široki Brijeg, str. 7.-12. Po
literaturi, na dva lokaliteta oko groblja ukupno su 24 stećka, mi smo utvrdili
sačuvanih 21 stećaka. Na blagom humku 7, u zidu groblja 4, između
kapelice i humka 4, ispod groblja 3 i izvan ceste 3 stećka.
146
BENAC, Široki Brijeg, str. 13.-16. Po literaturi 26 stećaka, danas
prepoznatljivih 16 stećaka. Nekropola pogreškom nazvana Turčinovići. Podvranić – stećci kraj ceste
147
67
Privalj
Potkrajnica. U polju, u blizini kuća, na blagom humku
Kraljevića imanja, nalazi se nekropola sa 17 stećaka u obliku
sanduka (6), ploče (10) i sljemenjaka (jedan, prevrnut sa svog
ležišta), vrlo dobre obrade. Stećci su djelomično potonuli u
zemlju, a četiri stećka su u zidu.
Ukrasi (devet stećaka): bordure, križevi, polumjeseci,
rozete, štit s mačem, prikaz žene, prizor s dva čovjeka, konjem
Privalj – stećci na tumulu, ispod crkve
i mačem između njih predstava zmaja, scene lova i kola s
konjanicima.148
Stećci. Unutar i oko groblja i crkve nalazi se nekropola
sa 26 stećka u obliku sanduka, ploče i sljemenjaka (jedan).
Budući da je najnovijim uređivanjem groblja, crkve i ceste
došlo do promjene tamošnjega stanja i okoliša, raspored
stećaka je drukčiji u odnosu na navode dosadašnjih istraživača.
Danas se u groblju nalaze dva stećka, u crkvenom dvorištu
četiri stećka, te u njihovoj blizini na prapovijesnoj gomili 20
stećaka.
Ukrasi (pet stećaka): križevi, rozete, polumjesec, štit i
bordure.149
Privalj – nekropola Potkrajnica
148
BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 306.; Arheološki leksikon, str. 304. U literaturi
se navodi 15 stećaka, mi smo uočili 17 stećaka.
149
BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 307.; Arheološki leksikon, str. 305. U literaturi
se navodi 24 stećka, mi smo uočili 26 stećaka. Prigodom izgradnje crkve
u Privalju, jedan stećak premješten je u dvorište (parkiralište) samostana u
Š. Brijegu.
68
Provo
Vakup. U blizini Žvatića i područja zvanog Vakup, uz

cestu, nalazi se skupina od četiri stećka u obliku kovčega (3)
i sljemenjaka (jedan). Stećci su dobro obrađeni, ali djelomice
oštećeni. Ispod jednog stećka vidljiva je ozidana grobnica, ali
raskopana.
Ukrasi (jedan stećak): rozeta i polumjesec.150
Stećci. Blizu groblja Jelkinovac, u Provu, uz cestu i
Provo – stećci kraj ceste
tvornicu Timal, nalazi se nekropola sa devet stećaka u obliku
kovčega, slabe obrade.
Ukrasi (šest stećaka): vodenica (kamenica) okružena
vijencem.151
Rasno
Biloševica. Na površini od oko pet tisuća četvornih
metara, nalazi se staro napušteno groblje sa 14 stećaka i oko
200 prepoznatljivih grobova.
U nekropoli Biloševice nalaze se stećci u obliku
sanduka, gotovo pravilnih oblika, dobro obrađeni.
Rasno – detalj pletera i rozete (nekropola
Ukrasi (četiri): čovjekoliki križ, bordura od povijene Biloševica)
lozice s trolistovima i sa spiralicama, polumjesec, rozete i
rozete u tordiranom vijencu.152
150
BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 308.; Arheološki leksikon , str. 305.
151
BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 308. U stručnoj literaturi navodi se 9 stećaka.
Danas prepoznatljiv samo jedan stećak.
152
BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 310.; DUGANDŽIĆ/ SOPTA, Župa Rasno, str. Rasno – detalj pletera i rozete (nekropola
55. Biloševica)
69
Rasno – nekropola Skladi

Greblje. Na rubu Rašanjskog polja, ispod Grubešića
kuća, prema pećini nalaze se dva stećka. Stećci su dobre
obrade, a na jednom je isklesano korito. Ukrasi (jedan): rozeta
i polumjesec. 153
Skladi. Ispod Kvesića kuća, na Kvesića i Ćorlukinim
imanjima nalazi se skupina od 20 stećaka. Svi su u obliku
sanduka i ploča (od jednog stećka je 1930. isklesan križ i
prenesen u groblje, da bi 1997. bio vraćen), dobre obrade.
Ukrasi (šest): križ, rozete, polumjesec, bordure,
udubljenje (kamenica). 154
153
Ovi stećci nisu ubilježeni u Bešlagićev kataloško-topografski pregled;
DUGANDŽIĆ/SOPTA, Župa Rasno, str. 55.
Rasno - stećak u zidu 154
Ovi stećci nisu ubilježeni u Bešlagićev kataloško-topografski pregled;
DUGANDŽIĆ/SOPTA, Župa Rasno, str. 56-57.
70
Stećci. Blizu izvora Studenac, u polju, ispod kuća, uz

cestu koja vodi prema crkvi, nalazi se nekropola sa 24 stećka.
Više je primjeraka oštećeno i pomjerano. Tako je dio stećaka
ugrađivan u okolne zidove, a s obzirom na to da cesta vodi
kroz sredinu nekropole, svakako je pri gradnji ceste došlo do
pomjeranja i raspored je stećaka drukčiji. Oko godine 1800.
prenesena su četiri stećka do staništa Studenac (vrelo vode),
za njegovo uokvirivanje.
Ukrasi (četiri stećka): rozeta, križ, polumjesec i Široki Brijeg – stećci u groblju Sajmište
mač. 155
Široki Brijeg
Sajmište. U groblju, u blizini rijeke, nalazi se nekropola
sa 14 stećaka u obliku ploče (7), sanduka (5) i sljemenjaka
(2). Stećci su dobre obrade, djelomično oštećeni. Najnovijim
uređivanjem i podizanjem obiteljskih grobnica došlo je
do ugroženosti većine stećaka. Nekoć je, vjerojatno, bilo
više nadgrobnih spomenika, ali su zbog novih ukopavanja
uništeni.
Ukrasi (pet stećaka): križevi, polumjeseci, rozete,
cik-cak bordura, tordirana vrpca i friz od povijene lozice s
trolistovima.156
155
BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 310.; DUGANDŽIĆ/ SOPTA, Župa Rasno,
str. 55.
156
BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 310.; BENAC, Široki Brijeg, str. 5.-7.
71
Trn
Greblje. U rimokatoličkom groblju, nalazi se nekropola
sa 20 stećaka, u obliku ploče (16), sanduka (1) i križa (3).
Stećci dobre obrade i bogati figuralnim i ornamentalnim
motivima. Najnovijim uređivanjem i podizanjem obiteljskih
grobnica došlo je do ugroženosti većine stećaka. Na tom
lokalitetu istraživači navode 20 stećaka, mi smo utvrdili 17
stećaka (tri stećka, vjerojatno uništena).
Ukrasi (osam stećaka): križevi, bordure, tordirane
vrpce, polumjeseci, rozete, zrakasti krug, znak pentagrama,
štit s mačem i ruka s mačem.157
Trn – stećak s velikim križem
BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 307.; BENAC, Široki Brijeg, str. 22.-25.

157
Arheološki leksikon, str. 307.
Trn – detalj ukrašenog stećka
72
Uzarići
Šarampovo. U katoličkom groblju nalazi se nekropola
sa 11 stećaka u obliku ploče (3), sanduka (6) i kombinacija
ploče i križa (2), koji su dobro obrađeni i očuvani. Veličina
stećaka i njihovi ukrasi čine jednu od najprepoznatljivijih
nekropola na širokobriješkom području.
Ukrasi (osam stećaka): križevi, dvosjekli mačevi,
arkadni stupovi, bordure, prizor lova, kolo, polumjesec,
rozeta. Dva stećka su neobično veličanstvena. Za jedan od
ovih stećaka, koji na svom rubu ima dva usjeka vezana je
legenda o Marku Marčinku.158
Uzarići – sljemenjak na nekropoli

158
BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 309.; BENAC, Široki Brijeg, str. 16.-18. Grobište
Arheološki leksikon, str. 306.; M. DRAGIĆ, Zakopano zvono. Baška
Voda, 1998., str. 52.
Uzarići – stećak s velikim križem i usječenim

mačevima
73
Grovište (Grobište). Nekropola sa 15 stećaka u obliku

ploče (5), sanduka (9) i sljemenjaka s postoljem (2), nalazi
se oko 100 m sjeverno od groblja Šarampovo. Stećci su
dobro očuvani i obrađeni i bogati su ornamentima. Kamenje
(skupljano s okolnih njiva) zatrpalo je velik dio stećaka.
Ukrasi (11 stećaka): križevi, bordure, kotač, ljudske
figure, figuralne predstave lova i kola, polumjeseca, kružnog
vijenca, rozete i motivi nepoznate arhitekture. U blizini
Uzarići – nekropola Raljevine, stećci potonuli u vidljivi tragovi, vjerojatno srednjovjekovne crkve.159
zemlju
Raljevine, Gvožđa. Na lokalitetu Verkića drače, oko
500 m jugoistočno od groblja Šarampovo, uz novoprobijenu
cestu kroz Blato, nalazi se nekropola sa 10 stećaka, uglavnom
potonulih u zemlju. Najnovijom izgradnjom ceste došlo je do
ugroženosti većine stećaka.
Ukrasi (jedan stećak): rozeta.160
Crpalište, sv. Ante. U polju, na brežuljka uz kapelicu sv.
Ante, sačuvano je šest stećaka u obliku sanduka i ploče. Većih
dimenzija i dobro obrađena su četiri stećka, ali su i oštećeni.
Na nekropoli ima i fragmenata stećaka, što znači da ih ima i
uništenih.
Uzarići - nekropola stećaka kraj sv. Ante Ukrasi (dva stećka): bordure.161
Stećci. U polju, između kapelice sv. Ante i lokaliteta
Gajevine, uz staru cestu (Zovačka ulica), nalazi se osam
očuvanih stećaka. Stećci grube obrade, djelomično potonuli
u zemlju, a u obližnjem zidu ima ostataka (fragmenata)
stećaka.
Ukrasi (nevidljivi).162
159
BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 309.-310.; BENAC, Široki Brijeg, str. 19.-22;
160
BEŠLAGIĆ, Stećci, str. 309.; Arheološki leksikon, str. 299. Po literaturi
15 stećaka, a mi smo utvrdili 10 stećaka.
161
162
74
STARI GROBOVI I GROBIŠTA
Osim ilirskih gomila s grobovima, obrađenih u prikazu o ostatcima prapovijesti,

i stećaka, srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, također posebno obrađenih,
u širokobriješkom kraju su poznati i brojni grobovi, neki i sa svojom legendom,
i groblja – stara, u koja se više ne ukapaju mrtvi te suvremena groblja koja služe
svojoj namjeni. Ovdje ćemo dati prikaz samo nekih pojedinačnih grobova i starih
groblja (doba turske okupacije), a za širokobriješka suvremena groblja, vjerojatno,
u nekom drugom djelu.
U širokobriješkom kraju poznata su mjesta s dosta starim grobovima. Obično,
grobove puk pripisuje svećenicima i legendarnim osobama (mučenicima). O svim
tim grobovima postoje pučke predaje i legende, ali i izvori u povijesnim djelima.
Na širokobriješkom području postoje i kultni grobovi na koje narod dolazi
iz zavjeta i s vjerom u iscjeliteljsku moć tih grobova. Da bi netko bio proglašen
svetim, mora tomu prethoditi dugotrajan i vrlo složen postupak. Međutim, postoji i
pučka kanonizacija, kad pobožni vjernici bez ikakva službenoga crkvenog postupka
nekoga tko je umro na glasu svetosti proglase svetim i časte ga kao sveca. Neki od
njh su i o. Jakov Križanac, fra Rafo Barišić, fra Zdenko Galić i fra Bariša Drmić.
Na širokobriješkom području, u ogradama, izvan naselja uz puteljke, nalaze se
i mnogi kužni grobovi. Osobe koje su ukopane u tim grobovima umrle su od kuge,
najkasnije između 1814. do 1818. godine kada je u ovim krajevima harala posljednja
u širim razmjerima opaka epidemija. Iz ogromna straha da se ne zaraze ljudi su umrle
pokapali na mjestu (u blizini) gdje ih je zatekla smrt. Narod je u prošlosti dolazio na
ove grobove kao na zavjetno mjesto. Oko njih se na golim koljenima obilazilo, molilo
se i palile svijeće, donosilo cvijeće, što i danas čine žitelji širokobriješkog kraja. U
vrijeme haranja raznih bolesti na ove se grobove dolazilo i molilo. Na poseban način
za ozdravljenje od groznice. Pošto se grobovima hodočastilo, osobe koje su na tim
mjestima pokopane bile su moralno čiste i grijehom neokaljane. Grobovi su postali
zavjetni, jer su mnogi, uslišani u svojim molitvama i potrebama, u znak zahvalnosti
dolazili, obnavljali bezimene križeve, palili svijeće i kamenim pločama uokvirivali
uspomene na pokopane. Posljednji, najupečatljiviji primjer takve zahvalnosti je
Jurin grob, obnovljen u Rasnu 2003. godine
75
U doba dugotrajne turske vladavine Hercegovinom, vjernici su katolici bili

lišeni gradnje crkvenih objekata i kršćanskih obilježja. Jedini sačuvani znaci iz toga
vremena nadgrobni su spomenici u starim grobljima (skrivena katolička groblja u
tursko doba). Da se radi o katoličkom groblju, svjedoče uklesani križevi u prirodnim
pločama, obično, nepravilna oblika koji se nalaze iznad grobova. U tim grobovima
pokopani su katolici tijekom 16. i 17. stoljeća (u najtežim godinama turskog
progona, kad se križ nije smio javno postavljati). Oblik tih kamenih spomenika
toliko je jednostavan, da po sebi ne privlači pozornost umjetničkih procjenitelja.
Ali tomu se može čuditi samo onaj tko ne zna, u kakvim su mučnim političkim
okolnostima i imovinskoj oskudici podizana. Nažalost, vrlo malo toga je sačuvano,
posebno u danas aktivnim grobljima, pred naletom modernih nezgrapnih grobnica.
Doba njihova nastanaka ostalo je nepoznato jer u literaturi o starim grobljima u
širokobriješkom kraju nismo našli nikakav pisan trag. Nakon Drugoga svjetskog rata
komunisti su na Širokom Brijegu spalili sve matične knjige i druge povijesne akte, te
su izbrisali jedan velik dio naše prošlosti.
76
Biograci
Cerničko groblje. Na lokalitetu prapovijesnih gomila,
visoko iznad naselja, u brdu, nalazi se staro groblje nastalo
u doba turske vladavine. U groblju su gotovo nestali stari
nadgrobni spomenici pred naletom suvremenih grobnica.
Ipak, na njemu se održalo još nekoliko kamenih križeva, koji
su odoljeli zubu vremena. Na jednom križu zamjećuje se i
vrijeme, godina 1719. i uklesanih pet okomica (križeva).
Biograci – kameni križ s natpisom godine 1719.
Britvica
Donja Britvica. U Donjoj Britvici je groblje s vrlo starim
grobovima. Na jednom od njih, osamdesetih godina prošloga
stoljeća, fra Dinko Maslać je pronašao izvanredno ukrašen
kameni križ, razbijen u dvadesetak komada. On ih je brižno
skupio i sastavio povijesni križ. Nije podrobnije proučavan.
Ostali stari grobovi nalaze se dublje u zemlji. Takvih ima i
izvan sadašnjeg groblja. Danas je u središtu groblja, između
novih grobnica, očuvano 20-tak starih kamenih nadgrobnih
spomenika.163
Gornja Britvica. U blizini prapovijesne gomile, u
planinskom dijelu, nalazi se staro groblje nastalo u doba turske Britvica – kameni križ u starom groblju
vladavine. Stari nadgrobni spomenici, danas očuvanih oko 30 (Gornja Britvica)
grobišta, svjedoče da se u najudaljenijem širokobriješkom

kraju živjelo organizirano.
163
DINKO MASLAĆ, Ukrašeni križ u Donjoj Britvici. Kršni zavičaj br.
20./1988., str. 10.-11.; VLATKO KOZINA, Izbično:Jubilarni ukrasi župe Britvica – staro groblje u D. Britvici
svečaric. Sveta baština br.6./1987., str. 10.-11.
77
Britvica – ukrašen križ iz groblja D. Britvica
78
Buhovo
Grobovi fratara – mučenika. U zapadnom dijelu
Buhova, u starom groblju, nalaze se dva nadgrobna spomenika.
Lijepi kameni spomenici u obliku sanduka s kamenim
križem, grobovi su fra Marka Škegre iz 1775. godine i fra
Grge Pranjića iz 1805. godine. Obojicu fratara smrt je zatekla
nakon mučenja turskih progonitelja Hrvata-katolika.164
Staro groblje. Groblje nastalo u doba turske okupacije,
nalazi se istočno od nastanjenih kuća, blizu brda Ozrnje. U Buhovo – fratarski grob u Škegrinu groblju
blizini stoljetnoga hrasta, s izvanjske strane grobljanskog

zida, nalazi se prepoznatljivih 10-tak grobova koji iznad glave
pokojnika imaju u prirodnim pločama nepravilna oblika,
uklesan po jedan ili više križeva.
Crnač
Svećenički grob. Jedan od najstarijih natpisa na
području Crnča je nadgrobni spomenik na Vuletića groblju u
Donjem Crnču, Johanesa (Ivan) i Helene Vuletich (kraj imena
stoji natpis 1750. godine). Pretpostavlja se da je baš na tom
mjestu bilo župno sjedište, te da je spomenuti Ivan Vuletić Buhovo – staro groblje ispod stoljetnog hrasta
bio svećenik glagoljaš. Poznato je da su se glagoljaši ženili,
tako da ime Helena na spomeniku ne može nijekati navedenu
pretpostavku. Najstariji zapisan podatak o groblju nalazimo
u izvješću biskupa Marijana Bogdanovića iz 1768. godine
u kojem se navodi da ga je u Crnču primio Mijo Vuletić,
svjetovni svećenik glagoljaš, i poveo do groblja ovog sela
Crnča, gdje se obično govori misa. 165
164
VENCEL KOSIR, Tragovi franjevaca u okolici Širokog Brijega. Naša
ognjišta br. 54./1979., str. 14.
165
ANDRIJA NIKIĆ, Događajnica BiH od 614.-1918. Mostar, 2003., str. Crnač – ostatci staroga groblja (Vuletića groblje)
330.; ANDRIJA ZELJKO, Crnač. Vrisak br. 20./1991., str. 4.
79
Fratarski grob. U starom dijelu Vuletića groblja, u

blizini stećaka, nalazi se grob fra Dominika Zeljke. Nadgrobni
kameni spomenik, podignut 1875. godine, obnovljen je u
izvornom obliku. U starom dijelu groblja, u blizini stećaka,
sačuvano je 10-tak starih grobova s križem. Nažalost, oni su
jedva sačuvali svoje gruntovne međe velikim mramorima i
nabacanim grobnicama.
Crnač – fratarski grob u Vuletića groblju

Crne Lokve
Križ. U blizini groblja, pokraj kuća, nalaze se ostatci
jednog groba. U tursko doba, tu je pokopan Hrvat-katolik
koji je ubijen zbog neplaćanja uvedenog nameta turskom agi.
Grob je uređen, i postavljen je kameni križ. U starom groblju,
sačuvano je 20-tak nadgrobnih spomenika, starih sto i više
godina.
Čerigaj
Podjela. U groblju nalazi se 20-tak starih grobova
Crne Lokve – osamljeni nadgrobni križ s očuvanim kamenim nadgrobnim spomenicima. Kameni
križevi postavljeni na grobu danas nepoznatih pokojnika,
Hrvata katolika, koji su se borili za krst časni i slobodu zlatnu.
Tu se nalazi i kamenica s uklesanim franjevačkim grbom. Ona
je bez sumnje služila za krštenje u doba turskoga zlostavljanja
Hrvata-katolika. U groblju se nalazi i nekoliko grobova otaca
franjevaca (fra Luka Dropuljić pokopan 1804., fra Ilija Musa
1821., fra Pavo Budimir 1834.). Oko stare grobljanske jezgre
nastalo je s vremenom novo groblje.
Čerigaj – stari grob od lomljenog kamena na

brdu Magovnik
80
Magovnik. Na uzvišenom brežuljku ima staro groblje.

U groblju su ističu dvije grobnice zidane djelomice obrađnim
kamenom i klačnom žbukom.
Dobrkovići
Stari grob. O starosti Cigića groblja, imamo
vjerodostojan dokaz na jednome starom nadgrobnom
spomeniku na kojemu se i danas može jasno pročitati da je u
tom grobu pokopano troje Barbarića, i to: Iva Barbarić umrla
1672. godine, Tadija 1718. i Stipan 1731. godine. Oko njega
nalaze se i manji i veći križevi (oko 30) iz istog vremena.
Ima tu i grobova pokrivenih kamenim pločama, što govori o
starini ovog groblja.166 Čerigaj – fratarska grobnica i vodenica u
groblju Podjela
GOJKO JELIĆ, Dobrkovići. Vrisak br. 21./1992., str. 4.; NIKOLA

166

Brijegu. Mostar-Široki Brijeg, 2002., str. 119.
Dobrkovići – kameni križ s natpisom iz XVIII.

stoljeća
81
Dužice
Crkvine. Danas se u groblju nalazi više kamenih
križeva s natpisom iz početka prošlog stoljeća (neki su
oštećeni). Nažalost, kada je 70- tih godina prošloga stoljeća
počela izgradnja novih grobnica, nije se vodilo računa o
starim grobovima. Stari grobovi, u blizini kapelice, u dobrom
su stanju i treba ih zaštititi.167
Dužice – stari grob od klesanog kamena s križem Grabova Draga

(groblje Crkvine)
Marića groblje. Ispred crkvice u Marića groblju
nalazi se grob s križem na kome je natpis pisan bosančicom.
Marići kažu da je to grob Matijaša Marića od kojeg vode
podrijetlo.168
Gradac
Staro groblje. Groblje u Gornjem Gracu nalazi se na

lokalitetu Đulića Čukaruši. Groblje je staro i dugo je služilo
svrsi, sigurno više od 400 godina. Svakako je postojalo u
najtežim godinama turske okupacije. Svjedočanstvo nalazimo
Grabova Draga - stari nadgrobni spomenici u u izvješću biskupa fra Marijana Bogdanovića iz godine 1768.
Marića groblju
godine u kojem između ostalog stoji: Na dan 13. lipnja,
blagdan sv. Ante Padovanskog, biskup je s velikim strahom
zbog Turaka, u groblju toga sela Graca ispovijedao a onda,
na oltaru, podignutim pod vedrim nebom, brojnom sabranom
puku rekao zadnju misu. Danas je u groblju očuvano samo
10-tak starih nadgrobnih spomenika, a među njima i tri groba
otaca franjevaca. Zanimljivo je da se suhozidani kameni zid,
kojim je uokvireno groblje, obuvao do danas (rijetak primjer
u hercegovačkom kraju169
167
168
ROTIM. Mostarski Gradac, 216.
169
ANDRIJA NIKIĆ, Događajnica BiH od 614.-1918. Mostar, 2003., str.
Gradac – nadgrobni spomenik u starom groblju 328.; ROTIM, Mostarski Gradac, 208.; VLADIMIR EREŠ, Mostarski
(Gornji Gradac) Gradac – nekad i sad, Sveta baština br. 18./1984., str. 11.
82
Gostuša. Sjeveroistočno od Mosora, u blizini Krstine

(k-867), ispod naselja Gostuša na mjestu zvanom Njivetine,
nalazi se staro groblje. U groblju, nastalom u najtežim
godinama turske okupacije, danas je očuvano 10-tak starih
kamenih nadgrobnih spomenika.170
Izbično
Grob mučenica. Dvije Dragice Pavković su nakon
kalvarijskih muka 12. prosinca 1947. partizani strijeljali.
Mještani su ih odmah počeli slaviti kao mučenice. U spomen
na njihovu žrtvu podignut je spomenik, i tu vjernici iz svih
krajeva Hercegovine dolaze na zavjet. Godišnji spomen na
Izbično – rijetko očuvan stari nadgrobni
mučenice i sv. misa, od godine 1990., obilježava se i slavi spomenik
druge nedjelje mjeseca prosinca. Trnov Dolac svaki dan
postaje sve poznatije mjesto mučeništva i smrti junakinja
vjernosti Bogu, Crkvi i hrvatskom narodu.171
ROTIM. Mostarski Gradac, 212.

170
VLADIMIR KOZINA, Proslava triju obljetnica. Naša ognjišta br.

171
297./2003., str. 21; JOZO PAVKOVIĆ, Vječna poruka iz smrti mučenica.

Večernji list br. 13.359/2000. str. 8.
Izbično – grobovi mučenica
83
Groblje. U groblju su gotovo nestali stari grobovi

pred naletom novih grobnica. Ipak, očuvano je 10-tak starih
nadgrobnih spomenika od kojih se ističu kameni križevi s
natpisima starim više od 150 godina. Stari kameni spomenici
dosta su ugroženi i uglavnom se nalaze u starom, središnjem
dijelu groblja.
Ljubotići
Kruškovac, Fratrov grob. Među desetak starih kamenih
nadgrobnih spomenika na lokalitetu Kruškovac, nalazi se
grob fratra-mučenika. Neki fratar sklonio se u Dobrkoviće,
Ljubotići – fratarski grob u Kruškovcu gdje su stanovali župnici povijesne župe Blata prije dolaska
na Čerigaj. Kad je fratar čuo da su Turci doznali za njegov
boravak, sklonio se u Kruškovac. Tu su ga stigli Turci i ubili.
Puk je častio njegov grob i nazvao ga Biskupov grob.172

172
ognjišta br. 54./1979., str. 14.; VENCEL KOSIR, Povijesne zanimljivosti

župe Široki Brijeg. Sveta baština br. 8./1983., str. 9.
Ljubotići – katoličko groblje iz turskog

doba (Bile njive)
84
Bila njiva. Između Ljubotića i rječice Ugrovače,

oko 300 metara istočno od groblja Sunčenjak, na blagom
brežuljku, oko stoljetnoga hrasta, nalazi se oko 40 kamenih
grobova. Grobovi se skromni i jednostavni, vjerojatno, nastali
za vrijeme najtežih godina turskoga progonstva Hrvata-
katolika.173
Ljuti Dolac
Ljuti Dolac – križ s natpisom u groblju
Kraljevine. Staro groblje, ništa se ne zna o njegovu Kraljevine
podrijetlu. Stariji stanovnici prenose kao predaju, da je ondje
neki nepoznat kralj bio s Turcima žestoki boj i da je poginuo
i pokopan te ostavio ime groblju. Druga pak predaja, koja
se slaže s povijesnim izvorima, veli da se Kraljevine zovu
zato što je kraljev sin između ostalih mjesta, koja su mu u
posjed dana, posjedovao i to. A, prema povijesnim izvorima u
velikom groblju Kraljevine pronađen je natpis iz 3. st, zatim
veliki kosturi i zubi. U groblju su gotovo nestali stari grobovi
pred naletom nezgrapnih grobnica. Ipak, očuvano je 20-tak
starih nadgrobnih spomenika od kojih se ističu kameni križevi
s natpisima starim više od 150 godina. Stari kameni spomenici
dosta su ugroženi i uglavnom se ne nalaze na svome izvornom
mjestu.174
173
Groblje bi trebalo sačuvati u izvornom obliku, nažalost, na kamene
grobove postavlja se betonski otpad.
174
VJEKOSLAV KLAIĆ, Bosna, Zagreb, 1878., str. 200.; VENCEL
KOSIR, Hercegovina prije sto godina. Mostar, 1970., str. 73.
85
Mokro
Podjelinak. Prvi poznati pisani spomen starog groblja je
iz godine 1735. kada tu biskup Stjepan Blašković govori svetu
misu. U dnevniku biskupa Blaškovića, između ostalog stoji:
10. kolovoza ujutro biskup ode na groblje, održa katehezu,
nastavi s ispovijedanjem, proslavi sv. misu pjevajući evanđelje
i podijeli krizmu brojnim osobama. Nažalost, groblje bogato
starim nadgrobnim spomenicima izgradnjom je obiteljskih
Mokro – ostatci staroga groblja grobnica dosta ugroženo. Očuvano je samo desetak starih
kamenih nadgrobnih spomenika s križem. U blizini na humku
(Barevište), nalaze se stećci koji su, nažalost, nekotroliranom
gradnjom veoma ugroženi.175
Podvranić
Staro groblje. U zapadnom dijelu kočerinskoga kraja,
u slikovitu okružju hercegovačkog krša, prostire se selo
Podvranić u čijem je groblju danas očuvano najviše starih
ukrašenih kamenih nadgrobnih spomenika. U središtu groblja,
između desetak umjetnički obrađenih i ukrašenih nadgrobnih
spomenika, ističu se dva kamena križa visine 2,4 metra.
Zanimljivo je da se kameni zid, kojim je uokvireno groblje,
očuvao do danas (rijedak primjer u širokobriješkom kraju).
Podvranić – groblje s najviše očuvanih

starih spomenika
ANDRIJA NIKIĆ, Dnevnik biskupa Stjepana Blaškovića iz 1735.

