1

Uvod u kulturalne studije II

Kritiki osvrt na temu
Polovna odjea i uloga buvlje pijace - Anela Mekrobi
















2


1
Anela Mekrobi je profesorica komunikacija na Koledu Goldsmit u Londonu. Jedna je od
najznaajnijih feministikih teoretiarki i istraivaa u okviru studija kulture. Do sada je
objavila: Dizajn britanske mode: trgovina krpama ili industrija imida. U kulturnom drutvu:
Umjetnost, moda i popularno, Feminizam i omladinska kultura, Upotreba studija kulture.U
sreditu ovog eseja je dinamika odnosa izmeu omladinskih potkultura od ezdesetih do
osamdesetih godina i mainstream kulture. Usredsreena na ulogu djevojaka i mladih ena u
izgradnji potkulturnih stilova. Mekrobijeva pokazuje kako se u obinom izboru garderobe u
realnom, ali i imaginativnom prostoru buvlje pijace gradi itava lepeza kulturnih znaenja.
Veina poslijeratnih omladinskih potkultura je na dobrotvornim rasprodajama i buvljim
pijacama traila materijal za stvaranje vlastitog stila. Kupovina iako se smatra privatnom
aktivnou je istovremeno i javna, jer se, u sluaju pijaca i tezgi s polovnom robom, odvija na
ulici. Uloga buvlje pijace i prodavnica polovne odjee bila je, u stvari, irom zemlje ista-
ukazivala je na to da u potkulturnom stilu kupovine i prodaje ima neto vie od puke razmjene
novca za robu.Pijace su postale mjesta bez kojih nemogue zamisliti svakodnevni ivot, ali i
vie od toga. Neke su postale turistiki dragulji, mjesta na kojima moe da se pazari sve i
svata. Nekome je dan ljepi kada kupi starinski sat, a nekoga usrei markirana odjea
pronadjena na buvljoj pijaci. Pijace su mjesto gdje mnogi nalaze lijek za depresiju i
nezadovoljstvo. Londonske pijace i one u drugim gradovima i mjestima irom zemlje danas
snabdjevaju mnogo ire slojeve stanovnitva. Nezaposlenost je jedan od razloga posjeenosti
pijaca.
Pijaca Portobelo u Londonu jedna je od najpoznatijih ulinih pijaca svijeta. Smjetena je u
srce Noting hila, sada elitnog dijela grada koji su svojevremeno naseljavali doljaci iz June
Amerike i sa Kariba. Ovdje se mogu kupiti umjetnike slike, drevne mape, stare knjige,
posue, nakit, polovna odjea. Londonski Brik Lejn u kome ivi dio bangladeke populacije
nastanjene u ovoj zemlji, nedjeljom ujutro privlai i mlade i stare, crne i bijele, kupce iz
srednje i radnike klase, kao i turiste i zaludne, radoznale posmatrae. Uline pijace su postale
glavne turistike atrakcije koje svi turisti obavezno posjeuju. One su oaze jeftinoe gdje je
svaki trni dan rasprodaja i upuuju na vrijeme kad ekonomijom nisu vladale ekovne
knjiice, kreditne kartice, pa ak ni utvrene cijene. Ulina pijaca funkcionisala je kao mjesto

1
Portabelo buvljak- ispod arkada nudi 300 godina prolaznosti - centralna galerija poznata je po
antiknom nakitu, prodavcima na sredini ulice i cjenkanju. Buvljak radi subotom.

