SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKIH I ODGOJNIH ZNANOSTI

Studij: Geografija

Smjer: Turizam i zaštita okoliša

JOSIP VUČKOVIĆ

IVAN MIŠETIĆ

FRANTIŠEK KOVAČ

NIKOLA KRALJEVIĆ

Društveni čimbenici kao faktori razvoja

Australije
(SEMINARSKI RAD)

Mentor:dr.sc. Željka Šiljković, red.prof.

MOSTAR, 2018.
Sadržaj:
1. Uvod ................................................................................................................................ 3

2. Geografski smještaj i položaj .......................................................................................... 4

3. Stanovništvo Australije ................................................................................................... 6

4. Starosjedilačka Australija ................................................................................................ 6

4.1. Aboridžini ..................................................................................................................... 7

4.2. Otočani Torresovog prolaza .......................................................................................... 9

5. Prvi Europljani u Australiji ............................................................................................. 9

5.1. Kapetan James Cook ................................................................................................... 10

5.2. Kažnjenici na putu za novi „južni” svijet i prva kolonija ........................................... 11

6. Doseljavanje 1800-ih i 1900-ih godina, zlatna groznica te Snowy Mountains Scheme12

6.1. Snowy Mountains Scheme .................................................................................... 13

7. Starosjedilačko stanovništvo nakon europskog naseljavanja ........................................ 15

8. Multikultura i njezine implikacije na suvremeni život etničkih zajednica i australskog

društva 16

9. Zaključak ....................................................................................................................... 17

10. Literatura ................................................................................................................... 19

 1. Uvod
Australija je najmanji kontinent i 6. po veličini država svijeta. To je mlada država,
otkrivena od strane Engleza u 17.stoljeću. Danas je najrazvijenija država južne hemisfere.
Zauzima 13. mjesto u svijetu po BDP-u u svijetu. Iako je poljoprivreda, uglavnom ovčarstvo i
govedarstvo, veliki izvoznik mesa i vune dugo vremena bila glavna gospodarska grana, danas
dominiraju uslužne djelatnosti. Od Aboridžina, do prvih doseljenika i njihovog ponašanja
prema starosjedilačkom narodu, preko zlatne groznice i veličanstvenog razvoja ove uistinu
multikulturalne države. Budući da je Australija zemlja kontinent, okružena je morima i
oceanima sa svih strana. S ostatkom svijeta Australija je povezana uglavnom oceanima što je
razlikuje od drugih naseljenih kontinenata. Jedina 'kopnena' poveznica su otočja jugoistočne
Azije. Zbog takve izoliranosti, položaj Australije se često karakterizira kao nepovoljan, a to je
bio i jedan od razloga zašto je Australija osim Antarktike ,najkasniji otkriveni kontinent.

3
 2. Geografski smještaj i položaj
Australija se pored istoimenog kontinenta smještenog između Indijskog oceana na
zapadu, Tihog oceana na istoku te Timorskog i Arafurskog mora na sjeveru, još sastoji i od
otoka Tasmanije te brojnih manjih otoka. Na sjeveru Australija graniči s Indonezijom,
Istočnim Timorom i Papuom Novom Gvinejom, na sjeveroistoku sa Solomonovim
Otocima, Vanuatuom i Novom Kaledonijom, te na jugoistoku s Novim Zelandom.
Australija se proteže od 10° do 45° južne geografske širine i od 113°do 152° istočne
geografske dužine.

Australija je najrazvijenija država južne hemisfere.6 najveća država svijeta. Nalazi

se na 13. mjestu u svijetu po BDP-u, najviše tercijarnog sektora, potisnuto stočarstvo,
poljoprivreda je dugo vremena bila glavna gospodarska grana,ističe se u ovčarstvu i
govedarstvu i veliki je izvoznik goveđeg, telećeg i ovčjeg mesa, vune i industrijskih
proizvoda. Rudarstvo i izvoz ruda su preuzeli primat.