175
godine. Mostar, 1994., str. 59.; NIKIĆ, Događajnica, str. 330.
86
Rasno
Biloševica. Ispod brda Magovnik, na površini od oko
pet tisuća četvornih metara, nalazi se četrnaest stećaka i
oko 200 prepoznatljivih grobova. U skrivenom katoličkom
groblju u tursko doba okupljali su se Hrvati-katolici na svetu
misu koju su slavili fratri. Više grobova iznad glave pokojnika
imaju u prirodnim pločama nepravilna oblika, uklesan po
jedan ili više križeva. Nekoliko ih je pokriveno neobrađenim
pločama. Sačuvana su četiri kamena križa, isklesana od
prirodne kamene ploče. Godine 1984., u doba župnikovanja
fra Drage Pažina, groblje je prvi put očišćeno, a od godine
2002. fra Ivan Kvesić uveo je i svetu misu (ponovno nakon
skoro 200 godina). Manje groblje može se nazrijeti i u
susjednoj ogradi, udaljenoj nekoliko stotina metara prema
sjeverozapadu. Zaboravljeno počivalište, danas ima iznimnu
spomeničku vrijednost (naravno, potrebno ga je očuvati u
izvornom obliku).176
176
DUGANDŽIĆ/SOPTA, Župa Rasno, str. 58.-60.; IVAN
DUGANDŽIĆ, Misa u Biloševici nakon 200 godina. Naša ognjišta br.
293./2002., str. 22.; MATE ĆAVAR, Biloševice oživljene nakon više
stoljeća! Kršni zavičaj br. 35./2002., str.186.
Rasno – skriveno katoličko groblje

Biloševice iz turskog doba
87
Rujan
Groblje. U groblju, u blizini kapelice, očuvano je 20-
tak starih nadgrobnih spomenika od kojih se ističu kameni
križevi s natpisima starim više od 100 godina. Stari kameni
spomenici dobro su očuvani i treba ih zaštititi.
Široki Brijeg
Rujan – grobovi u obliku sarkofaga Grobovi fratara. Na Brijegu do crkve bilo je
staro katoličko groblje (Šamatorij), koje je godine 1860.
izmješteno pod Brig u dolac zvan Mekovac. Tu su pokopani
brojni redovnici, a između ostalih poznat je grob pobožnoga
redovnika o. Jakova Križanca iz Duvna, koji je na Brigu, u
glasu svetosti, preminuo godine 1852.
No od svih grobova isticao se osobito, s dosta lijepim
spomenikom, grob znamenitog biskupa Barišića. Ovaj je bio
odmah prvi do crkve (premješten u crkvu) i kojega puk veoma
štuje. Iz raznih krajeva Hercegovine dolaze pobožni vjernici,
da se pomole kod groba, ovoga velikoga biskupa. Biskup fra
Rafo Barišić, koji je mnogo dobra za svojega zemaljskoga
života hercegovačkom puku učinio, ovaj tvrdo vjeruje da mu i
s onoga svijeta u njegovim potrebama pomaže.
Običaj odlaženja na grob radi ozdravljenja vezan je i
za grob fra Bariše Drmića, koji je još za svoga života smatran
Š. Brijeg – grob fra Bariše Drmića svecem. Na starom križu na njegovu grobu uklesano je: Ovde
počiva tijelo blagopokojnog oca fra Bariše Drmića umri 10.
6. 1937. Podiže spomen zavitom svojim Marković Vrano.
Duvno. 1938. g.
88
U novije doba, godine 1996., mimo običaja, i unatoč

zamolbama da to ne čine, prigodom pokopa fra Zdenka
Galića Pokornika, ljudi su dodirivali njegovo tijelo i odjeću.
Vjerovali su i govorili: Umro je Božji čovjek. Mnogi su ljudi
uvjereni da u fra Zdenku imaju zagovornika na Nebu; dolaze
moliti na njegov grob i s groba odnose zemlju. 177
Š. Brijeg – grob fra Zdenka Galića
177
RADOSLAV GLAVAŠ, Spomenica pedesetgodišnjice Hercegovačke
Franjevačke Redodržave. Mostar, 1897., str. 69.-70.; VENDELIN
KARAČIĆ, Fra Zdenko Galić. Naša ognjišta br.232./1996., str. 16.;
RADMILA FILIPOVIĆ, O narodnoj medicini stanovništva Lištice s
okolinom. Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1970., str.332. i 333.
Š. Brijeg – dio fratarskoga groblja

(Mekovac)
89
Trn
Groblje. U groblju na Trnu se nalazi i grob svećenika
glagoljaša Pavkovića s nadgrobnim spomenikom u obliku
križa. U krakovima križa je smješten po jedan kosi križ. Oni
se produžavaju preko stupa, čije se križnice sijeku. Visina
križa je 142 cm, širina 40 cm, a debljina 20 cm. Nažalost,
u starom groblju, osim stećaka, nema danas očuvanih starih
kamenih nadgrobnih spomenika.178
Trn – nadgrobni spomenik svećenika

Pavkovića
178
GOJKO JELIĆ, Trn-Čerigaj. Vrisak br. 44./1992., str. 22. Prema
pučkoj predaji pod starim kamenim križem u Trnskom groblju pokopan je
glagoljaš-svećenik Pavković. Grob je otvaran i pronađeno je svećeničko
odijelo (misnice). Po kazivanju Ivana Hrkaća Jozića (1897.-1988.), koji je
osobno bio nazočan otvaranju groba.
90
SAKRALNA BAŠTINA
BAŠTINA – to je hrana
tvome duhu, koju su toliki
pripravljali
Sakralna baština
CRKVINE
Tragovi ranog kršćanstva zapažaju se na više mjesta u širokobriješkom kraju.

Dok su Rimljani boravili na tom tlu, ostavili su nam vidljive znakove nove kršćanske
vjere. Na njihove ruševine dolaze Hrvati. Primaju krštenje, zidaju crkve na ostatcima
rimskih, ili podižu iz temelja nove.
Stoljećima kod Hrvata žive predaje o porušenim crkvama. Ostatci tih
crkava do današnjih dana svjedoče o živom kršćanstvu na ovim prostorima još od
starokršćanskoga doba. Uz rušenje crkava vezane su patnje, stradanja i progoni
Hrvata s ovih područja. Ali Hrvati su se, poput feniksa, ponekad i nakon nekoliko
stoljeća, vraćali pradjedovskim ognjištima i gradili crkve.
Predaja nam je sačuvala mjesta gdje su se nekoć te crkve nalazile. Označila
ih je nazivom crkvina. Slijedeći taj trag, nećemo pogriješiti. Tko se pozabavio
proučavanjem, imao je uspjeha. Nažalost, rijetki su se u ovom kraju bavili tim
pitanjem. Od devet lokaliteta na širokobriješkom području koje nose ime crkvine
samo je jedan istražen, a to su Crkvine u Mokromu.
Pedesetih godina djelomice je istražen lokalitet Crkvina ispod brežuljka zvanog
Gradina u Mokrom. Iskapanjem su dobiveni izvanredni rezultati. Otkriveni su temelji
starokršćanske bazilike. Ta najstarija do sada poznata crkva u širokobriješkom kraju
podignuta je u 5. ili 6. stoljeću. Ona je, čini se, bila u uporabi i nakon dolaska Hrvata,
još u doba Konstantina VII. Porfirogeneta. Koncem devedesetih godina minulog
stoljeća lokalitet je detaljno istražen i konzerviran.
Prema Arheološkom leksikonu BIH na području Širokog Brijega lokaliteti
crkvine nalaze se u: Biogracima, Buhovu, Dužicama, Mokrom, Mamićima (Pripolje).
A prema Šematizmu fra Petra Bakule iz 1867. godine na području Širokog Brijega
spominju se: crkva na vrhu brda Ozrnje u Buhovu sv. Jure; u Mokrom (Podgradina)
nepoznata naziva, u Jarama je (po narodnoj predaji) bila crkva sv. Blaža. U ovom
poglavlju dat ćemo osnovne podatke o crkvinama za koje se pretpostavlja da bi,
prema površinskim arheološkim nalazima, mogli kriti kasnoantičke crkve, tzv.
bazilike ili za koje se pretpostavlja da kriju srednjovjekovne crkve. O crkvinama
nemamo dostatno podataka, ali je posve sigurno da su ih, kao i sve ostale crkve na
području Hercegovine, najviše porušili Turci. Kamen s crkvenih ruševina upotrijebili
su za gradnju svojih kula.
93
Biograci
Crkvina. Prema pučkoj predaji, ispod grada (Gradine)
postojala je crkva, posvećena svetom Jurju, koju su porušili
Turci. Na tom mjestu u današnjem groblju slavi se misa na
dan svetog Jurja svake godine. A prema povijesnim izvorima,
ispod crkve, oko 300 metara, na rubu polja, u blizini kanala
nalazi se lokalitet crkvina. Vjerojatno rimsko naselje i ostatci
kasnoantičke bazilike. Zapaženi ulomci rimskog crijepa, kao
Biograci – lokalitet Crkvine
i tragovi temeljnih zidova zgrade. Nalaz: prozorska tranzena
s križem u sekundarnoj uporabi. Rimsko i kasnoantičko
razdoblje.179
Buhovo
Crkvina. Ruševine vjerojatno zavjetne crkve sv. Jure
na brdu Ozrnje. Manji prostor utvrđen je zidom od obrađena
kamena i žbuke uz ostatke kasnijih gradnji. Brojni površinski
nalazi: komadi keramike, kućnog lijepa, troske, opeke, nožića
i crijepa.180
Buhovo – pogled na Crkvinu (brdo Ozrnje)

Crnač
Crkvina. U blizini Vuletića groblja i srednjovjekovne
nekropole sa stećcima, prema pučkoj predaji nalazila se crkva
sv. Jure. Vjerojatno srednjovjekovna crkva, u predtursko
doba.181
179
180
Arheološki leksikon, str. 291.; MARKO DRAGIĆ, Deset kamenih
mačeva. Baške Vode, 1998., str. 68.
181
U stručnoj literaturi o crkvini nema nikakvih podataka.
94
Sakralna baština
Dužice
Crkvine. Na blagom brežuljku na visini 461 metar, iza

kapelice u groblju u Dužicama, nalaze se ruševine vjerojatno
srednjovjekovne crkve ili kasnoantičke građevine (crkvice
unutar zidina utvrde). Prema današnjim tragovima zida i
građevine, čini se, crkva se nalazila na slobodnu prostoru
ograđena u veliko dvorište.182
Dužice – Crkvine ispod groblja

Gradac
Krstina. Na brežuljku zvanom Krstina iznad Gornjega
polja, nalaze se ostatci prapovijesne gomile i gradine.
Prema pučkoj predaji, na tom lokalitetu, nalaze se ostatci
srednjovjekovne crkvice.
Jare
Crkvina. Pored novosagrađene crkve Svih Svetih, po
predaji, nalazi se nekadašnja crkva sv. Blaža iz predturskog
doba, koja nije otkopana. Vjerojatnost ove predaje Bakula
vidi u nazivu Blaževo vrilo koje se nalazi na tom mjestu.183 Gradac – pogled na Krstinu
182
Arheološki leksikon, str. 292.; DUGANDŽIĆ/SOPTA, Župa Rasno,
str. 41. i 347.
183
MARKO DRAGIĆ, Deset kamenih mačeva. Baške Vode, 1998., str.
68.; KOSIR, Hercegovina prije sto godina, str. 75.
95
Knešpolje
Crkvina. Ostatci crkve posvećene sv. Ivanu u Knešpolju,

kaže Bakula, govore o starom sjaju ovoga mjesta. U Vardici u
Knešpolju, po predaji, nekoć je bila crkva sv. Ružice od koje
nema nikakvih ostataka. Po istoj predaji ovdje su stanovali
župnici iz Blata.184
Jare – Blaževo vrilo u blizini lokaliteta Crkvina Ljuti Dolac

Crkvina. Sigurno je da se u plodnoj i lijepoj zemlji
Blato, načičkanoj kršćanskim grobljima, nalaze ostatci
nekakve stare crkve. Ima ih koji misle, prema pučkoj predaji,
da se ruševine tamošnje turske džamije nalaze na temeljima
crkve. Ali ne može se ništa zasigurno odrediti bez arheoloških
istraživanja.185
Mamići
Crkvine, Liske. U dijelu Mamića zvanom Pripolje
uočeni su ostatci rimskih građevinskih objekata (bazilika ili
Mamići – pogled na lokalitet Crkvine u Pripolju stambena zgrada), kameni kvadrati u sekundarnoj uporabi,
kao i fragmenti cigle i crijepa i keramike rađene rukom na
lončarskom kolu.186
184
DRAGIĆ, Deset kamenih mačeva, str. 68.; KOSIR. Hercegovina prije
sto godina, str. 77.; KLAIĆ, Bosna, str. 200.
185
KOSIR, Hercegovina prije sto godina, str. 73.
186
96
Sakralna baština
Mokro
Crkvine. U naselju Podgradina ostatci su starokršćanske
bazilike, prepravljene poslije u Srednjem vijeku. Ta najstarija
do sada poznata crkvena zgrada u širokobriješkom kraju
podignuta je u petom ili šestom stoljeću. Bazilika je, čini se,
bila u uporabi i nakon dolaska Hrvata na to područje. Tu su
godine 1958. izvršena djelomična iskapanja, a koncem 90-ih
godina prošloga stoljeća završena su istraživanja i započeta
Mokro – starokršćanska grobnica ( V. - VI. st.)
je konzervacija. Crkva je u planu gotovo kvadratnog oblika
(18,20 x 22,80 m), tj. šira je nego duža. Imala je tri lađe. U
srednjoj lađi prostor za vjernike bio je dug 9,60, a širok 6
metara. Završava polukružnom apsidom, širokom 3,75, a
dubokom 3,20 m. Sjeverna prostorija bila je dugačka 7, 20, a
široka 3,90 m. Na istočnoj strani uzidana je polukružna apsida,
široka 2,60, duboka 1,70 m. Tu je otkrivena i krstionica, okrugla
oblika. Bila je dubine oko jedan metar, a iz nje prema sjeveru
vodio je kanal od zemljanih cijevi. Unutar bazilike otkriveni su
grobovi. Od pronađenih brojnih ulomaka, znameniti su reljefi
s prikazom lozice od biljke akanta (tratorka), zatim impost
(nadglavnik) s križem, pa stupići s polukuglastim kapitelima
na kojima su predočeni ravnokraki križevi.187
Rasno
Crkvina. Po pučkoj predaji u Rasnu je postojala
crkva i to kraj Brkića – Šuškušića kuća, u blizini starog bunara
Bistirna, gdje se i danas nalaze ostatci zidova, što dokazuje da
su to ostatci nekadašnje građevine. Rasno – lokalitet Crkvina u blizini Bistirne
187
D.SERGEJEVSKI, Bazilika u Mokrom. Glasnik Zemaljskog muzeja,
16./1961., str. 211.-227.; Đ. BASLER, Arhitektura kasnoantičkog doba
u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, 1972., str. 100.-104.; ĐURO BASLER,
Kršćanska arheologija, Mostar, 1990., str. 93.; ANDRIJA NIKIĆ,
Starokršćanske crkve u Hercegovini, Kršni zavičaj, 9./1976., str. 15.
97
Mokro – ostatci starokršćanske bazilike

(V.-VI. st.)
Ako se radi o crkvi, onda je ona postojala u predtursko
doba. U dolini ispod kuće Ilije Brkića Jokanovića (na zem.
čes. zvanoj Tunja), pronađeni su površinski nalazi keramike i
crijepa. U blizini sačuvano je nekoliko grobova, a jedan zvan
Svećenički grob.188
188
98
Sakralna baština
Uzarići
Crkvina, Grobište. Blizu nekropole stećaka Šarampovo
i Grovište, u polju, na blagom brežuljku, vidljivi su tragovi
zgrade s polukružnom apsidom, vjerojatno crkve. Kasni
srednji vijek.189
Uzarići – ostatci kamenja crkvine lokaliteta

Grobište
189
99
OSTATCI FRATARSKIH KUĆA - BORAVIŠTA
Na Širokom Brijegu od godine 1846. postoji samostan i stara crkva, a od

godine 1905. i nova crkva. Inače, župa Široki Brijeg nastavak je nekadašnje župe
Blato, koja se prostirala od Vranića pa sve do dna Mostarskog blata. Župnik župe
Blato nije imao stalnog sjedišta, jer turski zulum na našem području nije dopuštao
uspostavu redovitoga župnog pastorala. Kretao se od sela do sela i tako vršio
svoju dušobrižničku dužnost. Mjesto njihova boravišta nije bilo pristupačno, a ta
nepristupačnost u zabitome brdskom mjestu bila je jedino jamstvo sigurnosti i našim
pradjedovima i njihovim svećenicima franjevcima. Tako su u najnepristupačnijim
dijelovima širokobriješkoga kraja, na brdovitim zakutcima (Bile, Biloševica,
Kruškovac, Misiranda, Misište, Voštica, Pratrov dolac i dr.), sačuvani tragovi
zadivljujućega kršćanskog svjedoćenja u vrijeme teških turskih progonstava. Ovoga
puta iznijet ćemo suhe povijesno-topografske podatke o njihovim privremenim
boravištima i ustaljenim stanjima jer ih smatramo iznimno važnima. Nazočnost
fratra, u najtežim godinama turske vladavine, na našem području očuvala je Hrvata
katolika na svom ognjištu.
100
Sakralna baština
Pribinovići/Mokro. Prvo sjedište imao je župnik u

Blatu u Pribinovićima – u zaseoku Podljuteš. I sada se na
tom mjestu nalazi čatrnja (zdenac), koja nosi ime fratarska
čatrnja. Smještena je u šumarku, daleko od glavnih putova.
Oko nje su bili i ostatci zidova, dok nije prokopan kanal
povrh čatrnje. Tada su mještani raskopali zidine i od kamenja
napravili sebi vrtiće ispod kanala. Nije poznato kad je župnik
Blata tu načinio stan. No podatak da je 14. lipnja 1768. biskup
fra Marijan Bogdanović došao u selo Mokro, gdje stoji kuća Dobrkovići – ostatci fratarske zidine
kreševskih fratara, u kojoj češće stanuje župnik ove župe,
ukazuje na činjenicu da su fratri tada imali svoje sjedište u
Pribinovićima.190
Dobrkovići. Tu su fratri boravili kratko vrijeme
(nakon Podljuteša), a za obitavanje su imali dvije suhozidane
slamare. Vidljiv znak njihova boravka između Cigića i Perka
kod Crnjčevih kuća je bunar koji se zove fratarski bunar. Uz
bunar raste ljiljan. Zapadno od bunara ima jedan mali gaj lipa.
U narodu postoji predaja da je tu bila fratarska kuća i kuća za
Božju službu-crkva, koja je izgorjela.191
Čerigaj. Kad su spomenute slamare u Dobrkovićima
izgorjele, fratri se preseljavaju u Čerigaj. Na Čerigaju je Ljubotići – Kruškovac, skrovište fratara u tursko
doba
početkom 19. stoljeća fra Jakov Kraljević st. (umro 1809.)
načinio za ono doba dosta pristojan stan, koji još postoji.
Kraj njega, drugu kuću sagradio je fra Nikola Kordić 1844.
– kad su fratri došli u Hercegovinu iz Kreševa. Ova je kuća
obnovljena prigodom 140. obljetnice dolaska (1844.-1984.).
Radove obnove, u ime Samostana (za gvardijanstva fra
Zdenka Galića), vodio je fra Ante Marić.192
190
PETAR BAKULA, Hercegovina prije sto godina. str. 68.; VENCEL
KOSIR, Široki Brijeg. Naša ognjišta br.5./1972., str. 9.; ANDRIJA NIKIĆ,
Događajnica 614.-1918., Mostar, 2003., str. 329.
191
VENCEL KOSIR, Široki Brijeg. Naša ognjišta br.5./1972., str. 9.
192
VENCEL KOSIR, Široki Brijeg. Naša ognjišta br.5./1972., str. 9.;
Šematizam 1977., str. 76.
101
Čerigaj – stara župna kuća
Ljubotići. U Kruškovcu, između Ljubotićkih dolaca i

Gradine, u jednoj maloj uvali, sklonio se fratar (kad su Turci
prijetili kapelanu na Čerigaju) i tu boravio oko tri godine. I
sada se tu vidi jedna strana suhozidanog zida – ostatak kuće
spomenutog kapelana. U blizini je staro zapušteno groblje u
Kruškovcu i grob ubijenog fratra kojeg je puk nazvao biskupov
grob.193
Crnač. Između sela Crnča i Ladine nalazi se visoravan
Voštica. Na visoravni ima brežuljaka i uvala. Jedna takva
uvala, nevidljiva dok se k njoj ne približi, zove se Fratarske
kruške i doci. Uvala se zove fratarska zato što su se u njoj
skrivali fratri u doba turskih progona. I neko vrijeme tu
boravili i odatle udovoljavali duhovnim potrebama brdskih
sela. Tu su i umrla dva fratra koje su mještani pokopali na
visoravni Voštici.
Osim na Voštici, Misište ograđeno suhozidinom s
kapelicom nalazi se na Bandurici u Dablu i Misirada ispod
Crnačkoga gvozda.
Crnač - Misirada ispod Crnačkoga gvozda

193
VENCEL KOSIR, Široki Brijeg. Naša ognjišta br.5./1972., str. 9.
102
Sakralna baština
U Donjem Crnču, u blizini Rezićevih kuća, nalaze se

zidine kuće do površine zemlje, u kojoj je fratar odsjedao kad
bi u Crnač dolazio. Vrata se još dobro vide. 194
Crne Lokve. Kod Matkovića kuća postoji kuća u kojoj
je fratar boravio kad bi došao tamo po pastoralnoj službi.
Privremeno fratarsko boravište, seoska kuća, očuvana je i
postoji još i danas (u vlasništvu Andrije Matkovića).195
194
VENCEL KOSIR, Široki Brijeg. Naša ognjišta br.5./1972., str. 9.;
ognjišta 54./1979., str.14.; VENCEL KOSIR, Povijesne zanimljivosti iz
župe Široki Brijeg. Sveta baština 10./1983., str. 9.
195
VENCEL KOSIR, Široki Brijeg, Naša ognjišta br.5./1972., str. 9.
Š. Brijeg – Spaša, mjesto prvog boravišta fratara
103
Mamići. Oko 2,5 km jugozapadno od Ivankovića Doca,

na nadmorskoj visini 690 metara, nalazi se Pratrov dolac.
Udaljen je svega 50 m od granice grudske općine i pripada
općini Široki Brijeg. Prema predaji dobio je ime Pratrov dolac
jer su fratri u vrijeme turske carevine služili sv. misu u njemu
skrivajući se od turskih progonitelja. Na udaljenosti od oko
300 metara od Pratrova doca u smjeru sjeverozapada nalazi se
Bubnja glavica čija je nadmorska visina 720 metara. Bubnja
Gradac – ostatci stare župne kuće glavica dobila je ime po bubnjaru koji je za vrijeme sv. mise
stražario na glavici i udarcem u bubanj najavljivao dolazak
Turaka.196
Široki Brijeg. Prije nego su počeli rasti zidovi crkve
i samostana (1846.-1849.) hercegovački franjevci su svoju
kolijevku postavili pod jednim starodrvenim kitinjastim
hrastom s južne strane Brijega na Spaši. Tu je najprije stanovao
prvi njihov starješina gvardijan fra Anđeo Kraljević. Tu pod
čergom sastajalo se povremeno franjevačko starješinstvo i
uz odobrenje nadležnih crkvenih vlasti donosilo sudbonosne
odluke za vjerski, kulturni i gospodarski napredak svoga
nezaboravljenog ali napuštenog naroda. Na uspomenu na to
sveto mjesto širokobriješki fratri, u povodu 140. obljetnice
(1846.-1986.) postavili su spomen-križ. To su obilježili
lancem dimenzije (13,5 x 7 m) prve kuće napravljene od
pruća i blata.197
196
MARKO DRAGIĆ, Književna zbilja i fikcija u etiološkim predajama o
lokalitetima. Motrišta br. 30./2004., str. 55
197
Franjevačke Redodržave. Mostar, 1897., str. 43.-44.; BAZILIJE
PANDŽIĆ, Gradnja crkve i samostana na Širokom Brijegu. Kršni zavičaj
br. 8./1975., str. 47.; B. PANDŽIĆ, Hercegovački franjevci. Mostar-
Zagreb, 2001., str. 50.
104
Sakralna baština
Gradac. Koncem 18. stoljeća, prognani fratri iz

Mostara, nastanili su se na području Mostarskoga Graca, ali
u njegovu najzabitnijem dijelu, na južnoj strani gologa brda
Bile. Tadašnji župnik, fra Nikola Ilić 1797. napravio je malu
župsku kuću na mjestu gdje je bila stara. Svjedočanstvo da je tu
postojala župna kuća imamo i u Izvješću biskupa fra Marijana
Bogdanovića iz 1768. godine u kojem između ostalog stoji:
Tamo (u Gracu op.a.) ga (biskupa) je prijezno primio o. Fra
Bartul Nikolić u fratarsku kuću, u kojoj on sam često stanuje. Rasno – pratarske zidine iznad Bistirne
Posljednjih je godina župska kuća obnovljena. 198
Rasno. U izvješću koji je 1668. godine biskup fra

Marijan Lišnjić poslao u Rim spominje između ostalih i župu
Rasno. Župnik fra Marijan Lišnjić koji se spominje u izvješću
morao je negdje stanovati, vjerojatno u blizini bunara Bistirna
gdje je bila fratarska kuća. Također, prema pučkoj predaji
ispod Šuškušića kuća, gdje se danas vide ostatci gomile
kamenja, nalazi se fratarska grobnica.199
198
PETAR BAKULA, Hercegovina prije sto godina. str. 75.; ŽARKO
ILIĆ, Hercegovački franjevački novicijat. Kršni zavičaj br. 36./2003., str.
37.; NIKIĆ, Događajnica, str. 328.
199
IVAN DUGANDŽIĆ /JOZO SOPTA, Župa Rasno, str. 297.; BAZILIJE
PANDŽIĆ, Marijan Lišnjić makarski biskup. Bosna Argentina. Köln,
1995. str. 35.; B. PANDŽIĆ, Hercegovački franjevci. Mostar-Zagreb,
2001., str. 25.
105
ŽUPNE CRKVE
Nakon što su Turci okupirali hrvatski narod Hercegovine 1483. i nakon što
su 1563. godine srušili zadnji franjevački samostan u njoj - sv. Antu u Mostaru, do
polaganja temeljnog kamena samostana na Širokom Brijegu 1846. na 23. srpnja nije
bilo ničeg što bi se moglo nazvati crkvom ili župnim uredom.
Hercegovački fratar uz dušobrižnički rad morao se stalno baviti i građevinskim
djelatnostima. Osnivanje župe na ledini ili kamenjaru iziskuje gradnju bogoštovanih
zgrada bez kojih se ne može zamisliti vjernički život. Prvih godina nakon osnutka
župe fratar je obično stanovao u seljačkim kućama, a tek nakon nekoliko godina
uselio bi se pod svoj krov. Zbog siromaštva župljana, nije se odmah ni pomišljalo
na gradnju crkve. Zato je u mnogim širokobriješkim župama gradnja crkve trajala
u dugom vremenskom razdoblju. Na Širokom Brijegu od 1848. postoji samostan i
stara crkva, a od godine 1911. i nova crkva. Inače, župa Široki Brijeg nastavak je
nekadašnje župe Blato, koja se prostirala od Vranića pa sve do dna Mostarskog blata.
Župnik župe Blato nije imao stalnog sjedišta. Kretao se od sela do sela i tako vršio
svoju dušobrižničku dužnost (prvo sjedište imao je župnik Blata u Pribinovićima
– u zaseoku Podljuteš, zatim su preselili u Dobrkoviće, a kad su im tu suhozidane
slamare izgorjele, fratri se preseljavaju u Čerigaj).
Crkve su uglavnom građene dobrovoljnim radom i novčanim prilozima
župljana. I mlado i staro, i muško i žensko. Radilo se netremice i neštedimice. I
prijeko potreban novac za gradnju darivan je svom širinom srca premda ga nitko nije
imao u izobilju. Znali su da crkvu nikad ne gradi bogatstvo i sila nego sklad i ljubav.
Tako iz dana u dan, iz mjeseca u mjesec. I crkve su naočigled rasle. U izgradnju
crkava ugrađene su na tisuće dobrovoljnih i besplatnih nadnica. I veoma izdašna
novčana sredstva najvećim su dijelom priskrbljena iz vjerničkog puka. Iseljenici,
kojima tuđina nije izbrisala svijest nacionalne pripadnosti i umanjila ljubav prema
rodnoj grudi, milodarima su pomagali izgradnju rodnih župa.
106
Sakralna baština
Buhovo
Župa Presvetog Trojstva. Osnovana je 1969.
odcjepljenjem od župe Rasno. Nakon izrađene župne kuće
1970. župnik don Tomislav Majić, dao se na gradnju župne
crkve godine 1971. Za nešto više od godinu dana, podignuta
je crkva s vjeronaučnom dvoranom. Nacrt za crkvu izradio je
ing. D. Antolković iz Slavonskog Broda. Blagoslov crkve bio
je 30. kolovoza 1972. godine. 1973. izgrađen je zvonik, visine
20 metara, koji je temeljito obnovljen i pokriven bakrenim Buhovo - župna crkva
krovom 1999. godine. Crkva je u obliku kružnoga isječka s

uvučenim svetištem. Danas crkva, župna kuća i crkveni okoliš
izgledaju kao botanički vrt, jer je sve lijepo uređeno. Popločan
je i trg oko crkve. Crkva je ponovno pokrivena i izvana
preuređena (ožbukana) u novije doba (radovi završeni 2003.
godine), za vrijeme župnikovanja don Pave Filipovića.200
Crnač
Župa Presvetog Srca Isusova. Samostalna je od 1935.
do kad je bila u sastavu širokobriješke župe. Prostrana
kapelica za bogoslužje izgrađena je 1937., a na crkvu se dugo Crnač - župna crkva Presvetog Srca Isusova
čekalo. Temelje je otpočeo župnik fra Bernad Marić 1967. uz
novčanu pomoć iz Amerike iseljenog župljanina Ilije Karačića
Vranjiničića. Početkom 1968. cjelovit plan za crkvu napravio
je ing. fra Pio Nuić i počelo je ravnanje terena. Gradnja crkve
pod vodstvom fra Kornelija Kordića započeta je 10. kolovoza
1969. Za jednu godinu prostrana i lijepa crkva stavljena je
pod krov (1970.).
200
PAVAO FILIPOVIĆ, Buhovo kroz dvadeset godina. Kršni zavičaj,
br.32./1999., str.114.—117.; IVAN DUGANDŽIĆ, 25. obljetnica župe Crnač – Fratarska kuća
Buhov. Naša ognjišta, br. 11./1994., str. 12.
107
Crkveni okoliš uređen je 1975. godine kad je i obnovljen

