Srednja škola Tina Ujevića

Matice hrvatske 8

21276 Vrgorac

Završni rad iz predmeta:

Geografija

Tema:
Armenija

Mentor: Učenik:

prof. Josip Bilić Ivan Erceg 4.B

Vrgorac, ljetni rok

šk.god. 2019./2020.
SADRŽAJ

1.UVOD ..................................................................................................................................... 1

2. POVIJEST ARMENIJE ......................................................................................................... 2

2.1. DREVNA POVIJEST...................................................................................................... 2

2.2. KRALJEVINA ARMENIJA ........................................................................................... 2

2.3. PERZIJSKA ARMENIJA ............................................................................................... 3

2.4. TURSKA ARMENIJA .................................................................................................... 3

2.5. MODERNA ARMENIJA ................................................................................................ 4

3. GEOGRAFSKI POLOŽAJ ARMENIJE ............................................................................... 5

3.1. STANOVNIŠTVO .......................................................................................................... 5

3.2. GOSPODARSTVO ARMENIJE .................................................................................... 6

4. TURISTIČKE ATRAKCIJE ARMENIJE ............................................................................. 9

4.1. KHOR VIRAP ................................................................................................................. 9

4.2. ARARAT ....................................................................................................................... 10

4.3. YEREVAN .................................................................................................................... 10

4.4. SAMOSTAN TATEV ................................................................................................... 11

4.5. JEZERO SEVAN .......................................................................................................... 13

5. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 14

6. LITERATURA ..................................................................................................................... 15

7. POPIS SLIKA ...................................................................................................................... 16

1.UVOD

Poznata po konjaku i burnoj prošlosti, Armenija je ponosno utočište najstarije

kršćanske nacije na svijetu. Nakon raspada Sovjetskog Saveza, zemlja je doživjela procvat
tradicionalne kulture. Glavni grad Yerevan središte je kulturnih aktivnosti i moderne
umjetničke scene. U Armeniji ćete naići na prekrasne krajolike s gustim šumama, idiličnim
jezerima i pustinjama, a njezino možda najvrednije blago su fascinantni drevni samostani i
svijećnjacima osvijetljene crkve.

Armenija je smještena južno od Kavkaza, u planinama između Crnog mora i Kaspijskog

jezera, a prostire se na površini od 29.800 četvornih kilometara. Granicama ukupno dugim
1.254 kilometara, okružena je Turskom, Gruzijom, Azerbajdžanom i Iranom, a nastanjuje je
oko 3,3 milijuna stanovnika. Zbog burne prošlosti, Armenci imaju veliku dijasporu diljem
svijeta, njih oko 8 milijuna, od Rusije i Francuske pa sve do SAD-a i Kanade. Glavni grad
Yerevan jedan je od najstarijih svjetski gradova, u kojem živi oko 1,3 milijuna stanovnika. U
gradu, koji u svojim zidinama još uvijek krije duhove prošlosti, možete uživati u posjetu
brojnim atraktivnim muzejima i galerijama. Neće vas razočarati ni kafići, kao niti raznovrsni
koncerti koji se ovdje održavaju, a grad ima i bogat noćni život. Armenija je država stare
povijesti , a poznata je po tome što je prva preuzela kršćanstvo kao službenu vjeru 301.
godine. Samostalnost je dobila 1988. godine, kada se odvojila od Sovjetskog Saveza, s kojim i
danas ima dobre odnose. Više o Armeniji, njenom geografskom položaju i turističkim
atrakcijama ću pisati u nastavku ovog rada.

1
2. POVIJEST ARMENIJE

U ovom dijelu rada ću detaljnije opisati samu povijest Armenije i njenog nastanka,
počevši od drevne povijesti koja ju povezuje s Biblijom, pa sve do nove ere, moderne
povijesti današnje Armenije.

2.1. DREVNA POVIJEST

Armenija se nalazi na visoravni koja okružuje biblijsku planinu Ararat na kojoj je Noina arka
pristala nakon velike poplave. Nedavna arheološka istraživanja su pronašla najstariju kožnu
cipelu (iz oko 5500. pr. Kr.), suknju i pogon za proizvodnju vina iz oko 4000. pr. Kr., što
svjedoči o razvijenoj kulturi ranog brončanog doba. Prema predaji, Noin pra-praunuk, Haik
(Հայկ) je bio vođa naroda koji je 2500. pr. Kr. pobijedio Babilonskog kralja Bela i uspostavio
prvu Armensku državu Haik na području Ararata. Najstariji zapis imena armenske države su
staroperzijski „Behistunski natpisi“ iz 515. pr. Kr. i to kao Armina.

