AUSTRALIJA

Osnovni podaci
površina: 7 692 000 km²
stanovništvo: 23 000 00
BDP = 34 700 USD/stan.
Predsjednik vlade: Malcolm Turnbull
Valuta: Australski dolar
Glavni grad: Canberra
Prirodna obiljezja
- geološki jedan od najstarijih dijelova Zemljine kore, dio prastaroga kopna Gondvane
- oko 40% površine niže je od 200 m, samo 6% površine više je od 600 m
- u jugoistočnoj Australiji, u Australskim Alpama, doseže najveću visinu kontinenta od 2228 m na vrhu
Mount Kosciusko.
- najveći dio kontinenta ima izrazito suhu klimu s manje od 500 mm oborina, a čak trećina Australije
prima manje od 250 mm.
- najdulja stalna tekućica je rijeka Murray (2589 km), glavni pritok je Darling, najdulja rijeka Australije
(2739 km), koja zimi povremeno presuši.
Stanovnistvo
- Australija je bila prvo naseljena od starosjedilaca (Aboridžina) koji su prema zadnjim arheološkim
iskapanjima nastanili ovaj kontinent prije 40.000 godina
- prvi europski useljenici bili su britanski zatvorenici u 19.st.
- Australija je u prosjeku najrjeđe naseljen kontinent (2,5 st./km) i s vrlo neravnomjernim
rasporedom naseljenosti
- dvije trećine stanovništva živi na jugoistoku (Novi Južni Wales, Victoria i Južna Australija), preostali
u gradovima na istočnoj obali Queenslanda i u široj okolici Pertha na zapadu zemlje.
- Australija je visoko urbanizirana zemlja, pa 86% stanovništva živi u gradovima
Gospodarstvo
- gospodarski uspon Australije počeo je na temelju ovčarstva i izvoza vune
- napredak nakon II. svjetskog rata razvojem industrije i usluga, te poglavito iskorištavanjem rudnih
bogatstava
- poljoprivreda je još uvijek iznimno važna jer daje velik udio u izvozu kao i sirovine za prerađivačku
industriju
- Australija uvozi mnoge industrijske proizvode, najviše strojeve, građevinsku, industrijsku i
elektroničku opremu, vozila
- glavni trgovinski partneri su Japan, SAD i Kina
Gradovi
Canberra
- glavni grad Australije, na sjeveroistoku Australian Capital Territoryja
- 350 000 stanovnika
- političko, obrazovno i kulturološko središte
- za glavni grad izabrana 1909.god., a službeno proglašena 1927.god
Melbourne
- glavni grad australske pokrajine Victorije i drugi najveći grad u državi
- 4 mil.st.
- nastao 1835. godine zbog nedostatka prostora u pokrajini Tasmaniji
Sydney
- najveći grad i glavna luka Australije, upravno središte New South Walesa
- 4,5 mil.stanovnika
- trgovačko, lučko, industrijsko, upravno, financijsko središte (1/4 radnika Australije radi na širem
području Sydneya)
 KANADA
površina = 9 984 670 km²
→ druga država svijeta po veličini
stanovništvo: 34 278 406
gustoća naseljenosti: 3,4 stan/km²
→ izuzetno slabo i neravnomjerno naseljena (klimatski čimbenici)
80 % stanovništva živi na krajnjem jugu Kanade, uz granicu sa SAD-om
važnija urbana središta:
TORONTO – najveći grad (5,9 mil.stan)
MONTREAL (4,0 mil.stan)

Glavna financijska i gospodarska središta: Prirodne cjeline Kanade

1) Stjenjak
VANCOUVER – važna luka 2) Unutarnja nizina
OTAWA (glavni grad) 3) Arktički otoci
EDMONTON 4) Kanadski štit
CALGARY 5) Nizina rijeke St. Lawrence
WINNIPEG 6) Apalačko gorje
7) Tihooceanski planinski lanci i doline
→ visoki životni standard
BDP = 35 133 USD/stan.
 G7
 utjecaj SAD-a na Kanadu
(ulaganje, najvažniji trgovački partner)