dotrajali župni stan. Crkva je duga 23 m, široka 15 m a visina
betonskog zvonika je 18 metara.201
Fratarska kuća. U blizini crkve obnovljena je stara
fratarska kuća, podignuta 1937. godine. Lijepa kamena
kuća, dimenzija 11 x 7 metara, vlasništvo je širokobriješkog
samostana.
Gradac
Župa Ime Isusovo. Župa sjedište u Gracu ima od godine
1797. Godine 1797. mjesto stare kolibe, povremenog skloništa
Gradac - crkva župe Mostarski Gradac iz
1895. god. za župnike od Neretve do Borka, fra Nikola Ilić sagradio je
župni stan. U mjestu najdužega kontinuiteta boravišta fratara,
godine 1892., župnik fra Mate Prskalo podiže crkvu. Veličina
crkve je 10,80 x 6,65 m, osim oltara čija je dužina 3,10 m.
Nad ulaznim vratima nalazi se natpis: Nastojanjem o. fra Mate
Prskala ova se crkva načini na poštenje Presv. Im. Isusova
1895. Godine 1927. sagrađen je zvonik. Dugo održavana,
crkva je popravljena i rekonstruirana godine 1972. za vrijeme
župnikovanja fra Kornelija Kordića.202
201
Šematizam Franjevačke provincije Uznesenja B. D. Marije u
Hercegovini 1977. (dalje Šematizam 1977.), Mostar, 1977., str. 109.; Ž.
ILIĆ, Građevinska djelatnost u Crnču. Kršni zavičaj, br. 9./1976., str.
144.; VLADIMIR EREŠ, Crnač – župa u carstvu krša. Sveta baština br.
15./1983., str. 10.
202
Šematizam 1977., str. 113.; ROTIM, Župa Mostarski Gradac, str.
236.; ŽARKO ILIĆ, Hercegovački franjevački novicijat. Kršni zavičaj br.
36./2003., str. 37.
Gradac - natpis na ulazu u crkvu
108
Sakralna baština
Izbično
Župa Sv. Josipa Radnika. Osnovana je 1917. godine
cijepanjem od širokobriješke župe. Pod vodstvom župnika
fra Željka Zadre župljani su sagradili crkvu 1964.-1966. Po
planu ing. fra Pije Nuića crkva i zvonik su rađeni u skladu s
tadašnjim gospodarskim i građevinskim mogućnostima, koje
su bile dosta oskudne. Zato nije čudo što se nakon dvadeset
godina osjetila potreba za njezinim učvršćivanjem i temeljitom
Izbično – crkva sv. Josipa Radnika
obnovom. Plan za obnovu izradio je ing. Gagro pod vodstvom
župnika fra Dinka Maslaća. Postupna obnova počela je
1985. Najprije je zvonik pojačan betonskim stupovima i
nadograđen za sedam metara. Ukupna visina s križem iznosi
18,30 m. Crkva je velika 20 x 15 metara s oltarom i manjim
pjevalištem, a čitava nutrina ima 220 površinskih metara.
Rađena je kao trobrodna crkva, s kosim prozorima a krov
nose četiri dvostruka stupa, obložena drvom. Ima dva reda
klupa, a strop joj je obložen drvenim kvadratnim pločama
koje joj daju veoma lijep izgled. Unutrašnjost je jednostavna.
Pozornost privlače: kip sv. Josipa, postaje križnoga puta i oltar.
Poveznicu crkve i župnoga stana čini kapelica. Za vrijeme
župnikovanja fra Drage Čolaka, godine 2003., crkva je izvana
preuređena (ožbukana).203
203
Šematizam 1977., str. 84.; IVO BAGARIĆ, Izbično - mala župa u
kamenjaru. Kršni zavičaj, br. 9./1976., str. 65.-69.; Ž. ILIĆ, Obnovljena
crkva. Kršni zavičaj, br. 20./1988., str. 101.-103.; F. N., Izbično – župa u
beskuću brda. Kršni zavičaj, br. 6./1979., str. 10.-11.; VLATKO KOZINA,
Izbično. Naša ognjišta, br. 7./1987., str. 10.-11.; GOJKO BARBARIĆ,
Izbično. Naša ognjišta br. 10./2002., str. 14.-15.
109
Jare
Župa Svih Svetih. Utemeljena je 1966. cijepanjem

od ljutodočke župe. Nakon izgradnje župnog stana 1967.
pristupilo se izgradnji crkve koju je projektirao ing. Zdravko
Ćuk iz Sarajeva. Početkom godine 1968. župnik don
Nedjeljko Galić s vjernicima započeo je gradnju crkve koja
je već koncem godine 1969. bila pokrivena. Početkom 1970.
godine rad je nastavljen i 11. srpnja te godine crkvu je biskup
Jare - župna crkva
blagoslovio. Kasnije je crkva uređena iznutra i izvana. Ti su
radovi završeni 1973. godine. Crkva je duga 18,6 m a široka
13,4 metara. Zvonik (zasebna građevina) sagrađen je 1976.
godine a zvono nabavljeno i elektrificirano 1979. god. U crkvi
je postavljen kameni oltar i Gospin kip 1981. god. Koncem
80-ih godina izmijenjen je krov na crkvi, preuređene pomoćne
crkvene prostorije i uređeno crkveno dvorište.204
Kočerin
Župa Sv. Petra i Pavla. Osnovana je 1872. godine
cijepanjem od širokobriješke župe. Malu sada srušenu, župnu
crkvu sagradio je uz pomoć vjernika i dobročinitelja a najviše
vlastitim uštedama fra Ilija Leko 1892. Proširena je poprečnom
lađom 1964. No, to nije bilo konačno rješenje. Velika župa s
velikim brojem vjernika tražila je i veliku, suvremenu crkvu.
Temelje nove župne crkve postavio je fra Rufin Šilić
1976. godine. Idejni plan, za crkvu izradio je fra Pio Nuić.
Crkva je duga 36 m, a široka 18 m. Sazidano bijelo kamenje
Kočerin - zvonik sv. Franje

zidova obrubljuje betonski pojas. On je ovjenčan tropleternom
vitkom vrpcom koja nježno okuplja i obvezuje sve kamenje
zdanja.
204
N. N., 25 godina župe Jare. Crkva na kamenu, br. 12./1991., str. 6.;
ILIJA DRMIĆ, Putopisna darovnica. Mostar, 1998., str. 13.-16.
110
Sakralna baština
Kočerin – crkva sv. Petra i Pavla
Ulazom u hram očima se otvara jedinstven zaokružen

prostor. Nadsvođen je velikim lukom koji je izvijen na vitkim
betonskim rebrima, a potavanjen svijetlim uglančanim
daščicama. Stoga, djeluje poput lađe. Kamena fasada
izvana, devet impozantnih lukova iznutra, koji presvođuju
cijelu širinu crkve, očaravaju ljepotom i snagom. Umjetnik
Zvonimir Perko od izvornoga hercegovačkog kamena izradio
je crkveni oltar u obliku sidra kao znaka kršćanske nade. Iza
oltara u kamenu zidu skrovito poviruju likovi apostolskih
prvaka svetih Petra i Pavla. Njihovoj časnoj uspomeni
posvećen je ovaj hram. Vitraž dug 18 metara u obliku luka, te
još 17 umjetnički oslikanih prozora djelo su umjetnika Ante
Starčevića. Po čitavoj visini pročelnog zida tornja izvija se u
patničkom stavu lik (mozaik) svetog Franje (visok 23, 70 m).
Mozaik je djelo Zagrepčanina Ante Starčevića po idejnom
prijedlogu fra Petra Krasića. U zvoniku se nalazi najteže
zvono u Hercegovini – 2.100 kilograma.
111
Građevinski i umjetnički crkva 13 stoljeća kršćanstva

u Hrvata jedinstveno je djelo. Obložena izvana posuškim
kamenom, iznutra prvoklasnom ukrasnom ciglom, opletena
hrvatskim tropletom, satkana od snažnih betonskih rebara
i lukova, oslobođena od bilo kakvih unutarnjih stupova i
pregrada, s jedinstvenim elegantnim prozorima – u umjetničko-
vitražnoj tehnici, s prvoklasnim podnim kamenom iz Pazina,
jednostavnom krstionicom, skladnim oltarom. Crkva sv.
Petra i Pavla na Kočerinu djeluje kao biser ukraden iz školjke
i bačen na kamenu užarenu ploču hercegovačkog brda,
izložen žarkom suncu i plavilu neba, koje ovoj ljepotici daju
još privlačniji izgled. Prostor oko crkve skladno je uređen
prirodnim i klesanim kamenim pločama i blokovima po nacrtu
fra Vendelina Karačića.205
205
Šematizam 1977., str. 88.; VINKO KRALJEVIĆ, Kočerin podigao
spomenik vjernosti. Kršni zavičaj, br. 13./1980., str. 127.-132.; A. NIKIĆ,
Blago hercegovačkih franjevačkih samostana. Naša ognjišta, prosinac,
1992., str. 16.; JAKOV BUBALO, Župa Kočerin. Naša ognjišta br.
31./1985., str. 10.; LJUBO KRASIĆ, Kamen je progovorio – župi Kočerin.
Naša ognjišta br. 66./1980., str. 10.-11.; DRMIĆ, Putopisna darovnica,
str. 34.-37.
Kočerin – pogled na kočerinsku crkvu
112
Sakralna baština
Ljuti Dolac
Župa Sv. Ane. Župa je odijeljena od širokobriješke

župe godine 1864. Staru crkvu sagradio je fra Ivan Vasiljević
1883.-90. Obnovljena je 1911. i do kraja izrađena 1920.
Bila je premalena i od vlage brzo nagrizena. U novije doba
potpuno je preuređena. Od 1971. do 1976. crkva je na strani
nekadašnje apside proširena u obliku križa (35 x 22 m) i na
pročelju je napravljen zvonik visok više od 30 metara. Pročelje
crkve je od kamenih zidova u vapnenoj žbuci. Crkva ima
oko 450 četvornih metara korisnog prostora. U proširenom
dijelu nalazi se na katu dvorana za vjeronauk a u prizemlju
sakristija – kapelica. Od stare crkve ostalo je veoma malo: Ljuti Dolac – crkva sv. Ane
pročelje i dva uzdužna zida glavne lađe u dužini od 19 metara.

Godine 1989. iznad glavnog oltara slikar Vincenzo S. Popovi
naslikao je svetu Anu s Marijom pokraj Mostarskog blata. Isti
umjetnik ukusno je obnovio stari križni put. Crkva su 1992.
godine granatirali srbočetnici. Teže su joj oštećeni zidovi,
krov i prozori.206
Rasno
Župa Sv. Franje Asiškog. Prvi spomen župe je 1668.

godine, a ponovno je osnovana 1872. odcijepljenjem od
širokobriješke župe. Današnju su crkva započeli graditi 1938.
Crkva je bila sazidana do glavnog vijenca, a zbog ratnih
događanja bili su prekidani svi radovi. Komunističke vlasti do
godine 1958. nisu dopustile nastavak gradnje crkve. Radovi
na kamenoj ljepotici uz velike napore dovršeni su godine
1961.
206
Šematizam 1977., str. 72.; N. N. Župa Ljuti Dolac danas. Kršni
zavičaj, br. 9./1976., str. 148.-150.; A. NIKIĆ, Blagoslov slike svete Ane.
Kršni zavičaj, br. 22./1989., str. 158.; GOJKO BARBARIĆ, Ljuti Dolac –
župa na rubu Mostarskoga Blata. Naša ognjišta br. 9./2001., str. 12.-13.
113
Rasno – župna crkva sv. Franje
Crkva je skladna gradnja križnoga tlocrta u smjeru

istok-zapad: duga 25,80 a široka 11,35 metara. Polukružna
apsida je dimenzija 5,60 x 4,40 m. Dvije prostrane kapele su
zapravo jednostavne niše širine 90 cm. Zidovi crkve su debeli
75 cm. Gotovo cijeli vijenac je od kamena osim dijela koji je
1958. nadograđen cementom. Zvonik je visine 16,4 metra.207
Široki Brijeg
Župa i samostan Uznesenja Blažene Djevice Marije.
Župa je stvarno i pravno nasljednik stare već od 1599.
poznate župe Blato. Pod imenom Čerigaj župa je postojala
do 1848. od kad je preimenovana u Široki Brijeg. Temelji
crkve položeni su istodobno sa samostanom 23. srpnja 1846.
godine. Tadašnja zgrada bila je skromnih razmjera: nepunih
20 metara ukupne dužine i nešto više od 10 metara ukupne
Š. Brijeg – pročelje crkve širine.
Šematizam 1977., str. 106..; IVAN DUGANDŽIĆ/JOSIP SOPTA,

207
Župa Rasno, str. 340.
114
Sakralna baština
Zvonik je podignut 1871. godine. Zgrada stare crkve

porušena je 1905. godine, pa je na njezinu mjestu iste godine
otpočela izgradnja nove crkve u stilu kasnoromaničke
trobrodne bazilike za koju je nacrt izgradio M. Davide, a pod
vodstvom fra Didaka Buntića. Temeljni kamen položen je
20. lipnja 1905. godine, a krov je postavljen 1911. Sjeverni
zvonik izgrađen je 1927., a svodovi srednje lađe, preinačeni
prema nacrtima graditelja Stjepana Podhorskoga, izvedeni su
1938. godine. U Drugome su svjetskom ratu crkva i samostan
jako stradali. Pročelje je obnovljeno tijekom 1959. i 1960.
godine. Južni toranj dovršen je 1969. godine.
Š. Brijeg – pogled na samostansku crkvu sa

sjevera
115
Krov je od bakrenog lima postavljen 1977., a pod od

posuškog kamena položen je 1978. godine. Crkva je 50 m duga,
26 m široka, a zvonici su visoki 32 m. Glavna lađa odijeljena
je od bočnih masivnim kamenim stupovima koji se doimlju
kao romanički. Nov oltar, ukrašen motivima sa stećaka,
postavljen je 1978. Jedna od najmonumentalnijih crkava u
nas, ima izvornu kamenu ljepotu, građena je od obrađenih
kamenova od tvrdoga bijelosivog briješkog vapenca.208
Š. Brijeg - pogled na samostan i crkvu s Samostan. Samostan Široki Brijeg, svojedobno, a
Bakamuše
i danas, jedan je od najuređenijih samostanskih objekata
Hercegovačke franjevačke provincije.
Utemeljen 23. srpnja 1846. a potpuno dovršen 1860.
postao je gnijezdom koje se nije zatvaralo u sebe, nego se
širilo i vidjelo svoje vlastite potrebe i potrebe svoga kraja
i puka. Tako 1861. godine samostan dozidava kuhinju, a
1864.-65. iznad nje gradi sjemenište i biblioteku. U prizemlju
istočnoga samostanskoga krila nalazi se riznica. Pred ulazom
postavljena su stara crkvena vrata, izrađena 1930. Poviše vrata
nalazi se poprsje fra Martina Mikulića, prvoga ljekarnika na
Širokom Brijegu. U riznici su izloženi kovinski predmeti,
misno ruho, umjetničke slike i nekoliko vrijednih knjiga.
Katehetski centar. Za temeljne potrebe katehiziranja
djece i mladeži godine 1987. pristupilo se izgradnji novoga
suvremenog središta. Katehetski centar otvoren je 1990. a
projektirao ga je dipl. arh. Ivan Spajić iz Dobrkovića. Zgrada
na četiri kata, posvećena vjerskom prosvjećivanju i umjetnosti,
ima osam suvremenih lijepih učionica i jednu video dvoranu.
208
Franjevačke Redodržave. Mostar, 1897., str. 65.-71.; Šematizam 1977.,
str. 8.-82.; Gospino svetište Široki Brijeg, Zagreb, 1984., str. 6. i 7.;
BAZILIJE PANDŽIĆ, Gradnja crkve i samostana na Širokom Brijegu.
Kršni zavičaj, br. 8./1975., str. 35.-47.; A: NIKIĆ, Fermen za gradnju crkve
i samostana na Širokom Brijeg. Kršni zavičaj br.7./1974.., 36.; V. K. Pod
novim krovom, Naša ognjišta br. 44./1978., str. 15.
116
Sakralna baština
U prizemlju zgrade smještena je poznata širokobriješka

Franjevačka galerija. Na pročelju se nalazi reljef Ivana
Meštrovića Rane Sv. Franje. 209
209
GLAVAŠ, Spomenica, str. 40.-58.; Gospino svetište ŠIROKI
BRIJEG. Zagreb, 1984., str. 5.-8.; ANDRIJA NIKIĆ, Blago hercegovačkih
franjevačkih samostana. Naša ognjišta br. 11./1992., str. 16.; MIKA
STOJIĆ, Suvremeni vjeronaučni dom. Kršni zavičaj br. 23./1990., str. 162.;
FERDO VLAŠIĆ, Blagoslov pastoralnog centra. Naša ognjišta 4./1990.,
str. 14.
Š. Brijeg - Kathetski centar
117
PODRUŽNE CRKVE
Biograci
Podružna crkva župe Ljuti Dolac, zaštitnik Sv. Jure.
Gradnja crkve započeta je 12. ožujka 1994. godine na
zemljištu koje darovao Perkan Ljubić. Nacrt za crkvu izradio
je ing. Josip Kožul. Sve radove izveo je građevinski obrtnik
Stanko Karačić iz Crnča. Crkva je duga 27, a široka 12 metara
i privlači pogled svakog namjernika. Blagoslov crkve obavljen
je 23. travnja 1997. godine. Na pročelju crkve stoji natpis: Na
Biograci – podružna crkva sv. Jure
čast svetom Juri zaštitniku sela Biograca ovu crkvu sagradili
su uz pomoć mještana i dobročinitelja fra Stanko Pavlović i
fra Andrija Šoljić 23. 04. 1997. godine. 210
Britvica
Podružna crkva župe Izbično. Gradnja crkve, pod
vodstvom fra Drage Čolaka, započeta je godine 2001., a već
2002. godine crkva je bila pokrivena. Nacrt za crkvu izradio
je Ivan Spajić iz Dobrkovića. Crkva je dimenzija 10 x 8 m,
a visina s betonskim križem iznosi 9 m. Unutrašnjost ima
oko 65 četvornih metara korisnog prostora i sakristija devet
metara četvornih.211
Britvica – crkvica u Donjoj Britvici (crkvica u
izgradnji)
210
VLATKO KOZINA, Sv. Jure u Biogracima dobio novi krov. Kršni
zavičaj 30./1997., str. 174.-175.; GOJKO BARBARIĆ, Ljuti Dolac – župa
na rubu Mostarskoga Blata. Naša ognjišta br. 9./2001., str. 12.-13.
211
Projekt izgradnje crkve u Donjoj Britvici, Urbis br. 8271/99. Arhiv župe
Izbično.
118
Sakralna baština
Čerigaj
Spomen kapelica - podružna crkva. Dolaskom

hercegovačkih fratara iz Bosne 1844. godine napravljena
je kuća-kapelica pod dirigentskom palicom fra Nikole
Kordića. U povodu 140. obljetnice, godine 1984. franjevci
širokobriješkog samostana obnovili su staru fratarsku kuću-
kapelicu. Obnovom je sačuvana izvornost. Stare i teške
kamene ploče poklopile su zidove, a umješni kameni majstori
dali su starim zidovima nov sjaj. Unutrašnjost je oplemenjena
lijepim korom. Stilom i oblikom željelo se podsjetiti na minula
vremena.
Čerigaj – Franjevačka kuća iz godine 1844.

(obnovljena i preuređena u podružnu crkvu)
119
Kamen, iako posuški i moderan, uklopio se kao da

je tu nikao. Iznad oltara vješte ruke umjetnika dočarale su
oblik križa koji se nadvisuje nad vjernike u crkvi kao simbol
životnih tegoba i životnog smisla.
Na pročelju uzdiže se mali zvonik sličan mnogima
u Dalmaciji kao znak i oglas mjesta i zborovanja. Projekt
obnove izradio je ing. Vinko Grabovac, a u ime Samostana
(za gvardijanstva fra Zdenka Galića) voditelj radova bio je
Čerigaj – pogled na crkvu fra Ante Marić.
S obzirom na spomeničku vrijednost navodimo vrijedne
umjetnine i posebnosti u crkvici, a to su: stari tabernakul iz
briješke crkve – kamena intarzija; kristalni luster nađen u Lj.
Docu i obnovljen u Ljubljani; kadionica za vječno svjetlo
iz briješke crkve; jedina preostala korska klupa iz briješke
crkve – ostale su partizani spalili; kamene ploče dovezene iz
Zaušja (selo kod Gacka); zvono, težine 105 kg iz radionice
Scheibingen –Zagreb; slika Dvanaestorica apostola umjetnika
Anđelka Mikulića – ulje na platnu 4,2 x 2,2 m; Križni put
umjetnice Blaženke Salavarda – ulje na platnu.212
212
VLADO EREŠ, Obnovljena kapela na Čerigaju. Kršni zavičaj br.
17./1985., str. 115.-119.; A. NIKIĆ, Blago her. franj. samostana. Naša
ognjišta br. 12./1992., str. 16.; V. EREŠ, Obnovljena povijesna kapela na
Čerigaju. Sveta baština br. 21./1984. str. 10.; DRAGAN MARIJANOVIĆ,
Orlovsko gnijezdo u spomen na dvanaestoricu apostola. Slobodna
Dalmacija, 26. svibnja 1995., str. 15.
120
Sakralna baština
Dobrič
Podružna crkva župe Mostarski Gradac, zaštitnik je

Sv. Josip. Crkva pod vodstvom fra Kornelija Kordića počela
se graditi u kolovozu 1971., a cjelovito dovršena je u srpnju
1981. Nacrt za crkvu izradio je D. Antolković iz Sl. Broda.
Krov je postavljen 1974., željezni prozori i drvena vrata
1975., razvedena el. instalacija 1976., počet zvonik 1977.,
vanjska izrada završena 1979., a nabačena fasada 1981. Uz
Dobrič – crkva iznad Žvatića
crkvu s južne strane nalazi se zvonik, koji je građevinski
odvojen od zidova crkve, a djelo je umjetnika Ante Starčevića.
Nosivi sustav crkve se sastoji od armirano betonskih temelja
i zidova, a vanjske dimenzije crkve su 25,5 x 24 metra (max.
dimenzije). Za župnikovanja fra Vinka Mikulića, cijeli prostor
oko crkve skladno je uređen – dvorište i zid oko njega. Crkva
je ponovno pokrivena i izvana preuređena (ožbukana) u novije
vrijeme (radovi završeni početkom 2004. godine).213
Dobrkovići
Podružna crkva župe Široki Brijeg, zaštitnik Sv. Nikola
Tavelić. Početak gradnje crkve vezan je za velike napore Dobrkovići – crkva sv. Nikole Tavelića
oko dopuštanja (odobrenja civilne vlasti) za gradnju. U ime

Samostana radove je vodio fra Žarko Ilić. Gradnje je započeta
godine 1980., po nacrtu arhitekta mještanina Ivana Spajića,
koji je zamislio crkvu u obliku stilizirane lađe. Godine 1981.
crkva je bila ozidana i postavljen veliki križ od metala, visok
13 m. Sredinom 1982. izrađena je vanjska strana crkve a
koncem 1983. i unutrašnjost. Crkva je jednostavna četvrtasta
tlocrta (10 x 20 m), ali s neobičnim i lijepim krovom i fasadnim
oblicima.
ROTIM, Župa Mostarski Gradac, str. 236.; Ž. ILIĆ, Crkva na Žvatiću.

213
Kršni zavičaj 12./1979.., str. 140.-141.
121
Umjetnik Zvonko Perko na visokom apsidnom zidu

iznad oltara uradio je mural koja predstavlja propovijedanje
i smrt Nikole Tavelića u Jerezulemu. Crkvu krase klasični
vitraji (umjetnika Ante Starčevića) i lijepo izrađen oltar,
ambon i tabernakul, a vani ukusno opremljena i uređena
dvorišna vrata. Obje vrijedne stvari projektirao je fra Vendelin
Karačić.214
Dužice – crkva sv. Ivana Dužice
Podružna crkva župe Rasno, zaštitnik Sv. Ivan Krstitelj.

U Dužicama je sagrađena podružna crkva 1970./1971.
Mještani i župnik fra Petar Vlašić lukavo su zatražili gradnju
grobne kapelice (jer komunistička vlast nije dopuštala
gradnju vjerskih objekata) a sazidali su crkvu 15,7 x 9,1 m.
Prvi su radovi započeli 14. travnja 1970. Već je za Božić
crkva bila pokrivena. Ta je crkva jedanput proširivana i
dograđivana (vjeronaučna dvorana i sakristija) i uspješno je
služila vjernicima sve do 2003. godine, kad su pod vodstvom
fra Ivana Kvesića, započeli radovi na dogradnji crkve. Prema
stručnoj zamisli građevnoga inženjera Slavka Kvesića, crkva
bi trebala biti dograđena pokrajnjim lađama i polukružnim
oltarom. Prema nacrtu trobrodna bi crkva trebala biti duga
22,15 metara a široka 19,65 metara.215
214
VLADIMIR EREŠ, Crkva u Dobrkovićima. Kršni zavičaj 17./1984.,
str. 121.-125.; VLADIMIR EREŠ, Nova crkva – ukras sela. Sveta baština
br. 25./1984., str. 11.; ŽARKO ILIĆ, Velika radost Dobrkovćana. Naša
Ognjišta br. 10./1981., str. 12.
215
DUGANDŽIĆ/SOPTA, Župa Rasno, str. 350.; IVAN DUGANDŽIĆ,
Obnova i dogradnja crkve sv. Ivana. Naša ognjišta br. 306./2003., str. 20.
122
Sakralna baština
Grabova Draga
Crkvica. Crkvica na Marića groblju izgrađena je 1974.
Duga je 8,5 m, a široka 6 m. Crkvica građena za vrijeme
župnikovanja fra Kornelija Kordića, a zvonik fra Vinka
Mikulića. Crkvicu resi vitki betonski zvonik visok 8 m,
zvono je postavljeno godine 1980. Ona je ponovno pokrivena
i izvana preuređena (ožbukana) u novije vrijeme (2003.).216
Grabova Draga – crkvica u Marića groblju

Gradac
Crkvica. Crkvica na Vlaki uz groblje Donji Gradac

počela se graditi 1989., a završena je godine 1991. Projekt
arhitekta Ivana Spajića domaći majstori su sproveli u djelo
pod vodstvom župnika fra Vinka Mikulića i mještanina Blage
Kopilaša. Crkvica križnog tlocrta betonske građe dimenzija
je 12,5 x 12,5 metara. Zanimljivost vezana za ovu crkvu je
mještanin Stanko Kopilaš koji je darovao 40.000 DEM za
izgradnju crkve. Na ulazu u crkveno dvorište postavljen je
kip sv. Ante.217
Gradac – crkvica na Vlaki u D. Gracu

Knešpolje
Podružna crkva župe Široki Brijeg, posvećena sv.
Ivanu Krstitelju. Radovi na crkvi započeti su koncem 1976., a
u potpunosti je dovršena početkom 1978. Voditelj radova bio
je fra Dane Karačić. Crkva je dimenzija 12,20 x 25,80 metara,
a zvonik je zasebna građevina.
ROTIM, Župa Mostarski Gradac, str. 237.

