Steak sa nekropole Radimlja

kod Stoca, XV stoljee

 STOLAC
kulturno-povijesni vodi

u g p a rt n e r s k a g r u p a s t o l a c 2 012
stolac
Zemljopisni poloaj i veze
Opina Stolac nalazi se u jugoistonom
dijelu Hercegovine ili donjoj Hercegovini.
Grad i opina Stolac smjeteni su na put-
nom pravcu koji iz Bosne prema Jadranu
i Dubrovniku prolazi kroz Hercegovinu,
u slivnom podruju rijeke Bregave, lijeve
pritoke rijeke Neretve, na raskriju cesta
kulturno-povijesni vodi
Klimatska obiljeja
MostarDubrovnik, apljinaBilea i Klima je u stolakom kraju mediteran-
apljinaTrebinje. ska sa srednjom godinjom tempera-
Od Mostara je Stolac udaljen 33 km, od turom zraka iznad 7C. Sunce u Stocu
Sarajeva 170 km, a Dubrovnika 100 km. rekordno sja, priblino kao i na jadran-
Najkraa veza Stoca prema moru jest pre- skom otoku Hvaru 2500 sati godinje,
ko visoravni Hrasna, Hutova i Graca do to znai da je prosjena godinja osun-
Neuma (50 km). anost 6,4 sati na dan.
Vodopad Provalija na Bregavi u Stocu
 stolac kulturno-povijesni vodi
Rijeka Bregava
Vrelo plahovite i brjegovite rijeke Bregave
nalazi se u selu Do, 3 km sjeveroistono
od Stoca, na nadmorskoj visini 120 m,
ispod planine Hrgud (1110 m). Duina
toka Bregave iznosi 31 km. Njezino ue
u rijeku Neretvu nalazi se kod sela Kle-
paca u apljinskoj opini na nadmorskoj
visini 4,7 m.
Srednja zimska temperatura vode je
8-10C, dok je ljetna 14-15C. Malo je
mjesta na rijeci Bregavi gdje se moe
kupati i plivati. Velika je razlika izme-
u maksimalnih temperatura zraka 38,8
stupnjeva uz rijeku Bregavu i maksimalne
temperature vode od 18,8 stupnjeva.
Na ulazu u grad sa sjeverne strane, na Bre-
gavi se nalazi nekoliko tronih vodenica s
kamenim rvnjevima i stupe s drvenim
ekiima, svjedoci prologa vremena kada
se na Bregavi mljelo brano i sreivala Park prirode - Hutovo blato
vunena odjela za zimske dane, koja su Hutovo blato je smjeteno u junom Povrina parka je 7411 ha. Podijeljena
pripremale stolake tkalje. dijelu Bosne i Hercegovine, na oko 5 je u dvije cjeline koje u novije vrijeme
km jugoistono od apljine i dvade- nemaju hidrografsku vezu. Jezera Hutova
setak km juno od Stoca. Ako elite blata Deransko, Jelim i Svitavsko, su krip-
posjetiti Park prirode Hutovo blato do todepresije. Gornje Hutovo iliDeransko
njega moete doi magistralnim putom jezeroje jo uvijek prirodna cjelina. Pored
MostarMetkovi (skretanje za Karao- ovoga jezera koje je najvee u Gornjem
tok) i putom StolacNeum (skretanje Hutovu nalaze se jo krka,Jelim,Drijeni
8 9 za Deransko jezero). jezeroOrah.
 stolac kulturno-povijesni vodi

