UNIVERZITET U TUZLI PRIRODNO MATEMATIKI FAKULTET ODSJEK: GEOGRAFIJA PREDMET: KULTURNA ANTROPOLOGIJA

SEMINARSKI RAD:

ABORIDINI

STUDENT: Asmir Sulji

MENTOR: Dr.sc. Salih Kulenovi, red. prof.

Tuzla, oktobar 2011. godine

Sadraj
1. Uvod.. 2. Tko je Aboridin?......................................................................................................... 3. Tasmanski Aboridini... 4. Povijest Aboridina- prije europskih doseljenika 4.1. Nakon europskog doseljavanja.. 4.2. Porijeklo i vjerovanje. 4.3. Religija... 4.4. Kreacija ivota 4.5. Kultura 4.6. Zemlja 4.7. Inicijacija 5. Drutvena organizacija i sistem srodstva.. 5.1. Obiaji 5.2. Sveta zemlja Bora Ground.. 5.3. Peine-sklonita. 5.4. Tradicionalni ivot Aboridina . 5.5. Sveanosti i glazba 6. Aboridini danas .. 7. Zakljuak .. 8. Literatura .. 3 4 5 5 5 6 6 7 7 7 7 8 8 9 9 9 10 10 11 12

1. Uvod
Aboridini jest skupni naziv za domorodaka plemena Australije. Korijen ove rijei je ab origine to znai 'od poetka' (prebivati na jednom mjestu od pamtivijeka), dola je iz latinskog, i poznata je u frazi Agnus, qui est occisus ab origine mundi koja znai jaganjca, koje e biti ubijeno od poetka svijeta. Jedno neidentificirano pleme s apeninskog poluotoka prvo je dobilo ime Aborigines. Kasnije se rije internacionalizira, oznaava prastanovnika neke zemlje ili kontinenta. Danas je to uobiajeni naziv za australske domoroce. Domoroci Australije naseljavaju svoj kontinent najmanje 30 000 godina. Prema miljenjima znanstvenika na kontinent su se naselili jo u vrijeme posljednjeg ledenog doba. Tada su veliki otoci Nova Gvineja i Borneo bili vei nego danas, a morski prolaz izmeu njih i Australije mnogo ui. Sumnja se da su preci dananjih australskih domorodaca u Australiju doli iz tih podruja. Premda dananji Papuanci i susjedni Melanezijci imaju crnu put poput Australaca, fizike razlike su ipak oite, i na prvi pogled lako ih je razlikovati. Tipovi kulture su takoer razliiti, no oni mogu nastati uslijed razliitih klimatskogeografskih uvjeta. Jezino se Australci danas klasificiraju u porodicu 'Australian'.

2. Tko je Aboridin?
Dok postoji suglasje o tome da se zbila tragedija, pitanje sudbine i stanja tasmanskih Aboridina je bilo predmetom proturjeja posljednjih godina. Veim dijelom 20. stojea, smatralo se da su Tasmanski Aboridini izumrli zbog izonosti "istokrvnih" nakon to je umrla Truganini 1876. Do polovine, ovo motrite je bilo prihvaeno diljem bjelake Australije, ali pojava glasnih voditelja kampanja za aboridinsku stvar, kao to je Michael Mansell stubokom je promijenilo ovo openito miljenje, do te toke da se danas u iroj zajednici prihvatila injenica da u tasmanskoj zajednici je 15.000 ljudi tasmanskog podrijetla. Veina dananjih Tasmanskih Aboridina su potomci dviju ena: Fanny Cochrane Smith i Dolly Dalrymple. Fanny Cochrane je bila roena u kampu Wybaleena na Flindersovu otoku. Rodila je jedanaestoro djece. Dolly Dalrymple je rodila desetero djece i bila je prva Tasmanka koja se udala za europskog doseljenika. Legitimnost stanovitih polaganja prava na to da je netko potomak Lie Pootah (onih koji nisu podrijetlom sa Flindersova otoka) su osporavali aboridini Palawa. Nedavno je bilo inicijativa za uvoenjem DNK-testiranja radi pokuaja utvrivanja obiteljske sveze sa Palawom, tako da bi se moglo utvrditi tko je mjerodavan za glasovanje i sudjelovanje u mjesnoj aboridinskoj politici i za biti ukljuen u mjesna pitanja kao to su zahtjevi za domorodakim nazivima. Ovo je izazvalo ljutitu reakciju brojnih etvrti, jer neki ljudi takoer tvrde da imaju duhovnu svezu, kao i jo vaniju, razliitu genetsku svezu. U lipnju 2005., Zakonodavno vijee je proirilo pravni akt (Aboriginal Lands Act) kojim se je definiralo aboridinstvo.
Slika br. 1. Stanovnik plemena: Aboridini

Izvor:http://www.google.ba/imgres?q=aborid%C5%BEini_aboridzin_Wikimedia_540px.jpg&w, (12.10.2011.)