216
ROTIM, Župa Mostarski Gradac, str. 237.; G. JELIĆ, Za crkvu 40.000

217
DEM. Vrisak 8./1991., str. 6.
123
Knešpolje – crkva sv. Ivana Krstitelja
Gradnja crkve je od armiranog betona s armiranim

betonskim pločama. Unutrašnjost crkve uređena je prema
zamisli akademskog kipara Ante Starčevića. On je izradio slike
na crkvenim prozorima. Dvorište je uređeno pod vodstvom
fra Mladena Hrkaća, a po nacrtu fra Vendelina Karačića 218
Ljubotići
Podružna crkva župe Kočerin, posvećena Sv. Anti.
Godine 1971. sazidana je lijepa crkva s vjeronaučnom
dvoranom. Nosivi sustav crkve se sastoji od betonskih temelja
i zidova, a veličine je 18,5 x 9,5 metara. Uz jednobrodnu crkvu
sa zapadne strane nalazi se zvonik (visine 15,5 m), koji je
građevinski odvojen od zidova crkve. Građena po projektu fra
Pije Nuića, a radove na njoj vodio je fra Petar Krasić. Crkva je
ponovno, izvana, preuređena (ožbukana) 2003. godine, a ulaz
Ljubotići – pogled na crkvu sv. Ante
je natkriven, za župnikovanja fra Mire Šege.219
218
H. JAKIĆ, Prekrasna nova crkva u Knešpolju. Naša ognjišta br.
8./1978., str. 11.
219
N.N., Nove crkve u Briješkoj krajini. Kršni zavičaj 5./1972., str. 77.
124
Sakralna baština
Podvranić
Crkvica. Mještani Podvranića, po nacrtu Ivana Spajića,
uz posebno zalaganje mještanina fra Svetozara Kraljevića,
izgradili su lijepu crkvicu, ali je ona još uvijek u funkciji
grobljanske kapele. Crkvica je skladna betonska gradnja
križnoga tlocrta (idejno starohrvatska crkvica), duga 10,50
metara a široka je 9,50 m.
Podvranić – crkvica kraj groblja

Privalj
Područna crkva župe Široki Brijeg, posvećena
Bezgrešnom začeću BDM. Crkva kraj groblja u središtu
naselja, građena po projektu arhitekta Marija Salavarde, a
radove na njoj vodio je fra Ante Marić. Gradnja crkve početa
je u lipnju 1988., iste godine ona je pokrivena, a tijekom 1989.
dovršena je vanjska i unutarnja izrada crkve i zvonik. Crkva
je veličine 150 četvornih metara, osim učionice za vjeronauk.
Akademski slikar Anđelko Mikulić ukrasio je unutrašnjost
velikom slikom Bezgrešnog začeća BDM na zidu iznad
oltara.220
Privalj – podružna crkva
220
I. G. Gospina crkva i na Privalju. Kršni zavičaj 23./1990., str. 162.;
BLANKA KRALJEVIĆ, Privalj. Vrisak 32./1992., str. 4.; Nova Gospina
crkva. Crkva na kamenu 5./1989., str. 7.
125
Rujan
Podružna crkva župe Kočerin, posvećena Sv. Ivanu.
U blizini groblja, izgrađena je crkva godine 1974. Uz
jednobrodnu crkvu s pročeljne strane nalazi se zvonik, koji
je građevinski odvojen od zidova crkve. Nosivi sustav crkve
sastoji se od betonskih temelja i zidova. Crkva je duga 19,4,
a široka 8,7 metara. Unutrašnjost crkve obogaćena slikom
Krštenja Isusova, rad akademskog slikara Anđelka Mikulića.
Rujan – crkva sv. Ivana
Oltar i tabernakul postavljen je po nacrtu fra Vendelina
Karačića.221
Turčinovići
Podružna crkva župe Široki Brijeg, Gospi od zdravlja.
Gradnja crkve početa je 21. ožujka 1981. pod vodstvom fra
Ante Marića. Turčinovska crkva umjetničko je djelo arhitekta
iz Dobrkovića ing. Ivana Spajića, a radove su izvodili
domaći majstori. Crkva je pokrivena za samo godinu dana.
Tijekom 1982. crkva je izvana i iznutra potpuno izrađena,
izrađeni betonski vitraji, te su stavljeni prozori koje je oslikao
fra Vendelin Karačić. Crkva je dimenzija 17 x 11 metara.
Službeno otvaranje nove crkve upriličeno je 21. studenoga
1982. Crkva je vanjskim izgledom neobična oblika, ali je
glavni bogoslužni prostor jednostavan, četvrtast. Sa sjeverne
strane ima sakristiju, a s južne na istočnom dijelu uzdiže se
zvonik visine 21 metar (zvono težine 350 kg).222
221
PETAR KRASIĆ, Crkva na Rujnu. Kršni zavičaj 7./1974., str. 99.
222
Ž. ILIĆ, Turčinovići. Kršni zavičaj br. 15./1982., str. 161.-163.; JAKOV
BUBALO, Gospa od zdravljau Turčinovićima. Sveta baština br. 7./1983.,
str. 13.
126
Sakralna baština
Turčinovići – crkva posvećena Gospi od

zdravlja
Uzarići
Podružna crkva župe Široki Brijeg, posvećena sv. Anti.
Crkva je izgrađena 1968. za samo sedam mjeseci. Cjelovit
plan za crkvu napravio je ing. fra Pijo Nuić. Godine 1985.
pročelje i zvonik urađeni su pod vodstvom fra Ljube Čuture.
Zbog malog prostora i dobre posjećenosti vjernika u crkvi
1996. godine Uzarćani su preinačili zvonik, preuredili crkvu
i proširili crkveni prostor. U tom su im najviše pomogli
međugorski hodočasnici kao prijatelji fra Joze Zovke. Prostor
za oltar je u obliku polumjera, a ukupna veličina crkve je 30 x
14 metara. Zvonik je zasebna građevina od armiranog betona
s armiranim betonskim pločama.223
Uzarići – crkva sv. Ante
223
Nove crkve u Briješkoj krajini. Kršni zavičaj br. 5./1972., str. 77.;
HRVOJE LASIĆ, Selo Uzarići na Mostarskom blatu. Kršni zavičaj br.
31./1998., str. 101.
127
Sakralna baština
KAPELICE
Pojedini ljudi, neke obitelji ili cijela sela izgradili su kapelice na čast nekom
od svetaca: ili iz zahvalnosti za minula dobra ili radi osiguranja njegove zaštite od
budućih nevolja. Kapelice imaju mali natkriveni i većinom zatvoren prostor, a u
njemu oltarić s kipom sveca. U njima i pred njima slavi se misa na Svečev blagdan ili
u nedjelju poslije njega. Kao nijemi a veoma glasni svjedoci, uz putove, staze i ceste
u širokobriješkom kraju, postoji 22 kapelice. Građene su u različito doba. Posvećene
su sv. Josipu, sv. Anti, sv. Juri, sv. Križu, Blaženoj Gospi, BDM, Gospi Lurdskoj, sv.
Ivanu i sv. Mihovilu. O zavjetnim kapelicama navedeno je skoro isto podataka kao o
crkvama, jer je povijest tih kapelica većini čitatelja nepoznata.
Nažalost, dolaskom betona, rušene su posvuda grobaljske kamene kapelice-
tipski građene. Kapelice u širokobriješkim grobljima, a kojih ima 59 neću obraditi u
ovoj knjizi, o njima u nekoj drugoj prigodi (stara i nova širokobriješka groblja želim
posebno obraditi).
129
Biograci
Kapelica sv. Jure. Na Gradini se nalazi kapelica sa
zvonikom. Podignuta je 1924. a zvono je bilo na drvenim
gredama. Na zvonu stoji natpis: Zavit sela Biograci 1924
godina. Kasnije, kapelica je dograđivana, tako da je na
kamenom postolju podignut betonski zvonik. Godine 1991. na
unutarnji zid postavljena je spomen-ploča žrtvama Drugoga
svjetskog rata i poraća. U blizini kapelice postavljen je veliki
drveni križ.
Buhovo
Biograci – kapelica sa zvonikom na Lurdska špilja. U crkvenom dvorištu, uz brojne podzide,
Gradini
uređena je pećina Gospe Lurdske, sagrađena 1984. godine.
Pećina je sagrađena od stalagmita i stalaktita donesenih
iz podzemnih pećina i riječnih korita. Lurdska pećina je
sagrađena po zamisli don Tomislava Majića. Unutar kamene
pećine nalazi se mali Gospin kip. Radove su izvodili domaći
majstori.
Crnač
Kapelica sv. Ivana. U blizini izvora sv. Ivana, u
Dobrinju, zavjetnu kapelicu u čast sv. Ivana Krstitelja podigao
je župnik fra Leonardo Hrkać sa župljanima župe Crnač,
godine 2001. Kapelica, kamene izvedbe dimenzija je 13 x 5
m. Zvonik, skladne izvedbe, na drvenim je gredama. Projekt
je izradio fra Vendelin Karačić.
Buhovo – Gospin kip u Lurdskoj pećini
130
Sakralna baština
Kapelica sv. Ante. Na Dabilu, mjestu zvanom Bandurica,

na vrhu brda, nalazi se kapelica posvećena sv. Anti. Kapelica
je obnovljena 2000. godine, jednostavne je gradnje, kamene
izvedbe: duga je 3,5 m, široka 3 m, a visine je 3 metra. Unutar
kapelice kip je sv. Ante, visok jedan metar. Ispod kapelice, u
lijepom planinskom okruženju, podignut je metalni križ.
Dvije manje kapelice, mjesta zvana Misište, ograđene
suhozidom, nalaze se na lokalitetima Misirada u blizini
Crnačkoga gvozda i Voštica kraj Crnačke Ladine. Crnač - kapelica sv. Ivana u Dobrinju
Čerigaj
Zavjetna kapelica sv. Ante. Kapelica sv. Ante, nalazi

se u blizini Božića kuća na mjestu zvanu Ploče, gdje je Jozo
Božić godine 1928. podigao od kamena klesani križ. Kapelica
u obliku uspravljena broda duga je 3 m, široka 3m i visoka
3,5 m. Unutar kapelice postavljen je kip sv. Ante u prirodnoj
veličini. Zavjetna kapelica napravljena je po nacrtu Velimira
Čerkeza i Ive Galića. Betonske i klesarske radove na kapelici
izvodio je poduzetnik Miljenko Galić iz Ljubotića. Kapelica
podignuta u znak zahvalnosti dar je rodnom kraju Velimira Crnač – kapelica sv. Ante na Dabilu
Čerkeza.224
224
IVAN DUGANDŽIĆ, Zavjetna kapelica sv. Ante na Čerigaju. Kršni Crnač – misište Misirada u G. Crnču
zavičaj br. 34./2001., str. 186.-187.
131
Čerigaj – zavjetna kapelica sv. Ante
Crne Lokve
Zavjetna kapelica sv. Ante. Kapelicu sv. Anti, godine
2002., iz zahvalnosti za minula dobra, podigao je Vinko Galić
Ivančinović. Veličina kapelice je 1,8 x 1,2 metra, visine 2,7
metara. Izgrađena je od domaćega kamena, a u zatvorenom
prostoru nalazi se kip sv. Ante (gips 130 cm). Oko kapelice
je velika šuma, lijepo uređena i zasijana trava uokvirena
kamenim zidom. Visina je 4,10 metara (s križem 4,80 m.).
Građena za vrijeme župnikovanja fra Mire Šege, a po nacrtu
Slavka Kvesića iz Dužica.225
Crne Lokve – zavjetna kapelica
225
IVAN DUGANDŽIĆ, Kapelica sv. Ante u Crnim Lokvama. Naša
132
Sakralna baština
Dobrič
Kapelica sv. Ante. U blizini izvora Žvatić, odmah ispod
crkve, pored ceste Š. Brijeg-Mostar, podignuta je kapelica
s kipom sv. Ante, godine 1911. Zavjetnu kapelicu podigli
su Ivko i Jure Marušić, povratnici iz Amerike. Jedna od
najstarijih širokobrijeških usputnih kapelica, godine 1998.,
temeljito je obnovljena pod vodstvom fra Vinka Mikulića.
Kapelica podignuta na kamenom postolju, jednostavne je
Dobrič – kapelica sv. Ante na Žvatiću
gradnje, kameno/betonske izvedbe: duga je 2,3 m, široka 2,3
m, a visine je 2,9 metra.
Grabova Draga
Misište, Bile. U jednom docu na Bilama, planinskoj
zaravni između Grabove Drage i Goranaca, za vrijeme turske
vladavine narod se potajno okupljao da slavi svetu misu. Nitko
ne zna kada se počela držati sv. misa na Misištu. Vjerojatno
nije prije 1563. dok je postojao mostarski samostan. Postoji i
predaja da se za vrijeme držanja sv. mise stražarilo na prilaznim
putovima dalje od svetišta sa svrhom obraćanja pozornosti na
Grabova Draga – zavjetna kapelica sv. Anti
dolazak Turaka. Misište je ograđeno suhozidom, što podsjeća
na veći vrt, jer se oltar ne vidi dok se ne dođe u ograđeno
Misište. Za vrijeme župnikovanja fra Vinka Mikulića Misište
na Bilama ograđeno je kamenim zidom, načinjena je nova
kapelica s oltarom i zvonikom i nabavljeno je crkveno zvono
1987. Projekt obnove izradio je arhitekt Ivan Spajić.
Spomen na to drevno kršćansko viteštvo živi i traje do
danas, a posebno oživljava svake godine u prvu nedelju srpnja
kad se tu slavi svečana spomen-misa. Bude tu uvijek veliko
duhovno sastajalište i pučko veselje.
Grabova Draga – pogled na misište u Bilama
133
Grabova Draga – kapelica na Bilama
Između Misišta i Prikanca na približno polovici puta,

na mjestu koje je u puku poznato pod imenom Otarić u živcu
kamenu nalazi se isklesan oltar i uklesan križ u kamenu koji
je zatvarao trokutasti sjeverni dio nadstrešnice. Bočni suhozid
nekadašnje kapelice prilično je očuvan.226
Kipić u Poljicima. Između Grabove Drage i Pologa,
sjecištu putova u planinu i natrag, smjestila se zavjetna
kapelica koja je podignuta pred Prvi svjetski rat. Podignuo ju
je otac (Luka Ćubela zvani Beg) fra Bogdana Ćubele nakon
svog povratka iz Amerike. Tu se misa slavi svake prve nedjelje
po maloj Gospi.227
226
ROTIM, Župa Mostarski Gradac, str. 229.; G. SLIŠKOVIĆ, Bile.
Kršni zavičaj br. 7./1974., str. 106.; ANTE MARIĆ, Bile., Framost br.
17./1998., str. 16.
Grabova Draga – spomen kapelica na brdu 227
FR., Misa na Kipiću. Framost br. 35./2003., str. 32.; ROTIM, Župa
Mosor Mostarski Gradac,1995., str. 230.
134
Sakralna baština
Spomen kapelica. Brdo Mosor, mjesto na kojem su 18.

rujna 1946. poginula desetorica škripara. Na mjestu njihove
pogibije prvo je postavljen drveni križ, a potom uređen kameni
spomenik s imenima poginulih. Malo dalje, na čistini je i
kapelica sv. Mihovila. Godine 2000. postavljen je kip svetoga
Mihovila, idejno rješenje fra Vendelina Karačića.228
Zavjetna kapelica sv. Anti. Kapelica je izgrađena na
raskrižju putova, u središtu sela, gdje se ranije upravo tu
služila sv. misa kad bi se pastiri sa svojim stadima vraćali iz Grabova Draga – kipić u Poljicima
planine. Kapelicu je zavjetovao Radoslav Bošnjak, i njegova
supruga Janja r. Drežnjak. Zidao ju je Marinko Bošnjak uz
svesrdnu pomoć Radoslavove obitelji i rodbine. Godine 2002.
fra Bonifacije Barbarić blagoslovio je zavjetnu kapelicu s
kipom sv. Ante.229
Gradac
Spomen-oltar. Iznad vrela na Orovniku u Gornjem
polju Gornjega Graca nalazi se oltar s kipom Blažene Djevice
Marije. Svake godine u nedjelju nakon Velike Gospe tu se
služi sv. misa. Kapelica s kipićem, podignuta je negdje pred
početak Prvoga svjetskog rata. Izgrađena je pokraj puta koji
je vodio iz Livna, Duvna i drugih mjesta preko Crnča – Božje
Ćuprije na rijeci Lištici-Gračanskog polja za Mostar sve do
1900. kad je izgrađen most preko rijeke Lištice.230
228
BORIS ĆAVAR, Kapelica sv. Mihovila na gubilištu, Kršni zavičaj br.
33./2001., str. 148.-150.
229
FR., Blagoslov kapelice u Grabovoj Dragi, Framost br. 31./2002., str.
29.
230
ROTIM, Župa Mostarski Gradac, str. 229.; VLADIMIR EREŠ,
Mostarski Gradac – nekad i sad. Sveta baština br. 18./1984., str. 13. Gradac – spomen-oltar na Orovniku
135
Jare
Lurdska špilja. U dvorištu do crkve nalazi se pećina
lurdskog ukazanja, sagrađena 1998. godine. Pećina je
sagrađena od stalaktita i stalagmita donesenih iz podzemnih
pećina i riječnih korita. Lurdska pećina je sagrađena po
zamisli don Krešimira Pandžića i don Tomislava Majića.
Unutar kamene špilje nalazi se mali Gospin kip (visine 1,1
m). Radove su izvodili domaći majstori.231
Jare – Lurdska špilja
Ljubotići
Zavjetna kapelica. Između Ljubotićkih dolaca i
Gradine u jednoj maloj uvali, u mjestu zvanu Kruškovac,
Miljenko Brekalo, podigao je zavjetnu kapelicu. Kapelica
nastala kao zavjet Domovinskog rata a u spomen na mjesto
gdje su katolici i fratri tajno održavali crkvene obrede. Naime,
fratri su za osmanlijske vlasti tu skriveni u kamenjaru, daleko
od očiju turskih osvajača, tajno krstili djecu hercegovačkih
katolika, održavali krizme, tajno vjenčanje i druge crkvene
obrede.232
Ljubotići – zavjetna kapelica u Kruškovcu Gospa od zdravlja. Zavjetna kapelica nalazi se uz put Š.
Brijeg-Kočerin pokraj skretnice prema Ljubotićima. Podigli
su je 2003. sinovi Jure Galića Curića iz zahvalnosti Gospi
od zdravlja. Zavjetna kapelica s kamenim kipom Gospe od
zdravlja, skladne je kamene građe, duga 90 cm, široka 90 cm
i visoka 2 m (s križem 2,5 m).
231
I. D., Župa Jare obogaćena Lurdskom špiljom.Crkva na kamenu br.
12./1998., str. 5.
232
VENCEL KOSIR, Široki Brijeg. Naša ognjišta br. 5./1972., str. 9.;
FRANO VUKOJA, Tradicionalno misno slavlje na Kruškovcu. Večernji
Ljubotići – kapelica Gospi od zdravlja list, srijeda 19.VII. 2000., str. 7.
136
Sakralna baština
Ljuti Dolac
Kapelica Blaženoj Gospi. U župnom dvorištu, iza crkve
sv. Ane, napravljena je spomen-kapelica s kipom Blažene
Djevice u sredini. Lijevo i desno su četiri mramorne ploče, na
kojima su upisana 162 imena župljana ove župe, koji poginuše
u Drugomu svjetskom ratu. Kapelica podignuta 1992. godine
zidana je od domaćega kamena, dimenzija 3,6 x 3,1 m.
Kip Blažene Djevice, visine 1,1 m od gipsa, nadmoćno se
uzdiže nad imenima poginulih i nestalih župljana. Na lijevom
prednjem stupu od isklesanog kamena ističe se naš isklesani
vječni zaziv: Gospe,- pomozi nam. A na desnom istodobna
zahvala: Gospe, - hvala Ti! 233 Ljuti Dolac – Kapelica Blaženoj Gospi
Kapelica sv. Ante. Prigodom obnove starog groblja u
Mišića naselju u ožujku 1940. darovima ukopnika podignuta
je kapelica s lijepim kipom sv. Ante (gips 80 cm). Godine
1995. i ta je kapelica s kipom obnovljena.234
Gradina. Na vrhu prapovijesnog naselja zvanog
Gradina podignuta je prva zavjetna kapelica sa zvonikom.
Prvi kat zvonika je od kamenih zidova a drugi kat je kasnije
dograđen od armiranog betona.
Ljuti Dolac – kapelica sa zvonikom na

233
Spomen kapelica u Ljutom Docu. Naša ognjišta br. 181./1992., str. 14.
234
Ž. ILIĆ, Hercegovina sa svetim Antom. Humac, 1996., str. 33. Gradini
137
Široki Brijeg
Zavjetna kapelica sv. Ante. Na širokobriješkom

zapadnom ulazu Klancu fra Stanko Kraljević sa štovateljima
sv. Ante izgradio je 1925. lijepu kapelicu i u nju stavio
Svečev kip. Kapelica je prigodom pravljenja širokobriješke
zaobilaznice (80-ih godina) srušena, ali je 1988. od istih
kamenih dijelova ponovno podignuta u blizini. Taj posao je
obavio Bože Marušić (ispred Općine) zalaganjem gvardijana
Š. Brijeg – pogled na kapelicu i kuću Školskih
sestara fra Zdenka Galića i fra Ante Marića, voditelja radova.
Kapelica sv. Anti sagrađena je od kamena, a velika je 4 x 3,5
m (vanjske mjere) i visine 5 metara.
Š. Brijeg – kapelica sv. Ante u Klancu
138
Sakralna baština
Prva, izvorna kapelica, napravljena je po nacrtu

Miroslava Loose iz Mostara. 235
Kapelica, Kuća Školskih sestara. Godine 1935.
provincija je osnovala svoju prvu podružnicu, vlastitu kuću
s dječjim vrtićem i stručnom školom na Lištici. Kuća na
Lištici građena je gotovo tri godine uz velika odricanja cijele
zajednice. Kuću i kućnu kapelicu posvećenu Presvetom srcu
Isusovu blagoslovio je 18. studenog 1938. biskup Mišić.
Poput drugih kuća svršetkom Drugoga svjetskog rata, i ova je Š. Brijeg – Zavod Sv. Obitelji
nacionalizirana 1949. godine.
U vlastitu, drugu, nanovo otvorenu kuću u Lištici sestre
su ponovno došle 1968. godine. Ta je kuća (u izgradnji),
kupljena od Vidaka Leke. Uz nju je napravljena veća kapela
i vjeronaučne dvorane za djecu i 2 pučke škole u Lištici. S
vremenom je postala neprikladna za povećan broj sestara i
njihove djelatnosti. Sredinom 1999. godine pristupilo se
temeljitoj rekonstrukciji i obnovi kuće.236
Zavod Svete Obitelji. Objekt se nalazi u naselju Purin
gaj, na pripadajućem prostoru površine 30000 m², a prvi susret
s njim događa se u zelenilu prostranog klaustra, s tri strane
obrubljenog dugim hodnicima. Moderno je izgrađen objekt
korisne površine 5600 m², od čega internat zauzima 3700, a
samostanski dio 1900 m².
235
ILIĆ, Hercegovina sa svetim Antom, str. 32.; ŠIROKOBRIJEŽANIN,
Široki Brijeg 13. VI. 1925., Narodne novine 7./1925., str. 3.; KARLO
MILETIĆ, Veliki graditelj Miroslav Loose. Mostar., str. 173.
236
NATALIJA PALAC, Stoljeće života. Mostar, 2000, str. 71.-73.
139
Nositelj je projekta za gradnju fra Jozo Zovko.

Zemljište za gradnju darovala je općina, a uknjiženo je na
časne sestre franjevke. Idejni projekt objekta napravio je
talijanski arhitekt Michele Bergamasco, a izvedbena tvrtka
Žagar u Zagrebu. Građevinska tvrtka Interinvest iz Mostara
bila je izvođač radova. Objekt je izgrađen i opremljen
zahvaljujući dobročiniteljima, kumovima i prijateljima iz
cijeloga međugorskoga hodočasničkog svijeta.
Uzarići – kapelica sv. Anti Zavod Svete Obitelji počeo je djelovati školske
1999./2000. godine, kad je u njemu svoj drugi dom našlo
četrnaest djevojaka, koje su ratu ostale bez roditelja.237
Trn
Zavjetna kapelica B. D. Mariji. U blizini ceste koja od
groblja vodi prema Jelića kućama, području zvanom Krstine,
zavjetnu kapelicu Blaženoj Gospi, podigao je Zlatan Mijo Jelić,
godine 2003. Unutar kapelice postavljen je Gospin kip visine
1,4 metra (od bračkog kamena), rad Srećka Sliškovića.
Uzarići
Kapelica sv. Anti. Na mjestu srednjovjekovne nekropole
sa stećcima, uređena je kapelica s kipom sv. Ante. Njezina
betonska izvedba je skromna i svedena na jednostavno postolje
Trn - zavjetna kapelica B. D. Mariji
za kip sv. Ante. Za vrijeme fra Tihomira Nuića, godine 1979.,
izvedeni su radovi.
237
VIŠNJA SPAJIĆ, Zavod Svete Obitelji na Širokom Brijegu. Kršni
zavičaj br. 35./2002. str. 191.-193.
140
SPOMEN-ZNACI, SKULPTURE, KIPOVI I
BAŠTINA – to je tvoja
SPOMEN-OBILJEŽJA
svetinja. I zato ne dolikuje
da bude oskvrnuta
Spomen-znaci, skulpture, kipovi i spomen-obilježja
SPOMEN-ZNACI, SKULPTURE, KIPOVI

I
SPOMEN-OBILJEŽJA
Vladimir Anić, u Rječniku hrvatskog jezika, spomenik definira kao

“arhitektonsko ili kiparsko djelo posvećeno uspomeni na zaslužne ljude ili znamenite
događaje“.
Spomenici pokazuju kulturu jednog naroda, njegovu vjeru i duhovnu
pripadnost. Zbog toga zaslužuju poseban osvrt. Živi smo svjedoci stvarnog stanja
naših spomenika. U gradnji današnjih spomenika, nažalost, očito je raznoliko
pomanjkanje ukusa i nedostatka graditeljske ljepote. Ne zaboravimo: samo umjetnici
mogu praviti spomenike! Spomenik čini spomenikom njegova cjelovita izvedba bez
obzira na njegovu veličinu i na osnovnu građu.
Svaki život i svaka pojava u životu, ako se ne obilježi vidljivim znakom, u
izmjeni pokoljenja gubi se iz vida. Tu sudbinu doživjele su mnoge znamenite ličnosti
i znameniti događaji iz naše prošlosti, tako da gube svoje prave obrise, a nova
pokoljenja tek čuju za to. Zbog ovoga razloga osjetila se potreba podizanja spomen-
obilježja koja će ostaviti jasne i vidljive tragove za naša potomstva.
Spomenik su ljudi gradili prije nas, mi smo ih preuzeli od prethodnih pokoljenja
i trebamo ih proslijediti budućima. Spomenici su svjedočanstva o ljudima koji su ih
stvarali, također i o vremenu i društvu u kojem su nastali. Spomenik treba zaštititi i
ne dopustiti neopravdane preinake.
U novije vrijeme križ ponovno izlazi na raskrižja putova i na uzvisine.
Postavljanje križnoga puta izvan zatvorenoga crkvenog prostora bila je rijetkost u
Bosni i Hercegovini. Zato je zanimljivo da se minulog desetljeća u Širokom Brijegu
podiglo više ovakvih spomenika nego za nekoliko minulih stoljeća.
143
SPOMEN - PLOČE
Biograci
Na pročelju crkve stoji natpis: Na čast svetom Juri

zaštitniku sela Biograca ovu crkvu sagradili su uz pomoć
mještana i dobročinitelja fra Stanko Pavlović i fra Andrija
Šoljić 23. 04. 1997. godine.
Biograci – natpis na pročelju crkve
Čerigaj – natpisna ploča (uspomena na

hercegovačke franjevce 1844. god.)
144
Čerigaj
Obljetnica dolaska fratara. Crkva na Čerigaju, zapravo

mali samostan, obnovljena je 1984. godine. U njoj se nalazi
tada postavljena ploča s uklesanom rečenicom (tekst fra
Vojislava Mikulića i fra Ante Marića) koja zorno pojašnjava
značenje te povijesne 1844. godine: Ovo orlovsko gnijezdo,
prvi samostan u Hercegovini, sagradiše hercegovački
franjevci 1844. godine, čime je osnovna Hercegovačka
franjevačka provincija. Obnoviše ga tići sa Širokoga Brijega
zajedno s čerigajskim pukom, a unutrašnjost preurediše u
crkvu i i posvetiše dvanestorici apostola…238
Crnač – spomen-ploča na 60. obljetnicu

župe
Crnač
Župna ploča. U povodu 60. obljetnice osnutka župe a
u znak zahvalnosti za duhovni i kulturni rad župnicima župe
Crnač, godine 1995., podignuta je spomen-ploča s imenima
župnika. Odmah do nje, pred ulaznim vratima, godine 1998.,
podignuta je i ploča u kojoj su uklesani povijesni podatci o
župi Crnač.
Grabova Draga
Spomen-ploča vojnicima. Uz cestu koja iz Grabove

Drage vodi prema Bilima, nalazi se spomen-ploča petorici Grabova Draga – ploča s natpisom hrvatskim
vojnicima
hrvatski vojnika koji su na tom mjestu ubijeni 1945. godine.
DRAGAN MARIJANOVIĆ, Orlovsko gnijezdo u spomen dvanestorici