Jezera su meusobno povezana rijekom

Krupom koja se u Neretvu ulijeva kod
Gabele. Prosjena dubina Krupe je 5 m,
prosjena irina korita 15 m, a duljina
toka 9 km. Krupa nema klasian izvor, ona
nastaje otjecanjem vode iz Deranskoga
jezera. Povrina Deranskoga jezera je 3,7
km, duljina 3,3 km, a maksimalna irina
jezera je 2,4 km. Prosjena dubina ovoga
jezera je 2 m.
Zbog svoga zemljopisnog poloaja, Hu-
tovo blato ima izraene mediteranske
klimatske odlike, blage zime i duga to-
pla ljeta. Najtopliji mjesec je srpanj sa
srednjom temperaturom od 24C, a naj-
hladniji mjesec je sijeanj sa srednjom
temperaturom od 5,6C. Hutovo blato
proglaeno je Parkom prirode 1998. go-
dine. U parku postoji izletnika zona,
10 kafi/restoran i hotel.
 stolac kulturno-povijesni vodi
Stolaki stari grad Vidoka Stoljea jednoga
grada
Grad Stolac i stolako
podruje svojim medite-
ranskim ozrajem, dubo-
kom plodnom zemljom,
vodom, blagom klimom,
osunanim nebom i pito-
mim Dubravama izmeu
Stoca i apljine privlaili
su ljude od davnih prapo-
vijesnih vremena. Iliri, gr-
ki trgovci, rimski veterani,
istono-gotske vojskovoe,
slavenski upani, osmanski
begovi, venecijanski pla-
enici, austrougarski slu-
benici te mnogi poklonici
stolakih vedrina i svjeina
uz rijeku Bregavu ostavili
su ovdje svoje tragove: go-
mile i gradine, imena na
kamenim ploama, oporu-
ke za radoznale ljude koji
e za njima doi.
Kad stignete u Stolac, iz
bilo kojeg pravca, po-
sebice nakon surovoga
pejzaa s istoka, doeka
12 vas neuobiajeno zeleni-
 stolac kulturno-povijesni vodi
lo, osvjei val vodenoga modrila,
bijeli kameni zidovi, vedro nebo,
vreli kamen, uredni vinogradi,
divlji ipci, masline i drugo me-
diteransko raslinje. Pjesnici su
domiljali uzrok stolake ljepote
u ljubavnom zagrljaju stolakoga
zatitnika Hrguda i plahovite na-
migue Bregave.
Stolac i stolaki kraj kao ljudsko
stanite postoji ve petnaestak ti-
sua godina. Prvi poznati podatak
za naziv Stolac pojavio se tek u 15.
stoljeu (7. svibnja 1420.), te se do
tada razvoj imena Stoca prati kroz
nekoliko naziva za dananji grad
Stolac ili gradske utvrde nastale u
blizini dananjega grada Stoca.
Najstariji naziv koji je zabiljeen za
gradsku utvrdu nastalu na podru-
ju dananjega grada, ili u njegovoj
samoj blizini, jest Daorsoi, odnosno
Daorson, ilirski grad u selu Oanii
povrh dananjega Stoca (IV.-III. sto-
ljee p. n. e.), zatim rimski munici-
pij Dilluntum, pa castrum Vidoskij i loco
dicto Stolaz, pa Vidosich, Vidoki grad,
osmansko mjestace Ilie i Istole,
potom Vidoka, i konano dananji
14 naziv grada Stolac.
 stolac kulturno-povijesni vodi
Paleolit
U paleolitskom razdoblju u stolakom
kraju, kada je trajao plodan razvoj kulture,
bila su brojna naselja u peinama ili na
otvorenom prostoru. Iz toga razdoblja
prvo poznato ljudsko stanite na ovom
podruju je polupeina Badanj u kojoj
je otkrivena gravura u stijeni s prikazom
konja gledanog s desnog boka. Datirana
je u 12500 godinu p. n. e.
16 Pogled na Bregavu sa Badnja 17
Ovaj petroglif (slika na stijeni) je posli-
je francuskih, panjolskih i talijanskih,
etvrto nalazite takve vrste u svijetu,
odnosno najstariji spomenik paleolitske
umjetnosti u jugoistonoj Europi. Time
se stolaki kraj naao u okviru najepo-
halnijih dogaanja tadanjeg svijeta te u
uem smislu bio sastavni dio medite- Badanjska
ranske kulture paleolitika. gravura
stolac
Neolit
Preko mezolitika koji je u stolakom kraju
zastupljen sa znaajnim nalazima, dolazi
razdoblje neolitika, koje je u sklopu medi-
teranskoga razvoja predstavljeno kroz im-
presso kulturu starijeg neolita, zastupljenu
naseljima neoliana i njihovom keramo-
grafijom, kada su zemljane posude bile
tako ukraavane da predstavljaju vrhunske
domete onoga razdoblja. To potvruju
nalazi danilske i hvarsko-lisiike kulture
u stolakom kraju, gdje se na lokalitetu
Stolaka panorama
airi nalazi znaajno nalazite
danilske kulture, proirene na
istonoj jadranskoj obali u tom
vremenu.
Dananja stolaka gradska jezgra
nastala je na neolitskom naselju
airi na kojem se kasnije, u bron-
anom razdoblju, razvilo veliko
naselje koje pripada mediteran-
skom kompleksu obiljeenom
impresso cardium keramikom.
kulturno-povijesni vodi
Eneolit
Sustavna arheoloka istraivanja eneoli-
tika (bakarnog razdoblja) stolakog kraja
potvrdila su intenzivnu nastanjenost po-
druja u vrijeme oko 2000. god. s.e., kada
je ovdje razvijen tzv. jadranski tip ljubljan-
ske kulture koja je u ukraavanju zemljanih
posuda postigla najvea umjetnika dosti-
gnua. Od ovoga vremena stolaki kraj je
postao zemlja kamenih gomila-tumula i
utvrenih naselja na brdima - gradina.
Kako je u stolakom kraju i prije ovoga
razdoblja bila stvorena kul- s fortifikacijama i bez for-
turna podloga, manifesta- tifikacija. Na mjestu neolit-
cije kulture bile su najee skog naselja airi, nastalo
izvanserijske vrijednosti, te je u bronanom razdoblju
predstavljaju ovaj kraj kao ljudsko stanite s krunim
jedan od sredita onovre- zidom. Ovaj e lokalitet ka-
menih, ali i kasnijih razdo- snije posluiti kao nekropola
blja na istonoj jadranskoj antikom gradu na lijevoj
obali, odnosno Dalmaciji. strani rijeke Bregave to svje-
U tom razdoblju dominira doi o kulturnom kontinui-
dvojaki gradski tip naselja: tetu spomenute lokacije.
stolac
eljezno doba i ilirski helenizam
Poznata odrednica da su naselja eljeznog doba prirodni
nastavak naselja iz bronanog doba ima svoju iznimku
u naselju Daorsoi budui da se ovaj utvreni ilirski grad
nalazi na brdu Oanii, relativno daleko, oko 3,5 km
sjeverozapadno, od bronanodopskog naselja airi.
Bio je to glavni grad plemena Daorsi i najznaajni-
