ARMENIJA

Armenija

Državno uređenje: predsjednička republika

Površina: 29.743 km2
Broj stanovnika (1998) : 3.800.000
Gustoća: 127,8 st./km2
Glavni grad: Erevan
Službeni jezik: armenski
Novčana jedinica: dram (AMD)

Prirodna obilježja

Smještaj i reljef:
Armenija je smještena u zakavkazju,u planinama između Crnog mora i Kaspijskog
jezera.Obuhvaća sjeverni dio armenskog visočja,pa je većinom planinska
zemlja.Visočje se prema jugu spušta u Araratsku ravnicu uzduž rijeke Araks,ispunjenu
riječnim naplavinam,prema sjeveru se izdiže u Mali Kavkaz.Vrlo su česti potresi.

Podneblje:
Klima je kontinentalna s vrućim ljetima i hladnim zimama te s malo padalina(200-400
mm),koje padaju većinom u jesen i proljeće.U višim je predjelima planinska klima s
nešto više padalina(više od 500 mm).

Tla i vegetacija:
Najplodnija tla nalaze se na riječnim naplavinama od vulkanskih stijena u kotlinama i
dolinama,drugdje prevladavaju stjenovita tla.Vegetaciju na 2000-2500 m čini stepa,u
višim su zonama listopadne šume(hrast,bukva),a u još višima planinski pašnjaci.Šume
pokrivaju 13% površine.

Stanovništvo i naseljenost

Stanovništvo:
Većinsko stanovništvo čine Armenci(93%),govore indoeuropski armenski jezik i pišu
posebnim armenskim pismom.U Armeniji žive i Azerbejdžanci(3%),Kurdi(2%) i
Rusi(2%).Većina stanovništva pripada samostalnoj Armenskoj apostolskoj crkvi,koju
vodi patrijarh,sa sjedištem u Ečmiadzinu.

Naseljenost:
Velika većina stanovništva živi u Araratskoj ravnici i riječnim dolinama na
nadmorskoj visini nižoj od 1000 m.Veći su gradovi:Erevan(1.28 mil. st.),Gjumri(163
000 st.),Vanadzor(76 000 st.)
Državno uređenje
Po Ustavu od 5.7.1995. Armenija je predsjednička republika.Pravo glasa imaju svi
armenski državljani stariji id 18 godina.Predsjednika republike biraju na općim
izborima na 4 godine,a on ima velike ovlasti(imenuje predsjednika vlade i ministre).

Povijest
Poslije rusko-perzijskog rata(1828g.) Rusija si je priključila kanate Erevan i
Nahičevan.
Rusija je 1916g. Osvojila veći dio turske Armenije,ali se prema sporazumu u Brest-
Litovsku(9.2.1918g.) morala povući sjeverno od rijeke Araksa.Dana 28.5.1918g. od
ruskog je dijela osnovana neovisna republika Armenija,ali su je ljeti 1920g. zaposjele
jedinice Crvene armije.Dana 29.11.1920g. proglašena je Armenska SSR,12.3.1922g.
udružena je s gruzijom i Azerbajdžanom u zakavkasku SFSR,a 30.12.1922g. uključili
su je u SSSR.
Vrhovni sovjet Armenske SSR proglasio je 23.8.1990g. suverenost Armenije,a na
referendumu 21.9.1921g. 24% glasača opredjelilo se za neovisnost koja je proglašena
23.9.1921g.

Gospodarstvo

Poljoprivreda:
Armenija ima 598 000 hektara njiva i trajnih nasada što zauzima 20,1% površine te
687 000 hektara travnjaka i pašnjaka što zauzima 23,1% površine.Umjetno se natapa
59% njiva i trajnih nasada.Najznačajnije poljoprivredno područje je Araratska
ravnica;ondje se uzgaja grožđe,voće(breskve,marelice,jabuke,trešnje) i povrće.U
planinskim djelovima uzgaja se krumpir,pšenica i duhan,a u višim zonama prevladava
stočarstvo(govedo i ovce).

Rudarstvo:
Armenija ima poprilična nalazišta obojenih metala,ali je proizvodnja
skromna(bakar,molidben).

Industrija:
U sovjetskom razdoblju bila je najvažnija gospodarska grana koja je donosila više od
polovice BDP-a i zapošljavala oko 40% radne snage.Zbog pomanjkanja
energije,između 1989g. i 1993g. većina od 450 tvornica prestala je raditi,a 1924g. prvi
put je postignut porast industrijske proizvodnje.Tri petine industrije smještenu je u
Erevanu(tekstilna,industija odjeće,kemijska,prehrambena,industrija strojeva i
elektrotehnička);manja su središta Vanadzor,Gjumri i Alaverdi s talionicom obojenih
metala(bakar i molidben) te kemijskom industrijom.

Promet:
Cestovni promet
Armenija ima 7500 km cesta.Najvažnija veza je cesta Gazakh(relacija Azerbajdžan-
Erevan) sa dužinom od 166 km.
Željeznički promet
Armenija ima 829 km željezničkih pruga,kolosjeka širine 1524 mm.
Zračni promet
Armenija ima 2 zračne luke s redovnim putničkim prometom:međunarodna zračna
luka Erevan i Gjumri.

Prirodne i kulturne znamenitosti

Ahbat-Samostan iz 10st.Dio je Unescove svjestske baštine.

Ečmiadzin-Od 1441g. sreište je Armenske crkve.Ečmiadzinski samostan,sjedište
katolikosa s katedralom i zvonikom,okružen 10 metara visokim zidinama.
Erevan-Glavni grad,te najvažnije gospodarsko središte.Arhiv Matenadaran s vrlo
dragocjenom zbirkom oko 10 000 armenskih i drugih rukopisa,Muzej armenske pučke
umjetnosti,Državni muzej armenske povijesti,Armenska umjetnička galerija.
Gegard-U 4st. osnovan,u stijeni uklesan samostan,danšnji djelovi većinom iz 12.-
13.st.,u špilji crkva Majke Božje iz 12.st.
Sevan-Veliko slatkovodno jezero u istočnom dijelu države,bogato ribama.Na
nekadašnjem otoku 874g. osnovan Sevanski samostan s crkvama Majke Božje i
apostolima.

Ovaj dokument je preuzet sa website-a "Knjigice.com"

Link : http://www.knjigice.com
E-mail : lektire@knjigice.com
Knjigice.com – internet servis za podršku školarcima i studentima
(knjige, skripte, bilješke sa predavanja, lektire, referati, instrukcije, iznajmljivanje smještaja za studente,
forum, chat, novosti, SMSovi i još mnogo toga!)