238
apostola. Slobodna Dalmacija, 26. svibnja 1995., str. 15.
145
Gradac
Spomen-ploča križarima. Na području Gostuše, vrha
brda Mosora 18. rujna 1946. godine ubijeni su hrvatski
dragovoljci – križari. U spomen na deset hrvatskih vitezova
podignuta je spomen-ploča, na mjestu gdje su kamenjem
udbaši zatrpali kosti hrvatskih križara. Na spomeniku je
jednostavan natpis: Hrvatski branitelji poubijani 18. rujna
1946., uklesan križ i imena desetorice škripara. 239
Gradac – spomen-ploča križarima
Spomen-ploča. Župljani župe Mostarski Gradac sa
svojim fratrima prigodom obnove fratarske kuće godine 2002.
podigoše spomen-ploču u znak zahvalnosti fratrima koji tu
podigoše kuću još u XV. stoljeću, župnu kuću 1797. godine i
1844. prvi hercegovački Novicijat.
Kočerin
Kočerinska ploča. Na glavnom ulazu u župski stan na
Kočerinu, s njegove lijeve strane, nalazi se u zidu kamena
ploča s natpisom. Kočerinska je ploča pisana hrvatskim
jezikom, tj. zapadnoštokavskim ikavskim govorom i jednim
od tri hrvatska pisma – hrvatskom ćirilicom, tj. bosančicom.
Ploča je prije bila uzidana u prvotnu župnu kuću. Ploča je
visoka 137 cm, a širina joj je nejednaka. U vrhu je široka 50,
u sredini 50, a na dnu 54 cm. Ne može se ustanoviti koliko je
Gradac – spomen-ploča prvom teška jer se nalazi u zidu, a debela je 16-20 cm (od dna prema
franjevačkom Novicijatu
vrhu). Donesena je s Kočerinskog polja. Ploča je prvotno
služila kao uzglavlje stećku Vignja Miloševića koji je umro
u prvom desetljeću 15. st. Vignjev grob sa stećkom na njemu
nalazi se i danas na Kočerinskom polju, oko kilometar zračne
linije od župskog stana.
239
DRAGAN MARIJANOVIĆ, Sve hrvatske jazovke. Hum br. 7./1994., str.
10. BORIS ĆAVAR, Spomenik škriparima na brdu Mosor. Kršni zavičaj
br. 33./2000., str. 148.-149.
146
Kočerin – Kočerinska ploča (nastala u prvom

desetljeću XV. st.)
Natpis na ploči glasi (transkripcija natpisa): Va ime Oca

i Sina i Svet(a)ga D(u)ha. Amin. Se leži Vigan Milošević. Služi
banu Stipanu i kral(j)u Tv(rt)ku i kral(j)u Dabiši i kral(j)ici
Grubi i kral(j)u Osto(j)i. I u to vrime doide i svadi se Osto(j)a
kral(j) s Hercegom i z Bosn(o)m i na Ugre poe Ostoja. To
vrime mene Vigna doide končina. I legoh na svom plemenitom
pod Kočerinom. I molu vas ne nastupaite na me. Ja s(a)m bil
kako vi (j)este vi ćete biti kako (j)esam ja.
147
Ploča ima veliku kulturnu vrijednost, i po sadržaju

natpisa i po značaju izrade slova. Ubrajamo je u zasigurno
u najznačajnije kulturne spomenike u kamenu na
hrvatskom jeziku iz Srednjeg vijeka na području Bosne i
Hercegovine.240
Kočerinska crkva. U povodu trinaest stoljeća kršćanstva
Hrvata na Kočerinu je podignuta nova župna crkva i spomenik
vjernosti. Nad ulaznim vratima je ugrađena u zid granitna
ploča. U njoj su uklesani osnovni podaci o crkvi: «Vjernici
župe Kočerin sa svojim fratrima fra Petrom, fra Leonardom i
fra Antom podižu ovu crkvu u čast apostolskih prvaka sv. Petra
i Pavla. Na spomen 1300 obljetnice pokrštavanja Hrvata i
Kočerin - Kočerinska ploča 1000 obljetnice plemenite kraljice Jelene, graditeljice prvog
Gospina svetišta u Hrvata. Temelj postavio provincijal fra
Rufin Šilić 29. lipnja 1976. godine.»241
Ljuti Dolac
Stara crkva. Nad ulaznim vratima, jedne od starijih

brijeških crkava, ugrađena je ploča s franjevačkim grbom
i s natpisom: Crkvu.ovu.na poštenje s.Ane.pripomoćju
dobročinioca i svojom.sagradi O.Ivan Vasilhević. 1890.
240
ĐURO DANIČIĆ, Viestnik hrvatskog arheološkog društva. Zagreb,
1881.; DOMINIK MANDIĆ, Etnička povijest Bosne i Hercegovin,.Rim,
1967., str. 85.-96.; BONIFACIJE RUPČIĆ, Nadgrobni spomenik Vignja
Miloševića na Kočerinu. Kršni zavičaj br. 8./1975., str. 7.-13.; MARKO
Kočerin – uspomena trinaest stoljeća kršćanstva VEGO, Historija Brotnja. Čitluk, 1981., str. 144.-169.; TIHOMIR
u Hrvata GLAVAŠ, Širokobriješki stećci. Vitko br. 1./2002., str. 45.-49; MARINKA
ŠIMIĆ, Jezik i pismo Kočerinske ploče stećci. Vitko br. 4./2004., str. 5.-
12.
241
VINKO KRALJEVIĆ, Kočerin podigao spomenik vjernosti. Kršni
zavičaj br. 13./1998., str. 129.
148
Polog/Dobrič
Zaustavljanje tenkova. U povodu 7. obljetnice
zaustavljanja jugoslavenske vojske, postavljena je spomen-
ploča. U njoj su uklesani povijesni podaci: Ljeta Gospodnjeg
1991., dne 07. svibnja ovdje. U Pologu – složni i krajnje
odlučni, naoružani samo Božjom pomoću i tisućljetnom željom
za nezavisnošću – Hrvati Širokog Brijega i susjednih općina –
zaustaviše i srušiše osvajačke nakane velikosrpske tenkovske
Ljuti Dolac – ploča na pročelju crkve
armade. Općina Široki Brijeg, dne 07. svibnja 1998.
Dobrič/Polog – zaustavljanje tenkova
149
Rasno
Ivan Sopta. Na pučkoj školi u Rasnu 25. svibnja 1996.
svečano je otkrivena spomen-ploča hrvatskom književniku,
domoljubu i mučeniku Ivanu Sopti (Softi). Povod je bila 90.
obljetnica njegova rođenja. Organizator podizanja spomen-
ploče bila je Matica hrvatska ogranak Široki Brijeg. Ivan Sopta
bio je književnik iznimna socijalnog naboja, ali i snažnoga
hrvatskog i antikomunističkog opredjeljenja. Bio je zabranjen
Rasno – 90. obljetnica rođenja hrvatskog
književnika Ivana Sopte pisac u 45 godina vlasti komunističke Jugoslavije.242
Turčinovići
Janko Bubalo. U povodu devedesete obljetnice rođenja

hrvatskog književnika fra Janka Bubala na rodnoj kući je
2003. postavljena spomen-ploča. Postavljena je na poticaj i u
organizaciji ogranka Matice hrvatske Široki Brijeg.243
Turčinovska crkva. U povodu otvaranja crkve, ispred
ulaza, postavljena je spomen-ploča. Na mramornoj ploči,
između Gospina lika i franjevačkoga grba, stoji natpis:
Vjera, sloga i ruke Turčinovića, pod vodstvom samostana na
Turčinovići – spomen-ploča fra Janku Bubalu
Širokom Brijegu, podigoše ovaj dvor nebeski posvećen Gospi
od zdravlja.
242
IVAN DUGANDŽIĆ, Spomen-ploča Ivanu Softi. Kršni zavičaj br.
29./1996., str. 152.
243
MILA STANKOVIĆ, Otkrivena spomen ploča fra Bubalu. Večernji
list br. 14.236/2003., str. 10.; ŽELJKA ŠARAVANJA, Od broja do broja.
VITKO br. 3./2003.
150
Uzarići
Težaku. U jednoj nesavladanoj stijeni među preko trista
metara dugim podzidama, iznad redova vinove loze smjestio
se spomenik jednom težaku. Obična spomen-ploča na
neobičnu mjestu. Zahvalna djeca podigoše spomen-ploču ocu
– Stojanu Lovriću, na parceli zvanoj Potkuk gdje je boreći se
s tvrdim kamenom i ljutim kršem iskrčio blizu četiri dunuma
zemlje za vinograd.244
Široki Brijeg
Ploča nad samostanskim ulazom. Nad ulaznim vratima
samostana bila je ugrađena kamena ploča s natpisom: Turčinovići – spomen-ploča u znak
podizanja crkve
Ocipljeni od Bosne brez kruha i krova bogati samo nadom
u Boga ovi samostan sa crkvom iz temelja dne 23, srpnja
1846. Pod okriljem Uznesenja Gospina na nebo, franjevci
Hercegovine podigoše.
244
GOJKO JELIĆ, Spomenik težaku. Vrisak br.16. i 17./1991., str. 9.
Š. Brijeg – ploča nad

samostanskim ulazom
151
Natpis, koji je stajao iznad glavnih samostanskih vrata

godine 1947. partizanski komunisti su uništili.245
Spomen-ploča širokobriješkim mučenicima. Godine
1997., u svetištu na Širokom Brijegu, proslavljena je 52.
obljetnica mučeničke smrti 69 hercegovačkih franjevaca koje
su partizani 1945. godine nevine, okrutno bez suda mučili
i mučki ubili. Tom prigodom je provincijal fra Tomislav
Pervan na mjestu smaknuća dvanaestorice fratara i otkrio i
blagoslovio spomen-ploču s imenima 30 mučenika.246
Šematizam 1977., str. 78.

245
246
G. M., Uspomen širokobriješkim mučenicima. Naša ognjišta br.
237./1997., str. 20.
Š. Brijeg – spomen-ploča širokobriješkim

mučenicima
152
KIPOVI, SKULPTURE I SPOMEN-ZNACI
Britvica
Britvički križ. U starom groblju u Donjoj Britvici fra

Dinko Maslać pronašao je križ razbijen u dvadesetak komada.
On ih je brižno skupio i sastavio povijesni križ. Vjerojatno je
podignut na grobu popa glagoljaša. Križ je visine 70 cm, širina
krakova 41 cm, debljine 10 cm. S obje strane je ukrašen: ima
više reljefnih likova i okruženi su pleterom. Likovi i ukrasni
predmeti na križu su: narodni pleter, vaze cvijeća, ptica, znak
Noine korablje, golub, zvonici… Posebno je zanimljiv vrlo
vrijedan uokvireni tekst (njegovo pravilno i potpuno čitanje Britvica – bogato ukrašen križ
nije dovršeno). Kameni križ, danas se čuva u prostorijama
župne kuće u Izbičnu.247
Buhovo/Mokro/Rasno
Zavjetni križ. Polugrina. Na usponu zvanom Polugrina,
raskrižju cesta prema Rasnu i Buhovu nalazi se zavjetni
križ s raspećem. Križ visine 3, 4 metra betonske je izvedbe
s postoljem obloženim kamenom. Podignuo ga je Marko
Kraljević, iz Mokroga, godine 2000.248
Zavjetni križ na Polugrini
247
DINKO MASLAĆ, Ukrašeni križ u Donjoj Britvici. Kršni zavičaj br.
20./1988., str. 10.-11.; VLATKO KOZINA, Izbično – jubilarni ukrasi župe
svečarice. Sveta baština br. 7./1987. str. 11.
248
GOJKO BARBARIĆ, Buhovo. Naša ognjišta br. 299./2003., str 14. i
15.
153
Crnač
Spomen križ. Bandurica. U blizini kapelice sv. Ante,
na Dabilu, mjestu zvanom Bandurica, na vrhu brda, nalazi se
veliki metalni križ. Križ je podignut godine 2000., prigodom
obnove kapelice.
Dubrava
Crnač – spomen-križ na Bandurici Križ. Godine 1925. izgrađen je kameni križ u koji
su zazidane moći protiv grada i drugih nepogoda a koje je
darovao Alojz Mišić, tadašnji mostarski biskup. Klesarske
radove izveo je Jozo Kraljević-Karačušić, križ je blagoslovio
i prvu misu govorio fra Stanko Kraljević. Mještani Dubrave
godine 1992. obnovili su križ i uredili njegov okoliš. Kameni
križ visine 1,06 i širine 0,78 metara podignut je na kamenom
postolju visine 1,34 metra.249
249
R. V. Dubrava- akcija vrijedna pažnje. Vrisak br. 18./1991., str. 5.
Privalj/Čerigaj – zavjetni križ u Dubravi
154
Dužice
Spomen-križ. Na ulazu u crkveno dvorište nalazi se
zavjetni križ s raspećem. Križ visine 3,7 metara kamene je
izvedbe s betonskim postoljem. Podigla je obitelj Blage i
Anđe Čolak, iz Dužica, godine 2003.
Kočerin
Baklja krštenja. U slikovitom predvorju kočerinske Dužice – zavjetni križ
spomen-crkve skladno se uklopila znakovita Baklja krštenja
– umjetnički sažetak hrvatske i hercegovačke kršćanske
prošlosti i sadašnjosti. Baklja krštenja, djelo je akademskog
kipara Ante Starčevića. Odljevak u bronci, postavljen je u
mjesecu svibnju 1983. godine. Umjetnik je na njoj prikazao
puk Herceg zemlje, snažne ljude, majku s djetetom, svećenika
i redovnika, sv. Franje Asiškog kako krštava, vlast crkvenu s
biskupom i svjetovnu u knezu.250
Spomen križ. Na nekropoli stećaka Lipovci, na mjestu,
vjerojatno, uništenoga križa, podignut je godine 2004.
spomen-križ. Križ visine 1,9 m, širine 1,35 m i debljine 0,2
m, kamene je izvedbe a rad je Grge Mikulića. Spomen križ
je podignut povodom 600-te obljetnice Kočerinske ploče i
prvoga spomena imena Kočerin.
Kočerin – Baklja krštenja
250
JAKOV BUBALO, Župa Kočerin. Naša ognjišta br. 31./1985., str. 10.;
ILIJA DRMIĆ, Putopisna darovnica. Mostar, 1998., str. 35.
155
Ljubotići
Kameni križ. Uz cestu koja vodi iz Ljubotića prema

Crnim Lokvama, na mjestu prapovijesne gomile, u novije
vrijeme (zavjet Bože Matijevića), podignut je spomenik.
Grob nadvisuje kameni križ, a u podnožju uklesan je srcolik
križ. Prema pučkoj predaji, za vrijeme turske vladavine, tu su
izginuli katolički svatovi.
Ljubotići – križ s kamenim srcem

Ljuti Dolac
Zavjetni križ. Kraj glavne ceste kroz Ljuti Dolac, križ
je podigao Markan Kožul, otac pokojnoga Vice Kožula,
s jasnom porukom: U tebe se uzdam Gospodine. Križ je
betonske izvedbe.
Mokro – križ na Gradini
156
Mokro
Spomen-križ i križne postaje. Mokrani su na vrhu
brežuljka, zvanog Gradina, godine 2001. podigli metalni križ
u spomen na isto toliko godina od Kristova rođenja, visok
11,5 metrara. Križne postaje označene metalnim križevima
ljudske veličine postavljene su 2002. godine. Naredne 2003.
postavljeni su prigodni brončani reljefi te natpisi na kamenu
uza svaku postaju. Prva postaja križnoga puta je na otkopanim
temeljima ranokršćanske crkve iz 5. ili 6. stoljeća u podnožju Mokro – detalj Križnih postaja
Gradine. Veliki križ na vrhu je osvijetljen te je izdaleka vidljiv.

251
Privalj
Gospin kip. U crkvenom dvorištu, u nekropoli stećaka,
godine 1988., postavljen je Gospin kip. Kip betonske izvedbe,
visine 1,1 m, inače je vlasništvo nekog Volksdeutschera,
dovezen iz Đakova.
Provo Privalj – Gospin kip
Pastiri. Kraj ceste Š. Brijeg-Mostar, u blizini nekropole

stećaka, prigodom podizanja gospodarske farme Lijanovići,
Florijan Mićković, akademski kipar iz Mostara, u kamenu je
izradio kamenu skulpturu pastira sa stadom.
NIKOLA SLIŠKOVIĆ, Križni put na Gradini iznad Mokroga. Kršni

251
zavičaj br. 36./2003., str. 234. Nažalost, prigodom podizanja križa, Provo - Pastir
devastiran je dio srednjovjekovnoga grada.
157
Rasno
Ivan Sopta, kip. U dvorištu obnovljene pučke škole,
godine 2001., u prigodi njezine stote obljetnice, postavljen
je kip hrvatskog književnika Ivana Sopte. Odljevak kipa u
bronci, naravne visine, rad je akademskoga kipara Stjepana
Skoke, a radove je vodio Ivan Dugandžić.252
Zavjetni spomenik. U blizini Krgače, iza Drugoga
svjetskog rata, Andrija Skoko, u znak zahvalnosti sv. Anti,
Rasno – kip književniku Ivanu Sopti podigao je kameni spomenik.
Široki Brijeg
Fra Didak Buntić. Na blagdan Velike Gospe 15.
kolovoza 1998. blagoslovljen je kip fra Didaka Buntića,
odljevak u bronci (visine 4,53 m), rad akademskog kipara
Krune Bošnjaka. Spomenik je postavljen na Nasipu. Pogled
na spomenik u čovjeku budi ponos. Čini se da je njegov tvorac
umjetnik Kruno Bošnjak potpuno shvatio što je fra Didak bio
u Hercegovini: hranitelj i branitelj, učitelj i vođa.253
Kraljica Jelena, poprsje. U sklopu proslave velikog
jubileja tisućutristote obljetnice pokrštenja Hrvata i pripreme
za prijelaz u treće tisućljeće kršćanstva, Crkva u Hrvata
posvetila je godinu 1976. uspomeni kraljice Jelene. Poprsje
kraljice Jelene za tu prigodu izradio je kipar Ivan Mirković a
Rasno – zavjetni spomenik pozirala mu je rođena Širokobriježanka Maja Galić.
252
BLANKA KRALJEVIĆ, Stota obljetnica škole na Rasnu. Kršni
zavičaj br. 34./2001., str. 133.-138.
253
VIŠNJA SPAJIĆ, Gospojina. Kršni zavičaj br. 31./1998., str. 213.
158
Odljevak poprsja u bronci, visine 62,5 cm, postavljen

je u predulazu u Franjevačku galeriju Široki Brijeg 25. srpnja
1990. Galeriji ga je darovala gđa Galić.254
Spomenik u čast 50. obljetnice Hercegovačke
provincije. Prigodom pedesete godišnjice zasnivanja
Franjevačke redodržave u Hercegovini u predvorju samostana
u Širokom Brijegu podignut je spomenik. Kipar Franjo Radić
iz Korčule učinio je nacrt na zamolbu predsjednika odbora za
obilježavanje obljetnice gosp. Nedjeljka Radičića. Š. Brijeg – poprsje kraljice Jelene
254
VENDELIN KARAČIĆ, Ulica kraljice Jelene. Vrisak br. 30./1992.,
str. 7. Prvo poprsje postavljeno je u Solinu, drugo u Vatikanu a treće u Š.
Brijegu.
Š. Brijeg – spomenik fra Didaku Buntiću
159
Spomenik izgleda poput male piramide, na povišem

stalku, stalak leži na nekoliko stuba; spomenik bez donjih
stuba visok je 3 m, a na stalku podno piramide s pročelja stoji
sljedeći natpis:
D. O. M.
1846. 23/7. – 1896. 23/7.
Hercegovački Franjevci sa svojim pukom da se oduže.
Častnoj uspomeni otaca koji zasnovaše Hercegovačku
redodržavu
Fra Rafo Barišić. Nikola Kordić. Angjeo Kraljević.
Ilija Vidošević. Miho Slišković. Ante Ćutura. Augustin
Marijić. Ilija Skoko. Plilip Aničić. Paško Kvesić. Mate Ćorić.
Široki Brijeg – Detalj spomenika Hercegovačke Ovaj spomenik vječne hrabrosti Podigoše. Prigodom
provincije
Pedesete godišnjice zasnivanja Franjevačke redodržave u
Hercegovini.
Spomenik je izradio od bijeloga kamena s Bune gosp.
Vicko Štambuk iz Mostara. Pročelna ploča s natpisom jest
od tvrdoga korčulanca. Prigodom dopremanja spomenika
na Široki Brijeg, javile su se poteškoće, jer cesta iz Mostara
dopirala je samo do vrha Mostarskog blata. Stoga su pojedine
komade, morali ljudi uz pomoć podpornja na sebi nositi.
Svečanost proslave 50. obljetnice obilježena je svečano
u Mostaru i Širokom Brijegu, a za to doba program je bio
veličastven. Spomenik pedesete obljetnice Samostana iz
1896. obnovljen je godine 1996. i premješten iz unutrašnjosti
parka prema stazi.255
Š. Brijeg – spomenik Franji Tuđmanu
255
GLAVAŠ, Spomenica, str. 177.; ŽARKO ILIĆ, Stoljeće i po
hercegovačke crkve. Kršni zavičaj br. 29./1996., str. 70.; B. PANDŽIĆ,
Hercegovački franjevci. Mostar-Zagreb, 2001., str. 143.
160
Š. Brijeg – spomenik osnivačima Hercegovačke

Franjo Tuđman. Ispred zgrade općine Široki Brijeg, franjevačke provincije (podignut 1896.,
u povodu četvrte obljetnice smrti, godine 2003. podignut je obnovljen 1996.)
spomenik prvome hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu,

rad akademskog kipara Kažimira Hraste iz Splita. Taj je
spomenik izrađen u bronci, a visok je 3,2 metra i resi središnji
dio grada. Umjetnik zanimanje promatrača želi usmjeriti prema
unutra, odnosno da snaga duha vlada vanjskim doživljajem.
Naizgled opušten položaj tijela sa sklopljenim rukama, uz
lagano uzdignut položaj glave odaje snažnu ličnost. Portret je
u cjelini reduciran i samo je naglašen značaj očiju; u njegovu
pogledu sažeto je duhovno stanje spomenika.256
256
FRANO VUKOJA, Tuđman hrvatski Mojsije. Večernji list br.
14.412/2003., str. 2 i 3; AGNEZA SZABO, Široki Brijeg, Naša ognjišta
br. 308./2004., str. 28.
161
Hrvatski grb. Na brdu iznad Japlanice, ispod Gradine,

obojen na prirodnim kamenim pločama, podignut je veliki
hrvatski grb. Grb veličine 20 x 16 metara, Širokobriježani su
podigli u znak rušenja komunističkoga režima. Spomenik je
ugledao svjetlo dana uoči Hodočašća mladeži 25. 7. 1990.
godine.
Reljef sv. Franje. Nad ulazom u Franjevačku galeriju
nalazi se veliki brončani reljef Ivana Meštrovića iz 1942.
(Rim) stigmatizacija sv. Franje. Originalni Meštrović
monumentalno priča i mnoge stigme i nedaće mjesta na kojem
se danas nalazi. Fra Jozo Pejić i fra Nikola Radić prebacili su
Š. Brijeg – kip sv. Franje

gips iz Vatikana 1984. godine. Brončani reljef, podignut je
prvo u Dobri (Split), zatim u Širokom Brijegu te Zaostrogu
– i original i gips. 257
257
ANTE MARIĆ, Riznica povijesnog uma. Vrisak br. 1./1990., str. 11.
Š. Brijeg – Ivan Meštrović: stigmatizacija sv.

Franje, bronca, 460 x 231 cm
162
Kip sv. Franje. U dvorištu do crkve i samostana nalazi se

kip sv. Franje, podignut 1982. godine. Iz ruku toga otmjenoga
Franjina spomenika teku vodoskoci svježe vode. Odljevak
kipa u bronci, visine 3 metra, rad je akadamske kiparice Nine
Sedlar. Spomenik podignut u znak zahvalnosti, dar je rodnom
kraju od Rajka i Margite Lončar, nastanjenih u Kaliforniji. 258
Gospin kip. Godine 1993. u klaustru Samostana podignut
je Gospin kip. Kip je kameni, visine 1,3 m, a postavljen je za
vrijeme gvardijanstva fra Joze Zovke.
Spomen križ. Na ulazu u groblje Bili Brig (Pecara),
podignut je kameni križ visine 3,2 metra.
Š. Brijeg – Spomen križ (Bili Brig)

258
N.N. Spomenik sv. Franji. Sveta baština br. 26./1985., str. 13. Kip je
zavjet - jer je pri nesreći na radu u Kaliforniji ostao živ.
Š. Brijeg – Gospin kip u samostanskom klaustru
163
Turčinovići
Gospin kip. U crkvenom dvorištu, godine 1983.,
postavljen je Gospin kip, dar fra Smiljana Kožula i fra Janka
Bubala. Kip, poliester, visine 1,8 m rad je nepoznata kipara i
nije neke velike umjetničke vrijednosti.
Spomen križ. Na vrhu brežuljka, iznad škole, na mjestu
grobne gomile, godine 1975. podignut je betonski križ.
Do Drugoga svjetskoga rata tu je bio drveni križ kojega su
partizani uništili.
Uzarići
Turčinovići – Gospin kip Gospin kip. U crkvenom dvorištu, godine 1998.,
postavljen je kip sv. Ante zaštitnika uzarićke crkve. Kip
u kamenu, visine 1,8 m, rad je talijanskog kipara A.
Menghinija.
Turčinovići – Spomen križ
164
Križne postaje. Preko Krtina, godine 1999. postavljeno

je četrnaest postaja s dubovim križevima razmještenih na putu
dugom 7.200 m, pod vodstvom fra Vitomira Muse. Kasnije,
na tim mjestima, duž ceste, koja vodi od crkve u Uzarićima
do crkve na Š. Brijegu, raspoređene su postaje Križnoga puta,
riješene kao kapelice. Unutar kamenog svoda visine 2,1 m i
širine 1,4 m smješten je prikaz Križnoga puta - slikovni prikaz
na keramici dimenzija 0,6 x 0,8 metara. Okoliš svakog od 14
stajališta, lijepo je uređen sa zasađenim maslinama i drugim
ukrasnim biljem. Svaka od postaje Križnoga puta podignuta
je darom obiteljskih zajednica.
U središtu sela, osim postaja Križnoga puta, podignuto
Uzarići – kip sv. Ante
je spomen-obilježje sv. Anti. Slikovni prikaz, također, izrađen
je na keramičkim pločama, uokviren u kameni svod.
Uzarići – Križne postaje
165
Š. Brijeg – pogled na hrvatski grb
SPOMENICI ŽRTVAMA RATA
U hrvatskoj povijesti i kulturi grad Široki Brijeg jedan je od znakova narodnih

patnjậ i stradanja za višestoljetnoga tursko-osmanlijskoga zaposjednuća i u doba
jugokomunističke vlasti u 1945. godini i odmah nakon 1945. godine. Spomenimo
samo da su partizani pri koncu Drugoga svjetskoga rata (1945.) ubili trideset
širokobrijeških franjevaca, a 1947. spaljene su sve matične knjige župe, koje su vodili
franjevci i tako su bili promicatelji kulture i prosvjete u narodu. Općina Š. Brijeg
imala je oko 2.170 žrtava u Drugome svjetskom ratu i poraću i 79 u Domovinskom
ratu.
Buđenje demokracije 1990. pokazalo je da hrvatski narod nije zaboravio
svoje pokojnike koji su izginuli koncem Drugoga svjetskog rata i nakon njega. Zbog
neprijateljske politike za većinu tih pokojnika nije se smjelo javno moliti, a mnogima
se ne zna ni za grobove. Prvi spomenik žrtvama Drugoga svjetskog rata i poraća,
podignut je godine 1991. u Rasnu. Danas je to najstariji spomenik u Herceg-Bosni.
Kasnije, podignuti su i drugi spomenici po širokobriješkim selima i župama. I to:
Dužice (1991.), Jare (1996.), Turčinovići (1997.), Izbično (1998.), Britvica (1998.),
Buhovo (1999.), Ljuti Dolac (1999.), Š. Brijeg (2000.), Gradac (2001.), G. Draga
(2003.) i Dobrkovići (2003.). Nema kuće ni obitelji u Širokom Brijegu koja ne vidi
na tim spomenicima (ispisanim pločama poginulih) nekoga od svojih najdražih. Svi
oni, čija imena čitamo i gledamo na tim spomenicima, žrtvovali su svoj život iz
ljubavi prema Bogu i bližnjemu i iz ljubavi prema domovini Hrvatskoj.
Smještaj spomenika, obično je, u području crkve, što ima duboko simboličko
opravdanje. Žrtva života doista pripada sakralnom prostoru. Svi spomenici izgrađeni
su po nacrtu domaćih, širokobrijeških autora. Njihove zamisli i oblikovanje vrlo su
jednostavni. Događaji forme svedeni su na (geometrijski) minimum, ali je razrada
simboličnoga polja iznimno bogata.
167
Buhovo
Povodom tridesete obljetnice župe podignut je
spomenik svima iz Buhova koji su žrtvovali svoje živote za
dostojanstvo hrvatskog naroda. A takvih je 66 iz Drugoga
svjetskog rata i poraća i dva iz Domovinskog rata.
Središnji znak na spomeniku je slovo V kao pobjedno
znamenje (Victoria, latinski, pobjeda). U njemu je ugrađen
uobičajeni hrvatski grb, ali mu je gornji desni dio u
zemljopisnim granicama Bosne i Hercegovine isječen. Time
je označena rana, koja je našoj Domovini nastala turskim
osvajanjem i djelomičnim oslobađanjem, što ga je započela
tuđinska sila 1699. i 1945.
Buhovo – spomenik hrvatskim braniteljima
168
Vanjska strana grba obrubljena je znamenom vojske u

kojoj su se poginuli borili. Ispod spomenutog znaka nalazi
se križ kao znamen pradjedovske vjere hrvatskih junaka. Na
desnoj strani je Starčevićeva poruka: Hrvatu nijedna žrtva
nije teška. Svaka žrtva je sveta. Tu je i molitva fra Lucijana
Kordića: Pospite nas cvijećem! Molite za nas! Umrli smo za
pravdu i slobodu!
U sredini je abecedni popis poginulih branitelja.
Znakovit spomenik je zamislio dipl. ing. Ivan Topić iz Buhova, Britvica – spomenik hrvatskim mučenicima
dovršen je početkom kolovoza 1999. 259
Britvica
Mještani Donje Britvice, župa Izbično, u središtu
naselja, ispod zvonika, podigli su spomenik žrtvama Drugoga
svjetskog rata (17) i Domovinskog rata (4). Spomenik, na
kojemu je ispisano 21 ime, idejno je osmislio fra Vendelin
Karačić. Četiri ploče koje nisu u ravnini povezuju središnji,
nevelik križ. Polja simboliziraju hrvatski grb, a s lijeve strane
iscrtana pletenica simbolizira trajanje. Spomenikom su se
godine 1998. Britvičani na najljepši način odužili žrtvama
dvaju ratova.260
259
Ž. ILIĆ, Spomenik braniteljima u Buhovu. Kršni zavičaj br. 32./1999.,
str. 226.-227.
260
JOZO PAVKOVIĆ, U Izbičnu i Britvici spomenici poginulim za vjeru i
dom. Kršni zavičaj br. 31./1998., str. 194.
169
Dobrkovići
Ispred crkve i groblja, na velikom parkiralištu, godine
2003., podignut je spomenik žrtvama Drugoga svjetskog
i Domovinskog rata. Nacrt spomen-obilježja napravio je
Zvonimir Perko iz Dobrkovića, a simbolizira znamenku
broja 3, Sveto Trojstvo. Spomenik, spomen domovinske
zahvalnosti, na mramornim pločama sadrži uklesana 44
imena žrtava Drugoga svjetskog rata i tri žrtve Domovinskog
Dobrkovići – spomen-obilježje
rata. Spomenik u obliku 3 (Trojstvo) obložen je kamenim
pločama i dominira lijepo uređenim i obilježenim prostorom
za parkiranje.
Dužice
Na blagdan sv. Ivana Krstitelja 24. lipnja 1991.,
zaštitnika ovoga sela, otkriven je spomenik hrvatskim
žrtvama, što dadoše svoje živote za svoj narod i Domovinu u
Drugome svjetskom ratu i poraću.
Spomenik na Dužicama podignut je u dvorištu između
crkve i groblja. Tvorac spomen-znaka je ing. građ. Slavko
Dužice – spomenik žrtvama Drugoga sv. rata Kvesić. Spomenik predočuje Križni put sa slomljenim a
ipak uspravnim rukama. Ispod spomen–ploče s imenima
osamdesetšest (86) postradalih stoji ploča na kojoj je uklesana
golubica s maslinovom grančicom koja nosi u kljunu i
ovaj natpis: Njihova jedina krivica je bila vjernost Bogu i
hrvatskom narodu.261
261
170
Grabova Draga
Godine 2003. završilo se s izgradnjom spomenika
za sve poginule hrvatske vojnike i civile, poginule tijekom
Drugoga svjetskog rata i u poraću, te za trojicu fratara koji
su ubijeni na prostoru od Dobriča prema Grabovoj Dragi.
Spomenik je podignut na vjetrometini i brisanom prostoru
koji dominira cijelim prostorom. Nacrt za spomenik izradio
je fra Vendelin Karačić, a klesarske radove izveo je Draženko
Karačić. Spomenik kao da leži na gomili (humka) i otvorenih
ruku (kamene ploče s imenima pobijenih) uzdiže križ, koji
simboliziraju uzlet u vječnost. 262
FR, U Grabovoj Dragi otpočela izgradnja spomenika. Framost br.