kulturno-povijesni vodi
ji kulturni centar staroga vijeka u Her- razdoblju, Daorsi su, u potrazi za samo- megalitski zid dugaak 60, a debeo 4
cegovini. To je naselje mediteranskog zatitom, koristei prirodne pogodno- metra, sastavljen je od velikih trapezastih
gradskog tipa s osnovnim elementima sti za obranu, izgradili sustav zemljanih kamenih blokova, podignut u posljednjoj
helenistike gradske civilizacije, odno- i kamenih fortifikacija na Oaniima. etvrtini 4. ili prvim desetljeima 3. sto-
Kiklopske zidine
sno ilirskog helenizma. Znaaj bosanskohercegovake Mikene ljea p. n. e. na Oaniima
U skladu s migracijama u bronanom kako mnogi nazivaju Daorson naglaava Novii s natpisom Daorsoi ili Daorswi kod Stoca
 stolac kulturno-povijesni vodi
(na aversu novia nalazi
se lik mladolikog vladara, a
na reversu predstava trgo-
vakog broda, pronaeno
ih je ukupno devet), skul-
pture, brojni ulomci fine
grke keramike te natpis
Pin(es) na jednom bron-
anom ljemu svjedoe o
visokom stupnju razvijeno-
sti helenistike umjetno-
sti, o poznavanju i uporabi
alfabeta te o povezanosti
ovoga kraja sa zemljama
Mediterana (srednja i juna
Italija), posebno s Grkom,
kao i o onovremenim obli-
cima meusobne razmjene
dobara.
Presudnu ulogu u razvoju
Daorsa i stolakoga kraja Oaniima tako i na drugim lokalitetima tvrdnji jest megalitski zid na Gradini u
u helenistiko doba imala u okolici. Oaniima, jedan od najimpresivnijih
je trgovina uz druge gos- Stolaki kraj, tadanji daorski teritorij, bio obrambenih sustava helenistikoga doba
podarske djelatnosti (sto- je periferni dio helenistikoga svijeta. Bez na Sredozemlju.
arstvo, poljoprivreda, obzira na tu injenicu, moe se zaklju- U povezivanju stolakoga kraja s drugim
obrtnitvo). O tomu svje- iti da je razvoj kulture dosegao gotovo dijelovima helenistikoga svijeta odluu-
doe pronaeni zlatarski i iste standarde kao i u drugim krajevima juu ulogu odigrala je rijeka Neretva kao
keramiki predmeti, kao i helenistike kulture, od Grke i Male Azi- spona sredozemnoga podruja s unutra-
svi pokretni i nepokretni je do Albanije i june Italije ili june i njosti. Putevi prema Jadranu, srednjodal-
22 nalazi kako na Gradini u 23 srednje Dalmacije. Najbolja potpora toj matinskim otocima i drugim dijelovima
 stolac kulturno-povijesni vodi
Sredozemlja ili su preko preko Nevesinja i Bosne do
Dubrava do Tasovia i Na- panonskih predjela.
rone (Vid kod Metkovia) U etnikom smislu Daorsi
kao najvanijega mjesta na su pripadali ilirskoj narod-
donjoj Neretvi. Po materi- nosnoj skupini koja je na-
jalnim ostatcima pronae- stanjivala podruje od Lju-
nima na veini daorskih binja, Dabrice i Stoca do
naselja primarnu je ulogu Mostara i apljine. Zbog
odigrala veza s junom njihove civilizacijske razi-
Italijom spomenutim ne u helenistiko doba, ali i
smjerom preko Narone i zbog materijalnoga bogat-
grke kolonije Issa na oto- stva zaraenog na trgovini
ku Visu. i vezama s mediteranskim
Te veze ilustriraju nalazi svijetom, Daorsi su bili na
keramikoga posua gna- udaru pljakakih poho-
thia-tipa ili grko-italskih da susjednih ratobornih
amfora, ali i znaajan broj plemena to je kulmini-
primjeraka novca heleni- ralo razaranjem njihovih
stikih vladara i gradova. naselja. Nakon nekoliko
S druge strane, daorski je bezuspjenih pokuaja
teritorij, ne samo u heleni- osvajanja od plemenskog
stiko doba, nego i ranije, saveza Dalmata, Daorson
bio tranzitno podruje i je uniten 44.-43. godine
prema unutranjosti ije p. n. e. nakon ega u gradu
su potrebe nedvojbeno nije vie nikada obnovljen
utjecale na veliku vanost ivot. Od unitenja Daorse
tog podruja. Svi putevi nije spasilo saveznitvo s
prema unutranjosti ili su Rimljanima nego je vjero-
iz doline Neretve skreui jatno bilo uzrokom njiho-
24 na zaravan Dubrave i dalje ve propasti.
stolac kulturno-povijesni vodi
 stolac kulturno-povijesni vodi
Antika
Prvo stoljee nove ere
obiljeeno je snanim
prodorom rimske kulture
koju u zalee provincije
Dalmacije donose vojnici
i kolonisti. To je bilo pri-
lino dugo razdoblje mira i
prosperiteta - Pax Romana.
Dolaskom rimske vlasti u
dananji stolaki kraj ivot
Daorsa potpuno je pro-
mijenjen od organizacije
naselja do mnogih drugih
sadraja u okviru materi-
jalne i duhovne kulture.
Veina daorskih gradin-
skih naselja naputena je
u skladu s obiajem da se
gradske naseobine premje-
taju s uzvisina u ravnicu
pa se nova rimska uprava
organizira u Diluntumu,
(dananjem gradu Stocu)
s nekropolom, mauzole- menom cippusu iz doba cijara, tadanjeg organa javne sigurnosti u Epidaurusa preko Dillun- dite irega podruja, kao da na prostoru od katolike crkve do ri-
jem, hramovima i mo- Flavijevaca naenom u rimskoj municipalnoj vlasti. Natpis locus tuma povezivale Jadran- i veliko raskrije tadanjih jeke Bregave. U administrativnoj podjeli
zaicima. Antiki je Stolac junom dijelu grada. datus decreto decurionum koji svjedoi sku obalu s panonskom najznaajnijih komunika- carstva stolaki kraj je ostao u provinciji
nastao u 1. st. to se vidi iz Kasniji pronaeni natpisi da je tadanjem mjestu dan status muni- nizinom i Podunavljem. cija. Nalazio se u jugoi- Dalmaciji koja je obuhvaala prostore koji
natpisa Tito Flavio Blodi svjedoe da je Stolac bio u cipia takoer je od velike vanosti, kao i Municipij Dilluntum bio stonom dijelu dananjeg od prapovijesti pripadaju mediteranskom
28 filio Plasso patri... na ka- to vrijeme postaja benefi- prometnice koje su od Salone, Narone, 29 je vojniko i politiko sre- Stoca, ispod Vidokog gra- kulturnom krugu.
 stolac kulturno-povijesni vodi

