Povijest (1. – 3.

cjeline)
ČOVJEK I NJEGOVI POČETCI

1. Objasni koje su vještine našim predcima omogućile opstanak.

Dvonožni hod, biološki i društveni razvoj ljudi, razvoj govora, umijeće izrade oruđa,
umjetničko izražavanje, složena kulturna obilježja.
2. Objasni važnost Lucy.
Lucy (Australopithecus afarensis) je naša evolucijska prabaka. Prva je vrsta naših predaka koja
se uspravila hodat na dvije noge i time pokrenula evolucijski lanac koji je doveo do danas.
Dobila je ime prema pjesmi The Beatlesa „Lucy in the Sky with Diamonds“.
3. Imenuj dva najvažnija nalazišta hominida u Africi.
Hadar, Olduvai Gorge.
4. Opiši način života paleotskih lovaca.
Stalno kretanje u potrazi za hranom, pribjegavanje prirodnim skloništima kao mjestima
stanovanja, otkriće vatre = pojave logorišta tj. privremenih naselja na otvorenom. Takav
način života naziva se polunomadski jer podrazumijeva dulji boravak na nekom mjestu. Lov je
prvenstveno bila zadaća mladih muškaraca, a uloge žena sastojale su se u rađanju, čuvanju
djece, kao i skrbi za bolesne i starije članove zajednice. Svaki član društva radio je sve što je
mogao kako bi pridonio očuvanju života zajednice.
5. Argumentiraj zašto je izvjesno da ljudski predci nisu samo „špiljski ljudi“.
Ljudski predci nisu bili samo „špiljski ljudi“ jer su ovisno o geološkim i klimatskim uvjetima
prirodna skloništa. Dakle, nisu živjeli samo u šiljama.
6. Opiši razliku između homo-sapiensa neanderthalensisa i homo-sapiens sapiensa.
7. Navedi najznačajniji lokalitet neandertalaca u Hrvatskoj te tko ga je otkrio.
Hušnjakov brijeg, Krapina, a otkrio ga je Dragutin Gorjanović-Kramberger i uz to Mujina
pećina kraj Kaštele.
8. Opiši/na karti naznači prostorno širenje čovjeka.
9. Navedi primjere rane umjetnosti.
Ranjeni bizon iz Altamire (Španjolska), prikaz divokoze i bizona iz Romualdove pećine u Istri
(Hrvatska), govedo iz Lascauxa/Laska (Francuska), Venera iz Brassempouyja (Francuska),
bizon liže ranu (Francuska), Venera iz Willendorfa (Austrija).

OD NEOTIČKE REVOLUCIJE DO RAZVOJA METALURGIJE

1. Objasni pojam revolucija.

Revolucija je brza i dramatična promjena moći u kratkom razdoblju.
2. Opiši svijet na kraju pleistocena (ledenog doba).
Više od polovice Europe bilo je pod vječnim ledom, a na Bliskom istoku prevladavala je
savana (pustinjsko područje), Sredozemno more bilo je samo oveće jezero koje je od
Atlantika bilo odvojeno prevlakom na Gibraltaru. Jadransko more nije postojalo, njegovom
današnjom sredinom tekla je rijeka Po, a jadranski otoci bili su samo vrhovi brda.
3. Pokaži /ucrtaj „Plodni polumjesec“ te objasni što se ovdje događa tijekom neolitika.
Plodni polumjesec je prostor (planine Bliskog istoka) u kojemu se pojavljuju prve neolitske
kulture.
 4. Objasni što se događa tijekom neolitičke revolucije.
Razvija se poljodjelstvo i stočarstvo, selektivan odabir i uzgoj žitarica, udomaćivanje životinja,
sjedilački način života, zidovi građeni od lijepa, pojava keramike, podjela poslova,
specijaliziranje znanja.
5. Objasni zašto se javlja potreba za gradovima.
Potreba za gradovima se javlja jer je bilo potrebno ostvariti tehničke preduvjete koji će
omogućiti da se s iste poljoprivredne površine može uzdržavati daleko veći broj ljudi. Rast
poljodjelske proizvodnje omogućio je velik porast broja stanovnika. Stanovništvo se seli uz
same rijeke, a broj stanovnika sve više raste.
6. Objasni važnost Jerihona i Catal Huyuka.
Jerihon se smatra „najstarijim gradom na svijetu“, a Catal Huyuk je protuurbano naselje u
Maloj Aziji poznato po svojem načinu života (kuće bez vrata i prozora).
7. Objasni tko je Otzi i što je uz njega pronađeno.
Otzi je bio ledeni čovjek tj. najstarija do sada otkrivena mumija. Uz njega je pronađena
bakrena sjekira, luk, 14 strelica u tobolcu izgrađenom od jelenje kože, štap na čijem je vrhu
bio izgrađen komad roga, mali bodež u tkanim koricama, torbica s ljekovitim gljivama.
8. Promisli i objasni koja je važnost lončarije tijekom arheološkog istraživanja.
Keramika je u to vrijeme bila odraz posebnosti neke zajednice.
9. Prednosti poljodjelstva u odnosu na lovačko-sakupljački način života.