262
34./2003., str. 23.; FR, Blagoslovljeno spomen obilježje. Framost br.

35./2003., str. 27.
Grabova Draga – spomenik žrtvama rata
171
Gradac
Spomenik svim poginulim u Drugome svjetskom i
Domovinskom ratu u Donjem Gracu podignut je godine 2001.
Spomenik je sagrađen u središtu sela prema nacrtu ing. Ivana
Topića. Na njemu su uklesana imena 44 gradačka mučenika,
a samo pet prezimena: Čuljak, Ćorić, Knezović, Lončar
i Zlomislić. Spomen-obilježje sastoji se od pravokutnog
postolja (simbolizira grobnicu), koje je u osnovici široko 2,4
m, a visoko 1 m, križ je visok 4,2 m i širok 2,4 m. Dakle,
ukupna visina spomenika iznosi 5,2 metra.
Iz otvorenoga križa, ruke kamene uperene nebu i kao
da se mole Bogu za pokoj mrtvima žudeći slobodu i mir svom
hrvatskom narodu. U svom okrilju, kao i tijekom proteklih
stoljeća čuvaju ustrajno i nepokolobljivo Križ Gospodnji i
grb Herceg-Bosne. Glavni izvođač radova bio je Ivan Topić,
kameni zid radio je Vlado Lončar, a investitori Marko, Buco
i Stiven Lončar.263
MARKO KNEZOVIĆ, Iz svake je kuće netko pao za Hrvatsku.

263
Večernji list br. 13635/2001., str. 13.
Gradac – spomenik u D. Gracu
172
Izbično
Nisam mrtav, samo sam zemlju zagrlio. Taj stih fra

Vendelin Karačić odabrao je za natpis na spomeniku koji
su Izbičani podignuli za 68 žrtava Drugoga svjetskog rata
(Izbično 34, Solde 6, Gornja Britvica 24 i Tribošić 4) i 11 žrtava
Domovinskog rata. Izbički spomenik jedan je od rijetkih gdje
su imena ispisana s obje strane – i one što gleda prema crkvi
i prema glavnom prilazu. Iz kružnog temelja izrasta okomica
Izbično – spomenik poginulim za vjeru i dom
jednog stupa i dvaju kamenih krila, koji simboliziraju uzlet
u vječnost. Među njima je uglavljen hrvatski pleter s grbom,
a iznad toga sedam križeva, koji kao cjelina podsjećaju na
trn (simbol Isusove patnje). S druge strane je sidro (simbol
nade). Ispisana je poruka: Bog mi je jakost – on štit je moj,
a s druge strane stoji: Spomen ratnim žrtvama poginulim za
vjeru i dom. Tu je i golub mira u pobjedničkom znaku «V».
Iznad njih je suncem obasjan križ. Središnji stup je u sivom
granitu. Drugi dijelovi spomenika su od crvenoga afričkog
kamena.264
Jare
Jarani su se htjeli odužiti svojim sumještanima koji

su poginuli za Domovinu pa su im godine 1996. podignuli
veoma lijep spomenik. Tu su tri mramorna stupa, nedovršena
kao i životi onih čija su imena ispisana na tim stupovima. Na
mramornim stupovima ispisana su imena 115 poginulih u
Drugome svjetskom ratu, a na bijeloj kamenoj ploči 14 žrtava
Domovinskoga rata. Jare – spomenik hrvatskim braniteljima
JOZO PAVKOVIĆ, U Izbičnu i Britvici spomenici poginulim za vjeru i

264
dom. Kršni zavičaj br. 31./1998., str. 194.
173
Na spomeniku, osim imena poginulih, ispisane su i ove

riječi: Ljubav posvjedočena žrtvom života za vjeru i Domovinu
vječni je život u Gospodina. Iz postolja dimenzija 2,6 x 1,40
m izdiže se kameni križ visine 2,35 metara. Spomenik, u
župnom dvorištu, ispred crkve, napravljen je po nacrtu ing.
Vlade Lasića. 265
Ljuti Dolac
Ljuti Dolac – ljutodočki spomenik žrtvama rata
U dvorištu četverorazredne škole podignut je lijep
spomenik hrvatskim vitezovima iz Domovinskog rata i svim
poginulim i nestalim u Drugome svjetskom ratu i nakon
njega. Spomenik se sastoji od 15 kamenih granitnih ploča,
naslaganih jedna na drugu, a na svakoj je ploči fotografija,
ime i prezime bojovnika. Kraj ovoga spomenika nalazi se
i mramorni stup, na kojemu su na sve četiri strane ispisana
imena 166 poginulih u Drugomu svjetskom ratu. Na dnu
spomenika palim vitezovima piše: Vi ste svoj život dali da mi
živimo, koji će podsjećati buduća pokoljenja da sloboda nije
došla bez žrtava. Spomenik je napravljen po nacrtu arhitekta
Privalj – spomen obilježje hrvatskim vojnicima Marija Salavarde, a podignut je 1998. godine. Svu brigu oko
izgradnje vodio je Mladen Mišić.266
265
ILIJA DRMIĆ, U čast svih svetih i svih jarskih žrtava. Crkva na
kamenu br. 12./1996., str. 6.
266
STANKO PAVLOVIĆ, Ljutodočki spomenik ratnim žrtvama. Kršni
zavičaj br. 31./1998., str. 209.; GOJKO BARBARIĆ, Ljuti Dolac-župa na
rubu Mostarskog Blata. Naša ogništa br. 9./2001., str. 12.
174
Privalj
Kraj ceste, u blizini mosta, hrvatskim vojnicima,
godine 2001. podignuto je spomen-obilježje u obliku stećka.
Spomenik je podignut na mjestu, gdje su godine 1944.
šestorica pripadnika 7. satnije II bojne PSUV-Makarska,
poginula i pokopana.
Rasno Rasno – spomenik žrtvama Drugoga sv. rata

i poraća (prvi spomen-znak u Herceg-Bosni,
U Rasnu 7. travnja 1991. godine podignut je spomenik podignut 1991. god.)
svim žrtvama Drugoga svjetskog rata i poraća. Vrijedno je

istaknuti da je to prvo spomen-obilježje hrvatskim žrtvama
Drugoga svjetskog rata i poraća podignut u Herceg-Bosni.
Spomenik je podignut na istaknutom mjestu u blizini groblja,
između župne crkve i škole, po nacrtu arhitekta Ivana Spajića.
Spomen-obilježje ima simbol nedovršenih ljudskih života. To
na spomeniku zorno pokazuju kameni stupovi. Na spomen-
ploči ucrtano je devedeset imena, 90 rašanjskih žrtava. Ispod
spomen-ploče s imenima postradalih stoji ploča s natpisom:
Braći Rašnjacima koji su svoje živote stavili na oltar hrvatske
Domovine naša neizmjerna zahvalnost. 267
267
DUGANDŽIĆ/SOPTA, Župa Rasno, str. 70.-71.
175
Turčinovići
U crkvenom dvorištu, ispred crkve, na onom mjestu

gdje je najstariji znak ovoga kraja-prapovijesne gomile, godine
1997. podignut je spomenik žrtvama Drugoga svjetskog i
Domovinskog rata. Plan spomen-obilježja izradio je Slavko
Kvesić iz Dužica. Na dvije ploče od crnog mramora uklesana
su imena poginulih (68 žrtava Drugoga svjetskog rata i 2
Domovinskog rata), a iznad njih, u središnjoj ploči (stupu)
Turčinovići - spomenik ispred crkve
ugrađen je hrvatski grb i znak križa (visine 2,7 m).
Trn
Nadgrobni spomenik. Godine 1972., na grobovima
petero mladih Sliškovića-Kuljića, u groblju na Trnu podno
Širokog Brijega podignut je nadgrobni spomenik. I to tada
krišom. S jedne strane spomenika ubilježena su njihova imena
s osnovnim podatcima, a s druge strane postavljen je križ s
raspelom. Oko križa je urezan pleter, a rub je oznakovljen
nerascvalim i polomljenim ružama. Udbaši su na Kuljića Brigu
počinili nazapamćen zločin 23. svibnja 1946., punu godinu
Trn – spomenik nevinim žrtvama (Sliškovića-
Kuljića) dana nakon završetka Drugoga svjetskog rata. Pomoreni,
mučeničkom smrću, Sliškovići-Kuljići bili su zapravo više
djeca nego odrasla mladost. Jer, dvoje ih je bilo u dobi ispod
sedamnaest godina, a troje su bili u dobi ispod dvadeset
godina. Za opravdanje toga gnusnog zločina izmišljeno je da
su te nevine mladenačke žrtve održavale potajne prisne veze s
ondašnjim škriparima.268
268
JAKOV BUBALO, Vrijeme kad su zlodusi ubijali Anđele. Naša
ognjišta br. 232./1996., str. 15.
176
Široki Brijeg
Spomen križ. Spomenik svim poginulim u Drugome

svjetskom i Domovinskom ratu u općini Široki Brijeg podignut
je godine 2000. Veličanstven kameni križ nalazi se u središtu
grada, na širokobriješkom trgu, a rad je domaćega umjetnika
Anđelka Mikulića. U kamenu je umjetnik uklesao (tekst fra
Ante Marića): Krv sveta hrvatskih sinova Širokog Brijega (na
horizontali križa). Krikom stoljeća k nebu slobodu Hrvatskoj
Š. Brijeg - kameni cvijet
vapi (na vertikali križa). Sjecište je slova S. Tu je i hrvatski
troplet i grb Herceg-Bosne, dva sveta hrvatska znaka s kojim
se dičimo i ponosimo, jer oni obilježavaju naše korijene i naše
ime kroz povijest, sadašnjost i budućnost. Kameni križ težak
oko 22 tone, visine je 5 metara a širok je 3 metra.269
Kameni cvijet. Prema nacrtnom rješenju N. Njirice i
M. Pece, godine 1985. uređeno je spomen-obilježje žrtvama
Drugoga svj. rata. Spomenik je rađen u obliku presječenog
cvijeta na bijelom postolju, koji je predočavao znamen
stradanja mladeži u Drugome svjetskom ratu.270
Križarska grobnica. Odmah do ulaznih vrata groblja
Bili Brig na Pecari, godine 1998. s planine Čvrsnice preneseni
su zemni ostatci gerilskoga križarskog zapovjednika Bože
Mandića sa skupinom gerilaca koji su poubijani na Čvrsnici
1947. godine. Na grobnici se nalazi spomen s imenima
pokopanih, te natpis: Neka je vječna hvala i slava hrvatskim
Š. Brijeg – križarski nadgrobni spomenik u
vitezovima koji su umirali za slobodu hrvatskog naroda u groblju Bili Brig
svojoj Domovini!
269
ILIJA DRMIĆ, Veliki križ na Širokom Brijegu. Crkva na kamenu
br. 234/.2000., str. 5.; MIRO BOŠNJAK, Široki Brijeg. Branimir br.
48./1999. ,str. 16.-17.
270
KARLO ROTIM, Široki Brijeg, str. 443.
177
Š. Brijeg – veliki križ u središtu grada
GRADITELJSKA BAŠTINA
BAŠTINA – to je krv koja daje

život naraštajima.
180
Graditeljska baština
GRADITELJSKA BAŠTINA
Nesigurnost i siromaštvo turskog doba privikli su čovjeka našeg podneblja

na zavidnu skromnost u zahtjevima za stambenim prostoroma. Važno je imati bilo
kakav dom nad glavom. Ekonomski je puk bio skromnih mogućnosti, vremena su
bila najčešće ratna, a i u vrijeme mira nije nikad bio siguran u trajnost svog boravka
na određenom mjestu. Puk, povijesni izvori potvrđuju, to tumači i činjenicom što
gradnju solidnijih zdanja nisu dopuštali age i begovi, jer rajetin (katolik), koji
posjeduje kuću zidanu u malter, postaje nepremjestiv. Dakle, i Široki Brijeg nije
imao sreće da ga mimoiđe najezda Turaka, te prema gustoći spomenika graditeljstva,
siromašno je spomeničko područje u Herceg-Bosni.
I nakon turskog vremena, naš čovjek ostaje skroman i ne pokazuje veće
zanimanje za gradnju većih stambenih i obiteljskih prostora, ali podiže zgrade
za društveno dobro (crkve, škole, i dr.). Dugi niz desetljeća, u nekim selima sve
do Drugoga sv. rata, kuće su bile veoma skromne. Riječ je najčešće o slamarici,
jednosobnoj građevini dimenzija 6 x 4 m, koja je mnogima bila jedino zdanje. Kuća
je u starini zidana uglavnom u suhozidu, a u novije vrijeme odreda u malteru.
I nakon Drugoga svjetskoga rata i dolaska jugokomunista, Široki Brijeg nakon
što mu je ljudstvo masakrirano, trpio je svoj daljnji sacco. Vandalizme barbara i
uništavanje svoje kulture. O svemu imamo vrlo malo dokaza. Tek nekoliko godina
poslije imamo dokaze o nacionalizaciji, a oduzeto je i uništeno toliko toga. Narodnoga
i širokobriješkoga: Gimnazija, Konvikt, Dućan, Riznica, Knjižnica, Hidrocentrala,
Hotel…
Što danas imamo originalno na Širokom Brijegu, a da ide u godinu njegova
nastanka? Vjerujem tek nekoliko zgrada, obiteljskih kuća a da nisu doživljavala
preuređenja. A i pomisliti da smo nekim stvarima i sami krivi, bilo bi nepravedno.
Mogli bismo to usporediti i s nestankom naših narodnih običaja, narodne nošnje,
dragih starih predmeta našeg pokućstva, hercegovačkih zanata. Narod je jedva čekao
da strese klašnjave šarvale i modrine, da zaboravi opanke, i pri tome mu nije padalo
na pamet da ih sačuva kao povijesni suvenir. I s druge strane, često je, prečesto
nažalost, bilo takvo vrijeme da se nije moglo razmišljati ni o novom građenju, ni o
sačuvanju starog, jer su životi bili u pitanju. Nastojalo se spasiti goli život.
181
Mogućnost bijega u prošlost, u neko vrijeme bez civilizacijskih tegoba,

omogućit će širokobriješko brdsko etno-selo, u slikovitu zdanju jedinstavnih kamenih
kuća, u kojima je očuvan seoski ambijent s početka 20. stoljeća.
182
Dobrič
Kameni most. Ispod izvora Žvatić, u polju, nalaze se
ostaci dvolučnoga kamenog mostića. Ukupna duljina mostića
iznosi 7,5 m, širine 3 m a visine je 1,6 m. Kameni most na
potoku Žvatić, nastao je najvjerojatnije u prvim desetljećima
tursko-osmanlijske vlasti, iako je u narodu sačuvana predaja
da su ga gradili Rimljani. U blizini lokaliteta pronađeni ostatci
keramike i keramičkog posuđa.
Dobrič – kameni mostić ispod Žvatića
Gradac
Župska kuća - prvi hercegovački novicijat. Prva mala
župska kuća, na južnoj strani brda Bile, podignuta je 1797.
godine. Tu je tadašnji župnik fra Nikola Ilić napravio kuću
na zemljištu, koje je morao kupiti od nekoga bega Bakama
(samo su Turci i poturice za vrijeme turske vladavine mogli
biti vlasnici zemlje). Prva župna kuća u Mostarskom Gracu
bila je i prvo mjesto franjevačkog novicijata u Hercegovini.
Posljednjih godina (2000.-2003.) franjevci su uz pomoć
mještana, njihovih odseljenika i ostalih dobrotvora obnovili
nekadašnju novicijatsku (i župsku) kuću u Mostarskom Gradac – franjevačka kuća (obnovljena 2000.-
2003.)
Gracu. Progodom tog rada ustanovili su, da je kuća iz 1797.
stvarno nadozidana na jednu mnogo manju stariju kuću, koja
je najvećim dijelom bila u zemlji te imala vrata na istočnoj
strani. Kuća je i jednim dijelom obnovljena u nekadašnjem
vjerojatnom obliku.271
271
PETAR BAKULA, Hercegovina prije sto godina. str. 75.; ŽARKO
ILIĆ, Hercegovački franjevački novicijat. Kršni zavičaj br. 36./2003., str.
45.
183
Ljubotići
Šarića kula. U Šarića Dubravi, između Trna i Kočerina,
postoje i danas ruševine Šarića kule. Povijest te kule je
nepoznata. Vjerojatno je porušena još za Bečkog rata (1684.-
1699.) i nije popravljana, jer je bilo radi hajdučije opasno
tu stanovati, pa i privremeno. Prema predaji, kamenje u
temeljima širokobriješkog samostana dotjerano je na konjima
iz Šarića kule.272
Š. Brijeg – Franjevačka hidrocentrala
Široki Brijeg
Hidrocentrala. Ondje gdje Široki Brijeg najstrmije

pada u ravnicu Luka i Vraca, i na onom mjestu gdje se rječica
Lištica najbliže primiče Širokom Brijegu sagrađena je 1868.
mlinica, a tik uz mlinicu 1934. i hidrocentrala. Godine 1935.
provedena je elektrifikacija u Širokom Brijegu, a 1936.
otvorena je električna centrala. Sve je bilo tako uređeno da
priroda nije narušena. Naprotiv, izgradnjom hidrocentrale
i njezinih popratnih objekata (benta i jažve) fratarska
hidrocentrala i mlinica prekrasno su se uklopili u prirodu
Š. Brijeg – ostatci mlinica na rijeci Lištici
i dodatno je oplemenili. Zgrada u kojoj je bila smještena
hidrocentrala sastojala se od dvije prostorije i to sobe gdje
je smješten uređaj dužine 5,80 x 7,20 m te jednog sporednog
odjela veličine 3,30 x 5,80 m. Danas je zgrada u ruševnu
stanju.273
272
VOJISLAV MIKULIĆ, Legenda o gradnji samostana na Širokom
Brijegu. Naša ognjišta br. 18./1973., str. 18.
273
ANTE MARIĆ, Stigla je struja. Vrisak br. 30./1992., str 12.
184
Mlinice. Na rijeci Lištici od izvora do njezina utoka

u Mostarsko blato, oko 10 km, bilo je više mlinica. Sada se
nalaze u ruševnom stanju. Samo je još jedna aktivna (Borak).
Najstariji podatak poznat je za mlinicu u Lištici Ćemer – 8
mlina. Građena 1634. Ugrunćena 1890. Mlinište 159 m2,
oranica 2870 m2. Jedna od starijih mlinica je i fratarska mlinica
– 8 mlina. Građena 1868. Graditelj fra Jakov Markota. Godine
1934. uklonjena su dva mlina, a na njihovo mjesto ugrađena
električna centrala, koja je opskrbljivala rasvjetom Široki Š. Brijeg – ostatci Lončarevih mlinica
Brijeg i Lišticu. Vlasnik Franjevački samostan. Ta mlinica je
bila dosta velika, i imala je svoju pomoćnu prostoriju (kuću)
u kojoj su noćevali ljudi i konji koji su dotjeravali žito za
mljevenje. Mlinica je puteljcima preko Širokog Brijega
bila povezana sa samostanom i od strane Šušaka i od strane
Mekovca. Ti puteljci postaje do danas. 274
Kameni most, Ugrovača. Podno brijega gdjeno se plaha
Lištica spaja s rječicom Ugrovačom, fratri su po planu Matea
Lorenzzonija 1868. podigli kameni most. Most je širok 2,6
metara, dužina je njegova tri luka 15 m, a visina nad redovitim
stanjem vode 3,5 do 4 m. Most spaja Široki Brijeg s naseljem
Lištica. Most je sagrađen od kamenih kvadrata povezanih Š. Brijeg – kameni most na Ugrovači
željeznim kukama i zalivenih olovom. Nažalost, u novije
vrijeme, po hodnom dijelu mosta, postavljen je beton.275
274
ANTE MARIĆ, Hidrocentrala samostana Široki Brijeg. Vrisak br.
29./1992., str 13.; VENCEL KOSIR, Mlinice na rijeci Lištici. Naša
275
ANTE MARIĆ, Hidrocentrala samostana Široki Brijeg. Vrisak br.
29./1992., str 13.
185
Kameni mostić, Borak. Ispod Lončarevih mlinica,

prema srednjovjekovnom gradu, nalazi se kameni most. Ne
znamo vrijeme gradnje mosta koji ima jedan mali kameni luk.
Dugačak je 7, širok 2,1, a sagrađen je u najtješnjem kanjonu
(iznad Japluge) visine 18 metara. Druga dva mostića (jedan
zvan Božja ćuprija), nažalost devastirana (kamenu izvornost
zamijenio beton), nalazi se u podnožju srednjovjekovnog
grada. Inače, iz podnožja, od strane Lištice, na grad vodi uska,
Š. Brijeg – Božja ćuprija umjetno usječena staza (dugo vremena tu se obavljao konjski
promet). U prošlosti bilo je to raskrižje putova Mostar-Duvno
i Hercegovina-planina. Oko ovoga veličanstvenoga prirodnog
(nekoliko izvora) spomenika razvila se jezgra staroga grada s
utvrdom i mlinicama, koja s njim tvori arhitektonsku cjelinu.
Š. Brijeg – kameni mostić u blizini

srednjovjekovnog grada (iznad Borka)
186
Zgrada Konvikta. Kućica Ivana Marušića zvanoga

Janjćet koju su fratri kupili bila je prvi đački konvikt na
Širokom Brijegu (šk. god. 1908./09.). Zgrada je bila dimenzija
8 x 4 m. Uz taj stari konvikt 6. svibnja 1929. postavljeni su
temelji novom đačkom konviktu. Završen je godine 1932.,
a radio se sve do godine 1944. Dakle, oko jezgre stare kuće,
nastaje konvikt i stupnjevito dobiva oblik koji i danas imamo.
Nakon Drugoga svjetskoga rata, konvikt su komunisti
Š. Brijeg – zgrada Likovne akademije (zgrada
oduzeli franjevcima i nacionalizirali ga te je ponovno otvoren nekadašnjeg Konvikta)
1946. pod nazivom Đački dom. Godine 1996. franjevci
temeljito obnavljaju zgradu i otvaraju za studente Likovnu
akademiju.276
Dom kulture, kino Borak. Prije Drugoga svjetskoga rata
počelo se s izgradnjom Doma kulture, a koji je dovršen 1948. i
u kojemu je otvoreno kino Napredak. Uređenje kinodvorane,
pozornice, gradnja prostorija za knjižnicu i čitaonicu i druge
prostorije izvedene su 1962. i 1963. godine. Kino je moglo
primiti 300 posjetitelja. Zbog dotrajalosti, obnovljena je
cjelokupna zgrada 1998./1999. godine. Zgrada ima prizemlje
i dva kata, a po nacrtu projektantskoga ureda Urbis, prigodom
Š. Brijeg – zgrada Doma kulture
obnove dograđena su dva tornja. Veličina je zgrade 31,6 x
14,9 metara, a visina 12 metara. 277
Zgrada općine. U središtu grada, početkom 50-tih

godina podignuta je zgrada za općinsko središte. Općinska
zgrada je tlocrtno u obliku slova „L“. Zgrada ima prizemlje
i dva kata, djelomičan podrum i potkrovlje. Dužina krakova
iznosi 40 i 30 metara. Pročelje zgrade zidano je od klesanog
kamena, ukupne visine 12 metara.
276
ANTE MARIĆ, Iz Janćetove kuće u impozantnu zgradu. Vrisak br.
33./1992., str. 12.; B. PANDŽIĆ, Hercegovački franjevci. Mostar-
Zagreb, 2001., str. 187.-188.
277
KARLO ROTIM, Široki Brijeg. monografija, Š. Brijeg, 1994., str 194. Š. Brijeg – općinska zgrada
Zgrada kina Š. Brijeg. Projekt poduzeća Urbis 86 od 1998.
187
Gimnazija. Gimnazijska zgrada ima oblik slova

„E“ u svom tlocrtu. Nije poznato je li to po uzoru na
EUANGELION=RADOSNA VIJEST, ali ju je kao plan jedne
bečke gimnazije u glavi i na papiru imao fra Didak Buntić.
Plan preuređuje Miloš Komadina u siječnju 1924. Osim fra
Didaka, s velikim pravom možemo gimnazijsku zgradu i
smatrati velikim djelom fra Dominika Mandića, naravno uz
potporu samostana u Š. Brijegu u prvom redu i Provincije.
Kamen temeljac današnjoj Gimnaziji na Širokom Brijegu
položio je i posvetio ga 4. listopada godine 1924. biskup
Alojzije Mišić. Zgrada je završena 1928. godine, a oblikom je
jako podsjećala na sadašnju zgradu.
Š. Brijeg – zgrada Gimnazije fra Dominika

Mandića
188
Gimnazijski plan urađen je detaljno. I stručno. Zgrada

ima prizemlje i dva kata, djelomičan podrum i potkrovlje,
te mansarde. Na njezinu pročelju u završetku fasadnoga
(i leđnog) zida stoji franjevački grb i natpis Franjevačka
klasična gimnazija-Široki Brijeg.
Zgrada svojim sadržajem i vanjštinom odgovara
uvjetima i nastavnim potrebama. Svojevrstan je arhitektonski
biser, a građena je, to je u ostalom pokazalo i vrijeme, veoma
solidno i stručno.
U tijeku Drugoga svjetskog rata, posebice 7. veljače
1945. partizani su uništili središnji dio gimnazijske zgrade.
Od 1946.-1948. zgrada je popravljena za održavanje nastave,
te je nacionalizirana. Zbog dotrajalosti zgrade godine 1990. Š. Brijeg – detalj zgrade Gimnazije
počela je njezina obnova. Obnovljenu zgradu Gimnazije fra
Dominika Mandića otvorio je 19. svibnja 1993. dr. Franjo
Tuđman, predsjednik Hrvatske.278
Rasno
Pučka škola. Pučka škola u Rasnu počela se graditi
1901. gradnja je završena 1905., kad je škola i otpočela s
radom. Ukupna duljina zgrade je 19,90 m a širina 11,50 m.
Zidovi su masivni od domaćeg kamena, debljine 70 cm.
Školska zgrada podignuta na blagom brežuljku, iznad polja,
u blizini župne crkve s ogromnim školskim okolišem do dana
današnjeg sačuvala je svoju izvornost, što je zaista rijedak
primjer u ovom dijelu Hercegovine. Cjelovita obnova školske
zgrade započeta je godine 1997., a radovi su završeni za
njezinu stotu obljetnicu (2001.godine).279
278
ANTE MARIĆ, Franjevačka klasična Gimnazija u Širokom Brijegu.
Vrisak br. 24. i 25./1991., str 12.; ROTIM, Široki Brijeg, str. 54.-64.; B.
Rasno – spomen-škola Ivana Sopte (podignuta
PANDŽIĆ, Hercegovački franjevci. Mostar-Zagreb, 2001., str. 182.-187.
1901., obnovljena 2001.)
279
DUGANDŽIĆ/SOPTA, Župa Rasno, str. 234.-238.
189
LITERATURA
ANĐELIĆ PAVAO, Srednjovjekovne Humske župe. Mostar, 1999.