30 31
Hora proljea - mozaik iz stolake terme, druga polovica III stoljea Hora jeseni - mozaik iz stolake terme, druga polovica III stoljea
 stolac kulturno-povijesni vodi
Kasna antika
Ratniki prodori barbarskih
naroda od poetka 4. do 6.
st. na teritoriju Rimskoga
Carstva donijet e znatne
promjene u postojeoj
antikoj kulturi. U arhi-
tekturi kasnoantikog Sto-
ca vano mjesto zauzima
rimski castrum na kojem
e se kasnije razviti sred-
njovjekovna utvrda Vidoki
grad. Stolaki castrum imao
je sva obiljeja tadanjih
gradskih utvrda izgraenih
na temeljima helenistike
tradicije. Utvrda se sastojala
od zidina visokih 10 meta-
ra koje su okruivale grad
flankiranim tornjevima,
iji nain gradnje ukazuje
na razdoblje druge polovice
4. st., u vrijeme Valentija-
na I. (364.-375.). Nakon
podjele Rimskog Carstva
395. godine, na Istono i
Zapadno, podruje dana-
njega Stoca nalo se u gra-
ninom dijelu Zapadnog
32 Rimskog Carstva. Kanelirani stupovi sa aira
 stolac
Srednji vijek
Rani srednji vijek, koji je bio ispunjen brojnim
prijelomnim dogaajima, obiljeen je dvjema fa-
zama, starijom i mlaom. Starija faza oznaena
je prodorom istonih Gota na dananje stolako
podruje. Od 489.-540. godine stolako podruje
nalazilo se u sastavu drave istonih Gota. U za-
kljucima Drugoga salonitanskog sabora odranog
4. svibnja 533. Dilluntum se nalazio u okviru isto-
nogotskog prostora na podruju tadanje biskupije
Sarsenterum.
Nakon obaranja Ostrogotske drave, u vrijeme Justi-
nijana, ovaj je kraj s cijelom Dalmacijom pripojen
ponovno Carstvu. Iz tog vremena neke od stolakih
kasnoantikih utvrda bile su u sklopu Justinijano-
va limesa (Vidoki grad, Kotur grad i dr.). To je
vrijeme u kojem se grade starokranske crkve u
stolakom kraju to ojaava tvrdnju ili pretpostavku
da je stolaki kraj pripadao jurisdikciji ranokran-
ske biskupije Sarsenterum.
U starijoj fazi ranog srednjeg vijeka, u 5. stoljeu,
opravdano se pretpostavlja da je sagraena ranokr-
anska bazilika na Rivinama. Bazilika na Rivinama
prema dosadanjim istraivanjima najistonija je do
sada otkrivena bazilika u istonogotskom prostoru.
Ranoslavensko razdoblje obiljeeno je avarsko-sla-
venskom osvajanjima i razaranjima dalmatinskih
gradova posebice razaranjem Salone 614., odnosno
Narone 621. godine.
34 Nakon propasti Rimskog Carstva, u stolakom kraju
 ostao je ivjeti veliki dio Pilastri oltarne pregrade na lokalitetu
Crkvina - Rivine kod Stoca
autohtonog ivlja nastalog
tijekom antike iz domoro-
dakih ilirskih plemenskih
zajednica i novopridolog
rimskog stanovnitva, koji
se u historiografiji tretiraju
kao Romani. Elementi koji
mogu biti sigurni pokaza-
telji rane nazonosti Slave-
na u dananjem prostoru
Stoca su nazivi Vidotica
(za rijeku Bregavu), Vido-
tak, Vidovo polje. U isto
vrijeme, ovi nazivi svjedo-
e o pokrtavanja i raire-
nom tovanju sv. Vida koje
je obino nastavak tovanja
kulta staroslavenskog boga
Sventovida.
Grad Kotur, dvadesetak
kilometra sjeveroistono
od Stoca, pokraj sela Da-
brica, izgraen je u sred-
njem vijeku na ostatcima
rimske granine utvrde.
Konstantin Porfirogenet u
svojim spisima navodi ga
948. godine pod imenom
36 Dabriskik. Zidine grada
 stolac kulturno-povijesni vodi
Kotura debljine su 2 i vi-
sine 6 metara, duge su 210
i iroke oko 50 metara. Bile
su opasane sa est velikih
straarskih kula koje su
branile pristup gradu od
iznenadnih napadaa.
Malo je pronaenih obje- Gospa s malim Isusom - Vidotak kod Stoca
kata predromanike umjet-
nosti na podruju BiH ka-
kva je crkva na Vidotaku
kod sela Poprati nedaleko
od Stoca. Kameni reljef
Gospe s Isusom iz vido-
take crkve iz 11. stoljea
je od najznaajnijih do sada
poznatih primjera likovne
umjetnosti ranog srednjeg
vijeka na bosanskoherce-
govakom tlu.
Pop Dukljanin u svom u-
venom Ljetopisu navodei u
Humskoj zemlji upe, po-
red Stona, Popova, Zaa-
blja, Luke, Veljaka, Imote,
Gorice, Vecenigea, i Debra,
navodi i upu Dubrava koja
je zauzimala prostor s li-
jeve strane rijeke Neretve
38 do dananjeg grada Stoca. 39
 stolac kulturno-povijesni vodi
Romanika i gotika
Po vrijednosti kamenih pobuda ele povezati uz bo-
nadgrobnih spomeni- gumile, nigdje se u narodu
ka, steaka, stolaki kraj u stolakom kraju ne kae
prednjai u odnosu na bogumilski spomenik.
druga bosanskohercego- Nekropola Radimlja (15.-
vaka mjesta. Steci na- 16. st.) u Vidovu polju
staju na starohrvatskim na putu Mostar - Stolac
ranosrednjovjekovnim - Trebinje, 1 km zapadno
nekorpolama najkasnije u od Stoca, najbogatija je i
12. stoljeu. Sa usponom najljepa nekropola stea-
feudalizma, odnosno ope ka u BiH. Na Radimlji se
moi onih koji su ih upo- nalaze 133 steka, 60 ka-
trebljavali kao nadgrobne menih sanduka, 37 ploa,
spomenike, postaju sve 33 sarkofaga, te 3 steka u
ljepi, ukraeniji, sa sve obliku kria, od ega su 63
vie natpisa, te s jasnim steka ukraena. Ukrasi su
kranskim obiljejima. geometrijskog, apstraktnog
Najraireniji naziv za sred- i figurativnog karaktera:
njovjekovne nadgrobne povijena lozica s listovima,
spomenike jest steak ali tordirana traka, likovi ljudi
susreemo i druge nazive: i ivotinja, scene lova, plesa
mramor, mramorje, grka i turnira, lukovi i strijele,
ploa, grka groblja, kaur- koplja, pravokutni titovi s
ska groblja, ponegdje ih maem, krievi, spiralno
nazivaju usaenici. Klesari povijene loze s grozdovi-
u natpisima na stecima ma. Posebnu odrednicu
steke nazivaju biljeg (bi- nekropoli daju likovi u sto-
lig) ili kam. Iako ih neki jeem stavu s uzdignutom
40 41 povjesniari iz politikih rukom rairenog dlana u
stolac kulturno-povijesni vodi