3

cjelodnevnog drutvenog okupljanja, ba koliko i kao mjesto za razmjenu novca i robe. Na
njoj nije bilo bezlinosti robnih kua i, umjesto njih, poivala je na vrijednostima linog
2
poznanstva, zajednice i line razmjene. Tako je ostalo do danas. One pruaju razne
mogunosti nezaposlenima da se izvuku iz krize, ali i vrstu bjekstva od monotonije fabrikog
rada. Ovakve pijace gradovima daju odredjenu boju i ivost i sa svojom jedinstvenom
atmosferom privlae kupce. Veina ena mata o luksuznoj, tzv. statusnoj torbi koja je,
naalost, dostupna samo onima s pozamanom svotom na raunu. To bi i objasnilo zato je
trite, posebno nae, posljednjih godina preplavljeno uvozom jeftinih kopija originalnih
torbica, novanika s potpisom Louisa Vuittona, Hermesa, Prade. Globalni trend second hand
prodaje ima dugu historiju. Do kraja 19. vijeka polovna odjea je bila vana u oblaenju ljudi.
Tek kroz industrijalizaciju i masovnu proizvodnju odjee stanovnicima bilo omogueno
kupovanje nove, tek proizvedene robe. Internet i online prodaja su jo doveli do popularnosti
prodaje koritene robe. Onaj ko je nosio second hand (eng. second hand-druga ruka) odjeu
ranije je bio udan, neshvaen od ire zajednice, koja se pitala kako neko moe da nosi tudje
stvari. Meutim ovaj trend se iz godine u godinu mijenja, to potvrdjuju i mnoge prodavnice i
buvljaci koji prodaju noenu robu. Second hand radnje su sve posjeenije, ak i vie od
butika s markiranom garderobom. Polovna odjea je traenija od nove. To svakako govori o
platenoj moi stanovnitva, kao i o mijenjanju prioriteta prilikom potronje novca.
Popularnost ulinih pijaca mnogo duguje hipi kontrakulturi s kraja 1960-ih godina , koja je
vratila buvljake na mapu. Hipi ukus bio je odraz interesovanja za iste, prirodne i autentine
tkanine i odbacivanja sintetikih materijal koji su tada bili u modi. Odjea je uvijek bila
svijetlih ak kriavih boja kombinirana na najrazliitije naine to je ostavljalo prostor
kreativnosti pojedinaca. Nosile su se traperice, ali i arene trapez hlae, iroke koulje, esto
indijske, iroke haljine i suknje. Sluila je ukidanju statusnih razlika, a sa izgledom govorili
da su djeca, a ne mukarci ili ene. Odjea se esto i izraivala kod kue ili se dekonstruirala
rezanjem, bojenjem, dodavanjem naivaka ili slino. Nakit i ukrasi za kosu uglavnom su
izraivani kod kue i od prirodnih materijala. Hipi kultura je krajem 60-ih bila neuporedivo
vea i imunija od bitnika prije njih. Hipi parovi su postepeno ulazili na pijace polovnih
stvari. Brzo su nauili da popravljaju i rekonstruiu i otkrili gdje su najbolji izvori tih stvari.

2
Globalni promet odjede iz druge ruke ima dugu povijest. Do sredine 19. stoljeda, odjeda iz druge ruke je
postala vaan nain sticanja odjede. Od 2. svjetskog rata trgovina odjede iz druge ruke porasla je. Internet je bio
vaan pokreta te prodaje i reklamiranja polovne odjede i stvari.