ANĐELIĆ TOMISLAV, Srednjovjekovni grad kraj vrela Lištice. U: Vitko, sv. 3.
(2003.), str. 46.- 59.
ANTE MARIĆ, «Franjevačka klasična Gimnazija u Šitokom Brijeguz», Vrisak br.
24 i 25/1991., str 12;
ANTE MARIĆ, «Hidrocentrala samostana Široki Brijeg», Vrisak br. 29./1992., str
13.
ANTE MARIĆ, Hidrocentrala samostana Široki Brijeg, U: Vrisak, br. 29./1992.,
str 13.
ANTE MARIĆ, Iz Janćetove kuće u impozantnu zgradu; Vrisak br.
33./1992.,str. 12.
Arheološki leksikon BiH, sv. 3., Arheološka nalazišta, regija 24., Sarajevo, 1988.,
str. 290.-308.
B. PANDŽIĆ. Hercegovački franjevci, Mostar-Zagreb, 2001., str. 187.-188.
BAGARIĆ IVO, Izbično-mala župa u kamenjaru. U: Kršni zavičaj. sv. 9. (1976.),
str. 65.-69.
BAKULA P., Schematismus topographico-historicus Vicariatus apostolici et
Custodiae prvincialis franciscano – missionariae in n Hercegovina. Mostar,
1873.
BAKULA PETAR, Schematismus topographico-historicus Custodiae
provincialis et Vicariatus apostolici in Hercegovina. Spalati, 1867.
BARBARIĆ G., Buhovo. U: Naša ognjišta, br. 299./2003., str. 14. i 15.
BARBARIĆ GOJKO, Izbično. U: Naša ognjišta, br. 10./2002., str. 14.-15.
BARBARIĆ GOJKO, Ljuti Dolac – župa na rubu Mostarskoga Blata. U: Naša
ognjišta, br. 9./2001., str. 12.-13.
BASLER Đ., Arhitektura kasnoantičkog doba u Bosni i Hercegovini. Sarajevo,
1972.
BASLER ĐURO, Kršćanska arheologija. Mostar, 1990.
BENAC A., Široki Brijeg. Glasnik zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1952.
BEŠLAGIĆ Š., Stećci. Sarajevo, 1971.
BOŠNJAK M., Široki Brijeg. Branimir, br. 48./1999.,str. 16.-17.
BUBALO J., Vrijeme kad su zlodusi ubijali Anđele. U: Naša ognjišta, br.
232../1996., str. 15.
BUBALO J., Župa Kočerin. U: Naša ognjišta, br. 31./1985., str. 10.
BUBALO JAKOV, Gospa od zdravlja u Turčinovićima. U: Sveta baština, br.
7./1983., str. 13.
BUBALO JAKOV, Župa Kočerin. U: Naša ognjišta br. 31./1985., str. 10.
ĆAVAR B., Kapelica sv. Mihovila na gubilištu. U: Kršni zavičaj, sv. 33. (2001.),
str. 148.-150.
ĆAVAR B., Spomenik škriparima na brdu Mosor. U: Kršni zavičaj, sv. 33.
(2000.), str. 148.-149.
ĆAVAR BORIS, Okupljanje na gomilama. U: Kršni zavičaj, sv. 32. (1999.), str.
89.
ĆAVAR MATE, Biloševice oživljene nakon više stoljeća!. U: Kršni zavičaj, sv.
35. (2002.)., str. 186.
191
D. I., Župa Jare obogaćena Lurdskom špiljom. U: Crkva na kamenu, br.

12./1998., str.5.
DANIČIĆ ĐURO, Viestnik hrvatskog arheološkog društva. Zagreb, 1881.
DRAGIČEVIĆ P., Prvi izvještaj Franjevačke Velike gimnazije na Širokom
Brijegu. Mostar, 1919.
DRAGIĆ M, Zakopano zvono. Baška Voda, 1998.
DRAGIĆ MARKO, Deset kamenih mačeva. Baška Voda, 1999.
DRAGIĆ MARKO, Zakopano zvono. Baška Voda, 1996.
DRMIĆ I., U čast svih svetih i svih jarskih žrtava. U: Crkva na kamenu, br.
12./1996., str. 6.
DRMIĆ I., Veliki križ na Širokom Brijeg. U: Crkva na kamenu, br. 234./2000., str.
5.
DRMIĆ ILIJA, Putopisna darovnica. Mostar, 1998.
DUGANDŽIĆ I., 25. obljetnica župe Buhovo. U: Naša ognjišta, br. 11./1994., str.
12.
DUGANDŽIĆ I., Kapelica sv. Ante u Crnim Lokvama. U: Naša ognjišta, br.
11./2002., str.14.
DUGANDŽIĆ I., Obnova i dogradnja crkve sv. Ivana. U: Naša ognjišta, br.
306./2003., str. 20.
DUGANDŽIĆ I., Spomen-ploča Ivanu Softi. U: Kršni zavičaj, sv. 29. (1996.), str.
152.
DUGANDŽIĆ I., Zavjetna kapelica sv. Ante na Čerigaju. U: Kršni zavičaj, sv. 34.
(2001.), str. 186.-187.
DUGANDŽIĆ IVAN, Misa u Biloševici nakon 200 godina. U: Naša ognjišta br.
293./2002., str. 22.
DUGANDŽIĆ IVAN-SOPTA JOSIP, Rasno Dužice, Župa Rasno. Rasno, 1999.
EREŠ V, Obnovljena povijesna kapela na Čerigaju. U: Sveta baština, br. 21./1984.
str. 10.
EREŠ V., Crkva u Dobrkovićima. U: Kršni zavičaj, sv. 17. (1984.), str. 121.-125.
EREŠ V., Crnač – župa u carstvu krša. U: Sveta baština, br. 15./1983., str. 10.
EREŠ V., Nova crkva – ukras sela. U: Sveta baština, br. 25./1984., str. 11.
EREŠ V., Obnovljena kapela na Čerigaju.U: Kršni zavičaj, sv. 17. (1985.), str.
115.-119.
EREŠ VLADO, Obnovljena kapela na Čerigaju. U: Kršni zavičaj, sv. 17. (1984.),
115.-119.
F. N., Izbično – župa u bespuću brda. U: Kršni zavičaj. sv. 6. (1979.), str. 10.-11.
F. R., Blagoslov kapelice u Grabovoj Dragi. U: Framost, br. 31./2002., str. 29.
F. R., Blagoslovljeno spomen obilježje. U: Framost, br. 35./2003., str. 27.
F. R., Misa na Kipiću. U:Framost, br. 35./2003., str. 32.
F. R., U Grabovoj Dragi otpočela izgradnja spomenika. U: Framost, br. 34./2003.,
str. 23.
FILIPOVIĆ PAVAO, Buhovo kroz dvadeset godina. U: Kršni zavičaj. sv..32.
(1999.), str.114.—117.
FILIPOVIĆ RADMILA, O narodnoj medicini stanovništva Lištice s okolinom. U:
Glasnik zemaljskog muzeja, sv. XV., Sarajevo, 1970., str. 332. i 333.
GLAVAŠ R., Život i rad fra Rafe Barišića. Mostar, 1900.
GLAVAŠ RADOSLAV, Spomenica pedesetgodišnjice Hercegovačke Franjevačke
Redodržave. Mostar ,1897.
192
GLAVAŠ TIHOMIR, Širokobriješki stećci. U: Vitko, br.1./2002. Široki Brijeg,

2002., str. 45.-49.
Gospino svetište ŠIROKI BRIJEG. Zagreb, 1984.
I. G., Gospina crkva i na Privalju, U: Kršni zavičaj, sv.23. (1990.), str. 162.
ILIĆ Ž., Spomenik braniteljima u Buhovu. U: Kršni zavičaj, sv. 32. (1999.), str.
226.-227.
ILIĆ Ž., Stoljeće i po hercegovačke crkve. U: Kršni zavičaj, sv. 29. (1996.), str.
70.
ILIĆ Ž, Obnovljena crkva, U: Kršni zavičaj, sv. 20. (1988.), str. 101.-103.
ILIĆ Ž., Crkva na Žvatiću. U: Kršni zavičaj, sv. 12. (1979.), str. 140.-141.
ILIĆ Ž., Građevinska djelatnost u Crnču. U: Kršni zavičaj. sv. 9. (1976.), str. 144.
ILIĆ Ž., Hercegovina sa svetim Antom. Humac, 1996.
ILIĆ Ž., Turčinovići. U: Kršni zavičaj, sv. 15. (1982.), str. 161.-163.
ILIĆ Ž., Velika radost Dobrkovćana. U: Naša Ognjišta, br. 10./1981., str. 12.
ILIĆ ŽARKO, Hercegovački franjevački novicijat. U: Kršni zavičaj, sv. 36.
(2003.), str. 37.
JAKIĆ H., Prekrasna nova crkva u Knešpolju. U: Naša ognjišta, br. 8./!978., str.
11.
JELIĆ G., Dobrkovići. U: Vrisak, br. 21./1992., str. 4.
JELIĆ G., Spomenik težaku. U: Vrisak, br. 16. i 17./1991., str. 9.
JELIĆ G., Za crkvu 40.000 DEM, U: Vrisak, br. 8./1991., str. 6.
JELIĆ GOJKO, Trn-Čerigaj. U: Vrisak, br. 44./1992., str. 22.
JELIĆ GOJKO, Trn-Čerigaj. U: Vrisak, br. 44./1992., str. 4.
JURIŠIĆ KARLO, Katolička crkva na biokovsko-neretvanskom području u
doba turske vladavine. Zagreb, 1972.
KARAČIĆ V., Ulica kraljice Jelene. U: Vrisak, br. 30./1992., str. 7.
KARAČIĆ VENDELIN, Fra Zdenko Galić. U: Naša ognjišta, br. 232./1996., str.
16.
KARAČIĆ VENDELIN, Zaboravljeno počivalište. U: Svijetlo riječi, br. 4.-
5./1986., str. 14.
KARLO ROTIM, ŠIROKI BRIJEG, monografija, Š. Brijeg, 1994., str 194.
KLAIĆ VJEKOSLAV, Bosna. Podatci o zemljopisu i poviesti Bosne i
Hercegovine. Zagreb, 1878.
KNEZOVIĆ MARKO, Iz svake je kuće netko pao za Hrvatsku. U: Večernji list,
br. 13635./2001., str. 13.
KOSIR V., Đački konvikt na Širokom Brijegu. U: Stopama otaca. Mostar, 1934.-
1935., 43..-67.
KOSIR V., Mlinice na rijeci Lištici. U: Naša ognjišta, br. 76./1981., str. 12.
KOSIR V., Povijesne zanimljivosti župe Široki Brijeg, U: Sveta baština, br.
8./1983., str. 9.
KOSIR V., Starine u okolici Širokog Brijega. U: Naša ognjišta, br. 74./1981., str.
16
KOSIR V., Široki Brijeg. U: Naša ognjišta, br.5./1972., str. 9.
KOSIR V., Tragovi franjevaca u okolici Širokog Brijega. U: Naša ognjišta, br.
54./1979., str. 14.
KOSIR VENCEL, Hercegovina prije sto godina ili šematizam fra Petra Bakule
(prijevod). Mostar, 1970.
KOSIR VENCEL, Starine u okolici Širokog Brijega. U: Naša ognjišta br.
74./1981., str. 16.
193
KOZINA V., Izbično – jubilarni ukrasi župe svečarice. U: Sveta baština, br.
7./1987. str. 11.
KOZINA V., Izbično. U: Naša ognjišta, br. 7./1987., str. 10.-11.
KOZINA VLATKO, Izbično:Jubilarni ukrasi župe svečarice,U: Sveta baština
br.6./1987., str. 10.-11.
KOZINA VLATKO, Izbično:Proslava triju obljetnica,U: Naša ognjišta br
297./2003., str. 10.-11.
KOZINA VLATKO, Sv. Jure u Biogracima dobio novi krov. U: Kršni zavičaj, 30.
(1997.), str. 174.-175.
KRALJEVIĆ B., Stota obljetnica škole na Rasnu. U: Kršni zavičaj, sv. 34.
(2001.), str. 133.-138.
KRALJEVIĆ BLANKA, Privalj. U: Vrisak, br. 32./1992., str. 4.
KRALJEVIĆ VINKO, Kočerin podigao spomenik vjernosti .U: Kršni zavičaj, sv.
13. (1980.), str. 127.-132.
KRASIĆ LJUBO, Kamen je progovorio – župi Kočerin. U: Naša ognjišta, br.
66./1980., str. 10.-11.
KRASIĆ PETAR, Crkva na Rujnu. U: Kršni zavičaj, sv. 7. (1974.), str. 99.
LASIĆ DONIZIJE, Pleterni ukras. Chicago, 1995.
LASIĆ HRVOJE, Selo Uzarići na Mostarskom Blatu. U: Kršni zavičaj, sv. 31.
(1998.), str. 101.
M. G., U spomen širokobriješkim mučenicima. U: Naša ognjišta, br. 237./1997.,
str. 20.
MANDIĆ DOMINIK, Bogomilska crkva bosanskih krstjana. Chicago, 1962.;
Sabrana djela, sv. 4., Chicago-Roma-Zürich-Toronto, 1979.
MANDIĆ DOMINIK, Etnička povijest Bosne i Hercegovin. Rim, 1967.
MANDIĆ NIKOLA, Podrijetlo hrvatskih starosjedilačkih rodova u Širokom
Brijegu. Mostar-Široki Brijeg, 2002.
MARIĆ A., Riznica povijesnog uma. U: Vrisak, br. 1./1990., str. 11.
MARIĆ ANTE, Bile. U: Framost, br. 17./1998., str. 16.
MARIĆ ANTE, Stigla je struja, U: Vrisak, br. 30./1992., str 12.
MARIJANOVIĆ DRAGAN, Sve hrvatske jazovke. U: Hum, br. 7./1994., str. 10.
MASLAĆ DINKO, Ukrašeni križ u Donjoj Britvici. U:Kršni zavičaj br. 20./1988.,
str. 10.-11;
MIKULIĆ VOJISLAV, Legenda o gradnji samostana na Širokom Brijegu. U: Naša
ognjišta, br. 18./1973, str. 18.
MILAS K., Baština obvezuje. Mostar, 1985.
MILETIĆ KARLO, Veliki graditelj Miroslav Loose. Mostar, 2000.
N. N. Župa Ljuti Dolac danas. U: Kršni zavičaj, sv. 9. (1976.), str. 148.-150.
N. N., Spomen kapelica u Ljutom Docu. U: Naša ognjišta, br. 181./1992., str. 14.
N.N., Nova Gospina crkva. U: Crkva na kamenu, br. 5./1989., str. 7.
N.N., Nove crkve u Briješkoj krajini. U: Kršni zavičaj, sv. 5. (1972.), str. 77.
NIKIĆ A, Hercegovački i bosanski franjevci između 1844.- i 1944. godine.
Mostar, 1996.
NIKIĆ A, Hercegovački franjevački mučenici. Mostar, 1992.
NIKIĆ A, Starokršćanske crkve u Hercegovini. U: Kršni zavičaj, sv.9. (1976.),
str. 15.
NIKIĆ A. Događajnica BiH od 614.-1918. Mostar, 2003.
NIKIĆ A., Blago her. franj. samostana, Naša ognjišta br. 12./1992., str. 16.
194
NIKIĆ A., Blago hercegovačkih franjevačkih samostana. U: Naša ognjišta,

12./1992., str. 16.
NIKIĆ A., Blagosov slike svete Ane. U: Kršni zavičaj, sv. 22. (1989.), str. 158.
NIKIĆ A., Dnevnik biskupa Stjepana Blaškovića iz 1735 godine. Mostar, 1994.
NIKIĆ A., Fermen za gradnju crkve i samostana na Širokomu Brijegu. U: Kršni
zavičaj, sv. 7. (1974.), 29.-40.
NIKIĆ ANDRIJA, Gradnja crkve i samostana na Širokomu Brijegu. U: Kačić, sv.
13. (1981.), 210.-215.
NIKIĆ ANDRIJA, Značaj i pripadnost stećaka u Bosni i Hercegovini. U:
Hercegovina, br. 18. (2004.), 75.-96.
PALAC NATALIJA, Sestre franjevke u Hercegovini. U: Kršni zavičaj, sv. 21.
(1982.), 27.-34.
PALAC NATALIJA, Stoljeće života. Mostar, 2000.
PALAMETA MIROSLAV, Kršćanska simbolika na stećcima Neumskog kraja, U:
Neum zavičaj i zemlja Hrvata, Neum, 1995., str. 141.-148.
PALAVESTRA V., Narodne pripovijetke i predanja u okolini Lištice. U: Glasnik
zemaljskog muzeja, sv. XXIV./XXV., Sarajevo, 1970., str. 356.
PANDŽIĆ B., Hercegovački franjevci sedam stoljeća s narodom. Mostar-
Zagreb, 2001.
PANDŽIĆ B., Marijan Lišnjić makarski biskup. Bosna Argentina. Köln, 1995.
str. 35.
PANDŽIĆ BAZILIJE, Gradnja crkve i samostana na Širokom Brijeg. U: Kršni
zavičaj, sv. 8. (1975.)., str. 47.
PANDŽIĆ BAZILIJE, Gradnja crkve i samostana na Širokom Brijegu. U: Kršni
zavičaj, sv. 8.(1975.), str. 35.-47.
PAVKOVIĆ J., U Izbičnu i Britvici spomenici poginulim za vjeru i dom. U: Kršni
zavičaj, sv. 31. (1998.), str. 194.
PAVKOVIĆ JOZO, Vječna poruka iz smrti mučenica. U: Večernji list, br.
13.359./2000. str. 8.
PAVLOVIĆ STANKO, Ljutodočki spomenik ratnim žrtvama, U: Kršni zavičaj, sv.
31. (1998.), str. 209.
RADIMISKY V., Arheološke crtice iz Bosne i Hercegovine. U: Glasnik
zemaljskog muzeja, sv. VI., 1894., 445.
Franjevačke Redodržave, Mostar, 1897., str. 65.-71.
ROTIM K., ŠIROKI BRIJEG. monografija, Š. Brijeg, 1994.
ROTIM KARLO, Žrtvoslov Širokog Brijega u Drugom svjetskom ratu i
poraću. Široki Brijeg, 2000.
ROTIM KARLO, Župa Mostarski Gradac. Široki Brijeg, 1995.
RUPČIĆ BONIFACIJE, Nadgrobni spomenik Vignja Miloševića na Kočerinu. U:
Kršni zavičaj, sv. 8. (1975.), str. 7.-13.
SERGEJEVSKI D., Bazilika u Mokrom. U: Glasnik zemaljskog muzeja, XV.-
XVI. (1961.), str. 211.-227.
SKOK P., Konstantinov to Mokriskik. U: Jug. Istor. Časopis, sv. 1.-4., 1937., str.
97. i 104.
SLIŠKOVIĆ G., Bile. U: Kršni zavičaj, sv. 7. (1974.), str. 106.
SLIŠKOVIĆ NIKOLA, Križni put na Gradini iznad Mokroga. U: Kršni zavičaj,
sv. 36. (2003.), str. 234.
195
SPAJIĆ VIŠNJA, Gospojina. U: Kršni zavičaj, sv. 31. (1998.), str. 213.
SPAJIĆ VIŠNJA, Zavod Svete Obitelji na Širokom Brijegu. U: Kršni zavičaj, sv.
35.(2002.), str. 191.-193.
STANKOVIĆ MILA, Otkrivena spomen ploča fra Bubalu. U: Večernji list, br.
14.236./2003., str. 10.
STOJIĆ MIKA, Suvremeni vjeronaučni dom. U: Kršni zavičaj, sv. 23. (1990.), str.
162.
SZABO AGNEZA, Široki Brijeg. U: Naša ognjišta, br. 308./2004., str. 28.
ŠARAVANJA Ž., Od broja do broja. U: Vitko, br. 3./2003., str. 147.
Šematizam Hercegovačke franjevačke provincije. Mostar, 1977.
ŠIMIĆ MARINKA, Jezik i pismo Kočerinske ploče, U: Vitko, br. 4./2004., str. 5-
12.
ŠIROKOBRIJEŽANIN, Široki Brijeg 13. VI. 1925. U: Narodne novine, 7./1925.,
str.3.
ŠIŠIĆ F., Povijest Hrvata u vrijeme narodni vladara. Zagreb, 1925.
Tiskane knjige i članci
UJEVIĆ ANTE, Imotska krajina. Split, 1953.
V. K. Pod novim krovom. U: Naša ognjišta, br. 44./1978., str. 15.
V. R. Dubrava- akcija vrijedna pažnje. U: Vrisak , br. 18./1991., str. 5.
VEGO M, Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine. Sarajevo,
1962.
VEGO M., Historija Brotnja. Čitluk, 1981.
VEGO M., U: Glasnik zemaljskog muzeja u Sarajevu. God. 1960.–
1961.(Arheologija), str. 261.
VEGO MARKO, Bekija kroz vjekove. Sarajevo, 1964.
VLAŠIĆ FERDO, Blagoslov pastoralnog centra. U: Naša ognjišta, 4./1990., str.
14.
VUKOJA FRANO, Tradicionalno misno slavlje na Kruškovcu. U: Večernji list,
19.VII. 2000., str. 7.
VUKOJA FRANO, Tuđman hrvatski Mojsije. U: Večernji list, br. 14.412./2003.,
str.2. i 3.
Wezuel Marian, Ukrasni motivi na stećcima. Sarajevo, 1965.
ZELJKO ANDRIJA, Crnač. U: Vrisak, br. 20./1991., str. 4.
ŽERAVICA ZDENKO, Povijesni tumoli i gradine na području općine Neum, U:
Neum zavičaj i zemlja Hrvata, Neum, 1995., str. 111.-117.
196
IZ RECENZIJE
Istraživanje prošlosti povijesnom i arheološkom metodologijom

zahtjevan je i mukotrpan posao. Kada je u pitanju nacionalna, u ovom slučaju
hrvatska prošlost, onda su tu i dodatne poteškoće jer je ta problematika do sada
najčešće bila izvan zanimanja institucija koje su djelovale na tom polju. Niti
jedna vlast od druge polovice XIX. stoljeća od kada datiraju prvi početci naše
historiografije i arheologije pa do danas, uključujući i ovu, nije bila naklonjena
otkrivanju, izučavanju i čuvanju nacionalne baštine. Naprotiv, redovito je
suzbijala svaku afirmaciju narodnog imena koje je uvijek nekomu smetalo.
Stoga je ova važna zadaća padala na pleća pojedincima koji su bili dovoljno
odvažni prihvatiti se ovoga teškog i odgovornog, ponekada i opasnog posla.
Najveći domet na ovom planu do sada je dosegao fra Dominik Mandić koji je
temeljem povijesnih, arheoloških, jezičkih i drugih vrela dao najopsežniju i
najcjelovitiju povijesnu sliku i sam postavši institucijom. Iza njegova ogromna
djela i djela drugih njemu sličnih znanstvenika, stoje brojna naoko sitna, ali
po važnosti velika djela pojedinaca kao što je Širokobriješka baština Ivana
Dugandžića. Nedostatak institucija koje bi se na pravi način bavile ovom,
kako i sam autor u predgovoru kaže «osnovom našeg imovinskog i kulturnog
razvitka», moguće je ublažiti samoprijegornim radom na otkrivanju, bilježenju
i opisivanju brojnih već poznatih i nepoznatih lokaliteta.
Širokobriješka baština je smion monografski zahvat u kulturnu baštinu
širokobriješke općine koji bi po ustaljenoj istraživačkoj metodologiji više
odgovarao skupnom radu nekolicine stručnjaka nego li usamljenom pokušaju
da se dadne cjelovita slika kulturne prošlosti jednoga područja. Unatoč tomu,
autor je na zadovoljavajućoj razini postigao unaprijed zadani cilj, premostivši
gore spomenuti metodološki nedostatak konzultiranjem podataka iz literature
i stručnjaka za pojedine oblasti a ponajviše obilaskom velikog prostora od
Čabulje na sjeveru do Trtla na jugu i od Mostarskog blata na istoku do Vranića
na zapadu.
197
Prapovijesna utvrđena naselja (gradine) i njima pripadajuća groblja

u narodu poznata kao gomile, potom kasnoantičke utvrde često podignute
na prapovijesnim gradinama, crkvine (starokršćanske i srednjovjekovne),
te srednjovjekovni gradovi i nekropole, većinom sa stećcima i, na koncu,
stara grobišta i crkvine iz vremena turske okupacije, uz suvremeno sakralno
graditeljstvo i spomenike, teme su (poglavlja) ove knjige. Kratkim uvodima
na početku pojedinih poglavlja, autor objašnjava pojedine pojmove, donosi
kratke opise i objašnjava namjenu (gradine, gomile, nekropole i dr.) po čemu
će čitatelj ne samo saznati osnovne podatke o pojedinim vrstama spomenika,
nego i naučiti kako ih prepoznati u prirodnom ambijentu i približno kronološki
odrediti. Bogat ilustrativni materijal kojega čine fotografije koje je izradio sam
pisac za vrijeme čestih posjeta lokalitetima, pridonose uvjerljivosti bez koje su
ovakvi radovi manjkavi i nerazumljivi. Upravo ti višekratni obilasci lokaliteta
dopunjeni podatcima iz dostupne literature i narodne tradicije, potvrdili su
i učvrstili dosadašnje znanje o brojnim do sada poznatim prapovijesnim,
antičkim i srednjovjekovnim nalazištima dopunjeno novim podatcima, ali
i otkrili brojne nepoznate lokalitete. S druge strane, Širokobriješka baština
donosi promjene, redovito destruktivne prirode, koje su nastale od vremena
registriranja lokaliteta do danas. Tako nam ova knjiga, među ostalim, pruža
osnovne podatke o dvadesetak potpuno novih srednjovjekovnih nekropola
sa stećcima o kojima znanstvena i šira javnost nije znala ništa. Uz to što ova
publikacija svu kulturnu baštinu širokobriješke općine kataloškim načinom
sabire na jednomu mjestu, novootkriveni lokaliteti predstavljaju njezinu
najveću vrijednost. Stoga je ona dobra smjernica za temeljna istraživanja
naše prošlosti. Onima koji žele nešto više saznati o pojedinim natuknicama
iz knjige, preporučuje se literatura do koje će doći preko tamo navedenog
Arheološkog leksikona BiH.
Širokobriješka baština treba imati mjesto u svakoj kući širokobriješke
općine, ali i u osnovnim i srednjim školama. To je najbolji način upoznavanja
temeljnih vrijednosti zavičaja.
Tihomir Glavaš
198
Drugi dio knjige ŠIROKOBRIJEŠKA BAŠTINA, autor dijeli u

poglavlja: Crkvine, ostatci fratarskih kuća – boravišta, župne crkve, podružne
crkve, kapelice, spomen-ploče, kipovi, skulpture, spomen-znaci, spomenici
žrtvama rata i graditeljsku baštinu. Potrudio se navesti ih i o njima dati nužne
podatke. Sama pomisao na ovakav pothvat vrijedna je hvale. On će nam
se iz ovih stopa činiti nepotrebnim, piskaranjem, gubljenjem vremena. No,
upitamo li se samo koliko tih popisa kroz povijest briješkog kraja, ili bilo
kojega drugog u našem podneblju, imamo. Vjerujem da je zadnji, i rijetki
sačuvani, onaj fra Petra Bakule u njegovu Shematizmu Hercegovačke
franjevačke provincije iz 1867., Hercegovina prije stotinu godina u prijevodu
fra Vencela dr. Kosira. Čitamo li taj Bakulin opis mjesta, zahvalni smo mu za
svaku objavu i spomen nekog mjesta ili znamenitosti, riječ, slovce, i podloga
nam je za saznati o mnogim mjestima u Hercegovini o onome, što zasigurno
ne bismo znali, da on to tada nije zapisao. Bakula tako navodi mnoge crkvine,
nekropole, grobišta, gradine, za neke govori da su im zidovi i spomeni još
vidljivi. Danas ih više ne vidimo, i da on zapisao nije, ne bismo ni znali da su
postojali.
Pamćenje je kratkotrajno i godinama postaje varljivim. Zapisano je

postojanost koja obogaćuje i u koju se naraštaji pouzdaju, iz kojeg uče o
svojoj povijesti, svojoj zemlji i narodu. U tom smislu smatram ovu knjigu
Ivana Dugandžića iznimno vrijednim djelom. U razgovoru s autorom sam
se nisam mogao sjetiti mjera crkvenih objekata za koje sam pred skoro
četvrt stoljeća dao izraditi i nacrt i vodio izgradnju. Jednom zapisano ostaje
sačuvano i točno.
199
Osim što će ovom knjigom biti sačuvan spomen na sakralnu baštinu

