UKRAJINA

Radio:Afan Ćudić
Nastavnica:Hanifa Kapo
 GEOGRAFSKI POLOŽAJ
 Ukrajina ima stratešku poziciju u Istočnoj i
Srednjoj Europi, kako leži na sjevernim obalama
Crnog mora i Azovskog mora. Graniči s
Poljskom, Slovačkom i Mađarskom na zapadu,
Bjelorusijom na sjeveru, Moldavijom i
Rumunjskom na jugozapadu i Rusijom na
istoku. Većina ukrajinskog teritorija nalazi se
unutar Velike europske nizine, a dijelovi
zapadne regije su u Panonskoj nizini. Južna
obala Krima se nalazi unutar jedinstvenog
suptropskog bioma koji je odvojen od ostatka
Ukrajine nizom krimskih planina. Općenito
Ukrajina je podijeljena između dva bioma
mješovite šume prema sredini kontinenta i stepa
prema crnomorskom primorju. Zapadom države
dominiraju Karpati slični alpskom krajoliku.
Najviši vrh je Hoverla s 2061 metrom. Većinu
Ukrajine zauzima stepa poput područja sjeverno
od Crnog mora. Ukrajinu gotovo na pola dijeli
rijeke Dnjepar, koji teče od sjevera prema jugu.
Ulijeva se u Crno more, zapadno od Krima u
blizini je ušće i rijeke Južni Bug.
 GEOGRAFSKI POLOŽAJ

 Euroazijska stepa je velika stepa Euroazije, koja se proteže od Moldavije preko

Ukrajine u Sibir.[1] Stepa ekonomski, politički, kulturno i trgovačkim putevima
povezuje Europu, središnju Aziju, Kinu, južnu Aziju i Bliski istok. Ukrajinska
stepa (na različitim mjestima u drevnoj prošlosti nazva se Kimerija, Skitija i
Sarmatia) počinje u blizini ušća Dunava i prostire sjeveroistočno gotovo do Galiča,
Kijeva i Poltave a zatim jugoistočno do Dona, te sjeverno od Crnog mora.
 RELJEF

 Najveći dio Ukrajine zauzima jugozapadni dio Istočnoeuropske nizine. Planinsko područje, koje se nalazi u
zapadnom (Karpati) i južnome rubnom dijelu zemlje (Krimska gora), obuhvaća tek 5% teritorija. Ravničarski
reljef (prosječna visina 175 m) ispresijecan je mnogim rijekama i uzvisinama. U osnovi se nalaze prekambrijske
kristalične stijene, koje su prekrivene sedimentima taloženima od silura do tercijara. Za pleistocena (kvartara)
najveći je dio zemlje prekriven praporom. Među uzvisinama nizinskoga dijela zemlje ističu se Volinsko-podolska
uzvisina (Kamula, 471 m), između gornjih tokova lijevih pritoka Dnjestra i doline Južnoga Buga, i Pridnjeparska
uzvisina (323 m), između Južnoga Buga i srednjega toka Dnjepra. U sjeveroistočni dio Ukrajine sežu ogranci
Srednjoruske uzvisine, a na jugoistoku su manje Priazovska (Beljmak-Mohila, 324 m) i Donecka uzvisina
(Mohila Mečetna, 367 m). Na sjeveru zemlje prostire se južni dio Polesja – močvarna nizina (visoka 150 do 200
m) prekrivena pretežno fluvioglacijalnim i aluvijalnim sedimentima. Prema jugoistoku Polesje postupno prelazi u
Pridnjeparsku nizinu, koja se pruža uglavnom duž lijeve obale srednjega toka Dnjepra. Na jugu je primorska
ravnica Crnog i Azovskoga mora, koja zahvaća i sjeverni dio poluotoka Krima. U južnome dijelu Krima izdiže se
Krimska gora (Roman-Koš, 1545 m), koja se sastoji od triju usporednih planinskih lanaca između kojih su plodne
doline s razvijenim krškim oblicima. Najviši dio Ukrajine čine Karpati (Hoverla, 2061 m, najviši je vrh države).
Sastavljeni su od niza usporednih planinskih lanaca, koji se pružaju od sjeverozapada prema jugoistoku u duljini
od 270 km i širini od 60 do 100 km. U jugozapadnome predgorju ukrajinskih Karpata prostire se aluvijalna
Zakarpatska nizina (visoka 100 do 120 m). Obale Crnog i Azovskoga mora niske su, raščlanjene zaljevima i
limanima, te pješčanim kosama, osobito u zapadnome dijelu Azovskoga mora (Arabatska prevlaka; ukrajinski
Arabatska strilka, ruski Arabatskaja strelka). Iznimka je južna obala Krimskoga poluotoka, koja je strma i
stjenovita. Azovsko more Kerčkim je vratima povezano s Crnim morem.
 KLIMA