Regionalizacija Kanade

Atlantske provincije:
Newfoundland, Labrador, New Scotia,

Otok princa Edwarda i New Brunswick

→ ribarstvo, rudarstvo
→ zaljev Fundy – plimna amplituda preko 20 m
Središnje provincije
Quebec i Ontario
→ najveće, najnaseljenije i najrazvijenije područje
Quebec = francuska provincija
Ontario = velika prirodna bogatstva + blizina Velikih jezera = gospodarski razvoj

Kanadski srednji zapad

Manitoba, Saskatchewan i Alberta
Manitoba = žitnica kanade
Alberta = bogatstvo nafte
Kanadski daleki zapad
British Columbia
brojni NP ( Banff, Glacier)
Vancouver – najvažnija kanadska luka Pacifika
Kanadski daleki sjever
Yukon, Nunavut i SZ teritorij
inuiti (lov, ribolov,trgovina krznom),turizam
 SAD
3. država svijeta po površini = 9,4 milijuna km² SAD (USA) – površina: 9 630 000 km²
301 milijun stanovnika (2007.) broj stanovnika: 320 milijuna

jedina svjetska supersila

temelj razvoja – slobodno poduzetništvo, nema rata već 140 godina, nije bilo feudalizma, povoljni
prirodni uvjeti, duga demokratska tradicija

SAD su nastale 1776. godine i u tom trenu je bilo 13 država, zadnje dvije su 1958. godine postale
Aljaska i Havaji.
Bijela kuća u Washingtonu – službena rezidencija svih predsjednika SAD-a, osim prvog Georga
Washingtona, koji je pokrenuo njezinu izgradnju.

stanovništvo – 320 milijuna

1. bijelci: 75%
2. crnci: 12% – potomci robova; do prije 30 godina neravnopravni
3. Latinoamerikanci: 9% – doseljenici iz Latinske Amerike, najviše iz Meksika, Kube i Antila,
prevladavaju u Kaliforniji i JZ SAD
4. ostali: 4% – Azijati, starosjedioci
“melting pot”

Crnačko je stanovništvo živjelo u južnim državama SAD, gdje su radili na veleposjedima kao robovska
radna snaga sve do sredine 19. stoljeća, kada je u SAD ukinuto ropstvo.
Harlem – dio New Yorka u koji se početkom 20. stoljeća počela doseljavati uglavnom crnačka
populacija.
Čuvena Kineska četvrt u San Franciscu, gdje živi jedna od najvećih kineskih zajednica izvan Azije.

SAD nisu ravnomjerno naseljene. SI je gusto naseljen, posebno područje megalopolisa BOWASHA i
područje najmnogoljudnije savezne države Kalifornije.

najgušća naseljenost:
a) SI obala – New York rijetka naseljenost:
b) prostor uz Velika jezera – a) Stjenjak
Chicago i Detroit b) središnji ravnjaci
c) Kalifornija – c) JZ pustinje i polupustinje
San Francisco i Los Angeles

New York je najveći grad SAD.

Manhattan – poslovno središte SAD i svijeta.
“Big Apple” (velika jabuka), kako New York zovu, ima 8 milijuna stanovnika, ali šire gradsko područje
koje se proteže kroz tri savezne države ima više od 16 milijuna stanovnika.
Grad usred pustinje: Las Vegas je bio malo mjesto sve do 1945. godine, kada mu je mafijaš Benjamin
“Bugsy” Siegel zauvijek promjenio karakter. Sagradio je prvi kasino hotel i danas je Las Vegas
zabavnjačko središte svijeta koje privlači milijune turista.

Vodeća gospodarska sila svijeta

gospodarska struktura : III-II-I Uzgoj u pojasevima (BELTOVI):
vodeća u proizvodnji žitarica, proizvodnji i istok – kukuruz, pšenica
potrošnji energije jug i zapad – pamuk, agrumi
poljoprivreda: visokomehanizirana, visoki zapad – stočarstvo
prinosi i prihodi
New York je najprije bio nizozemska kolonija i zvao se New Amsterdam, a danas je najveći i
najvažniji grad SAD.
New York City – Manhattan i bivši neboderi World Trade Centra. New York se smjestio na 50 otoka, a
dijeli se na pet velikih okruga – Manhattan, Brooklyn, Staten Island, Bronxs i Queens.
Wall street je ulica u južnom dijelu Manhattna, jedno je vrijeme u njoj bilo sjedište svih velikih
banaka; danas je zbog malog prostora dio njih preselio u drugi dio grada. Wall street je ostao
financijsko središte svijeta jer u njemu od 1817. djeluje godine najveća burza na svijetu NYSE.
U New Yorku je sjedište UN-a, najznačajnije svjetske organizacije.