PONAVLJANJE

1. Što je neolitička revolucija?

2. Za što se sve koristila keramika?
3. Kako su izgledali prvi gradovi?
4. Koje su prednosti poljodjelstva u odnosu na lovačko-sakupljački način života?
5. Koja je prednost nomadskog načina života?

METALI MIJENJAJU SVIJET

 Eneolitik/bakreno doba (3500.pr.Kr. – 2000.pr.Kr.)

 Brončano doba (3000.pr.Kr. – 1400.pr.Kr.)
 Željezno doba (1400.pr.Kr. – 100.pr.Kr.)
1. Objasni tko su Indoeuropljani i koja je njihova trajna ostavština.
Indoeuropljani su ljudi čija se gospodarska aktivnost temeljila na stočarstvu. Kretali su se jako
brzo u stalnoj potrazi za novim prostranstvima za ispašu svoje stoke. Prilagodljivi i spremni da
se izbore za nova prostranstva. Također su pripitomili konje i koristili su kola na četiri kotača.
2. Objasni karakteristike Vučedolske kulture.
Vučedolska kultura je eneolitička (bakreno doba) kultura nastala kao rezultat društvenih
promjena potaknutih indoeuropskim migracijama stepskih zajednica. Od svog ishodišta na
prostoru istočne Slavonije i Srijema ova kultura proširila se na sjever sve do Praga u Češkoj,
na zapad preko središnje Hrvatske sve do istočnoalpskog prostora, na jug u Bosnu i na istok
sve do Rumunjske. Gradili su četverokutne nadzemne kuće opremljene ognjištem, malim
žrtvenicima i jamama za spremanje zaliha. Gospodarstvo se temeljilo na kombinaciji
poljoprivrede i stočarstva te na visoko razvijenoj metalurgiji. Najistaknutije mjesto je Gradac.
Rasprostranjenost kulture sigurno je posljedica razgranate trgovačke mreže. Trgovalo se
 raznim proizvodima, a pogotovo viškom mesa, mlijeka, kože i ostalih proizvoda u zamjenu za
sol koje nije bilo u ovim krajevima. Prepoznatljivost kulture po postojanju dvostrukih kalupa.
Najpoznatiji simbol ove kulture je Vučedolska golubica, odnosno jarebica, a osim nje
poznajemo i Vučedolsku čizmicu.
3. Objasni suhozid.
Suhozid je građevina izgrađena od kamena bez korištenja vezivnog sredstva. Najčešće se
podiže kao samostalan zid. Najčešće su od velikih blokova kamenja, odnosno od lomljenih
komada kamena spajanih bez vezivnog sredstva.
 Kažuni - dio tradicionalne suhozidne gradnje u Istri

OBILJEŽJA PRVIH CIVILIZACIJA

1. Objasni pojam civilizacija.

Pojam civilizacija podrazumijeva složeno društvo koje obilježava postojanje gradova kao i
naglašena društvena stratifikacija na čijem je vrhu društvena elita.
2. Navedi i nacrtaj gdje se javljaju prve civilizacije.
Prve civilizacije nastaju uz tokove velikih rijeka, Eufrata i Tigrisa, Nila, Inda i Jangcea.
Najstarija od njih se javljaju južnoj Mezopotamiji, na području Sumera.
3. Objasni važnost normi ponašanja u prvim civilizacijama (i danas).
Nužno je postaviti norme ponašanja da bi se izbjegli sukobi, ratne aktivnosti, problemi,
nesporazumi i da bi postojao neki red u gradovima jer u suprotnom ne bi opstali.
4. Navedi i objasni koja su tri važna tehnička dostignuća povećala prinos žitarica.
Gorenje, uvođenja pluga i umjetno navodnjavanje.
5. Objasni važnost institucije arbitra.
6. Objasni za što se izvorno koristi pismo.
7. Navedi kako nazivamo upravitelje sumerskih gradova te koja je razlika između njih i faraona.
Upravitelje sumerskih gradova nazivamo vrhovnim svećenicima s titulom ensi („namjesnik“)
ili lugal („veliki čovjek“). Oni u Božje ime upravljaju Božjom imovinom na Zemlji, a faraoni
upravljaju državom.
8. Objasni što je citadela i što se u njoj nalazilo, promisli što je ona predstavljala (predstavlja
fizičko odvajanje slojeva društva jer se gornji sloj ograđuje od nižeg sloja).
Citadela je obrambena utvrda koja dominira gradom. U njoj se nalazila vladarova rezidencija,
hram i žitnice, vojarna i administracija. Predstavlja fizičko odvajanje slojeva društva jer se
gornji sloj ograđuje od „nižeg“ sloja.