 Klima je umjereno kontinentalna (prema Köppenovoj klasifikaciji najveći dio Ukrajine ima
vlažnu borealnu klimu s toplim ljetom, a dijelovi juga i jugoistoka vlažnu borealnu klimu s
vrućim ljetom); dijelovi crnomorskog zaleđa imaju hladnu stepsku klimu, na južnoj obali
Krima klima je suptropska, odnosno po Köppenovoj klasifikaciji umjereno topla vlažna
klima s toplim ljetom, koja graniči sa sredozemnom klimom. Srednja temperatura siječnja
iznosi na južnoj obali Krima 2 do 4 °C, u jugozapadnome dijelu Ukrajine –2 °C, u
sjeveroistočnome dijelu –7 do –8 °C, a srpnja na južnoj obali Krima i na jugoistoku 22 do
24 °C i u sjeverozapadnome dijelu Ukrajine 18 do 19 °C. U nizinskome dijelu zemlje
godišnja se količina oborina smanjuje od sjeverozapada (700 mm) prema jugoistoku (300
mm); Krimska gora ima godišnje 1000 do 1200 mm oborina, a Karpati 1200 do 1600 mm.
Najviše je oborina ljeti i u jesen.
 HIDROGRAFSKE ODLIKE

 Glavnina rijeka pripada slijevu Crnog i Azovskoga

mora, a tek se 4% površine odvodnjava prema
Baltičkomu moru (Južni Bug i lijevi pritoci Visle).
Riječna mreža najgušća je u Polesju, Karpatima i
Doneckom kraju. Najveća je rijeka Dnjepar s
mnogobrojnim pritocima (Pripjat, Desna). Ostale
su veće rijeke Dnjestar , Južni Bug , Donjec, i
Prut. Ukrajini pripada i dio ušća Dunava. Jezera su
uglavnom mala; najviše ih je u Polesju, u naplavnoj
ravni Dnjepra i Dunava te u primorju . Mnogo je
umjetnih (akumulacijskih) jezera; najveća su na
Dnjepru (od sjevera prema jugu): Kijevsko ,
Kanivsko, Kremenčuksko, Kamjansko, Dnjeparsko
i Kahovsko.
 STANOVNIŠTVO

 Stanovništvo Ukrajine većinom čine Ukrajinci s 77,8% (popis 2001.) od ukupnog broja stanovnika u
Ukrajini.
 Najbrojnije manjine su: Rusi 17,3% (većinom na istoku Ukrajine) te 0,9% Rusini. Ostale manjine u
Ukrajini čine Rumunji i Moldavci (0.8%), Bjelorusi (0,6%), Krimski Tatari (0,5%), Bugari (0,4%) i
ostali.
 Službeni jezik u Ukrajini je ukrajinski jezik, ali od velike važnosti je poznavanje ruskog jezika.
Ukrajinski jezik govori oko 55% stanovništva, dok 45% govori ruski kao prvi jezik.
 Gustoća naseljenosti iznosi 45 stanovnika na km2. Broj stanovnika kontinuirano opada i prirodni
prirast je negativan još od 1960-ih godina. Stopa smrtnosti je veća od stope rađanja od samostalnosti
Ukrajine. Ukrajina je bila 10. po broju stanovnika u svijetu 1919., a danas je 30. (8. u Europi), 69%
stanovništva živi u gradovima, a 31% na selu.
 Uz pravoslavne Crkve, vodeću Crkvu u Ukrajini predstavlja Ukrajinska grkokatolička Crkva s 3825
registriranih vjerskih jedinica. U tom crkvenom ogranku registrirano je 2.424 svećenika.
 PRIVREDA

 Ukrajina je nazivana žitnicom bivšeg Sovjetskog Saveza, a Ukrajinska privreda i danas se

temelji na poljoprivrednoj proizvodnji. Drugi važniji izvori prihoda su: željezna ruda,
ugalj, zemni plin, nafta, mangan, živa itd. Stopa nezaposlenosti se kreće oko 27% (2015).
Ukrajina je država u tranziciji. Kao dio bivšeg Sovjetskog Saveza, ukrajinska republika je
bila najvažnija ekonomska komponenta, nakon Rusije po proizvodnji oko četiri puta većoj
od sljedeće rangirane republike. Njeno plodno crno tlo stvaralo je više od jedne četvrtine
sovjetske poljoprivredne proizvodnje i pružalo je značajnu količinu mesa, mlijeka, žitarica
i povrća za druge republike. Isto tako, svojom raznovrsnom teškom industrijom
isporučivala je jedinstvenu opremu (npr. cijevi velikog promjera) i sirovine za industrijske
i rudarske centre (vertikalne aparate za bušenje) u drugim regijama bivšeg SSSR-a.