2.2. KRALJEVINA ARMENIJA

Armenija je za vladavine Tigrana Velikog postala jednom od najvažnijih kraljevstava u

području između Crnog mora, Sredozemlja i Kaspijskog jezera. Kako se nalazila između dvije
supersile, Rimskog Carstva i Perzijskog Carstva, često je bila mjesto njihovih sukoba. U
sljedećim stoljećima Armensko kraljevstvo je izmjenjivalo razdoblja autonomija s
razdobljima stranih vladara kao što su: Asirci, Perzijanci, Grci, Parti, Rimljani, Bizant, Arapi,
Mongoli, i naposljetku Perzijanci i Osmanlije. Armenska dinastija Aršakuni je vladala
armenskim kraljevstvom od 54. do 428. godine. Nekad je bila ogrankom iranskih partskih
Arsakida, a onda su postali posebnom armenskom dinastijom.

Neovisni vladarski niz je uspostavio Vologaz II. 180. godine. Dva najvažnija događaja u
armenskoj povijesti za vrijeme vlasti ove dinastije su konverzija Armenije na kršćanstvo koju
je proveo sveti Grgur Prosvjetitelj i stvaranje armenskog pisma kojeg je napravio sveti
Mesrop Maštoc godine. Kralj Trdat III. je već 301. godine proglasio kršćanstvo državnom
vjerom, postavši prva država koja je formalno preuzela kršćanstvo kao službenu državnu
vjeru. Armenska apostolska crkva je imala svoje sjedište u Ečmijadzinu, a ime je dobila jer su

2
je navodno osnovali sami apostoli Sveti Juda Tadej i Sveti Bartol koji su propovijedali po
Armeniji. Nakon propasti Armenskog kraljevstva 428. godine, većinom je potpala pod vlast
Perzije kao vojna krajina, dok je manji dio bio polu neovisna kneževina pod Bizantskim
carstvom.

2.3. PERZIJSKA ARMENIJA

Zbog svog strateškog položaja, Armenija je bila područje ratovanja Osmanlija i Perzijanaca,
tako je npr. grad Erevan tijekom Tursko-Perzijskih ratova od 1513. do 1737. godine četrnaest
puta prešao iz ruke u ruku. God. 1604., perzijski šah Abas I. je pokrenuo pohod na tada
osmansku dolinu Ararat i oprezno je napredovao osvajajući grad po grad. Nakon dojave da se
približava nadmoćna vojska osmanskog vojskovođe Sinan Paše odlučio se povući, ali kako bi
onemogućio opskrbu osmanske vojske potjerao je oko 300.000 Armenaca na jug preko rijeke
Aras na područje pod kontrolom Perzije, sve do Isfahana. Pretpostavlja se da je polovica
prognanih Armenaca preminulo u putu. Sinan Paša bio je primoran prezimiti u Vanu, a vojska
koju je poslao u potjeru za Abasom je poražena i Perzija je do 1606. godine osvojila sva
područja koje je ranije izgubila od Osmanlija.

2.4. TURSKA ARMENIJA

Dijelovi Armenije pod Osmanskom upravom su imali značajnu autonomiju i živjeli su u

relativnom suživotu s drugim narodima, no kad su pokušali ostvariti veća socijalna prava ,
sultan Abdul Hamid II. je organizirao tzv. „Hamidijski pokolj“ od 1894.-96. godine u kojima
je ubijeno od 80,000 do 300,000 Armenaca. Zbog toga su ga prozvali "Crveni sultan" ili
„Krvavi sultan“. Nakon mladoturske revolucije kojom su sultani zbačeni s vlasti, ukinuto
Osmansko carstvo i uspostavljena Republika Turska, Armenci su se ponadali boljem statusu.
Tako su europske sile i Rusija poticale uspostavu pokrajine od šest vilajeta gdje su Armenci
činili većinu pod upravom europskog inspektora, na što je Turska napokon pristala u veljači
1914. godine. No, odmah po početku Prvog svjetskog rata vlada iz Istanbula je vidjela
Armence kao potencijalne neprijatelje i uslijedio je tzv. Armenski genocid od 1915.-16. u
kojemu je život izgubilo oko 600,000 Armenaca, a zapadni armenski jezik je potpuno nestao.
Mnogi ova dva turska pokolja Armenaca smatraju jedinstvenim događajem u razdoblju od 30-

3
tak godina, te se Armenci bore za međunarodno priznanje i Tursko priznanje krivice. U
Armeniji se 24. travnja obilježava Dan mučenika ili Dan Armenskog genocida kojim se
obilježavaju žrtve ovih stradanja.

