Uvod u Booleovu algebru

Logike operacije
1854. engleski matematiar George Boole utemeljio je novu matematiku granu kasnije je
nazvana Boolova algebra. Osnovni pojam u Booleovoj algebri je izjava.
Izjava je svaka ona tvrdnja za koju se moe ustanoviti je li istinita ili neistinita.
Reenice:
Ja ivim u Zagrebu.
Danas imamo informatiku.
Za te reenice moemo ustanoviti jesu li istinite ili nisu (to su izjave).
Reenica: Helena je najljepa u razredu je tvrdnja, ali za nju se ne moe utvrditi istinitost pa
nju ne smatramo izjavom.
Oznaavanje tih vrijednosti na nekoliko naina (istinito, neistinito):
1. T (tono)
N (netono)
2. 1 (tono)
0 (netono)
3. T (true)
F (false)
4.
Logike operacije (od grke rijei logos razum, miljenje, prosuivanje):
1. negacija (NE):
dogaaj: Danas je padaja kia. Danas nije padala kia.
TABLICA
ISTINITOSTI:

ULAZ (A)
T
N

IZLAZ ()
N
T

2. disjunkcija (ILI):
dogaaj: Kraj kolske godine. Uenik nema zakljuene ocjene iz 2 predmeta. Oba
predmeta mora jo odgovarati za odlian. Proi e s odlinim, ako barem iz jednog od ta
dva predmeta dobije ocjenu odlian. Predmeti su Informatika i Matematika.
Zapis dogaaja: Uenik mora dobiti 5 iz informatike ili matematike.
Informatika Matematika
T
T
T
N
N
T
N
N

Izlaz: uspjeh (inf. + mat.)

T
T
T
N

3. konjunkcija (I):
dogaaj: Kraj kolske godine. Uenik nema zakljuene ocjene iz 2 predmeta. Oba
predmeta mora jo odgovarati za odlian. Proi e s odlinim, ako iz oba predmeta dobije
ocjenu odlian. Predmeti su informatika i matematika.
Zapis dogaaja: Uenik mora dobiti 5 iz informatike i matematike.
Informatika Matematika
T
T
T
N
N
T
N
N

Izlaz: uspjeh (inf. mat.)

T
N
N
N

Osnovni zakoni Booleove algebre:

1. Zakon komutativnosti :
AB=BA
A+B=B+A
2. Zakon asocijativnosti:
(AB)C=A(BC)
(A+B)+C=A+(B+C)
3. Zakon distributivnosti:
A(B+C)=AB+AC
A+(BC)=(A+B)(A+C)

- ne egzistira u opoj algebri

Logiki sklopovi
Prilikom obavljanja razliitih zadataka raunalo neprekidno izvrava logike operacije. U
matematikoj logici prisutne su i druge logike operacije od do sada nabrojanih. Koritenjem
osnovnih zakona Booleove algebre moe se pokazati kako se sve logike operacije mogu
pojednostavniti na negaciju, konjunkciju i disjunkciju. Posljedica primjene Booleove
algebre je konstrukcija logikih sklopova koji vjerno oponaaju znaenje logikih operacija.
Raunalo pamti samo 2 stanja (u govoru ima struje nema struje). Vano: mi samo
reprezentiramo ta stanja s 1 i 0 (binarni brojevni sustav).
Osnovni logiki sklopovi oponaaju djelovanje osnovnih logikih operacija.
Sklop NE (NOT) oponaa djelovanje negacije.
Sklop I (AND) oponaa djelovanje konjunkcije.
Sklop ILI (OR) oponaa djelovanje disjunkcije.
Sloeni logiki sklopovi kreiraju se pomou osnovnih sklopova.