PONAVLJANJE ZA POŠĆENE HRVATE

Površina Hrvatske je 56 594 km2

Stanovništvo Hrvatske je 3 871 833 (2021.)
Glavni grad je Zagreb
o 767 131 st.
Hrvatska smještena na jugoistoku Europe

Oblik Hrvatske je na nalik Zmaja ili potkove

Rezultati oblika bili su ratovi

Položaj Hrvatske
Alpe na zapadu
Panonska nizina na sjeveroistoku I sjeveru
Dinaridi na jugoistoku I jugu
Sredozemlje na jugu I jugozapadu
PONAVLJANJE ZA POŠĆENE HRVATE

Tri kulturna civilizacijska kruga

Sredozemni ( italija) – katolicizam
Srednjoeuropski ( Njemačka, Austrija)– kaolicizam,
protestantizam, judizam
Jugoistočnjoeuropski (balkanski) – pravoslavlje,
islam, judizam

Hrvatska zbog svog oblika ima dugačke granice do 2357

km
PONAVLJANJE ZA POŠĆENE HRVATE

RH graniči s:
Slovenijom- granica 667 km
Meandri kod Mure u Međimuriju
Piranski zaljev

Mađarskom- granica 355,5 km

Najstarija granica

Srbijom- granica 317 km

Šarengradska ada, Vukovarska ada (ada riječni otok)

BiH- granica 1011,4 km

Neum- izlaz na jadr. More

Crna gora- granica 22,6 km

Najkraća granica
PONAVLJANJE ZA POŠĆENE HRVATE

Panonska-peripanonska regija
Nizak reljef I stara gorja
Panonski prostor
Istok zemlje
Nizine s malim nagibima do 200 m
Peripanonski prostor
Prijelaz između panonske nizine I Dinarida
Središte HR

Gorsko-kotlinska
Planinsko područje Kotar I Lika
Visine više od 500m
Plješevica, Risnjak, Snježnik, Velika I mala kapela,
Velebit
PONAVLJANJE ZA POŠĆENE HRVATE

Jadranska Hrvatska
Primorsko područje
Obalni reljef
Prevladava nadmorska visina do 500 m
Sjeverno primorje
Istra I Kvarner s otocima
Južno primorje
Dalmacija
Mediteranski prostor
PONAVLJANJE ZA POŠĆENE HRVATE

Administrativno-teritorijalni ustroj Hrvatske

1993. županije (20 ) + Zagreb
Općina I gradovi – (428)opć I 128 grad
NUTS regije- regije za provedbu statističkih analiza na
području EU
2012. g. – 2 NUTS regije kontinetalna I jadranska HR
2019. g. – 4 NUTS regije Grad ZG Sjever, Panonija I
Jadran

I. Zagrebačka županija - Zagreb

II. Krapinsko-zagorska županija - Krapina
III. Sisačko-moslavačka županija - Sisak
IV. Karlovačka županija - Karlovac
V. Varaždinska županija - Varaždin
VI. Koprivničko-križevačka županija - Koprivnica
VII. Bjelovarsko-bilogorska županija - Bjelovar
VIII. Primorsko-goranska županija - Rijeka
IX. Ličko-senjska županija - Gospić
X. Virovitičko-podravska županija - Virovitica
XI. Požeško-slavonska županija - Požega
XII. Brodsko-posavska županija – Slavonski Brod
XIII. Zadarska županija - Zadar
XIV. Osječko-baranjska županija - Osijek
XV. Šibensko-kninska županija - Šibenik
XVI. Vukovarsko-srijemska županija - Vukovar
XVII. Splitsko-dalmatinska županija - Split
XVIII. Istarska županija - Pazin
XIX. Dubrovačko-neretvanska županija - Dubrovnik
PONAVLJANJE ZA POŠĆENE HRVATE
XX. Međimurska županija – Čakovec
XXI. Grad Zagreb – Zagreb
PONAVLJANJE ZA POŠĆENE HRVATE