Slika 1. Zastava Australije

Izvor:https://hr.wikipedia.org/wiki/Zastava_Australije

To je ujedno najniži i najstariji kontinent, te se dijeli na tri velike cijeline:

1) Veliko razvodno gorje

- najviši reljefni dio, većina rijeka izvire s ovog djela, gorje se strmo ruši prema
obali a blago se spušta prema unutrašnjosti, najviši vrh Australije je Mt.Kosciusko(2228
m) koji dominira nad Australskim Alpama, taj je prostor jedino prekriven snijegom te ima
razvijen skijaški turizam.

2) Središnja zavala

4
 - najnizi prostor suh i ravan, te slabo naseljen, ali redovitim napanjem postaje
glavna žitnica zemlje.U Zavali se nalazi i najniža točka kontinenta,slano jezero Eyre (16m)
ispod razine mora.

3) Zapadna visoravan

- zauzima polovicu kontinenta; visina od 300 do 450 m, najstariji dio koji je

gradom od prekambrojskih stijena,granita i gnajsa. Uglavnom je prekrivane pustinjama, te
se ističe Velika pješčana.Velika ležista ruda pridonjela su unapređenju gospodarstva te se
pretvorila u najvećeg svjetskog izvoznika ruda.( http://proleksis.lzmk.hr/9968/)

Slika 2. Položaj Australije

Izvor:https://hr.wikipedia.org/wiki/Australija

5
 3. Stanovništvo Australije

Australija ima 24 milijuna stanovnika. Uz 1% crnih domorodaca (Aboridžini,

uključivo i mješanci) i 7% Azijaca, gotovo sve preostalo stanovništvo Australije je
bjelačko, a čine ga potomci europskih doseljenika, većinom s britanskog otočja. Sredinom
XX. stoljeća veće otvaranje, dolazak Talijana, Nijemaca, Novozelanđana i dr., a zbog
promjene restriktivnih zakona 1970-ih godina i Azijaca. Krajem 1980-ih 40% stanovnika
Australije bilo je rođeno izvan Australije ili je imalo barem jednog roditelja rođenog izvan
nje. Australija je vrlo rijetko naseljena država, s izrazitim unutarnjim razlikama. Najgušće
je naseljen klimatski povoljan jugoistok (Victoria 20 stanovnika/km2), ali su golema
područja zapadne i sjeverne Australije gotovo nenaseljena s prosječno 1 stanovnikom na
10 km2. Gradskog stanovništva je 89,2%; velik broj stanovnika živi u široj okolici gradova
u obiteljskim kućama s okućnicama. Najveći gradovi su Sydney, Melbourne, Brisbane,
Perth i Adelaide.

Veći dio porasta stanovništva može se pripisati imigraciji jer je prirodni porast
malen (1,8%/g), slično većini razvijenih država. Mlađih od 15 godina je 21%, starijih od
60 godina 14%; očekivano trajanje života 82 godine. Većina stanovnika su kršćani, a među
njima najviše je katolika, zatim anglikanaca; domorodačko stanovništvo je tradicionalnih
vjerovanja; brz porast broja muslimana i budista, ali još uvijek vrlo malen udio. Pojedine
države imaju vlastite zakone o obrazovanju, ali u svima je nizak udio nepismenih, usprkos
teškoćama zbog velikih udaljenosti i rijetke naseljenosti. Posebnost je školovanje putem
radiopostaja za učenike u dalekim, izoliranim područjima. Više od 30 sveučilišta, najstarije
u Sydneyu, osnovano 1850. (http://www.dgt.uns.ac.rs/itut/australija/stanovnistvo.html)

4. Starosjedilačka Australija
Australske starosjedilačke kulture najstarije su živuće kulture na svijetu.
Starosjedilački narodi žive ovdje između 40 000 i 60 000 godina. Kulture Abiridžina I
Otočana Torresovog tjesnaca međusobno se razlikuju. Svaka ima vlastite jezike i tradicije.
Povijesno gledano, aboridžinski narod je s kontinentalne Australije i Tasmanije. Otočani
Torresovog tjesnaca su sa otočja između vrha Queenslanda i Papue Nove Gvineje. Imaju
mnoge kulturne sličnosti s narodom iz Papue Nove Gvineje i drugih pacifičkih otoka.