2.5. MODERNA ARMENIJA

Armenija je proglasila neovisnost 23. kolovoza 1991. godine kao prva ne-baltička zemlja koja
je izašla iz unije. Postsovjetske godine u Armeniji su obilježene gospodarskim problemima i
otvorenim oružanim sukobom Armenaca iz Gorskog Karabaha s Azerbajdžanom.
Azerbajdžan je, još dok su obje države bile dio SSSR-a, produbio gospodarsku krizu
blokadom željezničkih i zračnih putova Armenije, čime je 85% armenskog gospodarskog
prometa bilo obustavljeno. God. 1993., Turska je dala podršku Azerbajdžanu blokadom
Armenije sa zapadne strane. Rusi su posredovali u okončanju „Qarabaškog rata“ 1994.
godine, i pretpostavlja se kako je do tada u sukobima poginulo oko 30.000 ljudi, a više od
milijun osoba je raseljeno. Armenci Gornjeg Qarabaga su dočekali prekid vatre kao svojevrsni
pobjednici osiguravši 14% teritorija međunarodno priznatih granica Azerbajdžana i spojivši
se fizički s Armenijom. Od tada Armenija i Azerbajdžan, uz posredovanje OSCE-a,
pokušavaju uspostaviti trajni mir i rješenje statusa Gorskog Qarabaga. Do tada, gospodarstva
obje države pate, a granice Armenije s Azerbajdžanom i Turskom ostaju zatvorene.

Na pragu 21. stoljeća Armenija ima mnogo problema, no uspijeva polako napredovati. Do
2009. godine država je uspjela obaviti prijelaz s državnog na tržišno gospodarstvo i danas je
na 36 mjestu po gospodarskim slobodama u svijetu. Povoljni međudržavni odnosi s
europskim zemljama, zemljama Bliskog Istoka, te Zajednicom Neovisnih Država omogućili
su Armeniji povećanje trgovine. Plin ulje i drugi izvori energija dolaze kroz dva vitalna puta:
Iran i Gruziju, s kojima Armenija održava posebno dobre odnose.

4
3. GEOGRAFSKI POLOŽAJ ARMENIJE

Armenija, država u jugozapadnoj Aziji, u južnom dijelu Zakavkazja, graniči s

Gruzijom na sjeveru, Azerbajdžanom na istoku, azerbajdžanskim Nahičevanom na
jugozapadu, Iranom na jugu i Turskom na zapadu; nema morske obale.

Armenija je izrazito planinska zemlja: najniža točka je na 450 m n. m. (uz rijeku Araks),
prosječna visina oko 1800 m, a 90% površine je iznad 1000 m n. m. Na sjeveru se pružaju
lanci Maloga Kavkaza. U Armenskom visočju na sjeverozapadu Armenije pružaju se
planinski lanci ispresijecani dubokim riječnim dolinama, te vulkanski platoi iznad kojih se
uzdižu ugasli vulkani; tu je i najviši vrh zemlje Aragac (4090 m). Trusno područje,
mnogobrojni rasjedi, česti potresi; posljednji jaki u prosincu 1988. na sjeverozapadu Armenije
razorio grad Sitak, oko 25 000 žrtava, velike štete u industriji. Zbog smještaja u
kontinentalnoj unutrašnjosti i okruženosti visokim planinama, prevladava suha kontinentska
klima s hladnim zimama i toplim ljetima. U nižim dijelovima prosječne ljetne temperature su
do 25 °C, a zimske -5 °C, s nadmorskom visinom padaju, pa su planinski vrhovi pod snijegom
cijelu godinu. Količina oborina varira od 200 mm do 800 mm. Vegetacija je prilagođena
suhoći, s izraženom visinskom zonalnošću; najniža je zona polupustinja, prevladava stepska
vegetacija, pošumljeno je 12% površine; slijede planinski pašnjaci te tundra. Ozemlje
Armenije odvodnjava se u Kaspijsko jezero, najvećim dijelom preko pritoka rijeke Araks,
koja čini 480 km granice s Turskom i Iranom. Rijeke uglavnom kratke, s mnogobrojnim
brzicama i vodopadima, važne za hidroenergiju, ali i natapanje; najveće su Razdan, Arpa,
Akhuryan i Vorotan. Najviše vode u proljeće (kopnjenje snijega) i jesen (kiše). Sjeverni dio
odvodnjava rijeka Debed, pritok Kure. Na sjeveroistoku je jezero Sevan koje s 1360 km2
zauzima 5% površine Armenije.