Hrvatska je tranzitna I križišna zemlja

Veza između jugoistočne I zapadne I srednje EU

Prometni koridori
10 koridora
Oznake s rimskim brojevima
• Koridor V- Venecija-Trst-budimpešta-Lvov
• Koridor Vb- Rijeka-Zagreb-Budimpešta
• Koridor Vc- Ploče-Sarajevo-Osijek-Budimpešta
• Koridor X- Munchen-Salzburg-Ljubljana-Zagreb-Beograd-
Skopje-Solun
• Koridor Xa- Graz-Maribor-Zagreb
• Koridor VII- Rijeka Dunav
PONAVLJANJE ZA POŠĆENE HRVATE
Koridor Vb
Budimpešta – Varaždin – Zagreb – Rijeka
autocesta A1 → Zagreb - Split
autocesta A4 → Zagreb - Goričan
autocesta A6 → Zagreb – Rijeka
željeznička i cjevovodna mreža

Pyhrnski pravac

povezuje Alpe i Jadran

Linz – Graz – Maribor – Zagreb – Karlovac – Zadar – Split
dio pravca se poklapa s pravcem Xa (Graz – Maribor – Zagreb)
autocesta A1 → Zagreb – Split
autocesta A2 → Zagreb – Macelj
željeznica → Unska i Lička pruga

Slavonsko-Bosansko-Neretvanski pravac

veza istočne i južne Hrvatske

koridor Vc → Ploče – Sarajevo – Osijek – Budimpešta

Posavski pravac

autocesta A3 → Bregana – Lipovac

željeznička i cjevovodna mreža
savski plovni put – Sava plovna nizvodno od Zagreba
nakon 2. svjetskog rata najvažniji prometni pravac

Podravski pravac

uz rijeku Dravu
lokalno značenje zbog slabo razvijene prometne mreže
promet se odvija regionalnim prometnicama koje prolaze kroz naseljena
područja
željeznica zastarjela i nije elektrificirana
Drava plovna nizvodno od Terezinog polja, za velike brodove tek nizvodno
od Osijeka
PONAVLJANJE ZA POŠĆENE HRVATE
Jadransko-jonski pravac

povezuje niz država uz istočnu obalu Jadrana

autocesta A1 → Zagreb – Split
autocesta A7 → Križišće – Žuta lokva (nije još izgrađena)
Jadranska magistrala
PONAVLJANJE ZA POŠĆENE HRVATE

Hrvatsko ogrski prag

Najduži dio Dinarida – oo 400m
Najlakši put Panonske nizine I Jadranskog mora
Najkraći put između Panonsko-perinskonanoske
Hrvatske I primorske hrvatske
Najvažniji prometni prag

Podunavsko-sjevernojadranski sustav
Karolina (29,9) km Gospić- Baške Oštarije- Karlobag
Jozefina (113) km Karlovac- prijevoj Vratnika- Senj
Lujzijana (134) km Karlovac + odvojak Gornje Jelenje-
Bakar
PONAVLJANJE ZA POŠĆENE HRVATE

HRVATSKI TERITORIJ OD NASTARIJIH TRAGOVA NASELJENOSTI

• STARIJI PALEOLITIK
o najstariji tragovi života → špilja Šandalja kod Pule
o starost se procjenjuje na više od 800 000 godina

• PALEOLITIK
o Hušnjakovo kod
Krapine
▪ najveće
nalazište

neandertalskog
čovjeka u svijetu

o špilja Vindija kod Varaždina

▪ najmlađi pronađeni ostaci neandertalaca na svijetu
PONAVLJANJE ZA POŠĆENE HRVATE
• NEOLITIK
o prve sjedilačko-ratarske kulture → starčevačka, sopotska,
danilska, …
o upotreba bakra
▪ Vučedol kod Vukovara (3000. – 2400. g. pr. Kr.)
• vučedolska kultura
o vučedolska golubica

• PRIJELAZ IZ 2. U 1. TIS. PR. KR.

o doseljavanje Ilira
▪ Histri → Istra
▪ Liburni → Sjeverno hrvatsko primorje
▪ Delmati → srednja Dalmacija
▪ Japodi → Lika

