Antiki mjestopis Hrvatske

Antiki mjestopis Hrvatske (Klasini rimski i starogrki toponimi u Hrvatskoj): - Po arheonalazima u

Dalmaciji od Makarske do Boke Kotorske, najjunije hrvatsko ozemlje su ve od ranih pismenih civilizacia
prvi upoznali prapovjesni feniki moreplovci (iako od njih zasad jo nisu proitani tekstovi koji bi navodili
mjestopis Dalmacie). Drugi nakon toga i prvi za kopneno zaledje koji su u grubo poznavali nae krajeve, bili
su stari Perzianci koji oko dananje Hrvatske spominju tek desetak zemljopisnih imena na staroperzijskomu
(vidi poblie: Iranski Stari svijet).

Priblino istodobno s Perziancima i poblie jo kasnije do Kristova doba su hrvatsko ozemlje takodjer ve
poblie upoznali starogrki pomorci uz obale i njihovi trgovci u dubljem zaledju uz rieke sve do Drave, tj.
skoro stotinjak starogrkih toponima kod nas. Najbolje su sadanje hrvatsko ozemlje kroz svoja osvajanja i
viestoljetno vladanje upoznali antiki Rimljani, koji odatle ve navode par stotina starolatinskih i latiniziranih
(ilirskih) toponima, nabrojenih u donjem popisu po mnogim antikim gradovima, otocima, rijekama i tada
poznatim planinama kod nas (vidi donje popise).

Sadraj
[sakrij]

1 Compendium

o 1.1 Abstract

2 Rimski mjestopis Hrvatske

3 Rana plemenska ozemlja

4 Nai antiki gradovi

5 Poznate rijeke iz antike

6 Antiki naseljeni otoci

7 Vea brda preko 1000m

8 Grki mjestopis Hrvatske

o 8.1 Oreine Hellenois cognitae

o 8.2 Potamoi Hellenois cogniti

 o 8.3 Nesoi Hellenois cogniti

o 8.4 Polies Hellenois cognitae

9 Literatura

10 Vanjske sveze

11 Poveznice

12 Reference

Compendium
Croatia antiqua (Croatiae toponomata Latina ac Hellenica): Croatiae hodiernae territorium in Aevo Antiquo
gentibus Illyricis (sensu lato) plerumque incolonatum erat: Histrii in paeninsula Histria (hodie Istra), Liburni
vel Libyrnides in Dalmatia septentrionali et insulis adjacentibus (hodie Kvarner), Delmatae in Dalmatia
centrali, Iapodes vel Iapydes in vallibus inter-montanis Croatiae mediae, atque gens
Pannonica Iasi nominata in Croatia septentrionali et gentes Celtici sicut Scordisci ad Savum flumen (hodie
Posavina) et Boii in extremo boreali ad flumen Murum (hodie Medjimorje). Gentes complures minores etiam
cognitae sunt: Ortoplini, Parentini, Mannii, Pleraei et alii meridionales ad litorem Hadriaticam,
atque Colapiani, Varciani, Segestani, Andizetes, Breuci et alii in Croatia media.

Saeculis III - I A.C., Romani territorium Croaticum hodiernum gradatim occupaverunt et postea in Imperium
Romanum tota Croatia hodierna saeculis I - V inclusa erat. Ideo ab eo tempore toponomata geographica
permulta in lingua Latina cognita erant, quorum dimidium in forma Slavonica etiam adhuc persistent. Postea
etiam in Regno Croatiae mediaevali lingua Latina fuit officialis, ac documenta publica atque inscriptiones
regiae ex eo tempore plerumque Latini sunt, sed plebs etiam scripturam Glagoliticam et sua lingua Slava in
forma archaica Chakaviana in usu habebat (haec sermo Chakaviana mediaevalis hodie praecipue in insulis
Adriaticis et paeninsula Histria in usu est). Aevi Antiqui nomina classica multa Latina ac nonnulla Graeca
gentium Illyricarum, urbium, fluminum, insularum atque montium, Romanis antiquis cognitorum ex Croatia
hodierna, in hoc articulo enumerata sunt, nomina antiqua et hodierna includens (cf. infra).

