TRANZICIJSKE ZEMLJE

BIVI SSSR

11. st. Kijevska Rusija-jezgra dravnosti

17. st. Sibir-osvaja dinastija Romanov
18. st. Baltik, Crno more-osvaja Petar Veliki
1917. Oktobarska revolucija-V. I. Lenjin
1922. Savez Sovjetskih Socijalistikih Republika-Staljin(1922.-1955.)
1941. definirane granice, P=22 mil. km2
1949. ''eljezna zavjesa''
1958. promjene-Mihail Gorbaov(perestrojka-trino gosp.; glasnostdemokratizacija)
1991. RUSKA FEDERACIJA
1989. rui se berlinski zid
1991. ujedinjenje Njemake

POSLJEDICE RASPADA

napad zajednikce 130 drava (leopardova koa)

nastaje 15 drava
Varavski ugovor (1955.-1991.)
SEV (1949.-1991.)

Rusija
Ukrajina
Bjelorusija
Estonija
Letonija(Latvi
ja)
Litva
Moldavija
Armenija
+ europske
+pribaltike
+jug
+zakaskavske
+azijske

Moskva
Kijev
Minsk
Tallinn
Riga

Gruzija
Azerbedan
Kazahstan
Kirigistan
Uzbekistan

Tbilisi
Baku
Astana
Bikek
Takent

Vilnius
Kiinjev
Erevan

Tadikistan
Turkmenistan

Duanbe
Ahabad

RUSKA FEDERACIJA
17 mil. km2, 150 mil. st.
Kalinjingrad
o 15 tis. km2-izmeu Poljske i Litve
o 1255. Knigsberg, dugo dio Pruske
o 1945. okupira ga SSSR
o 940 tis. st.
REGIJE
1. EUROPSKA NIZINA
-Ruska ploa-pretkambrij
a)sjeverno od 60 N g.. : tajge, tundre
poluotok:KOLA: Fe, Pb, Zn, Cu
rijeke: SJEVERNA DVINA, PEORA (nafta, plin)
glacijalna jezera: LADOGA (18 000 km2), ONEGA (10 000 km2)
buotina-12 262 m (jedna od najdubljih na svijetu)
MURMANSK-luka
ARHANGELSK-luka
SKT. PETERSBURG(4,5 mil. st.)
-Neva-Finski zaljev-Baltik
-luka, preraivaka industrija, turizam, kultura
b) juno od 60 N g..-stepe, lesne zaravni
PODMOSKOVSKI BAZEN-Vakdajska i Smolenska visoravan-ugljen
PODVOLJE-Volga(3688 m);izvor: Valdajska visoravan; ue: Kaspijsko jezero(371 000
km2)
-itarice, lan, nafta, plin, HC, jesetra(kavijar)
KAVKAZ-Elbrus(5 638 m. n.v.)
MOSKVA(8,5 mil. st., 12 mil. st.)-rijeka Moskva
-iza 1. svj. rata postaje glavni grad
-preraivaka industrija, IVT