Detroit – The Motor City – grad je automobila.

Tri najveće svjetske i američke automobilske tvrtke imaju sjedište u Detroitu: GM, Ford i Chrysler.
Industrija Detroita je u zadnjih 20 godina doživjela stagnaciju, tako da je nezaposlenost dovela do
povećanja stupnja kriminala u gradu.
U zadnjih deset godina Detroit je grad s najvećom stopom kriminala u SAD.

Zgrada Hrvatske bratske zajednice u gradu Pittsburghu (SAD), gdje je i osnovana 1894. Godine

Megalopolis BOWASH naziv je dobio po gradovima koji predstavljaju njegove krajnje točke (Boston
na sjeveru i Washington na jugu), unutar kojeg na udaljenosti od 700 km živi više od 70 milijuna
stanovnika.
Boston na karti je grad američkih Iraca, koji su sredinom 19. stoljeća činili polovicu stanovnika
SAD.Oko Bostona su sagrađene brze kružne autoceste, uz koje je smještena nova industrija visoke
tehnologije.

Pet velikih jezera – najveća zapremina slatke vode

Plovni put St. Lawrence ima veliko prometno i gospodarsko značenje.Povezuje Velika jezera i
Atlantski ocean.

Grad Atlanta je u zadnjih 40 godina brzo promjenio svoj izgled i postao simbol promjena na jugu SAD.
U Atlanti su sjedišta mnogih multinacionalnih tvrtki kao što su CNN i Coca-Cola.

U Miamiju na Floridi je zbog povoljnih klimatskih prilika i toplog mora razvijen turizam.
Houston (Teksas) – jedan od najznačajnijih gradova SAD – sjedište je NASA-e i vodeći grad za naftnu
industriju.NASA je organizacija koja se bavi aeronautikom i istraživanjem Svemira. Na slici je Space
Shuttle Discovery. Lansirna se područja nalaze na Floridi i u Kaliforniji.

Los Angeles je središte američke filmske industrije, tu se nalazi i čuveni dio grada Hollywood, gdje se
snima većina filmova.
Proizvodnja zrakoplova u tvornici “Boeing” u Seattleu
San Francisco – najveća luka i financijsko središte zapada SAD. Privlači turiste zbog Golden Gatea,
Alcatraza i Chinatowna.
Denver – najveći grad u području Stjenjaka.Ima veliko prometno značenje jer povezuje zapad i istok
SAD-a.
Oko 600 000 stanovnika živi na 1600 m nadmorske visine.
Veliko slano jezero u državi Utah na zapadu SAD
Hooverova brana na rijeci Colorado, sagrađena 1935. godine, najviša je u SAD – 221 metar. Brana je
stvorila umjetno jezero Mead, jedno od najvećih na svijetu. Brana omogućava proizvodnju struje,
kontrolira plavljenja, daje vodu poljoprivrednim usjevima i kućanstvima.

Sunčana država Florida na JI ima veliki broj useljenika. Siromašniji dio njih dolazi iz Kube i Karipskih
otoka ilegalno. Drugi dio useljenika je starije životne dobi, višeg imovinskog statusa, obično sa
sjeveroistoka SAD, kojima odgovaraju klimatske prilike i ljeto koje traje 365 dana.
 KINA
Osnovna obiljezja
Broj stanovnika : 1393 milijuna ljudi (19%
svjetskog stanovništva) Službeni je jezik kineski
Površina : 9597000 km² Službeno narječje je mandarinsko
Gustoća stanovnika : 136,9 st/km² BDP : 9,24 bilijuna $
Glavni grad : Peking BDP po stanovniku: 11850 $ (2013.)