Nekropola steaka na Radimlji

 znak dobrodolice putniku
namjerniku. Pet je steaka
ukraeno natpisima pisa-
nim bosanicom. Najpo-
znatiji majstori steaka
koji se spominju u tom
razdoblju i koji su gradi-
telji steaka na Radimlji su
Ratko Bratoivi, Miogost, i
Bolain Bogavi.
Osim Radimlje najznaaj-
nija nekropola u stolakom
kraju nalazi se u 17 km
udaljenom selu Boljuni. To
je po natpisima pisanim
bosanicom, najbogatija
nekropola steaka u Bosni
i Hercegovini. U Boljuni-
ma se nalazi 269 steaka
koji su rasporeeni u dvije
skupine. Najvie je sanduka
176, ploa 78, sljemenjaka
12 i 3 krstae s ploama.
Ukraena su 92 steka ili
34% od ukupnoga broja.
Ova nekropola, osim ukra-
sa i simbola, obiluje mno-
gobrojnim natpisima to
ju svrstava meu najzna-
44 ajnije nekropole u BiH,
 stolac
pa i ire. Originalni motivi na stecima u Nekropola steaka Boljuni
Boljunima su: lav, stilizirane rozete, fan-
tastine ivotinje u obliku gutera, ena s
djetetom u naruju i kolo s predvodnikom
koji jae na jelenu. Mnogo je steaka u
stolakom kraju u obliku kria, a mnogi
imaju na sebi krieve i druge kranske
simbole. Po broju natpisa na stecima i
bogatstvu ukrasa stolaki kraj prednjai
u odnosu na druge krajeve.
Identitet srednjovjekovnoga Stoca u prvo-
me je redu bio vezan uz politiku jedinicu
koja se nazivala Humsko knetvo ili Hum-
ska zemlja. Bila je to politika jedinica koja
je stanoviti oblik samostalnosti uvala od
stoljea ranoga srednjeg vijeka i zadrala
ga sve do 14. st., do vremena kad je 1326.
godine tadanji bosanski ban Stjepan (II.)
Kotromani, nakon to je osvojio Humsku
zemlju zapoeo njome vladati. Od tog je
trenutka Humska zemlja vezana politi-
kim okvirima uz bosanskoga vladara, bana
ili kralja, to nije znailo i gubitak ranijega sionalnih stoara koji su sredine 14. st. njihova su je utvrda nepravilnog estokuta, koja se da naziva Carinska strana. zapadu, Hrgud na sjeveru
njezinog identiteta i autonomije. svoju stoarsku djelatnost se zimska i ljetna boravita prostirala na povrini od 3 hektara, opasa- Stari grad je smjeten na i uzvienje Banik na jugu
Naselje pod imenom Stolac u Vidovu po- organizirali kroz kretanje posve ustalila jer su se tu na s 13 kamenih kula. Stari je grad Stolac lijevoj obali Bregave, iznad prema Hrasnu i Neumu.
lju pisana vrela prvi put spominju tek izmeu ljetnih i zimskih razvili i neki oblici stalnih smjeten na brdu, ija se istona padina dananjeg grada Stoca, Na kraju srednjega vijeka
1420. godine, kada se tu dogodila pljaka panjaka. Vlasi su se u ove naselja, to se jasno vidi i prema stolakom naselju Uzinovii naziva odakle se prua pogled na politike se prilike u sto-
u kojoj je nekim Dubrovanima nanijeta krajeve poeli naseljavati u prvom turskom popisu Krievac, zapadna padina prema dijelu Vidovo polje, rijeku Brega- lakom kraju mijenjaju, u
teta. Stolac je u 15. stoljeu bio okru- tijekom 13. st. kao polu- (1475-1477). grada Zagrad etnica, dok se sjeverna vu i okolna brda: Komanje vrijeme otkrivanja novoga
46 en zimskim nastambama Vlaha, profe- nomadsko puanstvo, a do Stolaki stari grad Vidoka 47 strana prema dananjem sreditu gra- brdo na istoku, Oanie na svijeta i poetka novoga vi-
 stolac kulturno-povijesni vodi
jeka, stolaki kraj dolazi pod osmanske
osvajae. Nastaje vrijeme neizvjesnosti
preivljavanja, vrijeme zatiranja narod-