3.1. STANOVNIŠTVO

Većinu (preko 90%) čine Armenci, a od manjina najbrojniji su Azerbajdžanci, Kurdi i Rusi.
U Armeniji živi tek 50% Armenaca od 7 milijuna koliko ih, prema nekim procjenama,
ukupno ima u svijetu. Oko 150 tisuća živi ih u susjednom Azerbajdžanu, u autonomnom
području Gorskom Qarabagu, koji je predmet sukoba dviju zemalja. Nemiri su potakli
preseljenja Armenaca i Azerbajdžanaca u matične zemlje. Velika je, ali neravnomjerno

5
raspoređena gustoća naseljenosti; najgušće su naseljeni zapadni dio zemlje i riječne doline na
jugoistoku. U gradovima živi 64% stanovnika; uz Yerevan, najveći gradovi su Vanadzor
(prije Kirovakan, 159 000 stanovnika) i Gyumri (Kumajri, 120 000 stanovnika). Spor porast
stanovništva od 0,14 %/god. (2012) zbog niska prirodnog porasta i iseljivanja. Mlađih od 15
godina je oko 17,3%, starijih od 60 godina 19%; očekivano trajanje života 73,5 godina.
Armenci su kršćani, većinom pripadnici Armenske pravoslavne crkve. Manje od 1%
stanovništva je nepismeno, obvezna osmogodišnja škola, sveučilište u Erevanu od 1919.

3.2. GOSPODARSTVO ARMENIJE

Armenija je nakon što je postala nezavisna, provela niz gospodarskih reformi kako bi s
centralno - planskog (u doba SSSR-a) prešla na tržišno gospodarstvo. Suočila se s velikim
teškoćama zbog ekonomskih problema (prekid gospodarskih veza, gubitak tržišta, loša
struktura industrije), ali i zbog šteta od potresa iz 1988. te ratnih prilika u regiji (izbjeglice,
gospodarska blokada, zatvaranje naftovoda i plinovoda iz Rusije, iseljivanje kvalificirane
radne snage). Od 1991. zatvorena je granica s Turskom i Azerbajdžanom zbog podrške
odcjepljenju Gorskog Qarabaga. Uz međunarodnu pomoć od 1994. zaustavljeni su negativni
trendovi (ekonomski rast iznosio je 7,2%, 1998), smanjena je inflacija. Uslijedile su godine
gospodarskog rasta koji je zbog svjetske gospodarske krize usporen 2009. godine. Recesijom
izazvan pad BDP-a u 2009. iznosio je 14%. Gospodarstvo se 2010. počelo oporavljati, rast
BDP-a iznosio je 2,1%, 2011. 4,6%, da bi u 2012. usporio na 3,8%. Od kolovoza 2011.
armenska valuta deprecirala je 15 % uz snažan rast nezaposlenosti. Armenska poljoprivreda
suočena je s manjkom obradivog tla, potrebno je natapanje. Glavna grana poljoprivrede je
vinogradarstvo; uzgoj voća i povrća, kukuruza, duhana i pamuka. U planinskom području
stočarstvo (ovce i koze, goveda). Armeniji nedostaje vlastitih energetskih izvora;
iskorišćivanje hidroenergije; jedina nuklearna elektrana zatvorena je nakon potresa 1988, ali
zbog energetske krize, nakon što je Azerbajdžan zatvorio plinovod, ponovno je otvorena
1995. Godine 2002. privatiziran je sustav distribucije električne energije koji je 2005. prešao
u rusko vlasništvo. Najveće rudno bogatstvo je bakar, značajni zlato, olovo, cink i boksit. U
novije doba važne su strojarska, elektrotehnička, obojena metalurgija, kemijska, tekstilna i
prehrambena industrija. Armenija uvozi naftu i plin, prehrambene proizvode, drvo i papir;
izvozi zlato i nakit, aluminij, precizne instrumente, električne uređaje, grožđe i vino. Glavni
partneri: Rusija, Iran, Turkmenistan, Gruzija, EU. Usprkos prirodnim uvjetima promet je
dobro razvijen, pogotovu cestovni. Željezničke veze s Gruzijom, dok su one preko

6
Azerbajdžana prekinute. Znatan zračni promet u izvozu svježeg voća. Usprkos
mogućnostima (bogata povijest, planine, termalni izvori), turizam slabo razvijen zbog
nesigurnosti.

