Fakultet prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti

Studij: Zemljopis
Smjer: Turizam i zatita okolia

Valorizacija drutvenih resursa Ljubukog

Seminarski rad

Mentor:

Student:

Sanja Bijaki, prof. dr. sc.

Ivan Mieti; 7813/R

Mostar; 17. studenog 2014.

Sadraj
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Uvod..3
Kulturno povijesni resursi.4
Etnosocijalni resursi..5
Umjetniki resursi.6
Manifestacijski resursi...7
Zakljuak...8
Literatura...9

Uvod
Turistiki resursi su sva prirodna ili drutvena dobra koja se mogu turistiki
valorizirati. Drutveni turistiki resursi mogu se podijeliti u pet skupina a to su :
Kulturno-povijesni u koje spadaju sauvani ostaci prolih civilizacija i
njihova tehnoloka dostignua , spomenici i pojedini objekti , urbanistike
cjeline, umjetnika ostvarenja u kiparstvu i slikarstvu te drugim granama
umjetnosti.
Etnosocijalni

turistiki

resursi

koji

sadre

razne

narodne

pjesme,igre,obiaje,te svu materijalnu i duhovnu kulturu jednog naroda.

Umjetniki meu koja su muzeji,galerije,zbirke i knjinice,spomenici iz
povijesnog

kulturnog

razvoja,dostignua

arhitekturi,likovnoj,

glazbenoj i kazalinoj umjetnosti.

Manifestacijski u koje spadaju ustanove koje organiziraju obrazovne i
obrazovno-rekreacijske aktivnosti.
Ambijentalni prostorne cjeline koje je ovjek stvorio svojim radom i
umijeem: zrane i morske luke,hidroelektrane i drugi urbani prostori.

Kulturno povijesni resursi

Na prostoru opine Ljubuki do sada je pronaeno puno ostataka prolih
civilizacija, koji nam puno govore o njihovu nainu ivota. Prvi veliki korak u
objedinjenju svih tih ostataka dao je fra.Petar Bakula 1867.u svojoj knjizi
ematizam u kojoj je izmeu ostalog iznio svoja zapaanja i istraivanja iz
arheologije,etnologije i drugih prirodnih disciplina. Nadalje fra Anelko Nui
izvodi prva terenska istraivanja otkrivi tako rimski vojni logor na Grainama
blizu Humca.. Sve te arheoloke nalaze dopremao je u samostanske prostorije na
Humcu s namjerom da ih izloi javnosti u emu je i uspio 1884. godine kada je
utemeljio prvu muzejsku instituciju u BiH.

Povrh grada Ljubukog na vrhu Buturovice nalazi se kula Herceg Stjepana koja
jo i danas vjerno predouje arhitekturu naih predaka. Smatra se da je nastala
negdje poetkom XV stoljea.Turci su uvrstili i proirili tvravu, dogradili
bedeme s pukarnicama i nastambama za vojnike. Rekonstrukcijom ove kule iz
nje bi se moglo izvui puno vie kapitala jer to bi potaklo i vei broj turista da
posjete ovaj mali dio povijesti. Takoer organiziranjem vitekih igara ili nekih
bitki koje su se vodile na ovom prostoru te uvoenjem tih dogaaja u turistike
krugove trebalo bi zaokupiti panju svakog turista koji doe u Hercegovinu.

Etnosocijalni resursi
Pored kulturno povijesnih spomenika ovaj kraj proima i bogatstvo obiaja koji
se njeguju od davnina. Prije svega tu je ganga,tradicionalna hrvatska narodna
pjesma, koja se uje na svakom malo veem okupljanju. Tekst gange pisan je u
desetercu a postoji puno vie onih ganga koje se pjevaju iz glave i smiljaju na
licu mjesta. U svakom kulturno umjetnikom drutvu ganga je jedan od
najeih oblika kulturnog izriaja.