SAMARA, VOLGOGRAD-industrije
ASTRAHAN-luka, industrija
2. URAL
NARODNAJA, 1894 m. n.v.
granica prema Aziji
Fe, ugljen, Pb, Cu, Zn
rudarstvo, metalurgija
PERM-UFA->europska strana
JEKATERINBURG-ELJABINSK->azijska strana
3. SIBIR(AZIJA)
a) ZAPADNOSIBIRSKA NIZINA-od Urala do Jeniseja
rijeke: OB, IRTI, JENISEJ (nafta, plin, tajge)
TRANSSIBIRSKA ELJEZNICA (1891.-1904.)
-9 288 km, 87 gradova
-Jekaterinburg-Novosibirsk-Irkutsk-Vladivostok
rudarstvo, metalurgija, strojogradnja
OMSK
rudarstvo, metalurgija,
NOVOSIBIRSK
strojogradnja (ind trokut)
NOVOKUZNECK, Novokuznecki bazen
b) SREDNJESIBIRSKA VISORAVAN-od Jeniseje do Lene
Sibirska ploa ili Angara (pretkambrij)
Fe, Au, Ag, Pt, dijamanti, rijetki metali
BAJKALSKO JEZERO (31 000 km2)-najdublje jezero na svijetu (1 940 m)
IRKUTSK-rudarstvo
c) ISTONOSIBIRSKO GORJE-od Lene do Pacifika
ersko i Verhojansko gorje>2000 m n.v.
KAMATKA-NP s 23 aktivna vulkana
-Kljuevskaja Sopka (4 750 m n.v.)
VERHOJANSK-rudarstvo
VLADIVOSTOK-luka
ISTONI SIBIR
OJMJAKON (-71C)-najhladnije mjesto
NARODNA REPUBLIKA KINA
povrina: 9,6 mil km2, stan:1,3 mld stan.
-prirodna osnova:
sjever:pustinja GOBI, rijeka Amur(Heilong Jiang 2824 km)
zapad: gorje Pamir
istok:Pacific
jug: Himalaja(gorje), Hainan(otok)-Sanya(najvei grad, turizam)
-razvoj:
civilizacija stara>5000 godina
prvi gradovi uz rijeku Hoang Ho
XI'AN ili Mir zapada
o najstariji carski grad u dolini Hoang Ho
o 221.pK.-prvi car Chin Sh'uang(ujedinio Kinu)
6000 terakotnih vojnika
17./18. stoljee:Taiwan, Tibet, Mongolija(irenje Kine)
1911.pad carizma(dinastija Qing)
1912. SUN YAT SEN-osniva Republike Kine i Kuomitanga
1925.-1939. CHIANG KAI SHEK-republikanac; MAO ZEDONG-komunist
1949. Republikanci bjee na Taiwan
TIBET
1911.-1950. slobodan
1950.-danas-dio Kine(DALAI LAMA)
STANOVNITVO
92% Han(Kinezi), 55 nacionalnih manjina(Tibetanci, Uiguri)
jezik:70% mandarinski(pekinki dijalekt), wu(shangajski dijalekt)
pismo:47 000 znakova, 1955. reforma na 4 000
ZAGONETNA KINA
wan li quang queng (10 000 lia dug zid), duina: 8852 km
3. st. pr. Kr. do 17.st.
svrha:obrana od Mongola
1987. UNESCO
650.p.K.-tisak, 200.p.K.-kompas ili sinan, 105.p.K.-papir(kuhanje dudove kore i
bambusa),900.barut
GOSPODARSTVO

'DIV KOJI SE PROBUDIO'

tranzicija u trino gosp. od 1987.
1. sektor:ria; 2. sektor :ugljen, Fe, elik(MANDURIJA), nafta(Po Hai-Mandurija)

STANDARD IVOTA
13% ljudi ivi sa 1$ dnevno
biti bogat znai imati tri kotaa:bicikl, sat, ivai stroj
REGIONALNA PODJELA
VANJSKA ILI VISOKA
o XINJANG
DUNGARIJSKA zavala:Urunqui(gl. grad)
Tian Shan>7 000 m.n.v.
TARIMSKA zavala: rijeka Tarim, 2190 km
izvor:Tibet
pustinja Takla makan(270 000km2)
(Kvenlun, Tjanan)
o MONGOLSKI RAVNJAK
pustinja Gobi;1 295 000 km2
o TIBET(2,5 mil. km2)
'riznica ljudskog blaga na zapadu'
Au, Ag, Zn
Kvenlun, Ulug Mustag(7723 m)
Himalaja, Mt Everest(8848 m)
Lhasa
3630 m nv, gl grad Tibeta
palaa Potal (7. st.)
tekstil, turizam
UNUTARNJA ILI NISKA
o MANDURIJA
nizina-itarice, nafta; gorje HINGAN-ume, Fe, ugljen
Harbin-mlinarska ind, Festival ledenih figura
Shenyang-farmacija, petrokemija, automobili, HT
Beijing-5,7 mil (18 mil st.)
'sjeverni grad', Zabranjeni grad
HT, financije, turizam
TIJANJIN-dijamant u zaljevu Po Hai
luka, brodogradnja, trgovina
o SICHUANSKA zavala-ugljen, Fe, Zn
Cheng du-informatika, medicina
Chongqing-2,3 mil(32 mil. st.)
najvei metropoliten, povrina Austrije(84 tis. km 2)
HT, automobili, kem. ind.
o VELIKA nizina
HOANG HO (5 500 km)
1/3 poljoprivrede; itarice, pamuk, duhan, voe
ZHENGHOU(9 mil st)-financije, HT
YANGTZE (6400 km)
plovni put, hidroenergija
WUHAN-luka, automobili, HT
SHANGHAI(13 mil st;23 mil st)-najvea kontejnerska luka na
svijetu
SIKIANG ili Biserna rijeka-ria, aj, eerna trska
GUANGZHOU-'vrata Kine'; prije Hong Konga glavni otvoreni
grad
XIANGGANG/HONG KONG-236 otoka, 1104 km2
o 7 mil. st. (6480 st/km2)
o 1821. osnovali trgovci opijuma iz UK
o 1898.-1997.->najam
o slobodna trgovinska zona:najvei svj. eksperiment
kapitalizma (LAISSEZ FAIRE)-'radi to hoe'
MACAU(OMEN)-28,6 km2, 520 400 st.
o 1513. osnovao Portugal
o 1557.-1999. najam
o HT, tekstil, banke, turizam(kocka)