4

Mnogi od prodavaca ploa, odjee, pa i knjiga, odsjekli su kosu, stavili pirsing i poeli da
nose tijesne crne pantalone i martinke.
3
Pojava kulturnog fenomena panka oznaava trenutak u kom su djeaci i mladi momci poeli
bez stida da sudjeluju u modi a djevojke odigrale glavnu ulogu u traenju i odabiru jeftine i
lako dostupne polovne odjee. Od svojih poetaka, punk je imao eksplozivan utjecaj na modu.
Eksperimentalan i slobodan izraz te ruenje glazbenih i drutvenih granica bio je bitan dio
punk imida. Individualnost je bila kljuan pojam za izraz odjeom, te su joj se esto pridavali
bizarni i neuobiajeni elementi. U samim poecima punk se povezivao sa buntom,
nezadovoljstvom, eljom za promjenama i nasiljem. Tada je predstavljao samo stil, no ubrzo
zatim postao je posebna kultura. Elementi i obiljeja punka kao modnog trenda oituju se u
konim uzorcima, vojnim detaljima, poderanim arapama, visokim platformama, tetovaama i
slino. Danas ih pronalazimo gotovo diljem cijeloga svijeta. Pankerke su reciklirale i jeftine
mreaste arape,crne plastine mini suknje i, skijake pantalone. Madona je poznati primjer
ovog stila krpa, traka i ipke.
Drugi najuticajniji modni imid 1980-ih koji se takoe oslanjao na stil polovnog, oijukao je
sa idejom androginije. Pojavom prvog omota prve ploe Peti Smit dolazi i moda iroke,
vreaste i nelaskave odjee dok je Annie Hall muku garderobu predstavila kao
ensku.Odjednom su se svi oni muki artikli koji su godinama leali po prodavnicama
polovne odjee vratili u ivot. ene su izale iz suknja i obukle hlae, odnosno muka odijela
te je zapoela je prava modna revolucija koja je zauvijek promijenila modu i postavila nova
pravila odijevanja. Iako, enski sakoi nisu bili neka novost, novost je bila to su ene poele
nositi muke krojeve sakoa to je do onda bilo nezamislivo.Tako su se ti sakoi pojavili kao
novina u lancima prodavnica i ekskluzivnim buticima irom zemlje. Uskoro su ih nosile
uspjene poslovne ene, sekretarice i ostale. Neke ene izgradile su i imid noenja mukih
odijela, posebno onih sveanih, a jedna od njih bila je poznata glumica Marlene Dietrich.
enstvenost susree muevnost moe biti slogan za pojavu ovog trenda. I drugi ukradeni
dijelovi odjee pojavili su se u visokoj modi. Smokinzi, leptir mane, svilene veernje koulje,
a za svaki dan-ravne, crne cipele. Reciklaom odbaenih odjevnih predmeta njihovi vlasnici
ne samo to uzvraaju udarac drutvu- pronalaenjem i definisanjem jeftine visoke mode- ve
valjano iskoritavaju drutveni viak. Djevojke i mlade ene imale su glavnu ulogu ne samo u

3
Od dvadesetih godina prolog stoljeda pa sve do dananjih dana, modeli sakoa su se mijenjali, no u odreenim
duim ili kradim periodima, muki sakoi za ene ponovno su se vradali u modu. Nove generacije modnih
kreatora pronalazile su inspiraciju u njihovim prethodnicima, mijenjajudi odreene detalje, no dredi se ved
provjerenih obrazaca i krojeva.
5