Prirodno/geografske cjeline

1. Monsunska istočna Kina

najgušće naseljena regija
Velika kineska nizina – lesne naslage i vodom bogate rijeke ( Hoang Ho, Yangtze, Songhua Yiang, Xi
Jiang i dr,)
Mandžurijska nizina
utjecaj monsuna koji ljeti donose velike količine padalina
Umjereno topla vlažna klima s vrućim ljetima – Cwa
90% ukupne poljoprivredne proizvodnje

2. Sjeverozapadna suha Kina 3. Hladni Tibetanski plato

1/3 površine i 4% stanovništva
10% poljoprivredne proizvodnje
Tarimska zavala
pustinja Gobi – najhladnija i najsjevernija
pustinja
najviša Kineska prirodna regija visoravan Tibet
- prosječna visina iznad 4000 m
nastala sudaranjem Australo-indijske i
Euroazijske litosferne ploče (Himalaja)
niske temperature

Demografska obiljezja
- prvi moderni popis 1953. – 583 milijuna stanovnika
- 1982. godine – 1 008 180 000 stanovnika
- 1970 –ih godina uvodi se „politika jednog djeteta”
- veliki broj pobačaja, ubojstava i zanemarivanja ženske djece
- 1980-ih dopušteno drugo dijete, ali samo ako je prvo žensko
- smanjena rodnost sa 45 ‰ na 13 ‰
- 2015. godine ukinuta politika jednog djeteta
- velika razlika u naseljenosti istoka i zapada
- najveće gradske aglomeracije: Shanghai(26 mil.st.), Peking (17,4 mil.st.) te Tianjin(11,7 mil.st.)
- Han Kinezi (92%) – većisnko stanovništvo
- Ujguri i Tibetanci – 2 najveće nacionalne manjine

Gospodarstvo
- veliki prirodni izvori energije poput ugljena, nafte i prirodnog plina
- zbog naglog gospodarskog razvoja danas je uvoznik nafte
- riža - važan izvor hrane
- jugoistok Kine
- nakon 1980-ih godina počinje snažan razvoj Kine
1. Izvozno usmjerena industrijska proizvodnja
2. Jeftina radna snaga
- pozitivna vanjskotrgovinska bilanca
- najveće devizne rezerve na svijetu
- jedna od vodećih država u svijetu u crnoj i obojenoj metalurgiji, tekstilnoj industriji, prehrambenoj,
elektroindustiji i elektronici, vojnoj industriji i sl.
- najviše stanovništva radi u sekundarnom sektoru (50%), zatim tercijarnom (35%) i primarnom (15%
Zanimljivosti
1. Kako bi se zadovoljile potrebe za štapićima za jelo, u Kini se svake godine posiječe dvadeset
milijuna stabala.
2. Željezničke pruge u Kini pruge mogle bi dva puta obaviti Zemlju
3. Kineske rezerve ugljena odgovaraju težini 575 milijuna plavih kitova.
4. Za samo dvije godine Kina je proizvela više cementa nego SAD u 20. stoljeću.
5. Od pušenja umre milijun Kineza godišnje.
6. Kineske rezerve prirodnog plina odgovaraju zapremini oko 1,24 milijarde olimpijskih bazena.
7. Kinezi za godinu dana pojedu svinjetinu ukupne težine od 5.200 Eiffelovih tornjeva.
8. Više od 30 milijuna Kineza živi u pećinama.
9. U kineskom okrugu Datang, poznatom kao 'Grad čarapa', proizvede se osam milijardi pari čarapa
godišnje.
10. Polovina ukupnog broja svinja na našoj planeti živi u Kini!