JUNA AMERIKA
geografski poloaj
sjever: Rio Grande
istok: Atlantik
zapad: Pacific
jug: Magellanov prolaz, rt Horn, Drakeov prolaz
obala-slaba razvedenost
otoci: Galapagos(Ekvador), Falkland Malvinas(UK), Ognjena Zemlja(Argentina/Chile)
zaljevi: Maracaiba(Venezuela), La Plata(Argentina)
ZEMLJA NA KATOVE
iznad 4500 m
o TIERRA NEVADA(snjena)
goleti, snijeg , led
4500-3700 m
o TIERRA HELADA(ledena)
ekstenzivno-ovarstvo, ljame
3700-1800 m
o TIERRA FRIA(svjea)
jeam, penica, kukuruz, krumpir, goveda
gusto naseljena
1800-1000 m
o TIERRA TENPLADA(umjerena)
kukuruz, duhan, pamuk, eerna trska, kava, ria...
gusto naseljena
ispod 1000 m
o TIERRA CALLIENTES(vrua)
tropske ume, banana, ananas, kakaovac, kava, kokos, e. trska
GEOGRAFSKE POSEBNOSTI
Panamski kanal-duina 82 km, visinska razlika 26 m
o izgraen 1914.; uprava SAD do 1999.
o GATUN-najvee jezero
Aconcagua-Argentina, 6959 m
jezero Titicaca ili 'stijena puma'
o Bolivija/Peru, 8372 km2, 3812 m nv
Quito(Ekvador)-2 825 m nv, najvii gl. grad, 1978. UNESCO
La Paz(Bolivija)-3 680 m nv, najvie sjedite vlade
Sucre-sjedite predsjednika
pustinja Atacama(Chile)-duina 960 km
o hladna morska struja Peruanska(Humboltova)
o Arica-0,1 cm/god(najsui grad na svijetu)
Iguatzu(y-voda, Guas-velika)-Argentina/Brazil
o 275 slapova, visina:65 do 80 m, duina: 2,7 km
El Santo Angelo(Gvajansko gorje, Venezuela)
o visina:978 m, 1937. Jimmy Crawford Angel traio zlato
PRIRODNA OSNOVA:
gorja:
o Cordillera de los Andos-Aconcagua, Argentina(6959 m)
o Gvajansko gorje(Fe, Au, dijamanti)-Pico da Neblina, Brazil(3014 m)
o Brazilska visoravam(Gondvana)-Minas Gerais-kava, dijamanti, Fe, Cr
-Mato Grosso-pamuk, drago kamenje
o Patagonija-ovce, nafta, Au, Ag
nizine:
o Orinoco-Venezuela, 2400 km, Llanasi ili savane
o Amazona, 6347 km, izvor: Peru, Ande, ue: Brazil, Atlantik
otok:
o Ilha de Marajo(49 000 km2)
plovna:
o Manaus-veliki brodovi(1 600 km)
o Iquitos, Peru-mali brodovi
selvas-tropske kine ume
Entse rios
o Argentina, Brazil, Paragvaj
o Mezopotamija Ju. Amerike
o rijeke Urugvaj i Parana

ria, penica, kukuruz, ovce

Gran Chaco
o Argentina, Paragvaj, Bolivija, Brazil
o goveda, konji
Pampas
o Argentina
o itarice, povre, goveda
POVIJESNI RAZVOJ
prije 14 000 godina-Azija
Taumataima, Venezuela
Olmeci, 1300. g. pr. Kr.-najstarija kultura; Meksiki zaljev
Maye-Chiapas(Meksiko), Gvatemala, Honduras->Theotiuhacan
Tolteci-Meksika visoravan, Yucatan->Chicen Itza
o 1000. g. kralj Pernata zmija najavio povratak kao Bijeli bog s istoka
o Maye i Tolteci izraunali-1519.
o tada u Meksiko dolazi Herman Cortes
Azteci, Mexico-Meksika visoravan->Tenochtitlan
o 1521. postaje gl. grad Ciudad de Mexico
Inke-Peru, Ekvador->Cuzco, Machu Picchu
o 1492. Christofor Columbo-Srednja Amerika i Venezuela
o 1493. papa Aleksandar VI.->Sporazum iz Tordesillasa:46. meridijan je
granica panjolske i portugalske kolonizacije (Au, Ag)
Portugalska kolonizacija:
o 1500. Pedro Alvares Cabral-Porto Segura(Brazil)
o 1572. Estado do Brasil-Salvador;Estado do Maranho(Sao Luis)
o 1763. Brazil-Rio de Janeiro
panjolska kolonizacija:
o 1513. Vasko Nunez de Balboa-Panama
o potkraljevstva:
Nova panjolska-Ciudad de Mexico(Herman Cortes)
Peru-Lima(Francisco Pizarro)
La Platta-Buenos Aires(Argentina)
Nova Grenada-Bogota(Columbia)
Francuska kolonizacija
o Francuska Gvajama-1604. prvi pokuaj kolonizacije nije uspio
1664.-1946.:kanjenika kolonija Ile du Diable
Cayenne-gl. grad
do danas jedina kolonija
Guyana(nekada kolonija UK)
Suriname(nekada nizozemska kolonija)
Borba protiv kolonizacije:
o 1572. pobuna Inka-nije uspjela; voa Tupac Amaru
o 1821. kraj panjolske prevlasti-poraz u Boliviji
o voa Simon Bolivar(kreol)-plantaer, smatrao da narod zasluuje
samostalnost
20. stoljee:
o 1959. Kuba-Fidel Castro(podrka SAD-a)
komunizam Ernest Che Guevara(1967. poginuo u Boliviji)
o 1973. ile-diktatura Augusta Pinocheta(SAD)
o 1976. Argentina-vojna hunta Juana Perona

