4.

USPON STARE GRKE

4.1. KRETA
1. Kako je zemljopisni poloaj utjecao na razvoj krete?
Kreta je smjetena na kriitu pomorskih putova, to joj je
pomoglo da razvije bogatu kulturu, koja se temeljila na
trgovini i obrtu.
2. Kojim su se djelatnostima bavili Kreani?
Bavili su se obrtom i trgovinom vunom, vinom i uljem.
prodavali su robove koje su otimali sa prostora kopnene
Grke.
3. Zato kretske palae nisu bile utvrene?
Zato jer su imali mone brodove koji su neprijatelje
spreavali da priu otoku.
4. Opii izgled palae?
Svojim mnogobrojnim hodnicima i spremitima u prizemlju
ostavljala je dojam zamrenog labirinta.
5. Koje motive kretski umjetnici najee koriste za
ukraavanje predmeta i prostora?
Motivi morskog svijeta i svakodnevni ivot Kreana kao
vjerski obredi i sl.
6. Koja su boanstva tovali?
Boanske likove ivotinja (bik minotaur).
7. Koji je uzrok propasti kretske kulture?
Pad kretske kulture nije potpuno objanjen do dananjeg
dana.

4.2. MIKENA
1. Koji su prostor Grke naselili Ahejci?
Prostor na poluotoku Peloponezu grad Mikenu.
2. to su kiklopski zidovi?
Bedemi mikene sagraeni su od golemih kamenih blokova.
nazivani su kiklopski zidovi jer su Grci vjerovali da ih je
sagradio Kiklop mitoloko jedooko bie velike snage.
3. to su Lavlja vrata?

Glavni ulaz u Mikenu krasio je reljef s prikazom dviju lavica

nazvan Lavlja vrata.
4. ime su se bavili Mikenjani?
Bavili su se trgovinom, obrtom i graditeljstvom.
5. Kada i kako je propala mikenska kultura?
Oko 1100 g.pr. Krista pod naletom nepoznatog osvajaa.

4.3. TROJA
1. Gdje se nalazila Troja?
Na zapadnoj obali Male Azije, u blizini vane prometnice
koja povezuje sredozemno more s Crnim morem.
2. Koji su bili uzroci Trojanskog rata?
Uzrok Trojanskog rata bila je ljubav trojanskog kraljevia
Parisa i prelijepe Helene, ene kralja Sparte.
3. Koji je bio povod?
Otmica Helene od strane Parisa.
4. Prepriaj tijek Trojanskog rata?
Godinama su Ahejci bezuspjeno opsjedali Troju. Izginuli su
najbolji ahejski i trojanski junaci. Tek nakon 10 godina grad
je osvojen lukavstvom ODISEJA pomou TROJANSKOG
KONJA. Odisej je zapovjedio da se izgradi veliki drveni konj.
U njega je smjestio najbolje vojnike, a ostalima naredio da
se sklone i uklone brodove. Na obali je ostavio najmlaeg
vojnika koji je privukao pozornost Trojanaca. Prihvativi
njegovu priu o tome kako su ahejci pobjegli, Trojanci su
ahejskog vojnika i konja uveli u grad. Poela je velika
proslava pobjede. Pod okriljem noi, mladi Ahejac pustio je
vojnike iz konja i ostalima otvorio vrata grada. Ahejci su
uli i pobili Trojance na spavanju, a grad temeljito razorili.
5. Navedi posljedice Trojanskog rata?
Grad je temeljito razoren, a trojanci pobijeni.
6. to je homersko pitanje?
Nedoumice koje se javljaju meu znanstvenicima pri
utvrivanju autentinosti Homerova autorstva Ilijade i
Odiseje nazivaju se homerskim pitanjem.
7. Tko je bio Homer?

Slijepi grki pjesnik navodni autor velikih epova Ilijade i

odiseje.