Abstract
Ancient Croatia (early Greek and Latin toponyms in Croatia): The prolonged and extensive public use of
Latin language in Croatia is presented; only in Vatican city the official Latin now persisted longer than in
Croatia. The official public use of dominant Latin in Croatian area persisted during two millennia, i.e. from its
Roman conquest in 2nd century B.C. up to 1847, leaving essential impacts in Croatian culture and tradition,
more profound than in any other Slavs. Up to 19th century this official Latin predominated there in the work
of regional parliament, laws publishing, school teaching, and Latin newspaper (e.g. Ephemerides
Zagrabienses). The classical colleges and schools with official Latin teaching there persisted from 1396 to
1972 when Yugoslavia abolished them (now renovated). Then also the ancient Latin naming of Croatian
counties, many towns, rivers, islands, and mountains in Roman Empire by alphabetical order is listed here.
At the end, also some earliest pre-Roman toponyms of the Hellenic origin are indicated.

Rimski mjestopis Hrvatske

Ovdje nie se nabrajaju izkljuivo izvorni rimsko-antiki i potom starogrki toponimi za novije hrvatsko
ozemlje, ali su izostavljeni ini tek nedavno stvoreni novolatinski toponimi nastali latinizaciom sadanjih
slavenskih imena, ali nepoznati Rimljanima ni starim Grcima (to inae sve nekritiki pobrkano, povrno
nabraja popularna Wikipedia). Od parsto zapisanih i dosad poznatih starolatinskih toponima iz Rimskog
carstva na ozemlju dananje Hrvatske, njih oko polovice su nakon slavizacie u manjevie slinim oblicima
kod nas ouvani sve do danas (takvi slini su oznaeni zvjezdicom *). To znai da su antiki Rimljani imaju
vanu ulogu i za sadanji mjestopis Hrvatske, iako je dio tih toponima jo stariji prapoviesni od ranijih Grka i
domaih Ilira.

Rana plemenska ozemlja

Rimljanima je na sadanjem hrvatskom ozemlju bilo poznato najmanje desetak uih podruja, veinom
imenovanih latinski po pripadnim antikim plemenima koja su tamo ivjela:

Borona (hodie: Banovina), pars collina Croatiae centralis ad Bassaniae fines

Dalmatia (hodie: Dalmacija*) vel Croatia maritima australis ad Hadriaticum medium

Halicanum (hodie: Medjimurje), pars extrema Croatiae borealis in Pannonia occidentali

Histria (hodie: Istra*), paeninsula Croatiae occidentalis

Interamnia (hodie: Slavonija) vel Croatia orientalis planaria in Pannonia australi

Iapudia (hodie: Lika), pars montana altior Croatiae mediae

Iasygia (hodie: Baka)

Liburnia (hodie: Kvarner) in Croatia austro-occidentali ad Hadriaticum boreale

Quercia (hodie: umberak), pars collina Croatiae boreo-occidentalis, Sloveniae ad fines

Savia (hodie: vallis Posavina*)

Sinus Rhizonticus (Boka Kotorska)

Valeria (hodie: Baranja), Croatiae boreo-orientalis pars extrema Pannonica

Nai antiki gradovi
Urbes et oppida antiqua: Rimljanima je na ozemlju dananje Hrvatske pod latinskim imenima bilo poznato
najmanje ezdesetak antikih gradova, od toga veina na obali i jo dvadesetak dalje u kopnenom zaledju
(bar jo desetak inih tada se ponekad spominju negdje kod nas, ali su dosad jo nesigurnog poloaja):

Adturres (hodie: Crikvenica in Liburnia)

Aenona (hodie: Nin* in Dalmatia)

Aequum (hodie: Vrlika in Dalmatia)

Albona (hodie Labin* in Histria)

Andautonia classica (Agram mediaevalis, hodie Zagreb): caput Croatiae

Aquama (hodie akovec in Croatiae extremo boreali)

Aquaviva (hodie: Varadin in Croatia boreali)

Arausonia (hodie: Morinje in Dalmatia)

Arupium (hodie: Otoac)

Ausancalio (hodie: Graac in Iapudia)

Bariduo (hodie: Glamo)

Berulia (hodie: Brela* in Dalmatia)

Bigeste (hodie: Vrgorac in Dalmatia)

Bilubium (hodie: Proloac in Dalmatia)

Bivium (hodie: Ogulin)

Bolentium (hodie: Djurdjevec)

Butua (hodie: Budva*)

Carrodunum (hodie: Virovitica)

Castrum (hodie: Kastav* in Liburnia)

 Cibalae (hodie: Vinkovci in Interamnia)

Clambetae (hodie: Obrovac in Dalmatia)

Cornacum (hodie: Vukovar in Interamnia)

Cuccium (hodie: Ilok), Croatiae urbs extrema orientalis

Curcum (hodie: Korenica*)