BDP (2012) 12,07 mlrd. USD

BDP rast (2012) 2,6%

BDP po sektorima (2012):

 poljoprivreda 17,2%
 industrija 36,4%
 usluge 46,4%

Udio zaposlenih po sektorima (2012):

 poljoprivreda 46,2%
 industrija 15,6%
 usluge 38,2%

Nezaposlenih (2012) 7,1%

Inflacija (2012) 4%
Stopa siromaštva (2012) 10,5%

Uvoz (2012) 3,62 mlrd. USD

Uvozna dobra nafta, duhanski proizvodi,
dijamanti, hrana

Glavni uvozni partneri (2012):

 Rusija 20,1%
 Kina 8,2%
 Ukrajina 6,9%
 Iran 6,5%
 Njemačka 5,9%

7
Izvoz (2012) 1,52 mlrd. USD
Izvozna dobra željezo, bakar, dijamanti
minerali, energija

Glavni izvozni partneri (2012):

 Rusija 16,7%
 Njemačka 11,8%
 Bugarska 11,4%
 Nizozemska 8,8%
 Sad 7,5%

JAVNE FINANCIJE

Javni dug 6,42 mlrd. USD

Prihodi 2,44 mlrd. USD

Rashodi 2,70 mlrd. USD

8
4. TURISTIČKE ATRAKCIJE ARMENIJE

4.1. KHOR VIRAP

Khor Virap jedna je od najposjećenijih hodočasničkih destinacija u Armeniji. Mjesto je to

gdje je poganski kralj Tiridat III na 13 godina utamničio kršćanina Grgura Lusavoriča, koji je
kasnije postao Sveti Grgur Prosvjetitelj. Navodno je prkosio kralju i nije htio prinijeti žrtvu
poganskoj božici. I danas je moguće ljestvama se spustiti u šest metara duboku rupu do
podzemne komore u kojoj je svetac proveo sve te godine. Naravno, ako podnosite vrlo uske i
mračne prostore.

Priča kaže da je Tiridat poludio zbog nesretne ljubavi prema djevojci koju je prethodno dao
pogubiti. Ponašao se kao divlja svinja, na muku svojih ukućana. Potom se kraljevoj sestri
ukazao anđeo koji joj je otkrio da Grgur može izliječiti Tiridata. Grgur je oslobođen i odveden
pred kralja kojem je vratio razum. Tiridat ga je zatražio oprost za sve grijehe i nakon
čudesnog izlječenja prihvatio kršćanstvo. Godine 301. kršćanstvo je proglasio armenskom
državnom religijom. Grgur je stekao titulu prosvjetitelja jer je među Armence uveo duh
kršćanstva, te je postao i prvi katolikos (slično patrijarhu, ali viša pozicija u crkvenoj
hijerarhiji) armenske apostolske crkve. Najveća katedrala armenske crkve na svijetu izgrađena
2001. u Erevanu posvećena je upravo Sv. Grguru Prosvjetitelju, svecu zaštitniku Armenije.

Slika 1. Khor Virap

Izvor: C:\Users\Administrator\Desktop

9
4.2. ARARAT

Ararat je najviši vulkanski masiv Armenske visoravni na istoku današnje Turske. Pripada
stratovulkanima (kompozitivnim vulkanima), a uobličen je od bujica lave i užarenih stijena.
Vrh Maloga Ararata je visok 3.896 m, a Velikoga Ararata - 5.165 m. Prema Bibliji, nakon
svjetske poplave na planini Ararat zastala je Noina arka: "...i, u sedmom mjesecu
sedamnaestoga dana u mjesecu, lađa se spusti na planinu Ararat." (Post 8, 4). Legenda kaže
da je to mjesto na kojem se zaustavila Noina arka. Desetljećima su se pustolovi penjali do
samog vrhunca ne bi li pronašli ostatke broda, no međutim, Ararat pripada kurdskoj regiji,
vojnoj zoni u koju se više ne preporučuje ići. Danas se turisti onamo ne usude, što teško pada
domaćem stanovništvu, nomadima koji su nekoć radili kao nosači i vodiči.