3. Tasmanski Aboridini
Tasmanci su bili domorodako stanovnitvo otoka Tasmanije. Vlastita oznaka je lutrawita ili trouwunna. Dolaskom engleskih kolonizatora, nad njima je poinjen genocid. U razdoblju od 30 godina, od 1803. do 1833., broj Tasmanskih Aboridina se smanjio sa 5.000 na 300. Povjesniari 20. stoljea, znanstvenici i antropolozi su smatrali da je taj narod izumro smru Truganini 1876.. Mnogi jo ovako smatraju stvari, posebice izvan Australije. Ipak, neki dananji Aboridini mogu potvrditi pretke meu domorodakim Tasmancima, ali su u meuvremenu se uvelike izmijeali sa europskim doseljenicima. Najvei dio domorodakog tasmanskog jezika (koji je imao nekoliko narjeja), kao i veina aboridinskog kulturnog nasljea je otila u nepovrat. Dananji mjeanci Tasmanaca i i pristiglih Europljana tvrde da potjeu od nekoliko skupina.

4. Povijest Aboridina- prije europskih doseljenika

Vjeruje se da su prvi ljudi na Tasmaniju doli prije 40.000 godina preko kopnene prevlake izmeu dananjeg otoka i ostatka Australija za vrijeme ledenog doba. Uzdignuem morske razine, tamonje stanovnitvo je ostalo odvojenim i izoliranim od ostatka svijeta i takvo je stanje ostalo otprilike 10.000 godina, sve do pojave europskih istraivaa u prvoj polovici 19. stoljea. Aboridini na Tasmaniji su se dijelili na devet glavnih plemena. Plemena su im se sastojala od skupina od 40 do 50 ljudi koji su ivjeli u susjedstvima, dijelila su isti jezik i kulturu, druila se i enila meusobno, kao to su i vodila ratove protiv drugih plemena. Prema Jaredu Diamondu, domorodaki Tasmanci nisu rabili vatru. Tasmancima, iji broj se 1803. procjenjivao izmeu 4 i 6 tisua, je broj smanjen na oko 300 do 1833. uglavnom zbog bolesti, ubijanja od strane britanskih doseljenika i vojaka. Tasmanska domorodaka plemena: Velika rijeka (Big River) - Teen Toomle Mennenyer Jugoistok - Tahuni Lingah Jugozapadna obala - Toogee Sjever Sjeverni Midlands Ben Lomond - Plangermaireener Sjeveroistok Sjeverozapad Zaljev kamenica (Oyster Bay) - Paredarerme

4.1. Nakon europskog doseljavanja

George Augustus Robinson, kranski misionar, sprijateljio se sa Truganini, nauio neto njihova jezika i 1833. je uspio uvjeriti preostale pripadnike tih plemena neka presele na novo mjestu, na Flindersov otok , gdje im je suvremenije i udobnije okruje, i da e biti premjeteni na glavno kopno im prije bude mogue. Nakon to ih je doveo na Flindersov otok, Robinson je otiao od Aboridiina. Od 300 ljudi koji su doli sa Robinsonom, 250 je umrlo u iduih 14 godina u loim ivotnim uvjetima.

Ostatci naroda iz Oyster Cove-a su bili tretirani s nepotovanjem tijekom 1860-ih, tako da su brojni muzeji uzimali dijelove tijela za svoje zbirke, ne potujui jedno od glavnih aboridinskih vjerovanja, da dua moe poivati u miru samo onda kada je u svojoj domovini. Jednom prigodom, Kraljevsko drutvo Tasmanije ("Royal Society of Tasmania") je dobilo dozvolu za iskop Truganinijina tijela 1878. uz uvjet da ga se "dolino odloi na sigurno mjesto za boravak, dostupno samo uz posebno doputenje znanstvenom osoblju i u znanstvene svrhe." Njen kostur je bio izloen u Tasmanskom muzeju (Tasmanian Museum) do 1947. Brojni ljudi u zajednici, akademiji, upravnim tijelima raznih razina i nevladinim organizacijama trenutano radi na jaanju tasmanske aboridinske kulture i poboljanju uvjeta istoj.

