GOSPODARSTVO ITALIJE

▪ Gospodarski razvoj Italije počinje nakon Drugog svjetskog rata u okviru Marshalova
plana i izravnim ulaganjima američkog kapitala.
▪ Brži razvoj nastavlja se stvaranjem EEZ-a.
▪ Talijanska je industrija utemeljena na uvozu sirovina i energije.
▪ Najpoznatiji su talijanski ind. proizvodi automobili (Fiat, Alfa Romeo, Ferrari,
Lancia), elektronička i informatička oprema (Olivetti).
▪ Poljoprivreda najrazvijenija u Padskoj nizini.
▪ Najvažnija gospodarska grana tercijarnog sektora je turizam.

SJEVERNA ITALIJA
▪ Obuhvaća talijanske Alpe, Ligurijske i Emilijske Apenine te Padsku i
Sjevernojadransku nizinu.

ALPE
▪ U luku se pružaju duž francuske (Pijemontske Alpe), švicarske (Lombardijske Alpe)
i austrijske (Venecijanske Alpe) granice.
▪ Bogate su šumom i izvor su hidroenergije.
▪ Razvijen zimski turizam (Sestriere, Cortina d`Ampezzo).

PADSKA NIZINA
▪ Nastala taloženjem sedimenata koje su rijeke donijele iz alpskog područja.
▪ Ima umjereno toplu klimu s toplim ili vrućim ljetima, padalina ima tijekom cijele
godine.
▪ Ubraja se među najplodnije nizine Europe.
▪ Nizinu možemo podijeliti na dva dijela: 1. Pijemont i Lombardija, 2. Emilija i
Venecija.
▪ Pijemont i Lombardija
▪ Izlaze na Ligursko more.
▪ Najrazvijeniji dio Italije.
▪ “Talijanski gospodarski trokut” → Torino – Milano – Genova.
▪ Torino (1,6 mil. stan.) → najveći pijemontski grad, razvijena elektronička i
automobilska (FIAT) ind.
▪ Milano (5 mil. stan.) → glavno gospodarsko središte Italije i najveći lombardijski
grad.
▪ Razvio se na temelju povoljnog prometno – geografskog položaja i izvora
hidroenergije.
▪ Veliko modno, trgovačko i financijsko središte.
▪ Genova → najveća talijanska luka; razvijena metalurgija, prerada nafte,
brodogradnja.
▪ Zapadno od Genove → talijanska Azurna obala ili Riviera di Ponente (Imperija i
San Remo).
▪ Istočno od Genove → Riviera di Levante (Nervi, Rapalo i La Spezia).
▪ Genova – najvažnija talijanska luka
▪ Emilija i Venecija
▪ Nalaze se na istoku Padske nizine.
▪ Bologna → glavni grad Emilije, povoljan geo. položaj na križanju putova,
prehrambena i elektroindustrija.
▪ Venecija → glavni grad istoimene pokrajine; razvijen turizam, poznat po
proizvodima od murano stakla.
▪ Trst → luka za zemlje srednje Europe.
▪ Verona → turističko središte (Romeo i Julija).
▪ Padova → stari sveučilišni grad.
▪ Rimini → turističko središte.

SREDNJA ITALIJA
▪ Obuhvaća tirensko i jadransko primorje te Srednje Apenine.
▪ TIRENSKO PRIMORJE
▪ Čine ga pokrajine Toskana i Lacio.
▪ Ovuda prolaze glavne prometnice koje povezuju Sjevernu i Južnu Italiju.
▪ Reljef sastavljen od riječnih nizina i pobrđa.
▪ Rim (3,3 mil. stan.) → glasovit po kulturnim spomenicima iz antičkog doba i
renesanse.
▪ U Rimu se nalazi i Vatikan → vjerski centar.
▪ Filmska ind., duhanska ind., prehrambena ind.
▪ Firenca → na rijeci Arno u Toskani.
▪ U srednjem vijeku je bila bankarsko središte.
▪ Danas je nazivaju gradom cvijeća.
▪ Industrija stakla i porculana.

JADRANSKO PRIMORJE
▪ Obuhvaća regije Marche, Abruzzi i Molise.
▪ Glavne gospodarske djelatnosti su turizam, vinogradarstvo, maslinarstvo i
ribarstvo.
▪ Gospodarska središta i lučki gradovi: Ancona i Pescara.

SREDNJI APENINI
▪ Najširi i najviši dio Apenina.
▪ Rijetko naseljeno i gospodarski slabo razvijeno.
▪ Glavna je gospodarska djelatnost poljoprivreda.
▪ Veća su naselja Perugia, Assisi i Orvieto.

JUŽNA ITALIJA
▪ Obuhvaća prostor južno od Lacija (Rima) i Molisea te otoke Siciliju i Sardiniju.
▪ Ova je regija gospodarski najslabije razvijena.
▪ Italija se odlučila za politiku novčane pomoći slabije razvijenim krajevima na jugu.
▪ Politika nije donijela očekivane rezultate → razlozi: mentalitet ljudi, korupcija,
mafija.
▪ Jug Italije je tradicionalno iseljenički prostor.
▪ U 19. i poč. 20.st. siromašno stanovništvo se uglavnom iseljavalo na američki
kontinent.
▪ Danas – migracije J → S Italije (većinom se seli mlado, obrazovano stanovništvo).
▪ Gospodarska središta:
▪ Napulj (4,2 mil. stan.) → najveće gospodarsko središte Južne Italije, druga najveća
talijanska luka.
▪ Razvijena metalurgija, brodogradnja, prerada nafte
▪ Turizam – otok Capri, Vezuv.
▪ Bari → središte Apulije i jadranska luka. Razvijena prehrambena i tekstilna ind. te
prerada nafte.
▪ Taranto → ratna luka s razvijenom crnom metalurgijom.
▪ Sicilija → Palermo, Messina (grad na istoimenom tjesnacu), Catanija.
▪ Sardinija → Cagliari (glavni grad otoka i najveća luka), Sassari (prehrambena
industrija).