Ganga je proglaena zatienom kulturnom batinom od strane hrvatskog

ministarstva kulture te je tako postala dijelom zatienog kulturnog nasljea i u
nas u Hercegovini. Tradicionalne narodne nonje i folklor su neodvojivo
povezani s nainom ivota te reflektiraju drutvene i kulturne posebnosti Hrvata
u BiH. Suvremeni turisti se sve vie zanimaju za povijest nekog naroda i ele
upoznati njihov nain ivota stoga bi se u turistiku ponudu trebali uvrstiti i
ganga i folklor tako da se privue svaki onaj turist koji zna cijeniti kulturu i
narodne obiaje. Sva kulturno umjetnika drutva u Ljubukoj opini iznimno
dobro njeguju stare obiaje i nastoje da to vie mladih privuku i na taj nain ih
jednim dijelom vrate u prolost. Turistu bi trebalo omoguiti da i on sudjeluje u
nekim izvedbama pa ak i da nosi nau tradicionalnu narodnu nonju kako bi se
to vie uivio u ovaj kraj. Na taj nain bi u njemu pobudili osjeaj zadovoljstva
i zasigurno bi se opet vratio na jedan takav dogaaj.

Umjetniki resursi
Muzej na Humcu je najstariji muzej u BiH i posjeduje mnotvo spomenika
kulture a meu njima posebno se istie Humaka ploa.

Ona spada meu najstarije spomenike pismenosti u Bosni i Hercegovini, a

pisana je na hrvatskom jeziku,starohrvatskom irilicom s uporabom pet slova
na glagoljici. Natpis na Humakoj ploi ima 80 slova,od toga pet
glagoljskih,u 25 rijei, i uklesan je spiralno u tri reda u obliku etverokuta
kako bi se mogao itati prilikom obilaska oko oltara.Zbirka umjetnina pod
nazivom "Majka" sveano je otvorena uoi Majina dana, 8. svibnja 2004.
godine u Galeriji samostana na Humcu. Pokojni fra Ljudevit je doao na
ideju da otkupi sve slike izraene za ilustraciju svoje knjige Majka te ih
izloi u jednoj prostoriji samostana na Humcu. Tu ideju je predloio fra
Viktoru Nuiu koji je i sam, u granicama svojih mogunosti, odavno
prikupljao slike i skulpture. Zbirka sadri oko 300 umjetnina, od ega je
gotovo 140 skulptura u raznim materijalima, a ostalo su slike, crtei i grafike.

Manifestacijski resursi
Najpoznatija manifestacija u Ljubukom je proslava sv.Ante koja privue veliki
broj ljudi.upa Humac na taj nain slavi svog nebeskog zatitnika sv.Antuna
Padovanskog. Na sam blagdan na Humcu se okupi mnotvo vjernika kako bi
proslavili ovog sveca i zatitnika upe. Za vrijeme odravanja proslave na
brojnim tandovima prodaje se na stotine artikala, od narodnih do modernih.

Prema posjeenosti ovog dogaaja moe se slobodno rei da je glavni u

Ljubukom stoga bi se njemu trebalo pristupiti s dobro razraenim turistikim
planom koji bi jo vie doprinio razvoju ove atrakcije. Prije svega trebalo bi
osigurati dovoljan broj parkirnih mjesta jer mnogi turisti se predomisle im vide
veliku guvu i ne ele dangubiti ekajui kad e im netko ustupiti mjesto za
parking. Takoer boljim razmjetajem tandova dobilo bi se na prostoru i ljudi bi
se komodnije osjeali. Vitinski sajam takoer je jedna manifestacija koja
zaluuje vie pozornosti mada je znaajem manja od proslave sv.Ante na
Humcu. Od festivala najpoznatiji je Festival mladih koji je u posljednje vrijeme
dobrom organizacijom dobio na znaenju. Odrava se na portskom centru koji
ima ogranien broj mjesta i moda bi se mogao premjestiti u neki vei prostor
tako da svi koji mogu doi imaju zagarantirano mjesto.

Zakljuak
Opina Ljubuki nedvojbeno posjeduje brojene drutvene resurse koji bi se
mogli valorizirati i na taj nain privui vei broj turista. Meutim , s obzirom na
to kakvim resursima i potencijalima raspolae, na tritu nije uspjela ponuditi
dostatno konkurentan turistiki proizvod. U tom smislu potrebno je determinirati
elemente povijesne i kulturne batine te izdvojiti one koji su potencijalno
najatraktivniji i na njima graditi jedinstveni turistiki proizvod koji bi

Literatura

http://lumens.fthm.hr/edata/2011/bcc7736c-75dd-43be-86d0-1c8737cceafb.pdf
http://www.ganga.hr/
http://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatske_narodne_no%C5%A1nje
http://www.vinskacesta.ba/bs/content/kula-hercega-stjepana-ljubu%C5%A1ki
http://www.slideshare.net/mistvanovic/festivali-kao-manifestacijski-turistikiresursi