DRŽAVE STAROG ISTOKA

1. Promisli što su prednosti, a što nedostatci kada jedan vladar (u ime jednog grada-države)
preuzme još nekoliko drugih gradova te ih sve stavi pod „isti kišobran“(ujedini).
2. Objasni kako je netko mogao pasti u ropstvo u sumerskom društvu, a kako se je mogao
osloboditi iz njega.
3. Objasni važnost Hamurabijevog zakonika (18.st.pr.Kr).
Hamburijev zakonk je najpoznatiji mezopotamski zakonik. Iako su i prijašnji vladari donosili
zakonske uredbe iz njih se nje moglo jasno isčitati jasno određeni slojevi društva. Izričito
propisane kazne ovisile su o društvenom sloju. Sudci nisu imali pravo na pogrešku.
EGIPAT – DAR NILA

1. Objasni kako Herodot naziva Egipat i zašto koristi baš taj naziv.
Heredot Egipat opisuje kao dar rijeke Nila, a dijeli se na Gornji Egipat tj. područje u kojem se
Nil probija kroz brdovito područje, te Donji Egipat tj. ravnicu koja počinje neposredno prije
grananja delte.
2. Objasni važnost faraona Menesa tj. Narmera (cca 3100.g.pr.Kr.).
Faron Menes smatra se osnivačem 1. dinastije.
3. Navedi koliko dinastija Egipat ima u svojoj dugoj povijesti te imenuj posljednju od njih.
U prvoj polovici Egipat ima 11 dinastija, a u drugoj 20 dinastija. Posljednja dinastija zove se
dinastija Ptolemejevića.
4. Objasni/kompariraj razlike Egipta u odnosu na Mezopotamiju.
U Egiptu vladari imaju veću važnost (sloj), a u Mezopotamiji je veliki čovjek. U Egiptu svi
ujedinjeni u jednu državu, a u Mezopotamiji je svaki grad za sebe. U Egiptu Nil preplavljuje
postupno i predvidljivo, a u Mezopotamiji Eufrat i Tigris preplavljuju kad god.
5. Objasni važnost Ramzesa II.
Ramzes II. bio je treći vladar 19. dinastije i vladao je 66 godina. Vlado je Egiptom u vrijeme
velikog bogatstva, napretka i vojnog uspjeha pa je tako dobio nadimak Veliki. Saupio je u
hramu oko 10 000 žena, a s njima je imao stotinjak sinova od kojih za 63 znamo ime. Uz
sinove imao je nepoznat broj kćeri.
6. Objasni odnos nomarsa i svećenstva boga Amona s faraonom.
Amonovo svećenstvo nije kunkuriralo faraonu samo velikim utjecajem i ekonomskom
snagom, već je njihova težnja da preuzmu ulogu posrednika između ljudi i bogova rušila same
osnove na kojima je počivala faraonska teokratska vlast.
7. Objasni važnost Hatšepsut i Kleopatre.
Ime Hatšepsut na egipatskom znači Prva među plemenitim ženama. Nije poznata po vojnim
pohodima već po istraživanjima i uspostavi trgovačkih ruta. Najpoznatiji događaj njezine
vladavine jest ekspedicija u zemlju Punt (današnja Somalija). Sagradila je na stotine
građevina, a najpoznatija od njih je njen posmrtni hram.
Kleopatra je bila jedna od rijetkih žena Egipta, a ujedno i njegova posljednja vladarica.
8. Objasni važnost egipatskih grobnica.
Faraoni su gradili grobnice da bi impresionirali bogove. Nakon smrti faraonima treba grobnica
u koju će stati sve što nose za sobom u zagrobni život. Njegova će duša živjeti sve dok mu god
lik bude sačuvan, zato se valja mumificirati i izraditi što više statua. Faraoni blizu grobnica
grade zavjetne hramove, pune ih svećenstvom i daruju imanjima da bi imali prihode i mogli
nadgrobnu službu obavljati „zauvijek“.
9. Objasni važnost Amenofisa IV. (Eknatona).
Amenofis IV. jedan je od najpoznatijih vladara 18. dinastije. Pokrenuo je vjersku reformu koja
označava prvi pokušaj uvođenja monoteističkih religija na svijetu. Uveo je vjeru u jednoga
boga, Atona. Faraon je promijenio svoje ime iz Amenofis („Amon je zadovoljan“) u Eknaton
(„Miljenik Atonov“).
10. Objasni kako su Egipćani predviđali poplave.
Poplave su predviđali kada izlazi zvijezda Sirius.
 Zvijezda Sirius (govoreći,svjetleći) - Orijenov pojas; 19.srpanj „izlazi“
FENIČANI