4.2. Porijeklo i vjerovanje

Doslovan prijevod rijei "Aborigine" je: ljudi koji su tu od poetka. Za razliku od veine drugih dijelova svijeta, gdje su moderni ljudi evoluirali iz ranijih formi, Aboridini su u Australiju stigli kao moderni ljudi prije 40.000 do 60.000 godina. Neki ljudi vjeruju da su Aboridini na tlu Australije postojali jo prije 120150.000 godina, ali nisu uspjeli pronai uvjerljiv dokaz koji bi mogao poduprijet njihovu teoriju. Kao rasa su preivjeli tisuama godina i njihov nain ivota i kultura ostali su gotovo nepromijenjeni u tom razdoblju. Jo prije 9.000 godina posjedovali su kult tovanja Dugine zmije, najvanijeg aboridinskog boanstva. Zbog toga se danas smatraju narodom koji je najdulje u kontinuitetu uspio ouvati svoju vrlo specifinu duhovnu povijest.

4.3. Religija
Aboridini vjeruju da je njihov svijet nastao u Vrijeme snivanja koji nazivaju ALTJERINGA. Snivanje je aboridinska pria o stvaranju. Aboridini vjeruju da je na poetku vremena svijet bio neoblikovana masa niega, koja je ekala da bude oblikovana u ono to danas znamo. Tada su boanski preci sili s neba u mnogim oblicima, ali najee u obliku velike zmije, i poeli oblikovati mrani krajolik. Preci su poeli putovati diljem svijeta oblikujui krajolike i stvarajui novi ivot kamo god bi doli. Aboridini vjeruju da oni stalno ive u snivanju i da svaki put kada neto naprave to ostavi trag u drugoj stvarnosti. Oni vjeruju da sve na ovoj planeti postoji zbog nekog razloga i ima svoj smisao. Ne postoje nezgode, hirovi i sluajnosti. Postoji samo nerazumijevanje i tajne koje jo nisu razotkrivene smrtnicima. Takoer vjeruju da su dio Zemlje i zato je posebno tuju. Preci Aboridina dolaze u svim oblicima i veliinama i na neki su nain vrlo slini grkim bogovima i boicama s obzirom da predstavljaju odreenu tematiku, kao to su nebo ili voda. Tijekom snivanja preci su proli Australiju uzdu i poprijeko, oblikujui zemlju u sadanji izgled. Aboridini i odreene zvjezdane konstelacije dre precima. Velike zmije predstavljaju rijeke Australije, te vodu openito. Najmonija i najpoznatija zmija je Dugina Zmija. Dugina Zmija je poznata u svim aboridinskim kulturama, te je potovana od sviju. Aboridini predajama objanjavaju svaku pojavu u prirodi. Najvie se potuju predaje koje se bave brojnim i razliitim boanskim precima. Dugina zmija duboko je zastupljena u aboridinskoj kulturi, tako da i najpoznatije australsko oruje boomerang predstavlja Duginu zmiju, kao i didjeridoo, glavni aboridinski instrument koji nalikuje vicarskom rogu. Didjeridoo je najstarije glazbalo na svijetu, napravljeno od drva eukaliptusa kojeg su izdubili termiti. Dugako je od 1 do 2 metra i stvara duboke tonove.

4.4. Kreacija ivota

Tijekom Vremena snivanja kreatori su stvorili due svih ivih bia, ukljuujui sve ivotinje, ptice, reptile, insekte itd. Gdje god se odmarali, Kreatori su iza sebe ostavili due drugih ivih bia. Od tuda je potekao ivot. Aboridini su vjerovali da su intrinzino vezani za svaki drugu vrstu ivota zbog djelovanja Kreatora. Takoer su vjerovali da je njihova osobna odgovornost osigurati nastavak ivota ivotinja putem koncepta zbrinjavanja. To je ukljuivalo pjevanje pjesama i obavljanje obreda za koje se vjerovalo da osiguravaju nastavak roenja svake vrste. Tijekom razdoblja snivanja Kreatori su se pretvorili u razliite oblike ivotinja, ptica i ostalih vrsta. Pojedinci su bili vezani za Kreatore preko totemskih odnosa i nisu jeli svoje osobne toteme. Jedenje osobnog totema smatralo bi se ljudoderstvom. Ovakva praksa je provoena radi pruanja sigurnog utoita raznim vrstama. Vjerovanje u due i duhove bilo je zajedniko svim plemenima diljem kontinenta. Australski Aboridini su vjerovali da je zemlja na kojoj su ivjeli i sve to je postojalo na njoj (svaki kamen, drvo, izvor i peina) stvoreno za njih za Vrijeme snivanja.