6
 4.1. Aboridžini
Doslovan prijevod riječi "Aborigine" je: ljudi koji su tu od početka. Za razliku od
većine drugih dijelova svijeta, gdje su moderni ljudi evoluirali iz ranijih formi, Aboridžini
su u Australiju stigli kao moderni ljudi prije 40.000 do 60.000 godina. Neki ljudi vjeruju da
su Aboridžini na tlu Australije postojali još prije 120–150.000 godina, ali nisu uspjeli
pronaći uvjerljiv dokaz koji bi potkrijepio njihovu teoriju. Kao rasa su preživjeli tisućama
godina i njihov način života i kultura ostali su gotovo nepromijenjeni u tom razdoblju. Još
prije 9.000 godina posjedovali su kult štovanja Dugine zmije, najvažnijeg aboridžinskog
božanstva. Zbog toga se danas smatraju narodom koji je najdulje u kontinuitetu uspio
očuvati svoju vrlo specifičnu duhovnu povijest.

Slika 3. Aboridžin

Izvor:https://www.revistaesfinge.com/culturas/culturas-del-mundo/item/791-aborigenes-australianos

Kultura predstavlja proslavu vjerovanja i obično (ako ne i uvijek) uključuje

obrede prelaska iz jedne faze života u drugu. Kulturu predstavljaju priče i pjesme. S
obzirom da su ih njihove priče i pjesme informirale o stvaranju, o odnosu čovjeka i
prirode, one su bile izvor plemenskih zakona. Tradicija inicijacije predstavlja izraz
aboridžinske kulture i provođena je tisućama godina na točno onakav način kako su im
odredili njihovi preci u Vrijeme snivanja. Na drugoj razini se vjerovalo da su priče i
pjesme važne za očuvanje i zaštitu njihove zemlje i svega što je na njoj. To je uključivalo

7
pjevanje pjesama koje su pjevali njihovi preci te koncept brige za zemlju na kojoj su
živjeli.

Do 1788. godine Aboridžini Australije su živjeli i slavili kulturu koja je ostala

nepromijenjena tijekom tisuća godina. Svako pleme je imalo svoja vlastita vjerovanja –
svoje vlastite pjesme i priče, sve do kolonizacije. Bili su najstarija rasa u cijelom svijetu.
Postojali su kao rasa i prije nego što su Egipćani izgradili piramide, dok su Grci gradili
Pantenon, a Britanijom vladalo Rimsko Carstvo. Međutim, prvi Europljani koji su stigli na
kontinent smatrali su „urođenike“ primitivnima. To je uglavnom bilo zbog nedostatka
razumijevanja za kulturu Aboridžina.

Koplje i boomerang su njihovo glavno oružje. Njihove kolibe od kore drveta su

poznate pod imenom “gunyah”(slika 5.).

Slika 4. Gunyah

Izvor : https://www.treklarapinta.com.au/tjoritja-west-macdonnell-ranges-camping-traditions/

Vjerovali su u reinkarnaciju, nakon smrti se duša ponovno vraća na zemlju u

obliku neke životinje. Aboridžini bi svakog dana zamolili Svemir da im pošalje hranu.
Poslali bi poruku biljkama i životinjama koje će im se tog dana naći na putu. Vjerovali su
da biljke i životinje same odlučuju koja će od njih biti izabran kao hrana za pleme.
Životinje su smatrali svojim sudruzima i učiteljima primjerom, poštovali su ih. Hranu nisu
uzimali zdravo za gotovo. Smatrali su da najprije trebaju zatražiti hranu, zatim očekivati da
se pojavi, a kad se pojavi, zahvalno je primiti o čemu god se radilo.

