AUSTRALIJA

 Površina: 7,7 milijuna km2

 Broj stanovnika: 22,5 milijuna stanovnika
 BDP = 1,5 bilijuna USD
 BDP po stanovniku = 66 000 USD
 Glavni grad: Canberra
 Upravna podijela: šest država i dva teritorija
 Najmanji kontinent

Klokan – simbol
Australije
 Geografski položaj
 Najveća država Australije i Oceanije (od Havaja
do Novog Zelanda).
 Oceanija se dijeli na četiri dijela:
 Australazija – južno od Azije.
 Melanezija – crni otoci.
 Polinezija – mnogo otoka.
 Mikronezija – sitni otoci.

 Australija → između Indijskog oceana, Tihog

oceana i Timorskog, Arafurskog i Koraljnog mora.
Australija i Oceanija
 Šest država:
 Južna Australija (Adelaide)
 Novi Južni Wales (Sydney)
 Queensland (Brisbane)
 Tasmanija (Hobart)
 Victoria (Melbourne)
 Zapadna Australija (Perth)

 Dva teritorija
 Sjeverni teritorij (Darwin)
 Teritorij australskog glavnog grada (Canberra)
 Prirodna obilježja
 Najstariji kontinent, najvećim dijelom građen od
starih paleozijskih stijena.
 Prosječna nadmorska visina niža joj je od 300
metara.

Krajolik Australije
Reljefne cjeline Australije
 Veliko razvodno gorje
(Istočno visočje)
 Do 3500 kilometara dug i
uzak niz planina uz istočnu
australsku obalu.
 Najviši vrh: Mt. Koscuisko
(2 228 m).
 Prepreka prodoru vlažnog
zraka s Tihog oceana.
 Jugoistok regije je zbog
povoljne klime najnaseljeniji
dio Australije.
 Središnja nizina
 Najniži dio kontinenta.
 Porječje rijeka Murray i
Darling ostvaruje većinu
poljoprivredne proizvodnje.
 Žitarice
 Ovčarstvo

Rijeka Murray
 Zapadna ravan
 Prevladavaju nadmorske visine između 300 i
450 metara.
 Dio prakontinenta Gondvana.
 Građena od starih prekambrijskih stijena,
granita i gnajsa.
 Bogata rudama.
 Prevladavaju pustinje.
 Najveće su: Viktorijina, Gibsonova i Velika
pješčana pustinja.

Foto: Morguefile
 Tasmanija
 Otok smješten 250 km od obale
kontinenta.
 Ime dobila po nizozemskom
moreplovcu Abelu Tasmanu,
koji ju je otkrio u 17. st.
 Reljefno je raznolika:
ledenjački, vulkanski, krški i
planinski reljef.
 Najpošumljeniji dio Australije
(44% površine).
 19 nacionalnih parkova
prekriva petinu površine otoka.
Koala
Klima Australije
 Klima i živi svijet Australije
 Klimatski modifikatori: geografska širina
(sjeverni dio nalazi se u žarkom, a južni u
južnim umjerenom pojasu), izloženost stalnim
vjetrovima pasatima i monsunima, topla
Istočnoaustralska i hladna Zapadnoaustralska
morska struja.
 Prevladavaju pustinje i travnjaci.
 Šume prekrivaju 5% površine (eukaliptus).
 Na živi svijet, osim klima, presudno je
utjecalo rano odvajanje od drugih kontinenata
 Endemi: klokan, koala, emu, čudnovati
kljunaš.
 Stanovništvo Australije
 Aboridžini (Praaustralci), prvi stanovnici, pripadaju
crnoj rasi.
 U 18. stoljeću dolaze Englezi (Cook, 1770.) i
pretvaraju je u kažnjeničku koloniju.
 Od 1815. dolaze slobodni naseljenici.
 Nakon otkrića zlata 1851. brz porast broja
stanovnika.

Opera u Sydneyju svojim

oblikom podsjeća na
bijela jedra jedrenjaka
koji su dovozili prve bijele
doseljenike
Porast broja stanovnika Australije
 Politika bijele Australije
 Provođena 1901. – 1973.
 Njome je najprije bilo ograničeno useljavanje
nebritanaca, a kasnije nebijelaca.
 Nakon ukidanja brzo se povećao udjel
stanovništva azijskog podrijetla (2006. god. 8,1%).
 Snažna asimilacija – na popisu 2006. godine 37%
stanovnika izjasnilo se Australcima po podrijetlu.
 Hrvatima se izjasnilo 118 046 osoba.
Gustoća naseljenosti Australije
Neravnomjeran raspored stanovništva
 Najveći dio stanovnika živi
na tek 3% površine zemlje.
 U gradovima živi 85%
stanovnika.
 Pet milijunskih gradova:
 Sydney (4,8 mil. st.)
 Melbourne (4,3 mil. st.)
 Brisbane (2,8 mil. st.)
 Perth (2 mil. st.)
 Adelaide (1,3 mil. st.)
 Glavni grad, Canberra, ima Melbourne
oko 390 000 stanovnika.