4.5. Kultura
Kultura predstavlja proslavu vjerovanja i obino (ako ne i uvijek) ukljuuje obrede prelaska iz jedne faze ivota u drugu. Kulturu predstavljaju prie i pjesme. S obzirom da su ih njihove prie i pjesme informirale o stvaranju, o odnosu ovjeka i prirode, one su bile izvor plemenskih zakona. Tradicija inicijacije predstavlja izraz aboridinske kulture i provoena je tisuama godina na tono onakav nain kako su im odredili njihovi preci u Vrijeme snivanja. Na drugoj razini se vjerovalo da su prie i pjesme vane za ouvanje i zatitu njihove zemlje i svega to je na njoj. To je ukljuivalo pjevanje pjesama koje su pjevali njihovi preci te koncept brige za zemlju na kojoj su ivjeli. Do 1788. godine Aboridini Australije su ivjeli i slavili kulturu koja je ostala nepromijenjena tijekom tisua godina. Svako pleme je imalo svoja vlastita vjerovanja svoje vlastite pjesme i prie, sve do kolonizacije. Bili su najstarija rasa u cijelom svijetu. Postojali su kao rasa i prije nego to su Egipani izgradili piramide, dok su Grci gradili Pantenon, a Britanijom vladalo Rimsko Carstvo. Meutim, prvi Europljani koji su stigli na kontinent smatrali su uroenike primitivnima. To je uglavnom bilo zbog nedostatka razumijevanja za kulturu Aboridina.

4.6. Zemlja
Sklonost vezivanja za odreeno podruje zemlje kod Aboridina je bilo zasnovano na njihovoj vjeri o snivanju, da su zemlju za njih stvorili davni preci. Vjerovali su da je sve stvoreno za Vrijeme snivanja, svaki kamen, drvo i izvor; svaka ivotinja, ptica i insekt; sve nebo iznad njih. Kreatori su nestali, ali mnogi su vjerovali da su ostali na skrovitim mjestima na zemlji u rijekama, piljama i drugim mjestima. Drugim rijeima, Aboridini su vjerovali da su njihovu zemlju stvorili duhovi koji su nastavili ivjeti na zemlji. To je bilo praznovjerje, ali je mnogo znailo Aboridinima. Tako, na primjer, nikad nije bilo osvajakih ratova izmeu plemena. Bili su previe praznovjerni da bi to inili, a ivot na zemlji drugog plemena bi svakako ukljuivao ivot meu stranim i bez sumnje neprijateljski raspoloenim duhovima.

4.7. Inicijacija
Djeaci su s inicijacijom zapoinjali kad su imali 7 ili 8 godina. Prva ceremonija inicijacije kojoj su prisustvovali bila je osmiljena kako bi ih uinila neovisnima o njihovim majkama i drugim enama. Na ostalim sveanostima i susretima sa starijim mukarcima informirali su ih 7

o povijesti i obiajima plemena, te su bili poueni kako opstati i suraivati s drugim mukarcima. Inicijacija traje nekoliko godina i djeaci postupno usvajaju znanja uenjem pria, prisustvovanjem obredima i poduavanjem od strane starijih mukaraca. Djevojke nisu sudjelovale u obredima inicijacije. Kad su ule u pubertet stupale su u brak i odlazile ivjeti sa svojim muem. Meutim, njihove majke i druge ene pripremale su ih za odrasli ivot, poduavajui ih o njihovim tijelima i spolnom odnosu. Ritualni obredi su ukljuivali kupanje, odvajanje od glavne plemenske skupine na odreeno vrijeme i zabranu uzimanja odreene hrane.