8
 4.2. Otočani Torresovog prolaza
Otočani Torresova prolaza, maleni bezimeni narod, blizu 50,000 pripadnika,
naseljen na otocima u Torresovu prolazu između Papue Nove Gvineje i australskog
poluotoka Cape York, te na susjednom dijelu australskog kopna, na poluotoku Cape York i
u nekim gradovima istočne obale Australije, Queensland. Oko 6.000 živi ih u samom
području Torresova prolaza, dok ostalih približno 42.000 živi izvan samoga tog područja,
uglavnom u sjevernom dijelu Queenslanda, posebno u gradovima Townsville i Cairns.
(http://whc.unesco.org/en/statesparties/au)

5. Prvi Europljani u Australiji

Europski istraživači su u 17. stoljeću otkrili dijelove kopna kojeg su nazvali

‘Terra Australis Incognita’, južna nepoznata zemlja. Kasnije u 17. stoljeću nizozemski
moreplovci su istraživali obalu Zapadne Australije. Nizozemci su tu zemlju nazvali ‘Nova
Holandija’. 1642. godine Abel Tasman je otkrio obalu novog kopna i nazvao ga ‘Van
Diemen’s Land (Van Diemenova zemlja, današnja Tasmanija). William Dampier je prvi
Englez koji je zakoračio na australsko tlo. Iskrcao se na sjevernozapadnu obalu 1684.

Slika 5. Terra Australis

Izvor : https://libweb5.princeton.edu/visual_materials/maps/websites/pacific/pacific-ocean/terra-australis.html

9
 5.1. Kapetan James Cook
Uvijek će biti onih koji hrabro plove oceanom života da bi otkrili i istražili nove
puteve, jer nemiran je ljudski duh i uvijek teži višem i boljem. “Doći donde dokle je
moguće čovjeku doći. Doprijeti dalje negoli je dopro ijedan čovjek prije mene… “, riječi
su kapetana Cooka.

James Cook doplovio je do obala Australije 19. travnja 1770. godine, što je bio
prvi zabilježeni dolazak neke europske ekspedicije do istočne obale tog kontinenta. Do
Australije je Cook došao iz smjera Novog Zelanda, kojeg je prethodno bio detaljno obišao
i kartografirao. Premda su još u 17. stoljeću pojedine europske ekspedicije plovile do obala
Australije, Cookov je dolazak bio prekretan, jer je označio ujedno i uvod u britansku
kolonizaciju tog kontinenta.

Ploveći iz smjera Novog Zelanda došao je Cookov brod Endeavour prvo do

lokacije koja danas nosi naziv Point Hicks, a nalazi se oko 460 kilometara južno od
Sydneya. Cook je nastavio ploviti na sjever, a nakon nekoliko je dana ugledao i prve
australske domaće stanovnike – Aboridžine. Nakon daljnje plovidbe došao je 29. travnja
do zaljeva koji je nazvao Botany Bay, zbog velikog obilja biljnih vrsta koje su njegovi
stručnjaci za prirodoslovlje i botaniku ondje pronašli. Botany Bay nalazi se danas na južnoj
strani urbaniziranog područja australskog velegrada Sydneya. Commented [P1]: Fus nota

Slika 6. James Cook

Izvor : https://en.wikipedia.org/wiki/James_Cook

10
5.2. Kažnjenici na putu za novi „južni” svijet i prva kolonija

Kažnjeničke kolonije koje se nalaze diljem Australije, koje je izvorno izgradilo

Ujedinjeno Kraljevstvo tijekom 18. i 19. stoljeća, uvrštene su 2010. godine u popis
Svjetske baštine a obuhvaćaju jedanaest kaznionica kao najbolji primjer velikih
kažnjeničkih kompleksa kolonijalnih europskih sila. Oko 166,000 muškaraca, žena i djece
prevoženi su u Australiju tijekom 80 godina, između 1787. i 1868. godine. Svaka od
kolonija imala je određenu svrhu, kako u pogledu zatvorske kazne tako i kroz
rehabilitaciju uz prisilni rad da pomognu u izgradnji kolonije. Različiti tipovi kolonija
organizirani su tako da služe kolonijalnom razvoju pomoću izgradnje luka, zgrada, vađenja
ruda itd. Oni danas ilustriraju životne uvjete zarobljenika koji su bili lišeni slobode i
prisiljeni na teški rad. U velikoj mjeri to su bili kriminalci ali i oni koji su počinili lakše
prekršaje ili iznosili svoje mišljenje koje se protivilo tadašnjim političkim uvjerenjima.
Kažnjavane su i žene i djeca starija od devet godina.