Dalluntum (hodie: Ston in Dalmatia)

Decinius (hodie: Dicmo* in Dalmatia)

Epidaurus (hodie: Cavtat in Dalmatia), Croatiae urbs extrema australis

Flanona (hodie: Plomin* in Histria)

Fusciana (hodie: Ljubuki)

Gissa (hodie: Novalja)

Hyllis (hodie: Vinia in Dalmatia)

Iadera (hodie: Zadar* in Dalmatia)

Inicerum (hodie: Poega in Interamnia)

Iovia (hodie: Ludbreg)

Lentula (hodie: Bjelovar)

Lopsica (hodie: Jurjevo in Liburnia)

Madropsa (hodie: Modru* in Iapudia)

Malluntum (hodie: Molunat* in Dalmatia)

Marsonia (hodie: Brod in Interamnia)

Martaritona (hodie: Mostar*)

Muccurum (hodie: Makarska* in Dalmatia)

 Mursa (hodie: Osijek) - nunc Interamniae urbs maxima

Narona (hodie: Opuzen-Norin* in Dalmatia)

Neapolis (hodie: Novigrad* in Histria)

Nedinium (hodie: Nadin* in Dalmatia)

Novae (hodie: Imotski in Dalmatia)

Ortopla (hodie: Starigrad Velebitski)

Osteria (hodie: Otarije* in Iapudia)

Parentium (hodie: Pore* in Histria), Croatiae urbs extrema occidentalis

Pelva (hodie: Livno)

Pesenta (hodie: Petrovac* in Bassania)

Pola (hodie: Pula* in Histria)

Praetorium (hodie: Kostajnica)

Promona (hodie: Drni in Dalmatia)

Putenses (hodie: Patrovii)

Quadrata (hodie: Slunj)

Raetinium (hodie: Biha)

Rhagusium (hodie: Dubrovnik in Dalmatia)

Risinum (hodie: Risan*)

Romula (hodie: Samobor)

Salonae (hodie: Solin* in Dalmatia)

Salvia (hodie: Grahovo)

Saritta (hodie: Kupres)

 Scardona (hodie: Skradin* in Dalmatia)

Senia (hodie: Senj* in Liburnia)

Servitium (hodie: Gradika in Interamnia)

Sirmium (Srijemska* Mitrovica)

Siscia (hodie: Sisak*)

Soetovio (hodie: Sinj in Dalmatia)

Spalatum (hodie: Split*, Dalmatiae urbs maxima)

Tarsatica (hodie: Rijeka, Liburniae urbs maxima)

Tininum (hodie: Knin* in Dalmatia)

Tragurium (hodie: Trogir* in Dalmatia)

Vegium (hodie: Karlobag in Liburnia)

Vervae (hodie: Valpovo in Interamnia)

Poznate rijeke iz antike
Flumina antiqua nominata: Rimljanima je kod nas bilo poznato tridesetak rijeka i poneka jezera pod
dvadesetak starolatinskih imena:

Aquilis (hodie: Mirna in Histria)

Arius (hodie: Ombla in Dalmatia)

Bacuntius (hodie: Bosut in Interamnia)

Bathinus (hodie: Bednja*)

Bolia (hodie: Korana)

Bona (hodie: Buna*)

Colapis (hodie: Kupa*, Sloveniae ad fines)

Danubius (hodie: Dunav, Serbiae ad fines)

 Diserus (hodie: Limski kanal in Histria)

Dravus (hodie: Drava*, Hungariae ad fines)

Flumen S.Viti (hodie: Rjeina in Liburnia)

Formia (hodie: Dragonja in Histriae, Sloveniae ad fines)

Gudesca (hodie: Gacka*)

Lacus Aurana (hodie: Vransko* jezero in Dalmatia)

Lacus Corinius (hodie: Karinsko* more in Dalmatia)

Lacus Romulae (hodie: Plitvice in Iapudia)

Licco (hodie: Lika* in Iapudia)

Losua (hodie: Lava*)

Mare Hadriaticum (hodie: Jadran*)

Murus (hodie: Mura*, Sloveniae ad fines)

Naro (hodie: Neretva* in Dalmatia)

Odagra (hodie: Odra* ad Sisciam)

Oenaeus (hodie: Una, Bassaniae ad fines)

Polanus (hodie: Mrenica)

Salancus (hodie: Jadro ad Salonam)

Sana (hodie: etiam Sana*)

Savus (hodie: Sava*, Croatiae flumen longissimus)