5. Drutvena organizacija i sistem srodstva

Domoroci Australije podijeljeni su na vie stotina plemena, govorilo se oko 600 jezika. Nekada ih je bilo mnogo vie nego danas, mnogi su nestali ili su asimilirani u suvremeno australsko drutvo. Svako njihovo pleme govorilo je vlastitim jezikom, a i razne lokalne grupe su vjerojatno razvile posebne dijalekte. Domoroci su bili organizirani po malenim bandama ili porodinim grupama. Svaka je imala vou, obino starijeg iskusnijeg mukarca. Njihove socijalne porodice sastojale od oevog oca i esto od njegovog brata ili brae, oni se po njihovom sistemu srodstva takoer nazivaju 'oev otac'; njegove ene ili ena; oca; i moda njegove brae (to su ujaci). Otac se u njihovoj terminologiji esto naziva 'djetetov otac'. Voa ovakve grupe odluuje gdje e se i kada postaviti logor, odnosno krenuti dalje, i u kojem smjeru. Voe su trebale dobro poznavati plemenski teritorij, gdje ima vode, gdje se i kada moe to uloviti ili pronai za hranu. Omladina je bila podvrgavana inicijacijama, esto veoma zahtjevnim operacijama kao to su subincizija, klitoridektomija, pa ak i odsijecanje jednog testisa. Sva njihova plemena, osim plemena Bad imala su totemske klanove. Klanovi su bili podijeljeni unutar dvije enidbene klase

5.1. Obiaji
Aboridini su izradili i vlastitu zastavu koja je kombinacija tri boje: crna je simbol naroda Aboridina, crvena je simbol zemlje, a uta je simbol Sunca. Domoroci se bave lovom i sakupljanjem. Koplje i bumerang bili su njihovo glavno oruje. Obalni domoroci sakupljali su mekuce, kao koljke i rakove. U pustinjskim predjelima hvatali su ivotinje, ptice i razne reptile. Sva lovina koju je lovac uhvatio dijelila se s itavom grupom. Hrana se pripremala nad otvorenom vatrom. Sakupljanje bilja i sjemenja takoer je bilo znaajno. Poput kalifornijskih plemena, i Aboridini su znali mljevenjem nekog sjemenja proizvesti brano. Neki logori ovih domorodaca znali su imati 6-10 osoba, a bilo ih je ak do 400. Njihove kolibe od kore drveta poznate su pod imenom gunyah. Koliina hrane bez sumnje je utjecala na veliinu logora. Svaki dan lanovi bande odlaze iz logora u potragu za hranom, da bi se zatim vraali natrag i dijelili je s ostalim lanovima. Glavna sveanost poznata je pod imenom corroboree, a glazbala didgeridoo, tapii za udaranje i zveke. Vjerovali su i u reinkarnaciju. Nakon smrti dua se ponovno vraa na zemlju u obliku neke ivotinje.

Slika br. 2. Zastava plemena Aboridina

http://www.google.ba/imgres?q=aborid %C5%BEini+zastava&um=1&hl=hr&client=opera&sa=N&rls=hr&channel=suggest&tbm=isch&tbnid=Oo3G_ UGZLzeT3M:&imgrefurl=http://www.signaturestaff, (12.10.2011.)

5.2. Sveta zemlja Bora Ground

Aboridini neka mjesta smatraju svetima. U nekim dijelovima Australije plemena svetim mjestima (tzv. Bora ground) nazivaju mjesta na kojima se odravaju ceremonije inicijacije. Ta mjesta se ne biraju nasumino, ve su to mjesta koja plemena koriste nekoliko tisua godina u svrhu inicijacije. Samo sveto mjesto se moe prepoznati po dva prstena nacrtana na zemlji ili po naslaganim stijenama ili kamenju. Krugovi su bili nacrtani na obje strane puta, ili su drugi simboli bili urezani u drveu u blizini terena. Ti simboli su imali veliko znaenje u obredima, a takoer su upozoravali ljude (ene, ne iniciranu mlade i strance) da se dre dalje od tog kraja.

