Poduzetnitvo je sposobnost, resurs kreiranja i generiranja novog gospodarskog poduhvata u

podruju nove turistike, turistike usluge ili proizvoda,a verificira se na turistikom tritu.
Ukljuuje sve poduzetnikove djelatnosti usmjerene na ulaganja i kombinaciju potrebnih
inputa , irenje na nova trita , stvaranje novih proizvoda, novih potroaa i novih
tehnologija. Moe se rei da je to poduhvatni duh koji stvara nove resurse, bez obzira na
stvarno vlasnitvo nad kapitalom.
Poduzetnitvo nije zanimanje nego skup uroenih i steenih vrlina i vjetina pojedinaca a
postoji u svim vrstama i veliinama poduzea ali najveu elastinost pokazuje u malim
poduzeima .
Poduzetnik je osoba nadarena poslovnim duhom i rukovodnim sposobnostima, bogata
znanjem o poslovima i ljudima, odluna i spremna da preuzme rizik upravljanja poduzeem
na temelju inovacija i stalnog razvoja. U turizmu poduzetnik je osoba koja raspoloivim
resursima, pod prijetnjom rizika, poduzima poduzetniku aktivnost, kako bi stvorila novi
program , uslugu ili ideju i tako stvorila novu dobit ili profit. On je takoer i autor inovacija
ugostiteljskih usluga , kreator zadovoljstva gostiju i ispunjenja oekivanja , zbog kojih je gost
odabrao turistiku destinaciju odnosno ugostiteljski objekt. Poduzetnik u turizmu naroito se
zalae za podizanje kvalitete i uvoenje novih usluga, tehnologija, otkrivanje putova za
prodor na nova turistika trita , uvoenje novih oblika organizacije i modela upravljanja te
istraivanje novih turistikih potencijala.

Korporativno poduzetnitvo poinje se pojavljivati osamdesetih godina prolog

stoljea.Termin "intrapoduzetnitvo" prvi je koncipirao Geaorge Pinchot 1985. g. u
svojoj knjizi Intrapreneuring: why you don't have to leave the corporation to become
an entrepreneur kao sloenicu od termina intraorganizacijsko poduzetnitvo. Termini
"korporativno poduzetnitvo" , unutarnje poduzetnitvo ili "intrapoduzetnitvo"
ustvari su sinonimi. Intrapoduzetnike aktivnosti unutar korporacije poveavaju
mogunosti stvaranja i zadravanja dodane vrijednosti iznad one koju korporacija
trenutno postie. Stvaranje dodane vrijednosti postie se uvoenjem novih proizvoda i
usluga, zatim, unaprjeenjem ve postojeeg proizvoda ili usluge, te unaprjeenjem
poslovnih procesa. Stvaranje nove vrijednosti putem intrapoduzetnitva povezano je
s konceptom inovacija koje su neizbjeni dio stvaranja i unaprjeenja
intrapoduzetnikih aktivnosti unutar kompanije.Kako bi se omoguilo razvijanje
intrapoduzetnikih aktivnosti unutar organizacije potrebno je takoer poticati kulturu
kontinuiranog uenja i inoviranja. Postoje tri osnovne rezine korporativnog
poduzetnitva:
1. odnosi se na stvaranje nove poslovne mogunosti unutar postojee organizacije
poduzea.
2. oznauje transformaciju ili pomlaivanje organizacije, ukljuujui i formiranje
veeg broja manjih, relativno autonomnih timova ili poduzea u sklopu
korporacije sa odreenom razinom samostalnosti.
3. odnosi se na mijenjanje pravila po kojima se posluje na promatranom tritu.
Korporativno poduzetnitvo jedan je od glavnih dijelova uspjene kompanije, te je
jasna i vrsta povezanost korporativnog poduzetnitva s rastom i profitabilnou
velikih poduzea.Poboljani organizacijski rezultati, uobiajeno izraeni terminima
rasta i profitabilnosti smatraju se posljedicama poduzetnikih aktivnosti u
organizacijama koje ostvaruju znaajan profit. Intrapoduzetnici potiu udruivanje
talentiranih pojedinaca iz raznih funkcijskih podruja unutar organizacije to dovodi
do nastanka i razvoja novih ideja.Zaposleni koji sudjeluju na razvoju tih ideja jednako
su odgovorni za svoj rad kako unutar funkcijskog podruja u kojem su organizacijski
raspodijeljeni, tako i za posao koji obavljaju za intrapoduzetnika,stoga je potrebno
razviti adekvatan sustav nagraivanja.