4.4. GRKI GRADOVI-DRAVE

Mnogo gradova, nijedan glavni grad
1. to su obraivali pripadnici grkih plemena?
Obraivali su svoje male posjede na kojima su uzgajali
masline, vinovu lozu i itarice.
2. Opii podjelu unutar grkih plemena?
Veina lanova plemena bili su seljaci obian puk - DEMOS,
pa aristokracija i kraljevi.
3. Gdje su Grci ivjeli?
Grci su ivjeli u velikim kuanstvima kojemu je pripadao
gospodar kue, njegova ena, djeca, blia rodbina i robovi.
4. to je to duniko ropstvo?
Dunici koji nisu mogli vratiti svoje dugove odraivali bi ih
fizikim radom i ne bi bili slobodni dok ih ne odrade. To se
zove duniko ropstvo.
5. Opii izgled i pojedine dijelove polisa?
Agora otvoreni gradski trg gdje se odvija trgovina. Uz
agoru se nalazilo gradsko kazalite i gimnazij tj. vjebalite
sa kupaonicama i pomonim zgradama s nasadima
zelenila.
Akropola gornji utvreni grad polisa koji je sluio za
vjerske obrede i kao sklonite u sluaju napada. Unutar
zidina nalazio se hram posveen bogu zatitniku grada.
6. Kako su grci ili Heleni zvali svoju domovinu?
Svoju su domovinu nazivali Helada.
Napredak gospodarstva
1. Koje se grane grkog gospodarstva posebno
razvijaju?
Stoarstvo, ribarstvo, proizvodnja posua, oruja i nakita.
2. Kako je nastao alfabet?

Trgovinu je bilo teko organizirati bez pisma i novca. Grci

su od Feniana preuzeli glasovno pismo i prilagodili ga
svom jeziku dodajui mu samoglasnike i tako je nastao
alfabet.
3. Kakva je bila trgovina?
Trgovina je u poetku bila robna razmjena ali ubrzo su Grci
poeli kovati novac.
Kolonizacija
1. to su to kolonije?
Naselja koja drava osniva izvan svog teritorija.
2. to omoguuje otvaranje kolonija?
Omoguava otvarane novih pomorskih putova.
3. Koje su dijelove nae obale kolonizirali Grci?
otok Vis, Trogir, Stobrae pokraj Splita, Solina na Koruli i
Hvaru, Cavtat.
4. Koji sve tragovi svjedoe o njihovim kolonijama?
Novac, predmeti svakodnevne upotrebe i kipovi bogova.
5. to je to Lumbardski natpis?
Lumbarski natpis svjedoi o zaposjedanju zemlje i
dijeljenju zemljita meu stanovnitvom na otoku Koruli.
6. U emu je vanost Starigradskog polja na Hvaru?
Na njemu su do dananjeg dana sauvani kameni zidovi iz
razdoblja Grke kolonizacije koji su odvajali posjede.
7. Kako su kolonije bile povezane sa matinim
gradom?
Kolonije su bile politiki neovisne o d matinih gradova ali
su im u ratu pomagale kao saveznice.

4.5. GRKO PERZIJSKI RATOVI

1. Navedite uzroke Grko-perzijskih ratova?
Nametanje perzijske vlasti grcima koji su ivjeli na obali
Male Azije i na otocima Egejskog mora.
2. to je bio povod Grko-perzijskim ratovima?

Pobuna u gradu Miletu kojoj su se prikljuili i neki grki

gradovi.
3. Navedite posljedice Grko-perzijskih ratova.
Zavretkom ratova grki polisi poinju stvarati
meusobne saveze. Atenski pomorski savez (jonski
gradovi) i Peloponeski savez (Sparta preuzima vodeu
ulogu meu polisima dorskih plemena).
4. Navedite najvanije bitke tijekom Grko-perzijskih
ratova.
Bitka na Maratonskom polju, bitka u Termoplinskom
klancu, bitka kod Salamine i bitka kod Plateja.
5. U koliko bitaka su Grci pobijedili, a u koliko su bili
poraeni?
Tri puta su pobijedili i jednom su bili poraeni.

5. ATENSKA DEMOKRACIJA
5.1. BOGATSTVO RAZLIKA: SPARTA I ATENA
Sparta-nastanak
1. Gdje je nastao polis Sparta?
Na Peloponezu u ravnici Lakonije.
2. Tko su heloti, a tko perijci?
Pokoreni Ahejci koji su postali robovi heloti.
Ahejci koji su prihvatili spartansku vlast ali su izgubili
sva pravaperijci
3. to je Spartancima u ivotu bilo vano, a to
nevano?
Vana im je bila visoka bojna spremnost a nevana im je
bila poljoprivreda, kultura, umjetnost, graditeljstvo.
Spartanski odgoj
1. Tko je upravljao Spartom?
Spartom je upravljala geruzija vijee staraca.
2. Tko je birao geruziju?
Geruziju je birala narodna skuptina tj. svi odrasli
Spartanci.
3. Tko je provodio zakone to ih je donosila
geruzija?
Efori vijee koje je inilo pet dunosnika, biranih na
izborima.
4. Koliko kraljeva su birali i to su ti kraljevi radili?
Dva kralja koji su u vrijeme rata zapovijedali vojskom, a
u doba mira brinuli su se o sveanostima posveenim
bogovima.
5. Zato se Spartaci smatraju najboljim vojnicima
stare Grke?
Zato jer su se od malena pripremali da budu izdrljivi,
hrabri i lukavi. Odravali su tjelesnu spremnost, borbenu
uvjebanost i svladavanje ratnih vjetina.