5.3. Peine-sklonita
Da bi se zatitili od nevremena, Aboridini su esto koristili peine za mjesta prebivalita, te kao groblje. esto su ukraavali stijene crteima koristei bijelu, crvenu ili drugim bojama obojanu zemlju, glinu ili ugljen. Peine su takoer slovile za sveta mjesta. Aboridini, uvari zemlje Australije, ivjeli su u Australiji tisuama godina prije prvih bijelih doseljenika, te bi bilo prirodno pretpostaviti da je ova rasa ljudi zabiljeila raznoliku povijest. Novo sveto mjesto koje je nedavno otkriveno sadrava jednu od najstarije iscrtanih pilja poznatih ovjeku. Ispitivanja ugljenom prainom su pokazala da je ova lokacija starija od pilji otkrivenih u Francuskoj koje su do sada slovile kao najpoznatija takva vrsta umjetnosti.

5.4. Tradicionalni ivot Aboridina

Aboridini su tijesno povezani s prirodom i imaju izvanredne sposobnosti za preivljavanje u tekim uvjetima. Preivjeli su tamo gdje bi svatko drugi odustao. Oni znaju gdje su podzemne vode, kako crpiti vodu iz odreenih stabala i korijenja. Upadljivo je njihovo izvanredno 9

snalaenje u prirodi, sposobnost itanja tragova i dobra memorija. Stoljeima su spavali pod vedrim nebom ili u priprostim kolibama. Hranili su se sakupljanjem plodova, korijenja, gomolja i svih jestivih ivotinja. U lovu su se koristili kopljem, te bumerangom, koji spretno baen pogaa cilj ili se vraa bacau. Dio Aboridina i danas ivi tradicionalnim polunomadskim ivotom u lovakosakupljakim zajednicama.

5.5. Sveanosti i glazba

Aboridini nisu plesali. Odravali su Corroborees koji su sadravali elemente glazbe, pjesme i pokreta kojima su imitirali pokrete ivotinja, junake podvige u lovu, bitke ili obrede inicijacija. Corroborees su dio aboridinske kulture. To nisu bili plesovi, ve vrlo znaajna dogaanja i bila su svojstvena australskim Aboridinima. Svoja tijela su ukraavali ukrasima iscrtanima od bijele gline koji su se sastojali od raznih simbola koji su sadravali poruke iscrtane na njihovim rukama, nogama i po tijelu naroito za vrijeme sveanosti. Uzorci nisu bili sluajni ve su sadravali poruke, npr. predstavljali su totem pojedinca ili odreene informacije o plemenu. Takoer su se ukraavali cvijeem i biljem, koje bi nakon to je posluilo svojoj svrsi, vraali natrag majci zemlji. Ureene osobe bi primale komplimente i pozornost drugih lanova plemena i pohranjivale u duu sjeanje na te trenutke, ali se nisu vezivale za predmet kojim su se ukraavale. Aboridini nisu slavili roendane. Smatrali su da nema nieg posebnog u starenju jer za starenje nije potreban trud ve se dogaa samo od sebe. Proslavama su obiljeavali rast neijeg talenta i vjetine, te su na taj nain odavali priznanje ovjekovoj biti i njegovom doprinosu ivotu. Ako je osoba postala vjetija i bolja u neemu, organizirala bi proslavu jer je samo ta osoba mogla znati da je napredovala u neemu ili je usvojila novu vjetinu. Australski Aboridini su koristili ogranienu raznolikost alata kako bi stvorili glazbene zvukove. Didgeridoo je najvjerojatnije najpoznatiji, a drugi su ukljuivali klepetaljke, udaraljke i dva meusobno povezana bumeranga. ini se da nisu koristili bubnjeve. Takoer nisu koristili flautu ili zvidaljku. Melodije, tonovi, harmonije i ritmovi ukljuivali su tradicionalne sveane pjesme koje su se prenosile sa generacije na generaciju. Aboridinima je bilo vrlo vano reproducirati pjesme koje su njihovi preci svirali i pjevali za Vrijeme snivanja. Meutim, s vremena na vrijeme bi bile stvorene 'nove pjesme'. One su pjevale o vanim dogaajima iz povijesti plemena, dogaajima kao to su velike bitke ili lovake ekspedicije. Pjevali su pjesme kojima su znali mjeriti udaljenost od jednog mjesta do drugog. Neke su pjesme imale preko stotinu stihova, a svaka rije u pjesmi i stanka su imale svoje mjesto, te se nije smjelo nita izostaviti ili zaboraviti jer inae ne bi stigli na pravo odredite.