• 4 ST. PR. KR.

o Grci osnivaju prve gradove
▪ Issa (Vis), Pharos (Hvar), Korkyra Melaina (Korčula),
Tragurium (Trogir)
• 3. ST. PR. KR.
o dolaze Rimljani i formiraju provinciju Ilirik
o rimski gradovi → Salona (Solin), Yadera (Zadar), Pola (Pula),
Siscia (Sisak), Cibalae (Vinkovci), Mursa (Osijek), Parentium
(Poreč), Scardona (Skradin), Epidaurum (Cavtat)

• 7. st. → doseljavaju se Hrvati

o prostor između Mure i Drave na sjeveru, Jadranskog mora na
jugu, Sutle i Raše na zapadu i Drine na istoku
• Knez Branimir (879. – 892.) → Hrvatska – samostalna i
međunarodno priznata država, osim Dalmacije koja je bila dio
Bizantskog Carstva
• 9. st. – prve kneževine
o Donja Panonija
o Kneževina Hrvatska
o Neretvanska kneževina
o Humsko Kneštvo
o Travunja
PONAVLJANJE ZA POŠĆENE HRVATE
• 10. st. – kralj Tomislav ujedinio hrvatski teritorij od Drave do
Jadranskog mora
• poč. 11. st. – Petar Krešimir IV. pripojio Dalmaciju Hrvatskoj
• 1102. g. – Hrvatsko-ugarsko Kraljevstvo
o Mlečani zauzimaju dijelove hrvatske obale
• 15. st. – Osmansko Carstvo zauzima velike dijelove hrvatskog
teritorija

HRVATSKA OD 16.-18. STOLJEĆA

• Monarhije
• do 1606. g. Turci zauzimaju prostor do linije Virovitica – Čazma –
Sisak – Karlovac – Slunj – Otočac – Senj – Velebit – Novigradsko
more
• Hrvatska → „ostaci ostataka” (16 800 km2)
• 17. st. – slabi Osmansko Carstvo
• Karlovački mir (1699.) i Požarevački mir (1718.) – Osmanlije gube
osvojeni teritorij
o prvi put hrvatska dobiva oblik potkove
PONAVLJANJE ZA POŠĆENE HRVATE
HRVATSKA U 19. STOLJEĆe

• poč. 19. st. – francuska vladavina u Dalmaciji i prostoru južno od

Save
• 1812. g. – Napoleonova propast nakon pohoda na Moskvu
o Hrvatska obala ujedinjuje se s Banskom Hrvatskom

HRVATSKA TIJEKOM PRVOG I DRUGOG SVJETSKOG RATA

• kraj 1. svjetskog rata → raspad Austro-Ugarske Monarhije
• 1918. g. – Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca
• 1920. g. - Londonski ugovor - Italija pripaja Istru, Cres, Lošinj,
Lastovo, Zadar i Rijeka
• 1939. – 1941. g. – Banovina Hrvatska
• 1941. g. – Nezavisna Država Hrvatska
o Rimski ugovor → Italiji predani svi otoci (bez Paga, Brača i
Hvara) i Dalmacija od Zadra do Splita
o rujan 1943. g. → kapitulacija Italije → pripajanje Istre i hrvatske
obale Hrvatskoj
PONAVLJANJE ZA POŠĆENE HRVATE

HRVATSKA NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA

• kraj 2. svj. rata - Federativna Narodna Republika Jugoslavija
• 1945. g. – novo razgraničenje → Hrvatskoj pripojena Baranja, gubi
dio prostora u Srijemu (Srbija), Neum pripojen Bosni i Hercegovini
• Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija – 1963. g.
PONAVLJANJE ZA POŠĆENE HRVATE
DOMOVINSKI RAT
• nakon smrti J. B. Tita 1980. g. došlo je do sukoba oko ustroja SFRJ
• 1990. – 1995. g. – Domovinski rat
• 1992. Hrvatska međunarodno priznata