1. Promisli o važnosti cesta danas, te objasni karakteristike kraljevske ceste u Perziji.

Kraljevska cesta u Perziji bila je mreža cesta koja se protezala od grada Sarda u Maloj Aziji do
perzijske kraljevske rezidencije Suze. Uz cestu je bilo građeno 11 postaja i postaje s vojnicima
koji su čuvali putnike od mogućih napadača.
2. Objasni podrijetlu naziva za Feničane.
Naziv Feničani potječe iz grčkog jezika od „Phoinikes“. Nije do kraja jasno zašto su ih Grci tako
nazivali, ali očito ima veze s nečim što su oni prodavali. Grčka riječ „pohoinix“ može značiti
purpur i odnosi se na boju odjeće kakvu su nudili Feničani.
3. Objasni taksokraciju.
Stvorili su je semitski Feničani u priobalju Levanta. Ona je bila organizirana oko Lučkih
gradova pri čemu je svaki grad ljubomorno čuvao svoju neovisnost.
4. Imenuj gradove koje osnivaju Feničani (trgovačke ispostave).
Tir, Sidon, Arvad, Biruta, Gibon i Kartaga koja je bila najmoćnija i najčuvenija.
5. Objasni (ne)prihvaćenost Feničana.
6. Datiraj te objasni okolnosti nastanka Kartage.
osnovale su je političke izbjeglice iz Tira u 9.st. Kartaga je bila najmoćnija i najčuvenija fenička
kolonija.
7. Objasni izvore okolnosti purpurne boje.
Fenička purpurna boja dobivala se iz žlijezda morskog puža, bodljikavog volka. Potrebno ih je
sakupiti 10 000 za proizvodnju 1 grama boje. purpurna boja vrijedila je koliko i njezina težina
u srebru zato je bila popularna među Grcima kao „luksuzna“ boja.

ANTIČKA CIVILIZACIJA – KRETA I MIKENA

1. Objasni što je antika tj. što se podrazumijeva pod tim pojmom.

Pojam antika podrazumijeva povijest dviju velikih sredozemnih civilizacije Grče i Rima.
2. Navedi obilježja antičkih civilizacija.
Antička civilizacija jest civilizacija gradova. Zajednica raspolaže teritorijem unutar kojega je
jedno središnje naselje koje je glavno zaklonište i mjesto obrane pa shodno tomu i sjedište
vlasti, sudova i religije. Takva zajednica potpuno je samostalna, donosi vlastite zakone, ima
svoju vojsku, novac i unutrašnju organizaciju, a stanovnici svoj osjećaj pripadnosti vežu uz
građanska prava koja im ona osigurava.
3. Navedi kako se dijeli povijest antike.
Povijest antike dijeli se u tri velika razdoblja: grčko, helenističko, rimsko.

VLASTI I MOĆI U GRČKIM POLISIMA

1. Navedi i objasni 5 oblika vlasti koji su se razvili u grčkim polisima: Monarhija, Tiranija,
Oligarhija, Aristokracija, Demokracija.
Monarhija je oblik vladavine u kojem jedna osoba (kralj) vlada državom po nasljednom pravu.
Oligarhija je oblik vladavine u kojem je vlast manjeg broja ljudi koji na nju polažu pravo po
svom podrijetlu ili bogatstvu.
Aristokracija je oblik vladavine u kojem ne vlada nekolicina ljudi, već se vlast nalazi u rukama
određenog kruga obitelji, koje se smatraju najboljima po rođenju.
2. Objasni kodifikaciju prava i Drakonove zakone.
Kodifikacija prava služila je kako bi se svi mogli upoznati sa zakonima i osloboditi se
samovoljnih interpretacija običaja koje su donosili eupadriti. Prvu kodifikaciju u Ateni proveo
je Drakon krajem 7.st.pr.Kr. On je građansko pravo dao svima koji su mogli priskrbiti vojnu
opremu, ukinuo je krvnu osvetu te uveo pravilo da za ubojstvo sudi država, vojni zapovjednici
mogli su biti samo oni koji imaju zakonito dijete starije od 10 godina.
3. Objasni Solonove reforme: zabrana izvoza žitarica; građansko pravo strancima; ukinuo
dužničko ropstvo; obveza očevima da sinovi nauče zanatu; uveo timokraciju (vladavina na
osnovu bogatstva).
4. Objasni Klistenove reforme: podjela na temelju teritorija, a ne rada; osnivanje narodne
skupštine (eklezije) u kojoj ima pravo sudjelovati svaki punopravni građanin; ostracizam.
5. Objasni percepciju demokracije u antici i danas.
6. Argumentiraj vlastitim stavovima prednosti i nedostatke atenske demokracije, kao i moderne
demokracije.
7. Objasni Aristotelovo viđenje demokracije.
Aristotel smatra da je demokracija tiranija siromašnih nad bogatima.