Atena-grad suprotnosti
1. Gdje je bila smjetena Atena i tko ju je osnovao?
Na poluotoku Atici, a osnovali su je Jonjani.
2. Opii odnose u obitelji Atenjana.
Mukarac je veinom bio vani sa drutvom i obavljao
poslove dok su ene bile kod kue brinule o kuanstvu,
djeci, robovima.
3. Tko ima mo odluivanja?
Mukarac
4. Kakav je poloaj majke?
ena je bila podreena najprije svome ocu, a zatim
muu. Nije mogla samostalno nastupati pred sudom niti
zakljuivati poslove.
5. ime se bavi sin?
esto posjeuje gimnazij gdje trenira sportske vjetine,
ima uitelje.
6. Tko su bili atenski robovi i kako su ivjeli?
Atenski su robovi uglavnom bili ratni zarobljenici, nisu
imali status ovjeka ve predmeta. Mogao se kupiti,
prodati i iznajmiti.
7. Kako su se oblaili?
I mukarci i ene nosili su vunene haljine.
8. ime su se hranili?
Od hrane najvie se cijenila riba i penini kruh. Puno se
jelo groa i smokava te se pilo vino, a koristilo se i
maslinovo ulje.
9. Tko su arhoti?
Vijee od devet lanova aristokrata koji su vladali
Atenom.
10. Kako je Atena postala aristokratska republika?
Nakon osnivanja polisa Atenom su vladali kraljevi ali njih
su brzo istisnuli bogati Atenjani aristokrati. Time je

atena prestala biti monarhijom i postala je aristokratska

republika.

5.2. Atena razvoj demokracije

Uspon Atene
1. Kako su Atenjani pokrenuli gospodarski razvoj
zemlje?
Nakon ratova sa Perzijancima radovi na obnovi grada i
mornarice potaknuli su gospodarski razvoj Atene.
2. Tko sve pripada atenskom demosu?
Slobodni, obrtnici, trgovci, ratari, ljudi koji plaaju
poreze, ali u poetku nemaju politikih prava.
3. U kojem je politikom tijelu demos ostvarivao
svoja prava?
U narodnoj skuptini.
4. Koje su reforme uveli Solon i Klisten?
Demos je ukljuen u rad narodne skuptine, a ovlasti
arhonta su ograniene.

Periklo razvija demokraciju

1. Zato je Periklo proirio prava demosa?
Zato jer je shvatio da je demos tj. narod istinska snaga
Atene.
2. Tko je sve bio iskljuen iz politikog ivota Atene?
ene, djeca, robovi i doseljenici.
3. Ako je demokracija vladavina naroda, moemo li
Periklovo Atenu smatrati doista demokratskom
zemljom?
Ne u potpunosti jer i oni koji su iskljueni iz politikog
ivota pripadaju narodu. Ipak ovakav nain vladanja
polisom bio je veliki napredak za ostale polise. Zato
kaemo da je Atena kolijevka demokracije.

4. Gdje se okupljala narodna skuptina?

Oko Zeusovog rtvenika.
5. Opii narodnu skuptinu.
Narodna skuptina se okupljala oko Zeusovog rtvenika
gdje se jo nalazio vodeni sat, mjesto za govornika i
uvar.
Vrhunski graditelji i kipari
1. to je Akropola?
Akropola je religijsko sredite grada.
2. Kako se zvao najslavniji kipar klasine Grke?
Fidija (napravio velike kipove Atene i Zeusa).
3. to je to Partenon?
Najvei hram u akropoli posveen boici mudrosti i
zatitnici grada Ateni.
4. ime su se inspirirali grki graditelji?
Bili su inspirirani prirodom i graevine su gradili u
skladu sa prirodom.
Glumci i kazalite
1. Koja se podruja umjetnosti i znanosti razvijaju u
Periklovo doba?
Kiparstvo, slikarstvo, knjievnost, filozofija, povijest,
medicina.
2. to je to grka tragedija?
Grka tragedija je knjievna vrsta u kojoj je glavni lik
tragini junak i njegova tragina sudbina.
3. Tko su bili poznati grki filozofi?
Aristotel, Sokrat i Platon.
4. Tko je Herodot?
Herodot je povjesniar, a danas ga smatramo ocem
povijesti.