nih korijena na prostoru koji se od her-
cega Stjepana polovicom 15. st. poinje
48 49 oznaavati novim pojmom i pod novim
imenom Hercegovina koji
e vremenom prerasti u
sinonim ne samo za ovo
zemljopisno podruje,
nego i sinonim za naziv
ovdanjeg puka.
stolac kulturno-povijesni vodi
Sudake stolice obitelji Miloradovia, XVI stoljee
Bunar Neve i kameno korito u Boljunima
Osmansko razdoblje
Okupacija i uspostava nove
osmanske vlasti (u Stocu
poetkom 70-ih godina
15. st.) praena radikal-
nom promjenom zatee-
nih posjedovnih odnosa
rezultirala je temeljitim
unitavanjem svih pisa-
nih tragova ranijega stanja
u obliku privatnih arhiva,
odnosno arhiva institucija
koje su na tome podruju
funkcionirale prije tursko-
ga osvajanja. U sreditu
Stoca, u vrijeme sultana
Selima, oko 1519. godine,
53 na ostatcima sruenog kr-
puno preplitanja orijenta, mediterana i
autohtonog izraza.
Damija Sefer-age Begovia u dvadeset
kilometara udaljenom selu Dabrica s kra-
ja 16. i poetka 17. st. umjesto okruglog
minareta ima etvrtast toranj romanikog
izraza, to vrijedi i za bivu stolaku sa-
hat-kulu. S druge strane, na pravoslavnoj
crkvi sv. Petra i Pavla na Oaniima, za-
dubini feudalne obitelji Hrabrena Mi-
loradovia, ispred koje je 1505. godine
pokopan njezin ktitor vojvoda Radoslav
Hrabren, pojavljuju se orijentalni ele-
anskog sakralnog objekta menti na ulaznim vratima, dok je zvonik
iz predosmanskog razdo- tipino dalmatinski napreslicu.
blja, sagraena je (careva, Ne nijeui stariju, autohtonu tradiciju,
arijska) damija. Pred orijentalna arhitektura koegzistira, isti-
damijom se nalazi adr- na u detalju, s mediteranskim, posebno
van sa osam esmi. s dubrovakim kulturnim elementima.
Razdoblje osmanske do- Naselje Istole na lijevoj obali Bregave
minacije, odnosno pro- na padinama Komanjeg brda i Krievca
dor Turaka i slom sred- postupno, ali sigurno prerasta u kasabu
njovjekovnog bosanskog i sjedite kadiluka (kraj 15. st.).
kraljevstva i drave herce- Posjetivi grad 1664. godine, turski puto-
ga Stjepana, te pretakanje pisac Evlija elebija pie: To je (mjesto)
u osmanski spahijsko-ti- sredite kadiluka. Sa sve etiri strane op-
marski feudalni sustav, koljeno je krem. To je lijepa kasabica, ima
snano se reflektira na damiju, tri mesdida, malo javno kupa-
planu umjetnosti i kultu- tilo (hamam), svratite (han), dvadeset
re. Cijelo je to razdoblje duana i do 280 ploom pokrivenih kua
 stolac kulturno-povijesni vodi
Grob rabina Moe Danona
koje imaju bae, vinograde i
svoje vode. Nakon Karlova-
kog mira (1699.) Vidoka je
tvrava proirena, te postaje
jedna od najveih utvrda u
Hercegovini. Grad je imao 13
kula, snane, 2 m debele, be-
deme, te nekoliko stambenih
i gospodarskih zgrada.
Od 1761. godine do ukinua
kapetanija 1835., gradski ka-
petani su Rizvanbegovii. Za
vrijeme vezirovanja najpozna-
54 tijeg Rizvanbegovia, uvenog
Damija na upriji
Ali-pae (1833.-1851.), herce-
govakog vezira, Hercegovina
i grad Stolac doivljavaju zna-
ajan gospodarski procvat.
Jedan neobian dogaaj iz tog
vremena osigurat e Stocu atri-
but drugog po vanosti hodo-
asnikog mjesta za idove iz
cijelog svijeta. Naime, na putu
u Jeruzalem, u naselju Kraji-
na nadomak grada, umro je
sarajevski rabin Moe Danon,
gdje je, po njegovoj oporuci tu
i pokopan 1830. godine.
 stolac kulturno-povijesni vodi