Japan
površina = 377 812 km² Sumo- tradicionalno hrvanje
stanovništvo : 126 925 843 Bonsai-„stabalce u posudi“
gustoća naseljenosti: 339 stan./km² FUJI – 3776 m
BDP = 4 519 mlrd. USD → druga najveća AKIHITO-vladar Japana
svjetska ekonomija HOKKAIDO, HONSHU, SHIKOKU, KYUSHU
BDP per capita = 35 757 USD → visoko + više od 4000 manjih otoka i otočića
razvijena država Po državnom uređenju Japan je ustavna
parlamentarna monarhija s carem na čelu.
Prirodna obiljezja
Oko 73% zemlje je brdovito.
Najveći planinski lanac je visoko i mlado nabrano gorje - Japanske Alpe čiji vrhovi prelaze visine od
3500 m.
Samo 17% površine pogodno je za obradu
Japan se nalazi u vulkanskoj zoni na Pacifičkom vatrenom prstenu u tektonski vrlo dinamičnom
području na dodiru litosfernih ploča – 1500 potresa na godinu, 70 aktivnih vulkana, cunamiji.
Stanovnistvo
Po sastavu stanovnika je vrlo homogeno zbog stroge politike doseljavanja, odnosno 99% su Japanci,
narod koji pripada mongolskoj rasi
90% stanovništva živi u priobalnim nizinama koje čine manje od 20% teritorija
80% stanovništva je također nastanjeno u gradovima
zatvoren do kraja 19 st. – Meiji reforma
Ukinuo je stoljetne feudalne odnose, zamijenio samurajsku ratničku kastu redovnom vojskom i
započeo s industrijalizacijom zemlje.
1889. godine uveo je Ustav po uzoru zapadne zemlje, dok status glavnog grada od carskog Kyota
preuzima Tokyo.
nakon II. svjetskog rata → najbrži gospodarski rast
uspon se temelji na industriji
3. izvoznik u svijetu → najveći trgovački suficit u svijetu
japansko gospodarsko čudo: marljivošću, štedljivošću i ulaganjem
Za istraživanje i razvoj Japan ulaže više od 3% BDP-a, a s više od 130 milijardi USD-a ima treći
proračun na svijetu za znanstvena istraživanja
Najvažnije industrijske grane su crna i obojena
metalurgija,brodogradnja, automobilska, elektrotehnička i elektronička industrija
 jedna od najuspješnijih industrijskih grana je automobilska industrija koju predvodi šest velikih
kompanija koje imaju brojne proizvodne pogone širom svijeta.
 To su Toyota, Honda, Nissan, Mitsubishi, Mazda i Suzuki
 RUSIJA
najveća država svijeta → 17 075 100 km²
stanovništvo: 142.856.536
BDP= 24,067 USD/st.
novčana je jedinica rubalj (R; RUB)
1 rubalj = 100 kopjejki

Stvaranje i propadanje Velike Rusije

Jaroslav Mudri – 1019. – 1054. godine Problemi nakon raspada
1581. god. – snažni prodor prema istoku gospodarski i demografski oporavak
Petar I. Veliki – osvajanje Baltika i Crnog mora kriza na Kavkazu
Staljin – prodor prema Europi želje za obnovom propalog carstva
22.274.900 četvornih kilometara nuklearno oružje
1990. god. – raspad SSSR-a na 15 država

Prirodne regije
1. Europska nizina
najgušće naseljen dio Rusije 2.Ural
većina ruske industrije staro gorje
lesne ravni rudna bogatstva
Kavkaz – Elbrus 5642 m
3.Zapadnosibirska nizina 4.Srednjosibirsko visočje
najveća nizina na svijetu prosječne visine oko 600 m
većinom močvarna guste borove šume
bogata naftom i prirodnim plinom bogato rudama
5.Istočnosibirske planine
niz planinskih lanaca
na Kamčatki 25 aktivnih vulkana

Gospodarstvo Primarni sektor: - 5 % zaposlenih

4 glavna nodalno-funkcionalna žarišta: Europska nizina i južni dio
Moskva Zapadnosibirske nizine
Sankt Petersburg Sekundarni sektor: - 38 % zaposlenih
Volga – Ural rudarstvo i energetika
Transsibirska željeznička pruga izvoz u Kinu i Europu
Tercijarni sektor: - 60 % zaposlenih
- najvažnija grana promet

Prema Ustavu od 12. XII. 1993. Rusija je federacija s predsjedničkim sustavom vlasti.
Nacionalni blagdan: Dan Rusije, 12. lipnja (1990).
Dmitry Anatolyevich Medvedev

Rusija posjeduje raznolika prirodna bogatstva, a prema udjelu u svj. zalihama značajna je po
prirodnom plinu (45%), ugljenu (23%), uranu (14%), nafti (6%), ...
znatne prihode Rusija ostvaruje prodajom različitih vrsta oružja; 2001–05. ruski udjel u ukupnom
izvozu konvencionalnoga naoružanja u svijetu bio je oko 31% (prvo mjesto, ispred SAD-a s 30%).