Slika 2. Ararat
Izvor: C:\Users\Administrator\Desktop

4.3. YEREVAN

Yerevan najveći je i glavni grad Armenije od 1918. godine. Grad je osnovan 782. pr. Kr. na
rijeci Hrazdanu na zapadu zemlje, na istočnoj strani podnožja planine Ararat. Grad ima vrlo
turbulentnu povijest punu raznih bitaka, paleža i potresa. Nakon skoro tri tisućljeća
postojanja, ovaj grad postao je glavni grad Armenije nakon Prvog svjetskog rata i armenskog
genocida. Grad se relativno brzo razvio u 20. stoljeću, kad je od malenog grada s nekoliko
tisuća stanovnika narastao u glavno kulturno, umjetničko, industrijsko i političko središte
zemlje. Godine 2007., broj stanovnika Erevana procijenjen je na 1,107.800 stanovnika, dok
aglomerizacijsko područje okuplja oko 1,245.700 stanovnika, što je više od 42 % ukupne
populacije zemlje. Yerevan je jedan od rijetkih gradova na svijetu, za kojeg se sa sigurnošću

10
može reći da oduzima pogled sa samog vrha grada. Ovo mjesto godišnje posjeti i do
5.000.000 turista godišnje, što čini najvećom turističkom atrakcijom Armenije.

Slika 3. Yerevan
Izvor: C:\Users\Administrator\Desktop

4.4. SAMOSTAN TATEV

Tatevski samostan (arm. Տաթեւի Վանք) je srednjovjekovni samostan iz 9. stoljeća koji se

nalazi na jugoistoku Armenije u provinciji Sjunik kod grada Gorisa. Samostan se nalazi na
visoravni, na rubu dubokoga klanca rijeke Vorotan. Ograđen je širokim zidovima, ima kule i
široka vrata. Bio je središte duhovnoga i kulturnoga života tadašnje srednjovjekovne
Armenije. U samostanom sklopu nalaze se četiri crkve: sv. Pogosa i Petrosa (sv. Pavla i
Petra), crkva sv. Grgura Prosvjetitelja i crkvica Astvacacin (Bogorodičina crkva).

Crkva sv. Pogosa i Petrosa je izgrađena u 10. stoljeću (895. - 906.) na mjestu stare crkvice sv.
Hač. Na zapadnom zidu crkve nalazi se hačkar koji sliči stećcima u Dalmaciji, Hercegovini,
Sandžaku i Crnoj Gori. Hačkar je podigao biskup Hovanes i govori posjetiteljima o povijesti
stvaranja crkve. Crkva je izgrađena 848. u doba vladanja biskupa (mitropolita) Davida.
Unutarnji zidovi crkve su bili nekad ukrašeni freskama. Strani majstori freski dovedeni su u
Tatev iz Konstantinopolja 903. Sučelice crkve nalazi se grobnica sv. Grgura Tatevacija. Crkva
sv. Grgura Prosvjetitelja se nalazi uz južni zid crkve sv. Pogosa i Petrosa i izgrađena je
između 836 i 848. god. uz veliku financijsku potporu kneza Filipa Sjuniškoga. Knez je
darovao samostanu selo Tatev. Samostan je imao u okolici Sjunika nekoliko sela. U čast
Svetog Trojstva, 904. izgrađen je Gavazan koji predstavlja viseći stup, visok je 8 metara, a na
njegovu vrhu stoji hačkar (kameni križ). Stup je izgrađen na načelu brenceta i služio je kao
poseban seizmograf. Seizmički valovi, a štoviše i dodir ruke, pomiču stup iz njegove

11
ravnoteže, uzrokujući njegovo zibanje. Zibanje brenceta upozoravalo je samostansko
pučanstvo o približavanju neprijateljske vojske i mogućega potresa. To je jedini crkveni
spomenik koji je neoštećen preživio sve najezde i potrese.

Ovo je mjesto je jedno od najstarijih poznatih kršćanskih samostana, te jedna od najstarijih

turističkih atrakcija. Godišnje ga posjeti oko 640.000 turista.