5.3. Grki bogovi s ljudskim licima

1. Kako su Heleni tovali svoje bogove?

tovali su ih u hramovima pred kojima su se molili i
bogovima prinosili rtve.
2. to su proroita i koje je najvanije?
U proroitima se proricala sudbina mnogih kraljeva i
ratnika. Najpoznatije proroite je u Delfima proroica
Pitija je u njemu proricala budunost te je davala
dvosmislene odgovore.
3. Kako se zvalo najvanije vjersko sredite?
Hram u Olimpiji posveen Zeusu.
4. Kako se zvao vrhovni grki bog?
Zeus
5. Nabroji neke grke bogove.
Posejdon bog mora, Ares bog rata, Apolon bog
svjetlosti i muke ljepote, Afrodita boica ljubavi i
enske ljepote, Atena boica mudrosti.
6. Zato i gdje su Heleni odravali svete igre?
Kako bi iskazali poast bogovima u svetitima su
organizirali natjecanja u sportu, glazbi i knjievnosti.
7. Koje su svete igre bile najvanije?
Olimpijske igre
8. to za stare Grke poinje prvim Olimpijskim
igrama?
Olimpijske igre odravale su se svake etiri godine i za
to vrijeme prekidali su se svi ratovi i neprijateljstva
meu polisima. U igrama su mogli sudjelovati svi
slobodni mukarci. Pobjednik je dobivao granicu svete
masline i bio je slavljen u cijeloj Grkoj.
9. Kada su bile prve Olimpijske igre?
776. g prije Krista
10. Tko je bio Heraklo?
Heraklo je bio omiljeni grki junak, a bio je snaan,
spretan i brz. tovali su ga kao dobroinitelja.
11. Tko su bili grki junaci?

To su bila ljudska bia koja su imala neke boanske

znaajke. Junaci su roeni iz veze boanstva i smrtnika.
Podizali su im svetita i spomenike te im prinosili rtve.

5.4. Peloponeski rat

Tijek rata
1. Uzrok Peloponeskog rata.
Uzrok Peloponeskog rata je bila prevlast Atene u
Pomorskom savezu i irenje njezina utjecaja.
2. Povod Peloponeskog rata.
Povod je bio sukob izmeu Atene i Sparte zbog korintske
kolonije Potideje.
3. Posljedice Peloponeskog rata.
Posljedice su bile poraz Atene, raspad Pomorskog saveza,
mornarice i ruenje demokracije. Uvedena je vladavina
tridesetorice graana - tiranija.
4. Kakav je bio odnos snaga na poetku rata?
Sparta je uglavnom imala prednost na kopnu, a Atena na
moru. Sparti je u ratu pomagala Perzija. Na poetku rata
Sparta je pod svoj nadzor stavila Atiku te je stavila Atenu
pod opsadu.
5. Kakvi su uvjeti vladali u Ateni pod opsadom?
U Ateni su vladali nehigijenski uvjeti pa je zbog toga
nastala kuga od koje je umro Periklo.
6. Tko je nakon Periklove smrti zavladao Atenom?
Nakon Periklove smrti demokracija u Ateni potpuno je
oslabila te su njom zavladali demagozi (ljudi koji misle
samo na sebe, a ne i na narod). Demagozi su poznati zbog
svojih loih ideja.
7. Zato je Atena izgubila u ratu?
Atena je izgubila u ratu jer su demagozi htjeli osvojiti
Siciliju od kamo je dolazila hrana za Spartu, ali nisu uspjeli.
8. to se desilo sa Spartom i Atenom nakon rata?

Nakon rata Sparta je jako oslabljena jer je izgubila puno

vojnika. Atena je morala raspustiti svoj pomorski savez,
sruiti svoje nove zidine, a demokracija vie nije postojala
ve je njom vladalo trideset graana.