Prvi brod iz flote europskih kažnjenika, koji su trebali osnovati prvu europsku koloniju
u Australiji, bio je First fleet koji je prevozio uglavnom kažnjenike, ali i neke svojevoljno
doseljene Britance. Put od Engleske do Australije trajao im je čak 250 dana, a pristali su u
Botany Bayu, zaljevu kojeg je 18 godina prije otkrio slavni James Cook.

Ukupno je pristiglo 11 brodova s 1487 ljudi, od čega 778 kažnjenika. Vođa

ekspedicije bio je kapetan Arthur Phillip , koji je odabrao za lokaciju kažnjeničke kolonije
jedno mjesto sjeverno od zaljeva i nazvao ga Sydney po lordu Sydneyu, tadašnjem
britanskom ministru unutarnjih poslova.

11
 6. Doseljavanje 1800-ih i 1900-ih godina, zlatna groznica te
Snowy Mountains Scheme

Od europski doseljenika 1800-ih godina to su bili Talijani, Grci, Poljaci Maltežani

i Rusi, a i francuski naseljenici koji su se bavil vinogradarstvom. Većinom su to bili mladi
muškarci u potrazi za poslom i srećom, ili pomorci koji su napustil svoje brodove. Kineski
doseljenici počeli su stizati u Australiju poslije 1842. Njihov je broj narastao nakon otkrića
zlata. 1860-ih počeli su stizati ljudi iz Irana, Egipta i Turske da vode ‘pustinjske vlakove’,
karavane deva, kroz unutrašnjost Australije.

Slika 7. Zlatna groznica

Izvor: http://www.katesjewelrycorner.com/tag/zlatna-groznica/

Zlatna groznica je promijenila Australiju na mnogo načina. U vrijeme zlatne groznice

ukupno stanovništvo Australije povećelo se sa 43 000 stanovnika 1851. na 1.7 milijuna 1870.
1850-ih godina izgrađene su prve željezničke pruge i telegrafski stupovi za povezivanje
rastućeg stanovništva.U svim kolonijama, osim u Južnoj Australiji, pronađene su ogromne
naslage zlata. Gospodarstvo je cvjetalo, a izvoz zlata je nadmašio vunu kao naš najvažniji
izvozni proizvod.

Useljavanje ljudi, naročito muškaraca iz južne Europe, bilo je u porastu. Oni su sa sobom
donijeli vještine, obrazovanje i vlastite kulturne vrijednosti. Pomogli su u Australiji razvit
ruralne grane privrede i izgraditi ceste i željezničke pruge. Vješti talijanski klesari dali su
značajan doprinos u izgradnji naših javnih i stambenih zgrada. Krajem 1930-ih iz Europe su
počele stizati židovske izbjeglice. U Australiji je po logorima za ratne zarobljenike držano

12
sedamnaest tisuća talijanskih vojnika zarobljenih u Drugom svjetskom ratu. Prema njima se
postupalo pošteno.

6.1. Snowy Mountains Scheme

Za novi procvat Australije, Vlada Australije je 1949. razradila smion plan za
akumuliranje vode iz rijeke Snowy River prije nego što oteče u more u istočnoj Victoriji.
Te su vode preusmjerene u unutrašnjost za navodnjavanje i za proizvodnju električne
energije. To je bio ogroman projekt, a rad na njemu je trajao 25 godina. Sedamdeset posto
radnika na tom projektu bili su doseljenici.