MEXICO(Sjedinjene drave Mexica)

31 savezna drava
distrikt gl. grada(Ciudad de Mexico)
sjever:SAD, jug:Gvatemala, Belize, istok: Meksiki zaljev(ameriki mediteran),
zapad:Pacifik
REGIJE:
o Pacifiki zapad
pustinje: Baya de California, Gila, Senora
Tijuana-turizam
o Meseta ili Meksika visoravan
Mesa central>2 000m n.v.
Ciudad de Mexico-15 mil.(27 mil.) -50% industrije
Guadalajara-metalopreraivaka
Mesa del Norte<2 000 m n.v.
Monterrey-kem. ind
Acapulco-turizam
Meseta je uokvirena Kordiljerima:
Sierra Madre Occidental(w)
Sierra Madre Oriental(e)
Sierra Madre del Sur(s)-Ag, Au
vulkani:Popocatepetl(5 452 m), Orizaba(5 700m)
regija:Chiapas-kava, tropsko voe
o Meksiki zaljev i Yucatan-sjever:nafta, sol, sisal konoplja, jug:tropska
poljoprivreda
Tampico-petrokem. industrija
Veracruz, Cancun-turizam
Gospodarska specifinost:
o 1995. lanica NAFTA-e
o Product sharing, Lohn, Maquillador
o uz granicu niz dvojnih gradova
Mexico-jeftina radna snaga, sirovine energenti
SAD.montaa, IVT, kapitalizam
San Diego-Tijuana, Nogales-Nogales, El Paso-Ciudad Juarez, LaredoNuevo Laredo, Brownsville-Matamoros
Rio Grande(3 000 km)-izvor:SW Colorado, ue:Meksiki zaljev
siesta-vrijeme odmora(12-16h)
mariai-glazbenici
BRAZIL
26 drava, Federalni distrikt Brasilia
REGIJE:
o Sjever(Amazonas, Selvas)
Belem-luka
Manaus-luka, burza kauuka
o Sjeveroistok(Brazilsko visoje)
obala:kakao, kava, duhan
zalee:mahunarke, pamuk
Recife-luka, preraivaka ind.
o Sredinja i jugoistona regija
Brasilia:Distrito fedeal-2,5 mil. st.
Capital de Esperanca ili grad nade
1956. osniva:predsjednik Juscelin Kubitschek(san o ptici
iznad Amazonasa)
arhitekt:Oscar Niemeyer
1960. gl. grad
1987. UNESCO
Bello Horizonte-MK Fiat, prehrambena ind.
Diamantina, Minas Gerais(mali rudnici)-dijamanti, ametisti, rubini
Rio de Janeiro(6 mil. st.-10 mi.)-luka, preraivaka ind., turizam, MK
Nissan, Copacabana-4 km pijeska
Favele u Riu-Ciudad de Deus, projekt drave(cilj:humaniji ivot,
rezultat:kriminal)

Sao Paolo(11 mil. st.-17 milj.)-preraivake ind., MK Toyota

Santos-luka kave

ARGENTINA

argentinski tango-18. st., korijeni:panjolska i Maroko; Buenos Aires

Ande-vinogradi, stoarstvo
o Cordoba(1,3 mil st)

auto ind.:Renault, VW, Fiat

2000. UNESCO

Isusovaka batina(1313. sveuilite)

estencije(ranevi)

Gran Chaco i Entre Rios

o Gran Chaco(vrua polupustinja)-soja, kukuruz, konji, goveda; Resistenca
o Entre Rios(aluvij Parana)-ria(60%), penica, kukuruz, konji, goveda, ovce;
Parana