56 Stolaka mlinica - XVII stoljee 57

 stolac
Austrougarsko razdoblje
Nakon Hercegovakog ustanka 1875.-1878.
godine u kojem je Hrvate predvodio don
Ivan Musi, 1878. godine, po mandatu
Berlinskog kongresa Austro-Ugarska je
zauzela BiH. Najei otpor austro-ugar-
skom zauzimanju BiH dogodio se upravo
u stolakom kraju.
Austrougarska nadogradnja u okviru sred-
njovjekovne Vidoke tvrave obavljena je
1888. godine od bijelog brakog krenjaka.
Tih godina gradi se i vie straarskih kula
58
Pravoslavna crkva sv. Vaznesenja Hristova, 1870. godina
kulturno-povijesni vodi
po okolnim brdima iznad grada, kola (1880.-1884.),
banke, zgrada kotarskog ureda, prvi bazen u Hercegovini.
Grad Stolac dobiva ambulantu 1880., te ljekarnu 1882.
godine. U razdoblju od 1892. do 1897. godine u junom
dijelu grada sagraena je bolnica za kotano-zglobna
oboljenja. Grad je 1908. dobio vodovod.
Pravoslavna crkva u Stocu sagraena je 1870. godine. Cr-
kva ima zvonik s rozetom koju okruuju reljefi estokrake
zvijezde pored koje su naknadno uklesani krievi. Kato-
lika crkva sv. Ilije Proroka, sagraena je pod nadzorom
arhitekte Josipa Vancaa 1902. godine. Zvonik na crkvi
podignut je deset godina kasnije, 1912. godine.
Uoi Prvog svjetskog rata Stolac je u skladu s elemen-
tima stolakog etnikog mozaika imao tri nacionalne
banke, te tri nacionalna kulturno-umjetnika drutva:
hrvatski Napredak, muslimanski Gajret i srpsko
drutvo Prosvjeta.
Katolika crkva sv. Ilije Proroka, 1902. godina
60
 stolac
Razdoblje izmeu dva rata
Nakon Prvog svjetskog rata Stolac se naao
unutar Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca,
odnosno kraljevine Jugoslavije, prvo u
Zetskoj, zatim u Primorskoj banovini, da bi
se 1939. naao unutar Banovine Hrvatske.
S poetkom Drugog svjetskog rata, Stolac
62 je u sastavu Nezavisne Drave Hrvatske
koja je izmeu ostalog
obuhvaala i prostore BiH.
Razvoj grada i sve graevin-
ske djelatnosti do Drugog
svjetskog rata uglavnom
su bile vezane za gradnju
individualnih stambenih
objekata u emu su osobi-
to prednjaili povratnici iz
Amerike te bogati trgovci
i zemljoposjednici. Zgrade
podignute u gradu Stocu u
ovom razdoblju uglavnom
nose znaajke secesije.
kulturno-povijesni vodi
Vrijeme do posljednjeg rata
Godine nakon Drugog svjetskog rata obi- kavana, zgrada srednjo- potpisivanja Daytonskog
ljeene su gospodarskim nazadovanjem kolskog centra, portska sporazuma 1995 Stolac,
grada Stoca zbog tereta naslijea iz ratne dvorana, djeji vrti i au- grad i vei dio nekadanje
prolosti i velikih gubitaka najvitalnijeg tobusni kolodvor. Vano stolake opine, nali su se
dijela stolakog stanovnitva. Razdoblje je istaknuti da veina no- unutar Federacije BiH, uz
druge polovice 20. st., posebice sedam- vosagraenih spomenu- Republiku Srpsku, jednog
desetih godina, obiljeeno je gradnjom tih objekata potuje staru od entiteta drave BiH.
metalopreraivake tvornice Metal. Tih tradiciju gradnje i gradi- Danas je Stolac mjesto
godina izgraena je zgrada osnovne kole, teljski identitet grada. gdje su ivotno utoite
drutveni dom, kino-dvorana te tekstilni Tijekom raspada Jugoslavi- nali i trajno se nastanili
industrijski pogoni Inkos i tvornica je devedesetih godina 20. brojni prognani Hrvati iz
namjetaja Enterijeri. st. i prolog rata 1991.-1995. drugih dijelova BiH. Grad i
Tvorniki pogoni eljezare RMK-TGA godine stvorena je meu- opina Stolac danas se na-
Stolac izgraeni su sredinom osamde- narodno priznata drava laze na samoj entitetskoj
setih godina 20. st. Tih godina sagraeni Bosna i Hercegovina, unu- granici prema Republici
su i most u sreditu grada, robna kua tar koje je jedno vrijeme Srpskoj to im znaajno
Stoanka, hotel Bregava prema pro- postojala Hrvatska Repu- odreuje gospodarsku i
63 jektu arhitekta Zlatka Ugljena, Gradska blika Herceg-Bosna. Nakon politiku sudbinu.
 stolac kulturno-povijesni vodi
MANIFESTACIJE