Senta (hodie: Zeta*)

Tedanius (hodie: Zrmanja in Dalmatia)

Titius (hodie: Krka in Dalmatia)

 Tillurus (hodie: Cetina in Dalmatia)

Ulca (hodie: Vuka* in Interamnia)

Antiki naseljeni otoci
Insulae Hadriaticae: U antiko doba Rimskog carstva su kod nas razmjerno najbolje poznati bili jadranski
otoci pod pedesetak latinskih imena, a ovdje se navode samo njih tridesetak veih i uglavnom naseljenih:

Acrumen (hodie: Lokrum*)

Aloepus (hodie: Olib*)

Apsirtis (hodie: Loinj)

Arba (hodie: Rab*)

Arta (Hodie: Sv. Grgur)

Bavo (hodie: iovo)

Brattia (hodie: Bra*)

Bucium (hodie: Bievo)

Calamotta (hodie: Koloep)

Celadussae (hodie: Kornati)

Cerosa (hodie: ipan)

Choasa (hodie: Suac*)

Clia (hodie: Jakljan)

Colentum (hodie: Murter)

Corcyra Nigra (hodie: Korula*)

Corsia (hodie: Plavnik)

Crexa (hodie: Cres*)

Curicum (hodie: Krk*)

 Eucomium (hodie: Susak)

Estiunisium (hodie: Sestrunj)

Issa (hodie: Vis*)

Ladeste (hodie: Lastovo*)

Lumbricata (hodie: Vrgada)

Melata (hodie: Molat*)

Melitussa (hodie: Mljet*)

Pamodus (hodie: Pag*)

Pharus (hodie: Hvar*)

Pirosima (hodie: Premuda)

Portunata (hodie: Dugi otok)

Proversa (hodie: juni Prvi* kod ibenika)

Pullariae (hodie: Brijuni)

Scirda (hodie: karda*)

Silva (hodie: Silba*)

Sissa (hodie: Ugljan)

Solentium (hodie: olta*)

Tauris (hodie: ipan)

Vera (hodie: Vir*)

Vea brda preko 1000m
Montes maiores: Navode se samo via gorja iznad 1.000m, a ina manja brda su izostavljena. Kratica
(abbreviatio): M. = Mons

Alpes Illyricae (Dinaric Alps vel Dinarides in geologia), Croatiae montes maiores
 M. Adrion (hodie Biokovo), 1762 m

M. Albius (hodie Pljeivica), 1648 m

M. Baebius (hodie Velebit), 1758 m

M. Buxanus (hodie: Grme), 1604 m

M. Cadmeus (Snijenica Konavoska), 1324: Croatiae mons extremus australis

M. Caldera (hodie Uka), 1306 m

M. Carusadius (hodie iarija*), 1241 m: Croatiae mons extremus occidentalis

M. Delontius (hodie: abulja), 1780 m

M. Dindarus (hodie Dinara*), 1813 m: Croatiae culmen altissimus

M. Ferreus (hodie Kapela), 1533 m

M. Hormus (hodie: Orjen*), 1894 m

M. Iasus (hodie Ivanica), 1061 m: Croatiae mons extremus borealis

M. Lacinius (hodie Bitoraj-Vievica), 1423 m

M. Masaeus (hodie: Manjaa*), 1214 m

M. Massarum (hodie Mosor*), 1340 m

M. Matrix (hodie: Vlai), 1919 m

M. Melcumanus (hodie: Zelengora), 2015 m

M. Nestius (hodie Dovanj), 1155 m

M. Pyrrhus (hodie Medvednica), 1035 m

M. Quercius (hodie Gorjanci-umberak), 1181 m

M. Sardaeus (hodie: Vranica), 2112 m

M. Sarutis (hodie: Osjeenica), 1796 m

 M. Soetovius (hodie Svilaja), 1508 m

M. Ulcirus (hodie: Tunica), 1697 m

M. Vecenicus (hodie Vele*), 1969 m

M. Venas (hodie: Risnjak-Snjenik), 1528 m

Grki mjestopis Hrvatske
''Toponomata Hellenica antiquissima: Izim po brojnim kasnijim posudjenicama (helenizmi) u klasinomu
hrvatskom jeziku, rani Grci su za Hrvatsku jo osobito vani jer su kod nas popisali blizu stotinjak najranijih
predrimskih toponima, od kojih su skoro polovica nakon dva protekla tisuljea manjevie ouvani u
slaviziranom obliku sve do danas. Ovdje se navodi vaniji najstariji zapisan mjestopis, koji su za hrvatske
krajeve u svojim prvim pomorskim putopisima (periegesis) od 6. - 2. stoljea pr.Kr. ostavili ranogrki pomorci
na Jadranu i njihovi prvi trgovci u naem zaledju: prastara imena naih ranih gradova, otoka, rijeka i
planina.