Širokog Brijega, ona će postati i njezinim svojevrsnim čuvarom. Zar,
nažalost, nismo svjedoci devastiranja mnogih spomena svoje povijesne i
sakralne baštine, kako u Širokom Brijegu, tako i drugdje. Potrošački način
življenja više nas je zaokupio onim sporednim dijelom našeg življenja, tako
da smo nedopustivo zapustili onaj bitan, duhovni, povijesni, kulturni dio
svoga življenja u našem danas, zanemarujući čuvanje svoje prošlosti i svojih
spomeničkih vrijednosti. Ovo nabrajanje kulturne i sakralne baštine kao da
nas blago opominje, kao da tuži nad našim ponašanjem. Tehnički, industrijski,
moderni suvremeni standard kojeg smo dostigli, ne smije biti na štetu naše
prošlosti. Ne smijemo strojem do zaseoka koji nikad nije imao cestu, cestu
napraviti preko Ilirske gomile, preko Crkvine, nekropole stećaka. Cestu
trebamo, i davno smo je trebali, no ona, ili vodovod, dalekovod, obiteljska ili
neka druga zgrada svakako potrebna, ne smije krčiti i uništavati ono što tako
rječito govori o našem postojanju i samobitnosti.
Ova knjiga dolazi poput nekoga pokretnog izlagača u sva mjesta i

zaseoke, zabiti Širokog Brijega, koji o svom ramenu kao na prodavačkoj
ploči nosi krhotine, sitnice, mnoga već zaboravljena i zatravnjena mjesta.
Pokazuje ih redom, malo okrene u ruci i ostavi na njihovu mjestu, da bi već
u sljedećem trenutku zboru onih koji nešto želi saznati u zrak podigla drugu
znamenitost ili neku priču o njoj. Ostat će zapisanim spomenom kulturnoj
i sakralnoj baštini ovog vremena u Širokom Brijegu popraćena vrijednom
fototekom. Bit će podlogom i dokazom da je nešto na nekom mjestu bilo.
Podrškom će biti, onom osnovnom, daljnjem pričanju priče o životu ovom
danas i onom jučer na prostoru Širokog Brijega.
fra Ante Marić
200
KAZALO MJESTA
A C Dubnica, 52
Dubrava, 154
Amerika, 107, 133 Cerničko groblj, 14 Dubrovnik, 49
Argentina, 105 Cigansko brdo, 40, 42 Duvno, 10, 43, 88, 135, 186
Arine, 23 Cigića gradine, 24 Dužice, 26, 95, 122, 132, 155,
Crkvina, 93, 94, 95, 96, 97, 99 167, 170, 176
B Crkvine, 93, 95, 96, 97 Dvorina, 46
Crnač, 10, 18, 40, 52, 79, 94, Dvorine, 46
102, 103, 107, 108, 118,
Bandurica, 102, 131, 154 130, 135, 145, 154 G
Barevište, 66, 67, 86 Crnašnica, 30
Baška Voda, 34, 64, 73 Crne Lokve, 20, 33, 54, 80, G. Britvica, 15
Bekija, 37, 65 103, 132, 156 Gacko, 120
BiH, 10, 11, 13, 15, 18, 20, 21, Crpalište, 74 Gagro, 109
23, 27, 28, 29, 30, 31, 33, Crtanica, 62 Gajevine, 74
34, 35, 36, 37, 38, 41, 42, Cvjetna gomila, 44 Gajine, 45
43, 45, 52, 64, 79, 82 Čerezovci, 57 Gomila, 9, 10, 14, 15, 16, 18,
Bijela gomila, 31 Čerigaj, 20, 21, 35, 80, 84, 90, 19, 20, 21, 23, 24, 25, 26,
Bila njiva, 85 101, 102, 106, 114, 119, 27, 29, 30, 31, 32, 33, 34,
Bile, 52, 105, 133, 134, 145, 120, 131, 145 37, 38, 39, 40, 41, 44, 45,
183 Čitluk, 15, 148 55
Biloševica, 16, 69, 87 Čvrsnica, 177 Goranci, 133
Biograci, 11, 13, 52, 77, 93, 94, Ćavarova gradina, 42 Gornje polje, 27, 28
118, 130, 144 Ćavarovo brdo, 42 Gornjega polja, 27, 95
Bistirna, 97, 105 Ćorluka, 70 Gornji Crnač, 18, 19
Blato, 74, 84, 96, 100, 101, Ćukova Glavica, 31 Gornji Gradac, 28, 82, 135
106, 113, 114, 118, 160, Gornji Polog, 10
174, 185 D Gostuša, 83, 146
Blaževo vrilo, 95 Grabi, 61
Borak, 11, 18, 41, 42, 43, 108, Dabilo, 131, 154 Grabova Draga, 26, 55, 123,
162, 185, 186, 187 Dabiu, 102 133, 135, 145, 167, 171
Božja ćuprija, 135 Dalmacija, 120 Gračansko polje, 135
Bratkovac, 26 Dobrič, 22, 26, 54, 121, 133, Gradac, 27, 54, 55, 56, 82, 83,
Bretanji, 6 149, 171, 183 95, 105, 108, 121, 123,
Brig, 35, 36, 88, 104, 163, 176, Dobrinj, 18 134, 135, 146, 167, 172,
177 Dobrinje, 53, 130 183
Brinja, 18, 41 Dobrinjska draga, 18, 19 Gradačka ljut, 28
Britvica, 15, 77, 118, 153, 167, Dobrkovići, 24, 25, 33, 41, 55, Gradić, 40
169, 173 81, 84, 101, 106, 116, 118, Gradina, 11, 13, 15, 18, 19, 20,
Broćno, 11, 16 121, 122, 126, 167, 170 24, 25, 27, 28, 29, 33, 34,
Brotnjo, 15, 36, 148 Doci, 25 35, 38, 39, 40, 42, 44, 45,
Bubnja glavica, 103 Donja Britvica, 77, 118, 153 93, 94, 102, 136, 137, 157,
Budim, 31, 40 Donje polje, 56 162
Buhovo, 10, 15, 16, 17, 52, 79, Donji Crnač, 18, 19, 53, 79, Grečica, 41
93, 94, 107, 130, 153, 167, 103 Greda, 29
168, 169 Donji Gradac, 28, 29, 56, 172 Griva, 16
Buna, 160 Dračevac, 38, 39 Grobište, 45, 74, 99
201
Grovište, 45, 74, 99 146, 148, 155, 184 Mamićko polje, 61

Grude, 35 Kočerinsko polje, 35, 36, 146 Mandića lokva, 55
Grudina, 18 Köln, 105 Mandin greb, 61
Guste tilovine, 24 Korčula, 159 Markanovića gradina, 41
Gvožđa, 74 Kosmaj, 39 Maruškina gomila, 23
Kraljevine, 64, 85 Misirada, 102, 131
H Kravarica, 62 Misište, 102, 131, 133
Kreševo, 101 Mokarsko polje, 11, 44
Hamzići, 15, 17, 39 Krgača, 39, 158 Mokrašnica, 44
Herceg-Bosna, 167, 172, 175, Križanac, Jakov, 75 Mokriskik, 36
177, 181 Križanc, Jakov, 88 Mokro, 11, 35, 37, 44, 66, 86,
Hercegovina, 9, 11, 13, 43, 50, Križi, 44 93, 97, 101, 153, 157
58, 61, 83, 85, 88, 93, 95, Krnjić, 39 Mosor, 41, 83, 135, 146
96, 97, 101, 105, 106, 108, Krstina, 27, 95 Mostar, 22, 43, 45, 54, 57, 79,
111, 137, 139, 143, 145, Krstine, 21, 28, 42, 83 81, 82, 85, 86, 89, 97, 101,
148, 151, 158, 159, 160, Kruševo, 34 104, 105, 106, 108, 110,
168, 183, 186, 189 Kruške, 45 116, 133, 135, 139, 140,
Hrvatska, 11, 189 Kruškovac, 33, 43, 84, 102, 155, 157, 160, 186, 187,
Humac, 137 136 189
Kukuvižarica, 26 Mostarski Gradac, 105
I Kušanovac, 20 Mostarsko blato, 13, 106, 113
Mošaluk, 28
Imotski, 11 L Mošuluk, 56
Ivan vrelo, 19
Ivankovića dolac, 103 Ladina, 102, 131 N
Ivanovo vrilo, 53 Ledinac, 40, 50
Izbičko polje, 18, 53, 56 Leko, fra Ilija, 110 Neretva, 108
Izbično, 15, 18, 25, 29, 56, 77, Leko, Vidak, 139 Njivetine, 54, 57, 83
83, 109, 118, 153, 167, Lipovaci, 61 Njivice, 52
169, 173 Liske, 96
Lištica, 5, 11, 17, 35, 36, 41, O
J 42, 43, 45, 89, 135, 139,
185, 186 Odžak, 30, 58, 59
Jare, 29, 52, 57, 93, 95, 110, Livno, 135 Ogledača, 25
136, 167, 173 Ljubljana, 120 Ogradice, 31
Jedinica, 34, 64 Ljubotići, 24, 31, 33, 62, 84, Oklaji, 40, 41
Jelinak, 67 85, 102, 124, 131, 136, Orovnik, 135
Jelkinovac, 69 156, 184 Orozova gomila, 45
Jerezulem, 122 Ljuti Dolac, 34, 63, 85, 96, Ošanići, 10
Jurišića gomila, 28 113, 118, 120, 137, 148, Ozrnje, 15, 17, 79, 93, 94
156, 167, 174
K P
M
Kalifornija, 163 Pecara, 177
Klanac, 138 Mačkovine, 23 Pekušac, 29
Knešpolje, 30, 57, 96, 123, 124 Magovnik, 20, 21, 87 Podastrana, 62
Knezović, 172 Malo polje, 39 Podglavica, 38
Kočerin, 10, 31, 40, 59, 61, 65, Mamići, 34, 35, 64, 65, 93, 96, Podgradina, 93, 97
110, 112, 124, 126, 136, 103 Podjela, 80
202
Podjelinak, 86 Spaša, 104 Virač, 26

Podkraj, 31, 61 Split, 49, 161, 162 Vladimirović, knez, 46
Podljuteš, 101, 106 Stajetine, 16 Vlaka, 24, 28, 123
Podstrana, 33 Stolac., 10 Vlaštak, 16
Podvranić, 37, 40, 67, 86, 125 Ston, 49 Volovnica, 56
Pokrajnica, 29 Stonehengeu, 6 Voštica, 102, 131
Police, 34 Stožer, 37 Vrace, 184
Polog, 22 Stranjik, 24 Vranjak, 39
Polugrina, 67, 153 Stražnica, 35, 36
Poljica, 134 Studenac, 71 Z
Potkrajnica, 68 Stupi, 65
Potkuk, 151 Stupice, 44 Zadar, 49
Potok, 56 Sudareva gomila, 14 Zagreb, 36, 46, 85, 104, 105,
Pratrov dolac, 103 Sudarevo, 52 116, 117, 120, 140, 148,
Pribinovići, 101, 106 Sunčenjak, 62, 85 160, 187, 189
Prikanac, 134 Šarampovo, 45, 46, 73, 74, 99 Zahumlje, 11
Pripolje, 93, 96 Šarić Dubrava, 184 Zaostrog, 162
Privalj, 36, 37, 68, 125, 157, Zaušje, 120
175 T Zavratilo, 19
Prnkovac, 39 Zečja vlaka, 33
Provo, 37, 69, 157 Topnik, 61 Zgoni, 23, 54
Purin gaj, 139 Tribošić, 15, 173 Zovačka ulica, 74
Puste njive, 26 Trn, 21, 72, 90, 176 Zvonigrad, 10, 22, 23
Trnov Dolac, 83 Žabljak, 29
R Trtla, 14, 16, 36 Živica, 55
Turčinovići, 44, 67, 126, 150, Žvatić, 57, 69, 133, 183
Radešice, 41 164, 167, 176
Radoševc, 19
Raljevine, 74 U
Rasno, 16, 26, 38, 39, 69, 70,
71, 82, 87, 95, 97, 98, 105, Ugrovača, 24, 25, 85, 185
107, 113, 114, 122, 150, Umac, 56
153, 158, 170, 175, 189 Usplitnjača, 61
Rašanjsko polje, 70 Ustećci, 65
Rim, 105, 148, 162 Uzarići, 29, 45, 46, 73, 99, 127,
Ruda glavica, 17 140, 151, 164, 165
Rujan, 20, 40, 126
V
S
Vakup, 69
Sajmište, 64, 71 Varda, 18, 31, 57
Sarajevo, 17, 37, 45, 52, 56, 58, Vardica, 96
61, 65, 66, 89, 97, 110 Vatikan, 159, 162
Sitne stine, 26 Večerić, 43
Skladi, 70 Velika Britanija, 6
Slavonski Brod, 107, 121 Verkića drače, 74
Smrdelj, 56 Vidošević, Ilija, 160
Soldina gradina, 18 Vilinska ljut, 20
Solin, 159 Vinićki humac, 40
203
KAZALO IMENA
A Bubalo, Janko, 150 E

Bubalo, Robert, 44
Budimir, Fra Pavo, 80 Ereš, Vladimir, 108, 122
Anđelić, Pavao, 43 Buntić, Fra Didak, 115, 158, Ereš, Vlado, 120
Anđelić, Tomislav, 43 188
Aničić, Filip, 160 F
Anić, Vladimir, 143 C
Antolković, D., 107, 121 Fermendžin, E., 46
Cigić, 24, 81, 101 Filipović, Don Pavao, 107
B Crnjac, 101 Filipović, Radmila, 89
Čerkez, Velimir, 131
Bagarić, Ivo, 109 Čolak, 39, 155 G
Bakula, 95, 96 Čolak, Fra Drago, 109, 118
Bakula, Fra Petar, 93 Čuljak, 172 Gagro, 109
Bakula, Petar, 101, 105, 183 Čutura, Fra Ljubo, 127 Galić, 33, 89, 101, 120, 131,
Barać, 38 Ćavar, Boris, 40, 135, 146 138
Barbarić, 81 Ćorić, 172 Galić, Don Nedjeljko, 110
Barbarić, Fra Bonifacije, 135 Ćorić, Mate, 160 Galić, Fra Zdenko, 75, 89, 120,
Barbarić, Gojko, 109, 113, 118, Ćorluka, 70 138
153, 174 Ćosić, 52 Galić, Ivo, 131
Barišić, Biskup, 88 Ćoša, 25 Galić, Jure, 136
Barišić, Fra Rafo, 75, 88 Ćuk, Zdravko, 110 Galić, Maja, 158
Barišić, Fra Rafo, 160 Ćutura, Ante, 160 Galić, Miljenko, 131
Basler, Đ., 97 Ćužić, 37 Galić, Vinko, 132
Basler, Đuro, 97 Gidžić, 41
Bazina, 32 D Glavaš, 117, 148, 160
Benac, A., 45, 50, 56, 66, 67, Glavaš, Radoslav, 89, 104, 116
71, 72, 73, 74 Dabiša, Kralj, 58, 147 Glavaš, Tihomir, 148
Bergamasco, Michele, 140 Dalmati, 10 Glavina, 30
Bešlagić, 50, 52, 54, 56, 58, 59, Daničić, Đuro, 148 Grabovac, Vinko, 120
60, 61, 62, 64, 65, 67, 68, Daorsi, 10 Gruba, Kraljica, 147
69, 71, 72, 73, 74 Davide, M., 115 Grubešić, 70
Bešlagić, Š., 52, 54, 57, 66 Dragić, M., 73
Blašković, Biskup Stjepan, 86 Dragić, Marko, 34, 64, 94, 95, H
Bogdanović, Biskup Marijan, 96, 103
79, 82, 105 Drežnjak, Janja, 135 Hraste, Kažimir, 161
Bogdanović, Fra Marijan, 101 Drmić, Fra Bariša, 75, 88 Hrkać, Fra Leonardo, 130
Bošnjak, 55 Drmić, Ilija, 110, 112, 155, Hrkać, Fra Mladen, 124
Bošnjak, Kruno, 158 174, 177 Hrkać, Ivan, 90
Bošnjak, Marinko, 135 Dropuljić, Fra Luka, 80
Bošnjak, Radoslav, 135 Dugandžić, Ivan, 26, 38, 39, I
Brekalo, Miljenko, 136 40, 69, 70, 71, 82, 87, 95,
Brkić, 40, 97, 98 98, 105, 107, 114, 122, Ilić, Fra Nikola, 105, 108, 183
Brkić, Ilija, 98 131, 132, 150, 158, 170, Ilić, Fra Žarko, 105, 108, 109,
Bubalo, Fra Janko, 150, 164 175, 189 121, 122, 126, 137, 160,
Bubalo, Jakov, 112, 126, 155, 169, 183
176 Ilić, Žarko, 139
204
Iliri, 9, 11 Kraljević, Fra Anđeo, 104 125, 126, 134, 145, 162,
Kraljević, Fra Stanko, 138, 154 177, 184, 185, 187, 189
J Kraljević, Fra Svetozar, 125 Marić, Fra Benard, 107
Kraljević, Jozo, 154 Marijanović, Dragan, 120, 145,
Jakić, H., 124 Kraljević, Marko, 153 146
Jelena, Kraljica, 148, 158, 159 Kraljević, Vinko, 112, 148 Marijić, Augustin, 160
Jelić, Gojko, 21, 81, 90, 123, Krasić, Fra Petar, 111, 124 Marković, Radona, 58
151 Krasić, Ljubo, 112 Marković, Vrano, 88
Jelinak, 67 Krasić, Petar, 126 Marušić, Bože, 138
Juraj, Knez, 58 Križanac, Jakov, 75 Marušić, Ivan, 187
Križanc, Jakov, 88 Marušić, Jure, 133
K Kulina,Ban, 45 Maslać, Dinko, 77, 153
Kvesić, 39, 70, 122, 132 Maslać, Fra Dinko, 77, 109,
Karačić, Draženko, 171 Kvesić, Fra Ivan, 87 153
Karačić, Fra Dane, 123 Kvesić, Paško, 160 Matijević, 35, 156
Karačić, Fra Vendelin, 89, 112, Kvesić, Slavko, 122, 132, 170, Matijević, Bože, 156
122, 124, 126, 130, 135, 176 Matković, 103
159, 169, 171, 173 Menghinij, A., 164
Karačić, Ilija, 107 L Meštrović, Ivan, 117, 162
Karačić, Stanko, 118 Mićković, Florijan, 157
Klaić, 96 Lasica, Aga, 17 Mikulić, Anđelko, 120, 125,
Klaić, Vjekoslav, 46, 85 Lasić, Hrvoje, 127 126, 177
124 Lasić, Vlado, 174 Mikulić, Fra Martin, 116
Knezović, 172 Leko, Fra Ilija, 110 Mikulić, Fra Vinko, 121, 123,
Knezović, Marko, 172 Leko, Vidak, 139 133
Kolobarić, 35 Lišnjić, Fra Marijan, 105 Mikulić, Fra Vojislav, 145
Komadina, Miloš, 188 Lončar, 56 Mikulić, Vojislav, 184
Kopilaš, Blago, 123 Lončar, Marko, 172 Miletić, Karlo, 139
Kopilaš, Marko, 56 Lončar, Rajko, 163 Milošević, Viganj, 61, 146, 148
Kopilaš, Stanko, 123 Lončar, Stiven, 172 Mirković, Ivan, 158
Kordić, Fra Kornelije, 107, Lončar, Vlado, 172 Mišić, 137
108, 121, 123 Lončari, 63 Mišić, Alojz, 154
Kordić, Fra Lucijan, 169 Loose, Miroslav, 139 Mišić, Biskup, 139
Kordić, Fra Nikola, 101, 119 Lorenzzonij, Mateo, 185 Mišić, Biskup Alozije, 188
Kordić, Nikola, 160 Lovrić, Stojan, 151 Mišić, Mladen, 174
Kosir, Fra Vencel, 95, 96 Ljubić, 33 Mokarsko Polje, 11, 44
Kosir, Vencel, 21 Ljubić, Perkan, 118 Mokrašnica, 44
KOSIR, VENCEL, 13, 21, 43, Mokriskik, 36
79, 84, 85, 101, 102, 103, M Musa, Fra Ilija, 80
136, 185 Musa, Fra Vitomir, 165
Kozina, Vladimir, 83 Majić, Don Tomislav, 107
Kozina, Vlatko, 77, 109, 118, Majić. Don Tomislav, 130, 136 N
153 Mandić, Bože, 177
Kožul, Fra Smiljan, 164 Mandić, Dominik, 43, 148 Nebojša, 43
Kožul, Josip, 118 Mandić, Fra Dominik, 188, 189 Nikić, Fra Andrija, 79, 82, 86,
Kožul, Markan, 156 Mandić, Nikola, 45, 46, 81 97, 101, 105, 112, 113, 116,
Kraljević, 40, 67, 68, 125 Marić, 26, 55, 123, 126, 138, 117, 120
Kraljević, Angjeo, 160 145, 177 Nikolić, Fra Bartul, 105
Kraljević, Blanka, 125, 158 Marić, Fra Ante, 44, 101, 120, Nuić, Fra Pijo, 107, 109, 110,
205
124, 127 S Šaravanja, Željka, 150

Nuić, Fra Tihomir, 140 Šego, Fra Miro, 124, 132
Sabljić, 31 Šilić, Fra Rufin, 110, 148
O Salavarda, Blaženka, 120 Šiljevine, 59
Salavarda, Mario, 125, 174 Šimić, Marinka, 148
Sedlar, Nina, 163 Šišić, F., 36
Ostoja, Kralj, 147 Sergejevski, D., 97 Škegro, Fra Marka, 79
Otarić, 134 Skok, P, 36 Šoljić, Fra Andrija, 118, 144
Skoko, Andrija, 158 Štambuk, Vicko, 160
P Skoko, Ilija, 160 Šušak, 35
Skoko, Stjepan, 158
Palac, Natalija, 139 Slišković, 176 T
PALAVESTRA, V., 17 Slišković, G., 134
Pandžić, Don Krešimir, 136 Slišković, Miho, 160 Tavelić, Nikola, 122
Pandžić, Fra Bazilije, 104, 105, Slišković, Nikola, 157 Topić, 17, 172
116, 160, 187, 189 Smiljanić, 64 Topić, Ivan, 169, 172
Pavković, 90 Soldo, 41, 53 Tuđman, Franjo, 161, 189
Pavković, Dragica, 83 Sopta (Softa), Ivan, 150 Tvrtko, Kralj, 147
Pavković, Jozo, 83, 169, 173 Sopta, Ivan, 150, 158
Pavlović, Fra Stanko, 118, 144 Sopta, Jozo, 26, 38, 39, 40, 69, U
Pavlović, Stanko, 174 70, 71, 82, 87, 95, 98, 105,
Pažin, Fra Drago, 87 114, 122, 170, 175, 189 Ugra, 147
Pece, M., 177 Spajić, Ivan, 116, 118, 121,
Pejić, Fra Jozo, 162 123, 125, 126, 133, 175, V
Perko, 101 187
Perko, Zvonimir, 111, 170 Spajić, Višnja, 140, 158 Vasilhević, Ivan, 148
Perko, Zvonko, 122 Stanković, Mila, 150 Vasiljević, Fra Ivan, 113
Pervan, Fra Tomislav, 152 Starčević, Ante, 111, 121, 122, Vego, Marko, 37, 50, 58, 61,
Plenković, 33 124, 155 65, 66, 148
Popovi, Vincenzo, 113 Stipan, Ban, 147 Vladimirović, Knez, 46
Porfirogenet, 11, 93 Stojić, Mika, 117 Vlašić, Ferdo, 117
Porfirogenet, Konstatin, 36 Stonehengeu, 6 Vlašić, Fra Petar, 122
Pranjić, Fra Grgo, 79 Sv. Ana, 113, 137 Vukoja, 31
Prskalo, Fra Mate, 108 Sv. Ante, 45, 74, 82, 106, 123, Vukoja, Franjo, 136, 161
124, 127, 128, 131, 132, Vuletich, Johanes, 79
R 133, 135, 137, 138, 140, Vuletić, 19, 52, 79, 80, 94
154, 158, 164, 165 Vuletić, Ivan, 79
Radičić, Nedjeljko, 159 Sv. Blaž, 93, 95 Vuletić, Mijo, 79
Radić, Fra Nikola, 162 Sv. Franjo, 111, 113, 117, 155,
RADIMISKY, V., 13 162, 163 W
Radivojević, Knez, 58 Sv. Ivan, 29, 53, 96, 122, 123,
Rezić, 103 126, 128, 130, 170 Wenzel, Marian, 50
Rim, 105, 148, 162 Sv. Josip, 109, 121, 128
Rimljani, 11, 93, 183 Sv. Juraj, 94 Z
Rotim, Karlo, 54, 55, 82, 83, Sv. Jure, 93, 94, 118, 128, 130,
108, 121, 123, 134, 135, 144 Zadro, Fra Željko, 109
177, 187, 189 Sv. Mihovil, 128, 135 Zeljko, Andrija, 79
Rupčić, Bonifacije, 148 Sv. Nikola Tavelić, 121 Zeljko, Fra Dominik, 80
Sv. Petar I Pavao, 110 Zovko, Fra Jozo, 127, 140, 163
Sv. Ružica, 96
Szabo, Agneza, 161
206
ZAHVALA
Iz ovoga dijela dobiva se barem neka zaokružena slika o širokobriješkoj

spomeničkoj baštini. Ona nije potpuna, niti konačna. Mnogo toga u ovom
kao i u svakom drugom radu, podložno je kritici i dopunama. Zapravo, tek
sad bi trebalo započeti s pravim istraživanjem, posebno prapovijesnih gomila,
stećaka i starih grobišta. Ali toj kulturno-povijesnoj ostavštini, koja je na
ovom području iznimno bogata, konačno i sa strane znanstvenih, županijskih
i općinskih institucija treba ukazati više pozornosti, pogotovo ako se ima u
vidu koliko bi bila bogatija turistička ponuda.
Široki Brijeg i gotovo sve hrvatske gradove u Herceg-Bosni resi naslijeđe
bogate kulturne baštine, još iz prvoga kršćanskog doba, i koju se, jer se oslanja
na Stijenu-Petra, ne može uništiti, unatoč teškim burama i olujama.
Čitateljima i kritičarima prepuštan sud o sadržaju i formalnoj vrijednosti
ovog prikaza.
A ja sam dužan istaknuti sve one koji su pridonijeli njegovoj izradi.
To su svi župni uredi na području Širokog Brijega, a posebnu pomoć
u obilasku svakog od lokaliteta pružili su mi: Jure Kosir (Uzarići), Vlado
Pavković, Mate Ćavar r. 1931. i Predrag Naletilić Cobra (Š. Brijeg), Vlado
Marić (Dobrič), Ferdo Soldo r. 1966.(Ljubotići), Danko Buhač (Jare), Grgo
Mikulić (Kočerin), Jozo Glavina Valter r. 1940. (Knešpolje), Tadija Pavković
Bezruk (Izbično), Ante Ćužić (Mokro), Željko Crnjac (Dobrkovići).
Rukopis su pregledali te svojim primjedbama i dopunama pridonijeli
njegovu poboljšanju fra Ante Marić i Tihomir Glavaš. Blanka Kraljević je
izvršila jezičnu lekturu i pružila mi više korisnih savjeta za izradu ovog prikaza.
Ivo Čolak i Gojko Jelić, pregledali su i ispravili ispisane tekstove (korektura)
konačnoga djela.
Svima njima, kao i izdavaču, dugujem i izražavam zahvalnost na
pruženoj pomoći! A iznad svega zahvaljujem Bogu za nadahnuće i ustrajnost
u ovom poslu!
207
SADRŽAJ
GOMILE9
GRADINE (UTVRDE) 11
STARI GROBOVI I GROBIŠTA 75
CRKVINE93
OSTATCI FRATARSKIH KUĆA - BORAVIŠTA 100
ŽUPNE CRKVE 106
PODRUŽNE CRKVE 118
KAPELICE129
SPOMEN - PLOČE 144
KIPOVI, SKULPTURE I SPOMEN-ZNACI 153
SPOMENICI ŽRTVAMA RATA 167
GRADITELJSKA BAŠTINA 181
208
209

Ivan Dugandžić, Širokobriješka Baština

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ivan Dugandžić, Širokobriješka Baština

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ivan Iko Dugandžić

Matica hrvatska Široki Brijeg

Matica Hrvatska Ogranak Matice hrvatske

Matica Hrvatska Ogranak Matice hrvatske

Gomile su relativno pravilno oblikovane kružne hrpe kamenja koje su u

Tako, i oni su u nasipu gomile gradili kamene škrinje za pokojnike, a nad

Iliri su gradili gradove od drva i kamena. Kamen u zidovima njihovih

Gradina. Prapovijesna gradina, kasnoantička utvrda,

kraju nalazi se i toranj. Zidovi su debeli 70 cm. Odgovara

Biograci – ostatci prapovijesnoga do

Sudareva gomila. Iznad naselja i Markićevih kuća,

Ozrnje. U jugoistočnom dijelu Buhova, prema

Griva. U jugozapadnom dijelu Trtle, na brijegu iznad

Krvava gomila, Lasičina gomila. Na granici između

Buhovo – gomile na lokalitetu Vlaštak

Varda. Prapovijesne gomile. U Gornjem Crnču, otprilike

Gomila, Zagomilje. U Donjem Crnču, prema Soldinim

Crnač – pogled na Gradinu iznad

Magovnik. Najviši dio naselja Magovnik (550 m) je

Čerigaj – pogled na Magovnik

Područje koje danas zovemo Dobrič, u širokobriješkom

Dobrič – gomile ispod Zvonigrada

Gomile. Kraj zapadne strane drage ispod Zvonigrada

Gomila, Gradina. Između Ljubotića i Dobrkovića,

Dobrkovići – gomila u blizini Cigića kuća

Ogledača. Visoko iznad kanjona Ugrovače, uz cestu

Dobrkovići – pogled na Gradinu iznad Ugrovače

Sitne stine, Bratkovac. Na desetine gomilica nalazi se

Aptove njive. Desno od ceste Dobrič-Grabova Draga,

Gradina. Poviše kuća, u sjeverozapadnom dijelu

Krstina (Gradina). Poviše Gornjega polja i Čuljkovih

Gradac – Jurišića gomila u D. Gracu

Gradina. Sjeveroistočno od crkve u Gornjemu Gracu,

Gradac – pogled na gomile (Vlaka)

Gomila. Odmah ispod Zelenikinih kuća u Donjem

Knešpolje – ostatci jedne od brojnih

Varda. Prapovijesne gomile. Na širokom prostoru

Kočerin – gomila u blizini crkve

Ljubotići – pogled na Gradinu iznad Kruškovca

Gradina. Prapovijesna gradina i rimska utvrda. Na

Lončac. U sjeverozapadnom dijelu Gornjih Mamića,

Na gornjem dijelu platoa zapaženi su ostatci pravokutne

Mokro – Pogled na Gradinu

Gomila. U istočnom dijelu Mokroga, zaseoku Ćužića,

Stožer. Velika kamena gomila ili ostatci zida

Gomile. Blizu crkve, odmah uz nekropolu stećaka,

Gradina. Pretpovijesna gradina. Utvrđeno naselje

Rasno – pogled na Gradinu iznad Krnjića

Gomila. Istočno od Dračevca prema Kvesića gradini, na

Vinićki humac. Iza Brkića kuća prema Ledincu, nalaze

Gomila. Odmah ispod Kraljevića kuća, na brijegu

Široki Brijeg – Gradina na Ciganskom

Grečica, Oklaji. Na lijevu stranu ceste Oklaji-

Cigansko brdo. Prapovijesna gradina. Smještena na

Š. Brijeg – srednjovjekovni grad u

Debljina gradskih zidova ide od 1 do 1,5 m, a visine 1

Kulina, Orozova gomila. Zapadno od Šarampova,

Dvorine. U blizini groblja Šarampovo, kod sadašnjeg

SREDNJOVJEKOVNI NADGROBNI SPOMENICI - STEĆCI

Značaj ovih nadgrobnih spomenika, koje znanstvenici zovu stećcima, a u

Zasigurno, neke nekropole i našim istraživanjem nisu spomenute, tako da

Buhovo – stećci ispod kuća

Crnač – stećak sljemenjak u Vuletića

Stećci, Dobrinje. Ispod kapelice sv. Ivana u Dobrinju,