orijentiranih sorti. Za-

jedno s Federalnim Agro-
mediteranskim zavodom
Mostar nastoje uvesti naj-
kvalitetnije sorte ovih kul-
tura preko veleposlanstava
mediteranskih zemalja u
naoj dravi.
Organizatori sajma nastoje
stvoriti brend soka divljeg
Hercegovaki plodovi Mediterana ipka, ije su se sadnice do
Dugogodinja ideja o na- institucija, kao i obinog sada proizvodile u skro-
stavku poticanja sadnje puka, postignut je zapaen mnim koliinama, a koji se u
mediteranskih kultura uspjeh. Zasaeno je na de- svijetu pokazao kao najbolji
zapoete 1840. godine u setine hektara novih kul- prirodni antioksidant i u-
stolakom kraju, ostvarila tura smokve, ipka i ma- var krvoilnog sustava.
se 2008. godine kroz ma- sline, dok su potencijalni Cilj manifestacije je pokre-
nifestaciju Hercegovaki proizvoai i preraivai tanje i poveanje proizvod-
plodovi Mediterana na kroz strune radionice nje ipka, smokve i masline
kojoj je bilo 40 izlagaa iz stekli znanja potrebna u i njihovih preraevina, te
Bosne i Hercegovine, te oblasti proizvodnje medi- promoviranje, educiranje i
manji broj iz Hrvatske, a teranskih i submediteran- popularizacija sadnje ovih
koju je posjetilo oko 2500 skih kultura. kultura. Isto tako jedan od
posjetitelja. Manifestaci- Namjera organizatora saj- motiva organizatora sajma
ja je podrana od nael- ma jest organizirana pro- jest predstavljanje Herce-
nika opine Stolac i ire izvodnja sadnica autoh- govine u najboljem svjetlu
drutvene zajednice. Ocje- tonih sorti ipka smokve sa Stocem, njezinim gra-
64 nom relevantnih osoba i i masline, kao i izvozno dom muzejom.
 stolac
Manifestacija Slovo Gorina
Manifestacija Slovo Gorina, koja se od
1971. godine odrava svake godine u Stocu
i na nekropoli steaka Radimlja, od svoje
prve zamisli, neposredno poslije smrti
pjesnika Maka Dizdara, roenog u Stocu,
imala je jedan stalni cilj: afirmaciju sve-
ukupne bosanskohercegovake kulturne
batine, svega onoga, kako je to ve na
prvim susretima reeno, to je ovjek
stvorio na ovom tlu.
Jo dok je bio iv Mak Dizdar, a on je
posljednjih godina svoga ivota poesto
66
kulturno-povijesni vodi
navraao u Stolac, javlja- Makova staza uspona od
la se ideja da se u ovom gnijezda do zvijezda za-
gradu, u kojem ne prevla- vrila je ljeta 1971. godine,
dava samo kamen, nego i a u njegovu ast i u ast
voda i zelenilo, odravaju njegove poezije te godine
susreti umjetnika na mno- prireen je recital Makove
gim stolakim otvorenim poezije na Radimlji gdje
pozornicama. Na alost, se te ljetne veeri okupio
itav Stolac. Makova zami- Slova Gorina, kreirao mno- Od 1973. godine manife-
sao realizirana je te 1971. ge sadraje godinama. Plakat staciju Slovo Gorina
godine kada je prireena i naslovnu stranicu biltena, pratila je i publikacija
prva manifestacija. tu prepoznatljivu ruku s Ra- s tim imenom, koja je
Ime manifestacije dao je dimlje, uza stiliziranu bosan- svojim sadrajima nado-
Jan Beran koji je, zajedno s icu kreirao je veliki prijatelj punjavala i obogaivala
67 lanovima Izvrnog odbora Stoca Juraj Najdhart. manifestaciju.
 stolac kulturno-povijesni vodi
Stolac info - vaniji telefonski brojevi
Stolako kulturno proljee Matice hrvatske u Stocu
Opina Stolac 853101
Matica hrvatska Stolac Ured naelnika
utemeljena je 1971. go- Pomonik naelnika za opu upravu 819018
dine u Stocu u ozra- Referent za poduzetnitvo i turizam 819032
ju Hrvatskog proljea. Pomonik naelnika za graditeljstvo 819019
Njezin je rad obnovljen Pomonik naelnika
1999. godine. za imovinsko-pravne poslove 819024
Kulturno blago stola- Financije 819027
koga kraja ouvano je i JP komunalno 853423
pod zemljom i na zemlji. Elektro-Stolac 853403/533
Skriveno je i u muzeji- Vatrogasno drutvo Stolac 853212
ma, u knjinicama, po Civilna zatita 854666
arhivima. Najotpornije Pota 853300
je ono u stecima, u zi- Policija 853 324/323
dinama i mozaicima. Autobusni kolodvor 063 350541
I veliki gradovi i narodi Croatia osiguranje 853392
bili bi ponosni na ovo- Auto-servis Bokovi 854017
liku starinu i vrijednost Matica hrvatska Stolac odluila je od ma onima koji su se prije Auto-servis El-Go 853710
kakva postoji u Stocu. kulturnoga cvijeta do kulturnoga cvijeta nje trudili, kopali, zno- Euro-Herc 853882
Svake godine u svibnju nae povijesti, umjetnosti, knjievno- jili, egu dana podnosi- JP za razvoj turizma i zatite kulturno-povjesnih
Matica hrvatska Stolac sti, arheologije, religije sabirati nektar li i zato eli odgovorno i prirodnih nasljea Radimlja Stolac 853110
osjea, ne samo kao svo- ili slador za kulturnu konicu svoga preuzeti obvezu to blago
je pravo nego i kao svo- prosvjetnog identiteta na najboljim tra- prenositi buduim nara- Specijalistike Ordinacije
ju dunu obvezu, otkriti dicijama onih koji su znali njegovati tajima u okviru mani- Ginekoloka ordinacija dr. Hasan Redi 854231
kulturno blago stolakoga i prenositi blago isklesano u kamenu, festacija Stolakoga kul- Optika Zagrad-Lens 062241625
kraja, prouavati, uvati i uneseno u mozaiku, zapisano u arhivu, turnog proljea i meu
drugima na odgovarajui ugraeno u graevinu. koricama kulturnog isto- Ljekarne
68 nain predstaviti. Matica hrvatska Stolac zahvalna je svi- imenoga godinjaka. 69 Ljekarna Pharmacom 854332
 Restorani
Motel Villa Ragusa 853700
Restoran Sampjero 853495
Restoran Behar 854012
Restoran kolski 853202
Picerija Krypton 853961
Vjerske Ustanove
upni ured Stolac 853005
Islamska zajednica Stolac 854580
Pravoslavna parohija Stolac 065721093
Institucije Kulture
Galerija Branko otra
itaonica i knjinica 853404
Nota 063159514
Loko-Bar 063361377
Cafe slastiarna S 854667
Monako 063350441
Imperijal 063350410
Nevladine Organizacije
RD Bregava 063361148
Orhideja 854647
Lovako drutvo Kamenjarka 862427
Eko-tur Stolac 061480971
Turistika udruga Stari Grad 062607826

Zdravstvene Ustanove
Dom zdravlja Stolac 853444
Ambulanta Crnii 862239

Stomatoloka Ordinacija
Stomatoloka ordinacija Nino 853045
Stomatoloka ordinacija Dizdar 061741962

Kafii/Slastiarnice
Amigos 853142
arija 061308557
Rafaelo 063313076
Kasato 063818042
70 Corona 063637417
stolac, kulturno-povijesni vodi nakladnik: Udruga graana Partnerska grupa Stolac za nakladnika: Danijel
Babi urednik: eljko Ragu dizajn: SMART, Ragu & Barbari d.o.o., Mostar fotografija: Marko Ragu i arhiv
nakladnika lektorica: Martina Arapovi, korektorica: Manuela Bojo tisak: Raster d.o.o. Mostar svibanj/maj 2012.