6. HELENIZAM SUSRET KULTURA

6.1. Uspon Makedonije
Filip II. jaa Makedoniju
1. Gdje su bili smjeteni Makedonci?
Grko pleme Makedonci ivjeli su na krajnjem sjeveru
prostora naseljenog grkim plemenima.
2. Po emu su se Makedonci razlikovali od ostalih
Helena?
Nisu govorili grkim jezikom, bavili su se stoarstvom i
poljodjelstvom.
3. Kojim je sve potezima Filip II. osnaio makedoniju?
Filip II. za ratovanje je osmislio novu vojnu postrojbu koja
se malo razlikovala od spartanske falangu.
4. Kako je Filip II. zamiljao budunost Makedonije?
Filip II. je htio pribliiti Makedoniju Grkim polisima, a zatim
njima ovladati.
5. Kojim je sve nainima provodio ideju o ujedinjenju
Grka i Makedonaca?
Razvio je snanu mreu saveznika meu grkim polisima, a
na svoj dvor doveo je grke uitelje meu njima i Aristotela
koji je postao osobni uitelj njegovog sina Aleksandra.
6. Tko se suprotstavio Filipovim planovima?
Grki govornik Demosten.

Aleksandar Makedonski osvaja

1. Kako je Demosten izraavao svoje nezadovoljstvo
politikom Filipa II.?
2. Grki govornik Demosten suprotstavljao mu se u svojim
vatrenim govorima koje zovemo filipike.

3. U kojoj je bitci Filip pobijedio Grke?

U bitci kod Heroneje 338 g.pr.Krista.
4. Na kojem je prostoru Aleksandar zavrio svoja
osvajanja i zato?
Zaustavljen je na rijeci Indu kada je krenuo u osvajanje
Indije jer su mu vlastiti vojnici otkazali poslunost.

Aleksandrova drava
1. Kako je Aleksandar vladao svojom dravom?
Aleksandar je preuzeo istonjaki nain vladanja. Na
podruju Perzije zadrao je postojei sustav upravljanja.
2. Kako se ponaao prema svojim podanicima?
Zahtijevao je da poniznost svojih podanika, iskazivanje
poasti i tovanje.
3. Kakav je bio njegov stav prema kulturi osvojenih
naroda?
Potovao je domau tradiciju osvojenih naroda i nadao se
stapanju grke i perzijske kulture.
Raspad Aleksandrove drave
1. Zato se Aleksandrova drava brzo raspala?
Zbog sukoba za prevlast izmeu makedonski vojskovoa.
2. Kako je tekao njezin raspad?
Zbog borbe izmeu vojskovoa Carstvo se podijelilo na
manje drave koje jo nazivamo helenistika kraljevstva .
3. Tko su dijadosi?
Dijadosi su bili naelu malih drava koje su nastale
raspadom Aleksandrove drave.

6.2. Helenistika kultura i umjetnost

Helenizam
1. Opii izgled Aleksandrije.
Grad koji je pokazivao svu ljepotu helenistike kulture zvao
se Aleksandrija, a on je bio u Egiptu. Ulice su bile ravne i
sjekle su se pod pravim kutom. Grad je imao nekoliko
agora, mnogobrojne hramove i svetita, muzeje, gimnazije,
biblioteke, stadione, teatre.
2. Po emu je sve Aleksandrija bila poseban grad?
U Aleksandriji je sagraen veliki svjetionik koji je navodio
brodove, a na njemu je bio kip boga Zeusa. U Aleksandriji
je bila najvea knjinica sa oko 50 000 rukopisnih dijela
3. Koje je mogunosti za rad nudila znanstvenicima?
Knjinica sa mnogobrojnim rukopisima znanstvenika koji su
djelovali u to doba, botaniki vrt, zvjezdarnica i mnoge
druge zgrade koje su bile namijenjene znanstvenom radu.
I Aleksandrova osvajanja pruala su znanstvenicima
plodan okvir za istraivanje dotada nepoznatih podruja.
4. Koje su se znanosti razvile za vrijeme helenizma?
Matematika, geografija, filozofija.
5. Nabroji poznate znanstvenike helenistikog
razdoblja.
U helenistikom razdoblju bilo je puno znanstvenika:
matematiku su prouavali Pitagora, Arhimed i Euklid,
geografiju Eratosten, a filozofi su bili Zenon, Epikur i
Aristotel.
Kiparstvo
1. Navedi osnovne karakteristike helenistikog
kiparstva.
Pokret i detalji.