Oreine Hellenois cognitae

Rana starogrka imena za dvadesetak najvanijih markantnih planina oko hrvatskih krajeva:

Adrion oros: sada planina Biokovo (lat. Mons Adrius)

Bulsinios oros: sada Tunica (lat. Mons Ulcirus)

Byxeos oros: sada Grme (lat. M. Buxanus)

Chelmos oros: ? - moda abulja.

Chormos oros: sada Orjen* (lat. M. Hormus) - vjerojatno rana osnovica sadanjeg imena Orjen.

Hillurike oreine: gorje Dinaridi (lat. Alpes Illyricae)

Hythmetos oros: sada Bitoraj-Vievica (lat. M. Lacinius)

Kadmeos oros: sada Snijenica Konavoska (lat. M. Cadmeus)

Karontos oros: Fruka gora (lat. M. Almus)

Koulikos oros: sada Velebit (lat. M. Baebius)

Leukinios oros: sada Bjelatica-Leotar: danas Bjelatica je prievodni kalk grkog Leukinios.

Megyretos oros: sada Magli

 Ochra oreine: sada iarija (lat. M. Carusadius)

Oeneos oros: sada Risnjak (lat. M. Venas)

Peukos oros: sada vrsnica (lat. Pinimontes)

Sarandos oros: sada Osjeenica (lat. M. Sarutis)

Tityreios oros: sada Svilaja (lat. M. Soetovius)

Potamoi Hellenois cogniti
Rana starogrka imena dvadesetak naih vanijih rijeka (i ponekih jezera):

Arbates potamos: rijeka Krka (lat. Titius)

Astareos potamos: dubrovaka Ombla (lat. Arius)

Baldassos potamos: rijeka Bosna (lat. Basantes) - prvo pisano ime Bosne, tada samo rijeka.

Baloie: ? - moda danas Korana ili Mrenica (lat. Bolia)

Bakountios potamos: r. Bosut* (lat. Bacuntius) - rana pisana osnovica sadanjeg imena Bosut.

Bathynos potamos: r. Bednja* (lat. Bathinus) - rana pismena osnovica imena sadanje Bednje.

Draos potamos: r. Drava* (lat. Dravus) - najranija pisana osnovica imena dananje Drave.

Hippos potamos: r. Cetina (lat. Tillurus)

Hyader potamos: solinski Jadro* (lat. Salancus)

Isontion potamos: r. Soa* (lat. Sontius) - rana pisana osnovica danas slavizirane Soe.

Istros potamos: r. Dunav (lat. Danubius)

Katarbates: r. Zrmanja (lat. Tedanius)

Koronta limne: Karinsko* jez. (lat. lacus Corinius) - rana osnovica sada sadanjeg Karina.

Noaros potamos: r. Mura (lat. Murus)

Orontios potamos: r. Neretva (lat. Naro)

Saos potamos: r. Sava* (lat. Savus) - najranija pisana osnovica za dananje ime Save.
 Tribessos potamos: r. Trebinjica* (lat. Tribunia) - najranija osnovica za ime Trebinjice.
Nesoi Hellenois cogniti
Ranogrkim pomorcima je ve bilo poznato i helenistiki imenovano tridesetak naih vanijih otoka na
Jadranu (u zagradi su pridodane i kasnije latinske istoznanice iz Rimskog carstva):

Absoros nesos: otok Loinj (latin. Apsirtis) - iz te grke osnovice je dosad gradi Osor.

Absirtides nesoi: zapadnokvarnerski otoci (Cres, Loinj itd.)

Aloipos nesos: ot. Olib (lat. Aloepus) - dananje ime otoka je iz te rane grke osnovice.

Boas nesos: o. iovo (lat. Bavo)

Brygeides nesoi: oi. Brijuni (lat. Pullariae) - dananje ime otoja je iz te grke osnovice.

Diskelados nesos: o. Bra (lat. Brattia)

Elaphitides nesoi: otoje Elafiti kod Dubrovnika

Elektrides nesoi: sjevernokvarnerski otoci (hodie Krk, Rab, Prvi itd.)

Eukomion nesidon: otoi Susak (lat. Eucomium)

Hylaios nesos: o. Silba (lat. Silva)

Issaios nesos: o. Vis* (lat. Issa) - rana pisana osnovica za dananji slavizirani Vis.

Kalypsos nesos: o. Koloep* - najranija zapisana osnovica za danas slavizirani Koloep.

Katatrebenos nesos: o. Paman (lat. Pastimana)

Korkyra Melaina: o. Korula* (Corcyra Nigra) - dananje ime otoka je iz te ranogrke osnovice.

Kouraktike: otok Krk* (lat. Curicum) - dananje ime otoka potjee od toga ranogrkog naziva.

Lastobonides nesoi: juni puinski otoci Lastovci* (oko Lastova) - ime slino sadanjemu.

Libyrnike nesoi: Kvarnersko otoje (lat. insulae Liburnicae)

Melitoussa nesos: otok Mljet* - sadanje ime je slavizirano iz ranoga starogrkog.

Mentorides nesoi: junokvarnerski otoci (Silba, Olib, Molat, etc.)

 Olynta nesos: o. olta (lat. Solentium)

Palmodon nesidon: otoi Premuda (lat. Pirosima)

Pelargoussa nesos: o. Palagrua* (lat. Pelagosa) - prvo rano ime sada slavizirane Palagrue.

Proteras nesos: kvarnerski Prvi kod Senja - sadanje ime je prijevodni kalk od starogrkog.

Pyteios nesos: o. Hvar (lat. Pharus) - od tog potjee danas naselje Pitve* na jugu Hvara.

Skardagissa nesidon: otoi karda* (lat. Scirda)

Skardounos nesos: o. Rab (lat. Arba)

Tauris nesos: o. ipan (lat. Cerosa)

Tilagos nesos: Dugi otok (lat. Portunata) - od toga je danas uvala Telaica na jugoistoku.
Polies Hellenois cognitae
U ranije predrimsko doba nakon sredine 1. tisuljea pr.Kr. je sadanji hrvatski etnoprostor jo bio slabo
nastanjen, pa je prije rimskih osvajanja uglavnom iz ranogrkih izvora uz istonojadransko primorje i na
otocima bilo poznato tek desetak gradova i jo par njih u dubljem zaledju, a sve ino su bila tek bezimena
ilirska ili keltska sela. Iz daljega panonskog zaledja su ve prije Rimljana bila poznata jedva 2 zidana
grada: Segestike (Sisak) i Syrmion (Srijemska Mitrovica), a kasnije i srednjovjeki Agranon (bizantinsko ime
ranog Zagreba, vidi Bizantinski 'Agranon). Ini su jo zapisani kod nas rani predrimski gradovi bili npr.:

Absoros: gradi Osor* (lat. Opsara) - najranija osnovica za danas slavizirani Osor.

Agranon: rani Zagreb (Gri + Kaptol) - srednjovjeko bizantinsko ime (iz toga njem. Agram*).

Delminion: Tomislavgrad (lat. Delminium) - rana osnovica za ime Duvanjskog polja.

Deuron: Prozor-Oanii (taj grad je do rimskog doba uniten i nema latinskog imena).

Emporion: Metkovi na uu Neretve (tada jo potopljena delta je bila zaljev do Metkovia).

Epidauros: Cavtat (lat. Epidaurus)

Hierostamne: Drni (lat. Promona)

Idassa: grad Zadar (lat. Iadera)

Issa: grad Vis* (lat. Lissa) - to je prva pisana osnovica za danas slavizirano ime Visa.
 Kourikta: grad Krk* (lat. Curicum) - prva pisana osnova danas tokaviziranog Krka (ak. Kark).

Pegountion: Brela (lat. Berullia) - kasnija imena su prijevodni kalk grkog izvornika.

Pharos: Starigrad na Hvaru* (lat. Pharus) - taj je naziv zatim proiren na otok Hvar (ak. For).

Rhizon: Risan* u Boki Kotorskoj - tada Rhizontikos kolpos (lat. Risinum) - osnovica sadanjeg
Risana.

Segestike: rani Sisak* (lat. Siscia) - to je prva pisana osnovica za novi Sisak (kajk. Sisek).

Stantania: Ston* (lat. Dalluntum)

Syrmion: Srijemska* Mitrovica (lat. Sirmium) - iz toga se zatim proirio naziv za sav Srijem.

Tragourion: sada Trogir* (lat. Tragurium) - ime je rana osnovica danas slaviziranog Trogira.