snabdjevanju omladinskih potkultura stilskim odjevnim predmetima, ve i u njihovom
ponovnom pronalaenju i matovitom re-kreiranju. Bez obzira to su u tom pogledu bile
4
avangarda, te mlade ene su na modnim stranama potisnule modne genije 1980-ih kao to
su Don Galijano i Don Flet. Modni kreatori u stvari nemaju kljunu ulogu u odreivanju
modnih trendova kako se obino zamilja. ak bi se moglo govoriti o smrti kreatora, poto
osnovni podsticaj za promjene u modi i savremenoj potroakoj kulturi, dolazi odozdo, od
onih koji imaju oko za vrijedne stvari koje se potom iznova uvode u modni sistem.
Trend takozvanog vintage stila koji se pojavio na modnoj sceni pokrenuo je i uinio buvlje
pijace jo popularnijim. Vintage oznaava odjeu iz druge ruke" koja potjee iz starijih
razdoblja. Second hand odjea, popularno nazvana vintage odjeom jo od poetka 90-ih
godina vrlo je popularna. Sam naziv vintage preuzet je iz terminologije koja se koristi za opis
vina, i u sutini je malo elegantniji naziv za neto to je staro. Popularizaciji vintagea
doprinijele su celebrity linosti poput Kate Moss, Chloe Sevigny i Dite Von Teese.
Prekretnica u modnom svijetu se dogodila poetkom 90-ih godina. Od tada se vintage odjea
poela doivljavati na poseban nain nain koji joj i prilii. Ekoloka svijest je u ljudima
proradila i danas se sve vie okreemo organskim i ekolokim predmetima, meu koje
definitivno spada i ekoloki pamuk. Svijest ljudi se podigla na jedan vii nivo i napokon smo
shvatili da se odjea moe reciklirati i doraivati i da od takve odjee moemo dobiti posebne
odjevne predmete.
Vintage marketi kod nas nisu neto to esto moemo vidjeti u ulicama za kupovinu, u naoj
zemlji ih ima toliko da ih sve moemo nabrojati na prste. Uglavnom se roba ove vrste moe
nai na buvljim pijacama i pijacama u gradu. Pojedini ljudi su jo uvijek puni predrasuda o
ve korienoj robi. Dok je u inostranstvu situacija drugaija u potpunosti, starinska roba se
uva u najkvalitetnijim uslovima i prodaje se po skoro istoj cijeni kao i nova. U centrima
mode, Parizu i Milanu, kupovanje i noenje odee i obue ove vrste sasvim je normalna stvar.
Modeli torbi i cipela poznatih brendova Chanel, Dior i Hermes mogu se nai samo u
prestinim vintage radnjama u kojima se njihova starost skoro i naplauje. Second hand
opove najee posjeuju ene jer nalaze mnoge prednosti prilikom kupovine u ovakvim
buticima. Odjea i obua su jeftinije, a esto i mnogo kvalitetnije od one koju moemo
pronai u radnjama s novom robom. Nailaze na markiranu, pa i novu odjeu po jako

4
Vintage stil je opisivao smjelost i karakteristiku davnih vremena. Odjea koju su nosile nae bake i prabake je
odjea koja ima svoju priu. Ukoliko ste jedna od sretnica koja moe zaviriti u ormar svoje bake, svakako
e znati o emu priam. Vintage odjea na najbolji nain doarava atmosferu i smjelost tog razdoblja. U to
vrijeme odjea nije bila uniformirana, ona je bila unikatna i neponovljiva.
6

povoljnim cijenama. Vrijeme u kojem ivimo natjeralo nas je da tedimo na svemu, a moda
najvie na garderobi. Svjedoci smo sve veeg broja prodavnica i buvljaka gdje se jeftino
mogu kupiti markirane i unikatne stvari uvezene sa Zapada. Ljudi posjeuju sve ee
buvljake ne samo zbog povoljnih stvari, ve i zbog druenja i te posebne ari kupovine na
takvim mjestima. Sve vea kriza u drutvu dovela nas je do toga da vrlo malo bacamo, a sve
vie pokuavamo odjeu reciklirati i uiniti od nje neto novo i zanimljivo. Kreativne i
matovite osobe mogu od starih odjevnih predmeta uiniti neodoljive i armantne odjevne
kombinacije. Modno osvjetene ene nisu samo one koje slijepo prate modne trendove ve i
one koje stvaraju svoju modu, razigranije i smjelije ene!










7


Literatura:
-"Studije kulture- zbornik" Jelena orevi- Polovna odjea i uloga buvlje pijace-Anela M.
- www.vreme.com/cms/view.php?id=1144093 krupljani.ba/bih/polovna-odjeca-trazenija-od-
nove.html- Radovan Balad, Vreme buvljaka
- http://www.pressonline.rs/plus/kofer/86460/buvljaci---najbolje-iz-druge-ruke.html-
Buvljaci-najbolje iz druge ruke ( Press online media) -
- http://www.mojaavantura.com/ideje/italija/rim/trzni-centri/buvlja-pijaca-porta-portese- Moja
avantura, Trni centri