Slika 4. Samostan Tatev

Izvor: C:\Users\Administrator\Desktop

12
4.5. JEZERO SEVAN

Čudo prirode - jezero Sevan (ili Gegamsko more) je jedan od najljepših kutaka svijeta. Voda
je u njem čista i prozirna i prema predaji iz ovoga jezera vodu su pili i sami bogovi. Gledajući
dugo u jezero katkada se gubi osjećaj orijentacije, gdje je nebo, a gdje jezero. Književnik je
Maksim Gorki smatrao je Sevan komadićem plavoga neba koji je pao na zemlju. Jezero Sevan
je najveće slatkovodno jezero Armenije s nadmorskom visinom 1900 metara i jedno od
najviših jezera na svijetu nakon Titikake u Južnoj Americi. Površina mu je 1200 četvornih
kilometara, najveća je dubina 90 metra. Prosječna je temperatura vode ljeti 18 - 23°C, a zimi
jezero je djelomice pokriveno ledom. Smatra se jednom od najljepših turističkih destinacija
svijeta, i najljepšim mjestom u Armeniji. Spada među najposjećenija mjesta ove zemlje, i
godišnje ga posjeti oko 4,5 milijuna ljudi.

Slika 5. Jezero Sevan

Izvor: C:\Users\Administrator\Desktop

13
5. ZAKLJUČAK

Armenija je država stare povijesti , a poznata je po tome što je prva preuzela

kršćanstvo kao službenu vjeru 301. godine. Samostalnost je dobila 1988. godine, kada se
odvojila od Sovjetskog Saveza, s kojim i danas ima dobre odnose. No, to ne vrijedi za Tursku,
koja je 1915. godine žrtvovala oko milijun Armenaca, kao ni za Azerbajdžan s kojim se
krajem prošlog stoljeća sporila oko teritorija Gorski Qarabag. Armenija je ustrojena kao
republika s jednim zakonodavnim domom, koja se tek počinje navikavati na demokraciju. Uz
brojna rudna bogatstva kao što su, primjerice, bakar, cink, zlato, olovo ili molibden, a vrlo je
razvijena i poljoprivreda. Armenci postaju sve poznatiji po svojim vrhunskim vinima, a
posebice po brandyju kojeg nazivaju i armenski konjak. Bruto nacionalni proizvod po
stanovniku još je iznimno nizak, sa stopom nezaposlenosti od 7,1%. Ljubaznost i
gostoprimstvo domaćina Armenije nadaleko je poznata, a mnogi će vam s oduševljenjem
otkrivati ljepote i znamenitosti svoje zemlje. Armenci čine 98 posto stanovništva, Jezidi 1,3
posto, Rusi 0,5 posto i neznatan postotak ostalih. Uz sve to, Armenija je u zdanje vrijeme ipak
postala poznata po svojim mnogim turističkim atrakcijama, od kojih je većina njih uvrštena i
u tope destinacije svijeta, ali i u UNSECO-vu zaštitu.

14
6. LITERATURA

KNJIGE

1. Geografija 4, Meridijani, Feletar Dragutin; Feletar Petar; Zagreb, 2014. god.

2. Studentski zbor sveučilišta u Mostaru, 2017. Priručnik za fakultet prirodoslovno –
matematičkih i odgojnih znanosti, smjer Geografija

INTERNETSKE STRANICE

3. https://hr.wikipedia.org/wiki/Armenia

15
7. POPIS SLIKA

Slika 1. Khor Virap

Izvor: C:\Users\Administrator\Desktop ..................................................................................... 9

Slika 2. Ararat
Izvor: C:\Users\Administrator\Desktop ................................................................................... 10

Slika 3. Yerevan
Izvor: C:\Users\Administrator\Desktop ................................................................................... 11

Slika 4. Samostan Tatev

Izvor: C:\Users\Administrator\Desktop ................................................................................... 12

Slika 5. Jezero Sevan

Izvor: C:\Users\Administrator\Desktop ................................................................................... 13

16
Konzultacijski list za učenika: Razred:

Redni broj Datum konzultacija Bilješke o Potpis mentora

napredovanju
Datum predaje rada:
(mentor je prihvatio izradu)

Potpis mentora:

Ocjena pisanog rada:

Datum obrane rada:

Ocjena obrane rada:

Konačna ocjena:

Povjerenstvo:

1. Mentor:

2. Profesor struke:

3. 3. Profesor struke:

Prostor za izdvojeno mišljenje ili eventualni komentar: