Australija

- najmanji kontinent i 6. po veliini drava svijeta. To je mlada drava,

otkrivena od strane Engleza u 17.stoljeu. Danas je najrazvijenija drava
june hemisfere. Zauzima 13. mjesto u svijetu po BDP-u u svijetu. Iako je
poljoprivreda (ovarstvo i govedarstvo, veliki izvoznik mesa i vune) dugo
vremena bila glavna gospodarska grana, danas dominiraju uslune
djelatnosti. Ogromno znaenje ima rudarstvo.
P- 7 milijuna km2

1. PRIRODNA OBILJEJA
- najnizi i najstariji kontinent - tri velike cijeline

1) Veliko razvodno gorje (tzv. australske Alpe)

- na istonoj obali; izdueno u pravcu S-J; izvorite veina rijeka; strmo
prema obali, blago prema unutranjosti; najvia regija - Mt.Kosciusko(2228
m); skijaki turizam

2) Sredinja zavala
- najnizi prostor (najnia toka je jezero Eyre depresija -16m), suh i ravan
; slabo naseljen;
- ali redovitim nanapanjem postaje glavna zitnica zemlje
3) Zapadna visoravan
- zauzima polovicu kontinenta; visina od 300 do 450 m; stare
(prekambrijske) magmatske stijene
- pustinje (Velika pjeana)
- ogromna leista raznovrsnih ruda - Aus.jecnajvei svjetski izvoznik
ruda.

DEMOGRAFSKA OBILJEJA

Prvi stanovnici kontinenta bili su Aboridini (doselili su se prije 50-60

tisua godina);(prvi doseljenicu Britanski zatvorenici)

Veinom su naselili istone obale; bavili su se lovom i sakupljanjem

plodova

Nakon gubitka amerikih kolonija, Velika Britanija alje doseljenike

koji poinju obraivati posjede i baviti se ovarstvom

1860. godine u Australiji ivi vie od 1,1 milijuna ljudi; Doseljavaju

se Britanci, Irci, Nijemci i Kinezi

Politika ''Bijele Australije'' onemoguava stvaranje multikulturalnog i

meurasnog drutva kakvo se je razvijalo na amerikom
kontinentu; Nakon prestanka politike, dolaze useljenici iz Azije

Sydney, Melbourne i Perth su sredita doseljenika i Hrvatske

Australija je sa 3,6 st./km jedna od najrjee naseljenih drava

svijeta; S obzirom da malobrojno stanovnitvo ivi u unutranjosti,
Australije je poznata po stvaranju servisa ''leteih doktora'' i
kolovanja djece putem radiopostaja i interneta

Vie od 85% stanovnitva ivi u gradovima; Veliinom prednjae dva

grada: Sydney i Melbourne (u njima ivi 2/5 australske populacije),
dok na istonoj obali postoje jo dva vea grada: Brisbane i
Newcastle; Glavni grad Australije je Canberra

Razvijene su cestovna, eljeznika i zrana mrea

3. GOSPODARSKE ZNAAJKE

Australsko gospodarstvo je najrazvijenije na junoj hemisferi te je

jedno od vodeih u svijetu

Kapitalistiko gospodarstvo; dominira proizvodnja poljoprivrednih

proizvoda i prerada sirovina

Etape razvoja: 1.) poljoprivreda, proizvodnja i izvoz vune, mesa,

mlijenih proizvoda i penice; 2.) otkrivanje velikih rudnih leita; 3.)
prevlast uslunog sektora i turizma

Do sredine 20.st. imala jake trgovake veze sa Velikom Britanijom,

a zatim sa SAD-om i Japanom

Najvie izvozi rude (ugljen, zlato, eljezo) te industrijske i

poljoprivredne proizvode (penica, vuna, meso i mlijeni proizvodi,
voe i vino)

U uvozu dominira visoka tehnologija, automobili, nafta i plin; Najvie

uvozi iz SAD-a, Kine, Japana, Njemake i Singapura

RUSIJA

1. OPA OBILJEJA
- najvea na svijetu: oko 17 mil. km2 (oko 10.000km x 4.000 km), 11
vremenskih zona !!!
- najvei dio Istone Europe i sjever Azije
- iako izlazi na 12 mora (16.000 km obale) zbog leda u moru, ona je
preteno kontinentalna zemlja!
2. DEMOGRAFSKA OBILJEJA
-oko 143 mil. stanovnika (1993. 148 mil.), prirodni pad od 3 promila i
emigracija (pronatalitetna politika)
-tradicija nekadanje carske Rusije, zatim SSSR-a ,
-slaba Jeljcinova Rusija 90-ih (Gubernatori), snana Putinova Rusija od
2000.
-razne rase, vjere, jezici i narodi (oko 150 naroda), Rusa 82 %
-krizna arita (na Kavkazu, eeniji, spor oko Krima s Ukrajinom)
-9 st/km2 --- 4/5 stanovnitva ivi u europskom dijelu (do Urala), najgue
oko Moskve i St. Petersburga
-skoro 80% ivi u gradovima;
3. PRIRODNA REGIONALIZACIJA I DRUTVENO-GOSPODARSKA
POLARIZACIJA
a) Europski dio - najrazvijeniji dio
-Istonoeuropska nizina; Volga-hidroenergija,itarice; nalazita
ruda,ugljena,nafte,plina
-Moskva-najvanije industrijsko sredite i prometno vorite,glavni grad
-najvei grad i luka sjevera-Sankt Petersburg (luke Kalinjingrad,Murmansk)
b) Ural podruje prve industrijalizacije
-granica Europe i Azije
-stare stijene=crna i obojena metalurgija
-danas nedostaje ugljena, dobavlja se s iz Kuznejcka (i iz Kazahstanske
Karagande)

c) Zapadnosibirska ravnica-1/3 svjetske zalihe plina, 2/3 ruska proizvodnja
nafte
-najvea nizina u Euroaziji
-rijeke Ob i Jenisej sa svojim pritocima
-Kuznjecki bazen (kameni ugljen,eljezne i metalne rude..)
-ind.podruja:Novosibirsk, Novo Kuznjeck, Krasnojarsk
d) Srednjosibirsko visoje - leita zlata,dijamanata,eljezne rude
-izmeu Jeniseja i Lene; najnie temperature (-70); velike udaljenosti,
rijetka naseljenost
-3 gospodarska i demografska sredita:Transsibirska eljeznica, Bajkalskoamurska magistrala, Irkutsk
-starosjedilaka monoglidna rasa (Jakuci, Tunguzi)

e) Istonosibirske planine
-ubrzana izgradnja i preobraaj, uran
-najvea sredita. Vladivostok; Habarovsk
-regija stratekog znaenja (Pacifik, Japan, SAD)
3. GOSPODARSTVO
- svjetska velesila, G8, 16. po BDP-u
-tranzicija iz socijalizma u kapitalizam donijela propast nerentabilnih
dravnih poduzea i siromatvo
-najvei svjetski izvoznik nafte i plina (zato EU forsira alternativne izvore),
vodea u proizvodnji metala
-izvozi preraevine, plin, drvo i proizvode, metale, kemijske proizvode
-uvozi strojeve i opremu, robu iroke potronje, lijekove, meso i eer,
metalne polupreraevine
- razgranata rijena mrea snani hidroenergetski izvor i plovni put
TRANZICIJSKE ZEMLJE
- prijelaz iz nedemokratskog sustava i centralnoplanskog gospodarstva u
demokraciju i trite
a)bive istonoeuropske nezavisne socijalistike drave osim onih koje su
ule u EU (pribaltike, Poljska, eka, Slovaka, Maarska, Slovenija,
Hrvatska, Bugarska, Rumunjska) to su slabije razvijene zemlje u Europi
(BiH,Albanija,Srbija, Makedonija, Crna Gora, Kosovo)
b)bive lanice SSSR-a
-raspad SSSR-a-->
srednja Azija: Kazahstan, Uzbekistan, Turkmenistan, Kirgistan, Tadikistan;
Kavkaz: Azerbajdan, Armenija;
Europa: Moldavija, Ukrajina (danas u loim odnosima s Rusijom, rat),
Bjelorusija (danas u posebnoj federaciji s Rusijom),
-nakon raspada SSSR-a, bive lanice, osim pribaltikih, osnivaju 1991.
ZND-zajednica neovisnih drava (unapreenje meusobnih trgovinskih i
drugih drava)
-prostor srednje Azije istie se bogatim leitima nafte, zemnog plina,
ugljena i obojenih metala (Kazahstan), te plemenitih i rijetkih metala
(Kirgistan)
-zbog zastarjelosti tehnologija i loe prometne povezanosti,industrija se
stagnira ili propada
-Turkmenistan-bogato leite nafte i plina
-Gruzija-najuspjenija u tranziciji
-ekoloki problemi u Rusiji-iscurilo nekoliko milijuna tona nafte
-Rusija, Ukrajina i Kazahstan-atomsko oruje-"hladni rat"
Narodna Republika Kina

-najmnogoljudnija zemlja svijeta (vie od 1,3 mlrd st.), a po veliini

povrine 3. (vie o 9,5 mil km2).
Smjetaj, poloaj i povijesni razvoj
Uz Indiju i Iran, smatra je jednom od najstarijih i najveih svjetskih
civilizacija, s kontinuitetom od vie od 4.000 godina (izumili su pismo,
kalendar, papir, tisak, barut, kompas). Kineska rije "Kina" (Zhnghu
Rnmn Gnghgu) znai "Carstvo sredine", to doista svjedoi o njenom
znaaju u Istonoj Aziji. Tijekom povijesti izmijenjivala su se razdoblja
jedinstva, anarhije i tuinske vlasti (mongolska vladavina u 13-14.st.;
pritisak europskih kolonijalista; proglaenje republike 1911.; graanski
rat), ali unato tome, jedinstven sustav vladanja i snaan osjeaj
nacionalnog identiteta pridonijeli su da Kina ostane ujedinjena. Nakon
Drugog svjetskog rata (1949.) u Kini je uspostavljen komunistiki reim.
Meutim, od 80-ih godina poinje otvaranje kapitalistikoj privredi, osobito
u priobalju (angaj i ostale slobodne zone). Krajem 20. st. komunistika je
Kina uspjela mirnom putem vratiti vane gradove Hong Kong
(brit.kolonija) i Macao (port.kolonija) zajamivi im daljni razvoj u skladu s
naelom "jedna zemlja - dva sustava" ("suivot socijalizma i kapitalizma").
Meutim, i dalje ostaje otvoreno pitanje povratka Tajvana (osamostalio se
1949. uz podrku SAD-a).

Prirodna obiljeja
Iako je Kina je preteno planinska zemlja (3/4 teritorija), kljunu ulogu u
njenom razvoju ima njen istoni nizinski dio. Najee se dijeli u tri
prirodno-geografke regije:
1. Monsunska ist.Kina - najpovoljnija i najgue naseljena; Velika
kineska i Manurska nizina; stara gorja; velike rijeke Huang Ho uta (3. u svijetu po duljini), Jangce, Xi Jang - Zapadna; utjecaj
monsuna (osobito vlano na jugu) -> ostvaruje gotovo svu
polj.proizvodnju u Kini!
2. SZ suha Kina - jedna treina povrine Kine ali izrazito rijetko
naseljena; beivotna Tarimska zavala i pustinja Gobi
3. Hladni Tibetski plato - najvia regija (iznad 4000m); Himalaja (plod
tekstonike ploa); hladna klima

Drutvena obiljeja
Kina je najmnogoljudnija zemlja svijeta. Prvi moderni popis proveden je
1953. kada je imala pola milijerde st. Danas ima vie od 1,3 mlrd st! Kako

bi obuzdala demografski rast odluila se za antinatalitetnu politiku

(politika jednog dijeteta, slogan " kasnije, dulje, manje "). Smanjenje
rodnosti omogucili bdrzi gospodarski razvoj ali izazvalo i brojne
kontroverze (pobaaji, ubojstva, diskriminacija ena). U novije vrijeme
dolazi do poputanja. Razmjetaj st. je izrazito neravnomjeran - u istonoj
Kini prelazi ak 2000 st/km2 (u Hrvatskoj oko 80 st/km2). Najvece gradske
aglomeracije su Shanghai (13 mil.st ), Peking ( 11 mil.st ), Tijanjin
( 9 mil.st ). Veinu st. ine Han Kinezi, ali postoje i mnogobrojne manjine
(55, najznaajniji su Ujguri i Tibetanci )
Gospodarska obiljeja
-prehrambena i tekstilna industrija, proizvodnja eljeza i elika i s njima
povezana snana
strojjogradnja, elektroindustrija, elektronika, vojna industrija, industrija
graevnog
materijala, umjetnog gnojiva, itd.
-partneri u trgovini Japan, SAD, Hong Kong, Njemaka, J. Koreja i druge
razvijene
zemlje
-pretvorba zapoela 1978., poevi od poljoprivrede
-najrazvijenije gospodarsko podruje je uz obalu Tihog oceana i zaleu
-glavno industrijsko sredite Kine je angaj gradska aglomeracija i luka
na Tihom
oceanu
Latinska Amerika je skupni naziv za sva ona podruja u Americi koja su
nakon velikih otkria, od kraja 15 st. kolonizirali panjolci i
Portugalci (Juna i Srednja Amerika, ukljuivi Meksiko i Antilsko otojeKaribi). Zbog toga se njeno stanovnitvo danas veinom koristi
panjolskim jezikom (a u Brazilu portugalskim). Pretpostavlja se da je
autor termina bio Napoleon III. (ponosan na francuske kolonije u Americi).
DEMOGRAFSKA OBILJEJA
-visoke stope prirodnog prirasta, veliko useljavanje iz Europe
-aroliki rasni sastav ( mijeanje izmeu starosjedilaca
Indijanaca,kolonizatora iz Europe i afrikih robova) - rasno najraznolikiji
kontinent!
-gustoa 25st/km2 neravnomjerna naseljenost (najgue naseljeni obalni i
nizinski dijelovi)
-vie od 75% gradskog stanovnitva; demografsko pranjenje mnogih
provincija,brz rast gradova
-veliki udio rimokatolika (90%); vie od 40% nepismenog stanovnitva
PRIRODNO-GEOGRAFSKA OBILJEJA

- povrina Latinske Amerike je oko 21 mil. Km2

-dijelovi reljefa su:
1.Brazilsko visoje i Gvajansko gorje- najstariji i najstabilniji dijelovi,
prekriveni paleozojskim sedimentima
2.Velike nizine-najnii i najmlai dijelovi -nastale djelovanjem rijeka
Orinoca,Amazone,Paraguaya i Parane
3.Kordiljeri-najvii reljefni dio -juni dio=Ande (najvii vrh
Aconcauga,6960m)
- klimatsko-vegetacijska raznolikost - izmjenjuju se podruja tropskih
kinih klima s praumama i savanama, suhih klima s pustinjama i hladnim
stepama, umjereno toplih kinih podruja s listopadnim
umama,travnatim stepama i sredozemnim biljem te hladnim klimama s
oskudnom vegetacijom
-visinske klimatske zone: a) Vrua zemlja(najnii,vrui i vlani dijelovi)
b) Umjerena zemlja(ugodna temperatura,najgue
naseljena)
c) Svjea zemlja(nie temperature,stoarstvo)
d) Ledena zemlja(najvia i najhladnija zona)
-veliki rijeni sustavi Amazona,Orinoco i Paraguay-Parana; -jezera:
Titicaca,Poopo,Valencia,Nahuel
GOSPODARSKA OBILJEJA
-polarizacija u regionalnim i nacionalnim razmjerima:
a) najrazvijeniji su Meksiko,ile,Argentina,Urugvaj,Brazil -tri razvojna
arita: Santiago de Chile,zaljev rijeke La Plate,pojas izmeu Sao Paola i
Rio de Janeira
b) najsiromanije zemlje(Haiti,Grenada,Nikaragva,Honduras) smjetene na
amerikoj prevlaci
-na gosp.razlike utjecao povijesni razvoj,naglaena monokulturalna
orijentacija te prirodno-geografska obiljeja -plantana poljoprivreda
(kava,eerna trska)
-danas veliki politiki utjecaj SAD-a: ulaganje u industrijski razvoj multinacionalne kompanije, proizvodnja automobila
-pokuaji kontinentalnih integracija:
a) trgovinska organizacija MERCOSUR (Zajedniko trite juga) :
povezivanje s EU,ukidanje carina,ostvarivanje slobodne trgovinske zone
b) Slobodna trgovinska zona Amerike (FTAA):34 lanica,ciljevi smanjivanje
i ukidanje trgovinskih preprijeka izmeu zemalja Amerike,zatita
zajednikog trita od EU i Japana

- brojni problemi: nezadovoljstva zbog gospodarskih razlika dovode do

politikih nemira,smjena vlada,graanskih ratova,dravnih
prevrata,gerilskih borba, sjea uma,iscrpljivanje rudnih i naftnih
leita,oneienje voda,zraka i sl.

BRAZIL
-povrinom i stanovnitvom najvei u Junoj Americi i peti u svijetu, prema
BDPU 15.
-Priatlantski Brazil je najmanja prostorna cjelina ali tamo ivit 75%
stanovnitva
-sjeveroistoni dio poznat je po plantaama kakovca, kokosa, rie, duhana
i eerne trske
-Rio de Janeiro donedavno glavni grad, danas trgovaka, politika i
industrijska
metropola
-Brasilia novi glavni grad iz elje da se aktivira unutranjost Brazila
-Amazonija golema nizina izmeu Anda, gvajanskog i brazilskog pobra
-velike socijalne razlike veina Brazilaca je siromana dok veleposjednici,
vladini elnici i
predstavnici izvrne vlasti ive dobro