Socijalno poduzetnitvo kao koncept koji integrira stvaranje ekonomske i socijalne

vrijednosti, prisutan je u teoriji i u praksi ve jedno stoljee, i to na globalnoj razini.
Socijalno poduzetnitvo u turizmu i ugostiteljstvu oznaava stvaranje
socioekonomskih struktura, veza, institucija, organizacija i mjera koje rezultiraju
odrivim drutvenim koristima i daljnjim razvojem.Ono je takoer djelovanje
poduzetnika koji prepoznaje drutveni problem te primjenom poduzetnikih principa
organizira, kreira i vodi poslovni pothvat, s ciljem drutvene promjene. Dok poslovni
poduzetnici obino mjere uinkovitost pothvata kroz profit i povrat ulaganja, socijalni
poduzetnici procjenjuju svoj uspjeh i kroz utjecaj na drutvene promjene i kroz profit i
povrat ulaganja
.Socijalno poduzetnitvo predstavlja koritenje poduzetnikog ponaanja vie za
drutvene, a ne toliko profitne ciljeve, drugim rijeima, generirani profiti koriste se za
dobrobit odreenih "potlaenih" drutvenih skupina. Takoer poveava financijsku
stabilnost organizacija civilnog drutva. Uvijek je u skladu i sinergiji s vizijom i
misijom organizacije, a sav ostvareni profit koristi se za projekte, programe i rad
organizacije. Ono nije osnovni nain financiranja organizacija civilnog drutva, nego
se nadopunjuje s donacijama sredstava od tijela dravne i lokalne uprave, tvrtki i
osoba. Upravo na temelju prethodno navedenog moemo zakljuiti da socijalno
poduzetnitvo predstavlja primjenu poduzetnikih naela, kao to su: inovativnost,
razumno preuzimanje rizika, samouvjerenost, uporan rad, jasno postavljanje ciljeva i
odgovornost u drutvenom sektoru s ciljem unaprjeenja kvalitete ivljenja te da ono
istodobno tei ostvarivanju i financijske i drutvene vrijednosti i kao takvo predstavlja
umjetnost simultanog ostvarivanja financijskih i drutvenih povrata na investicije.

Interno poduzetnitvo obino je vezano za stvaranje novih poduzea ili razliitih

poslovnih, istraivako-razvojnih i drugih jedinica s vie ili manje potpunom
ekonomskom samostalnou unutar starog poduzea. Ono istodobno znai i irenje

nekih manaderskih funkcija na podruju istog poduzetnitva. Usporedno s time

stvaraju se i odreena unutarnja trita, ne samo roba nego i kapitala, financijskih
sredstava, znanja i slino.Interno poduzetnitvo nastaje kada se poduzetnika
aktivnost odvija samo unutar poduzea .Podrazumijeva stvaranje novih usluga,
podizanje kvalitete, stvaranje novih odjela, proirenje kapaciteta ,bogauje aktivnost
poduzea. Kapital internog poduzetnitva je najee vlastiti postoji u malim, ali i u
velikim poduzeima .
Eksterno poduzetnitvo je najstariji i temeljni oblik poduzetnike aktivnosti vezuje se
uz promjenjivu uu ili iru okolinu, te ekonomski sustav zemlje. Glavna karakteristika
eksternog poduzea je da poduzee kao poslovni sustav iz okoline pribavlja sve
initelje proizvodno-poslovnog procesa i plasira svoje proizvode i usluge obavlja
razmjenu sa svojom okolinom.Svaka promjena u okruenju odreuje poduzetniku
aktivnost te poduzee se prilagoava okolini. Temeljna svrha je ostvarenje optimalnog
uinka. Eksterno poduzetnitvo je istoznanica za klasino poduzetnitvo, najstariji i
temeljni oblik poduzetnike aktivnosti koji podrazumjeva da je svaki biznis kao
organizirani poslovni sustav smjeten u svojoj okolini.Poetkom osamdesetih godina
dolazi do irenja i daljnje diversifikacije trita, pa su mali poduzetnici dobili nove
razvojne poticaje kroz razvoj proizvoda utemeljenih na inovacijama, budunost malih
inovativnih poduzetnika uvelike ovisi o uspjenu transferu znanja i vjetina s jednoga
narataja na drugi.

Meunarodno poduzetnitvo openito oznauje izvoenje poduzetnikih

aktivnosti izvan dravnih granica i podrazumijeva postizanje stratekih
ciljeva poduzea proirivanjem tih aktivnosti poradi poveanja
profitabilnosti poslovanja.

Strategija meunarodne poduzetnike aktivnosti :

Procesi internacionalizacije i globalizacije potiu poduzetnike ka proirenju
svojih poslovnih aktivnosti i na meunarodno trite. Strategija
meunarodne poslovne aktivnosti omoguuje poduzetnicima proirenje
mogunosti ostvarenja profita pomou aktivnosti koje im nisu dostupne na
domaem tritu.
Naini izlaska poduzetnika na meunarodno trite su mnogobrojni.
Razliiti naini poslovanja na nekom tritu zahtijevaju i razliite stupnjeve
poslovnog iskustva i financijskih investicija. U poetku poslovanja na
nekomu stranom tritu poduzetnik se moe osloniti samo na izvozne
aktivnosti kako bi stekao uporite na tom tritu.Odlui li se za dugotrajniji
i znaajniji izlazak na neko strano trite, poduzetnik se moe odluiti za
direktno strano ulaganje ili pak udruiti kapital u meunarodno zajedniko
ulaganje sa stranim partnerom.