6. Aboridini danas
Aboridinima je status graana Australije priznat tek 1967. godine, a 1984. godine su dobili pravo glasa. Odlukom australskog Vrhovnog suda Aboridinima je dana mogunost da potrauju povrat zemlje, te da se prije poetka iskoritavanja nekog zemljita mora istraiti da li ono pripada nekom plemenu. Aboridini su zadnjih 200 godina trpjeli strahote, no pred njima je bolja budunost. Danas u Australiji postoje brojna sveuilita na kojima se moe uiti o aboridinskoj kulturi i jeziku. Dolo je do naglog procvata aboridinskog slikarstva i kiparstva, kao i do razvoja suvremene aboridinske knjievnosti na engleskom jeziku, kojom je njihova kultura doprla i do italake publike diljem svijeta. Oni su i dalje s nama i govore nam da je tajna preivljavanja u ustrajnosti i ivotu u skladu s prirodom, ega bi se i mi trebali pridravati ukoliko elimo sauvati prirodu za nova pokoljenja. 10

Tablica br. 1. Broj stanovnika po godinama Godina 1901 1920 1933 1947 1954 1961 1966 1976 1981 1986 Broj Aboridina 93000 72000 81000 76000 75000 84000 102000 160915 159897 227645

1991 265492 Izvor:http://www.abs.gov.au/ausstats/abs@.nsf/0/F6FA372655DCC15FCA256C3200241893?opend, (15.10.2011.)

Grafikon br. 1. Broj stanovnika plemena Aboridini

Broj stanovnika plemena "Aboridini"

Godina Broj Aboridina 300000 250000 200000 150000 100000 50000 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

Podaci koji su prezentirani su vezani za period od 1901. do 1991. godine. Iz grafikona moemo primijetiti da linija trenda najprije lagano opada a nakon 1920. godine zauzima tendenciju laganog porasta. U periodu od 1961. do 1966. godine prelazi brojku od 100 000 te nastavlja daljni porast broja stanovnika navedenog plemena Australije.

11

7. Zakljuak
Dakle na kraju moemo rei da Aboridini jesu skupni naziv za domorodaka plemena Australije. Korijen ove rijei je ab origine to znai 'od poetka' (prebivati na jednom mjestu od pamtivijeka), dola je iz latinskog, i poznata je u frazi Agnus, qui est occisus ab origine mundi koja znai jaganjca, koje e biti ubijeno od poetka svijeta. Aboridini imaju danas najstariju kulturu na svijetu. Od najranijeg djetinjstva do smrti Aboridini stalno ue o svojoj kulturi i povijesti. Svaka zajednica poistovjeuje se s odreenom biljkom ili ivotinjom i odreuje je kao svoj totem. U drutvenom i vjerskom ivotu Aboridina vanu ulogu imaju glazbene i plesne svetkovine, takozvane Corroborees (koroboriz). One se obavljaju kad god se Aboridini utabore. Mukarci oslikavaju tijela, pleu u ritmu dok ene ostaju u pozadini, gdje u ritmu pomiu ruke i tijelo. Aboridini imaju mnogo smisla za umjetnost. piljske slikarije australskih domorodaca prikazuju ljude, duhove i ivotinje iz doba snova- po njihovu vjerovanju doba stvaranja svijeta. Te su slike raene okerom i bijelom glinom, a njima su prekrivene litice i stijene plemenskih teritorija.

12

8. Literatura
1. Veliki atlas Svijeta, Mladinska knjiga, Ljubljana 1972; (09.10.2011.) 2. http://www.abs.gov.au/ausstats/abs@.nsf/0/F6FA372655DCC15FCA256C320024189 3?opendocument; (09.10.2011.) 3. http://www.marinka-hosea.com/Croatia/Aboriginals.aspx; (12.10.2011.) 4. http://www.marinka-hosea.com/Croatia/Glazba.aspx; (12.10.2011.) 5. http://sl.wikipedia.org/wiki/Avstralski_domorodci; (15.10.2011.) 6. http://www.google.ba/search? client=opera&rls=en&q=aborigini+slikie&sourceid==abori %C4%91ini+slike&spell=1&bav=on.2,or.r_gc.r_pw.,cf.osb&fp=14006892c58202a7& biw=1024&bih=603; (15.10.2011.) 7. http://web1.slobodnadalmacija.hr/Atletika/tabid/110/articleType/ArticleView/articleId /74183/Default.aspx; (17.10.2011.) 8. http://sh.wikipedia.org/wiki/Aboridini_Australije; (17.10.2011.)

13