Snowy Mountains Scheme je važan simbol australskog identiteta kao nezavisne,

multikulturne i sposobne zemlje.1

Slika 8. Snowy Mountains Scheme

1
Izvor: https://www.homeaffairs.gov.au/Citizenship/Documents/croatian-non-test.pdf , Četvrti
dio Australija danas, Hidroelektrični projekt Snowy Mountains Scheme, str. 31

13
14
 7. Starosjedilačko stanovništvo nakon europskog
naseljavanja
Procjenjuje se da je na početku europskog naseljavanja u Australiji živjelo između
750 000 i 1,4 milijuna Aboridžina i Otočana Torresovog tjesnaca. Prilikom osnivanja
kolonije u Australiji, britanska vlada nije sklopila sporazum s Aboridžinima.Otkad su
1788. godine Europljani došli u dodir s Aboridžinima ubrzo su ih doveli do gospodarske
marginalizacije, gubitka političke autonomije i pojačanog mortaliteta uslijed pojave novih
bolesti. Stoga su bili prisiljeni na bijeg prema klimatski nepovoljnoj, suhoj unutrašnjosti,
sustavno su maltretirani i ubijani što je s vremenom dovelo do značajnog smanjenja
njihovog broja.Australska vlada je 1940-ih i 1950-ih promijenila odnos prema
Aboridžinima u politiku asimilacije.

Slika 9. Aboridžini robovi

Izvor: http://yournewswire.com/aboriginal-australian-slaves/

-
1960-ih godina politika se promijenila u politiku
integracije. Većina muškaraca u Australiji dobila je pravo
glasa 1850-ih godina, ali to se pravo glasa nije odnosilo na
australske starosjedioce sve do 1962.

15
Do daljnje promjene došlo je 1967. godine, kad je 90 posto Australaca glasovalo ‘DA’ za
uključivanje Aboridžina u popis stanovništva.

To otvaranje australskog mentaliteta, kao i veliki aboridžinski prosvjedi u to vrijeme,

doveli su 1970-ih do politike starosjedilačkog samoopredjeljenja.

-1976. Aboridžinima su dodijeljena ogromna Slika 10: Prosvjedi za prava Aboridžina

područja u unutrašnjosti Australije. Početkom 1990-ih, odlukom Visokog suda u slučaju

Mabo i Native Title Act 1993 priznaje se da starosjedilačko stanovništvo ima pravo
vlasništva nad zemljom prema vlastitim tradicionalnim zakonima i običajima.

8. Multikultura i njezine implikacije na suvremeni život

etničkih zajednica i australskog društva
Promjene u etničkom sastavu australskog stanovništva koje su bile neobično
dinamične u posljeratnom razdoblju uvijetlova su drugačiji pristup prema doseljenicima i
inicirale bitne društvene promjene.Ove mjere bile su neophodne kako bi se umanjila
opasnost od etničkih napetosti do kojih dolazi u društvu u kojem dominantna kultura
negira ili zapostavlja manjinske.

To je i razlog što je u posljednjih četrdesetak godina došlo do radikalnog zaokreta

u riješavanju doseljeničkog pitanja: od politike potpune asimilacije, preko toleriranja
ulturnog pluralizma do multikulture. Etničke zajednice, obrazovne institucije i različiti
mediji informiranja su glavni nosioci multikulture koja je službeno proklamirana 1978.
godine.

Slika 11. Multikulturalna Australija

16
 9. Zaključak
Australija je zemlja koja je od davnina bila naseljena sa starosjedilačkim
narodima. Nakon dolaska drugih naroda u 18. stoljeću, stvari su se mnogo pogoršale za
njih, ali iz dana u dan možemo vidjeti kako se te promjene i nepravde koje su zadesile taj
narod počele događati u uzajamnom smjeru razvoja i prosperiteta. Australija danas može
puno toga ponuditi , od industrije, turizma pa do ostalih uslužnih dijelatnosti. Upravo to joj
daje njezina multikulturološka snaga.

17
18
10. Literatura
1. http://www.geografija.hr/svijet/problem-asimilacije-domorodaca-u-suvremeno-
kapitalisticko-australsko-drustvo/
2. https://hr.wikipedia.org/wiki/Oto%C4%8Dani_Torresova_prolaza
3. http://proleksis.lzmk.hr/9968/
4. https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Australije
5. http://nova-akropola.com/kulture-i-civilizacije/tragom-proslosti/james-cook
6. https://www.homeaffairs.gov.au/Citizenship/Documents/croatian-non-test.pdf

19