KANADA

SEMINARSKI RAD

Sadržaj
1.UVOD...................................................................................................................................................1
2.POVIJEST..............................................................................................................................................1
3.POLITIKA..............................................................................................................................................2
4. RELJEF.................................................................................................................................................2
5.KLIMA I BILJNI POKROV.......................................................................................................................3
5.1.TEMPERATURA.................................................................................................................................4
6.HIDROGRAFIJA.....................................................................................................................................4
7.GOSPODARSTVO.................................................................................................................................5
8.PROMET..............................................................................................................................................6
9.NOVAC.................................................................................................................................................6
10.STANOVNIŠTVO.................................................................................................................................7
11.KULTURA...........................................................................................................................................8
12.PRAZNICI...........................................................................................................................................8
1.UVOD
Kanada je druga zemlja po površini a ispred nje je Rusija. Površina joj iznosi 9.984.670 km². Kanada
se nalazi na sjeveru sjeverneomaričkog kontinenta, na jugu graniči sa SAD-om kao i na sjeveru gdje
se nalazi jedna od 50 saveznih država SAD-a, Aljaska.Na istoku izlazi na Atlanski ocean a na zapadu
izlazi na Tihi ocean. Ottawa je glavni grad Kanade.Glavno gospodarsko središte je Toronto. Ostali
važni gradovi su Montreal (najveći grad francuske Kanade), Vancouver, Edmonton i Calgary.Kanada
prema popisu stanovništva iz 2001. ima 30.007.094 stanovnika (3.3 na km²).
Kao unija britanskih kolonija na sjevernoameričkom kontinentu nastala je Kanada.Sastoji se od 10
provincija i 3 teritorija kao federalna unija sa statusom dominiona. 1867. na miran način je dobila
samostalnost od Velike Britanije.

Kanada je parlamentarna demokracija i ustavna monarhija s kraljicom Elizabetom II. kao monarhom.

Ima dva službena jezika: engleski i francuski. Jedna od zemalja s najrazvijenijim gospodarstvom
Velika prirodna bogatstva i trgovina posebice sa SAD-om u sklopu NAFTA-e čine temelj gospodarstva.
Članica je G8 i NATO-a.

2.POVIJEST
Starosjedilački narodi su Indijanci, a na sjeveru zemlje Eskimi. Vikinzi su dosegli do obale Kanade već
oko 1000. godine. Područje oko St.Lawrence zauzeo je francuski pomorac Jacques Cartier od 1534.
do 1536. Samuel de Champlain prodire u unutrašnjost i kolonizira zemlju od 1603.-1635.godine. Od
strane Francuza je osnovano prvo trajno europsko naselje koje su nazvali Port Royal. Nastalo je
1605.godine. Trgovina krznom u to vrijeme čini glavnu gospodarsku granu., a ugrožavaju ju
nizozemski kolonisti iz New Amsterdama (1612.-1614.) kao i Englezi koji su naselili područje oko
Hudsonova zaljeva na sjeveru(1668.-1669.). U razdoblju od 1669. i 1763. Izbilo je nekoliko ratova
između Francuza. Indijanaca i Engleza zbog borbe za teritorijem i trgovine krznom.1713. Francuska
je mirovnim ugovorom iz Utrechta izgubila Hudsonov zaljev, Newfoundland i Novu Škotsku te je to
preuzela Engleska. Pariškim mirovnim ugovorom 1763., Francuska nakon Sedmogodišnjeg rata gubi
ostatak Kanade. Utočište u Kanadi pronalazi oko 50 000 britanskih rojalista nakon Američkog rata za
neovisnost. Od 1791.godine Kanada je podijeljena na Gornju Kanadu koju su naselili britanski rojalisti
koji su pobjegli iz SAD-a te na Donju Kanadu gdje je uglavnom francusko područje. Kanada je
1812.godine bila mjesto borbe između SADA-a i Britanskog Carstva. Njezina uspješna obrana imala je
dugotrajne posljedice. Kanada je ostala dio britanske Krune te je izgrađeno jedinstvo među
stanovnicima. Zavladao je mir između SAD-a i Kanade nizom sporazuma. Od tada prema Kanadi
započinje velika imigracija Britanaca i Iraca. Tražena je vlada pobunom iz 1837., ali je pobuna propala.
Nakon dogovora sa SAD-om da 49. sjeverna paralela čini granicu Britanci osnivaju na zapadu na dvije
kolonije: Koloniju Otok Vancouver i Koloniju Britanska Kolumbija koje su bile odvojene od Ujedinjene
Provincije Kanade. Federalna unija Kanade je proglašena 1867.godine sa statusom dominiona sa 4
provincije: Ontario, Quebec, Nova Scotia i New Brunswick. Cijeli britanski teritorij Sjeverne Amerike
do 1878. uključen je u dominion Kanade osim Newfoundlanda. Osnivaju se političke stranke u drugoj
polovici 19.stoljeća: konzervativna i liberalna. U prvim desetljećima 20.stoljeća desilo se veliko
useljavanje iz Velike Britanije, Irske i Europe zbog uspjeha u gospodarstvu. Kanada je sudjelovala u
Prvom i Drugom svjetskom ratu te je bila na strani Velike Britanije. Nakon Prvog svjetskog rata postala
je neovisna, a Westminerskim statusom iz 1931. i formalno neovisna država, članica britanskoga
Commonwealtha. 1949. je dobila konačne granice s priključenjem Newfoundlanda. Kanada je među
osnivačima NATO-a 1949. održana je politička stabilnost. Vodeće političke stranke postaju Liberalna
stranka i Progresivna konzervativna stranka. Separatističke skupine 1960-ih i 1970-ih izvode
bombaške napade na području Quebeca. Premijer Pierre E. Trudeau je nastojao smanjiti utjecaj SAD-
a na kanadskom gospodarstvo. 1989. je u doba Martina B. Malroneya postignut sporazum o slobodnoj
trgovini. 1992. zaključen je Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA). Quebecu je
1995. Priznata društvena zasebnost na osnovi francuskog jezika i kulture. Od 1993.-2003. Premijer je
bio Joseph Jacques Jean Chretien,a od 2003. Premijer je Paul Martin.

3.POLITIKA
Od 6.veljače 1952. Kanada je ustavna monarhija. Državni poglavar je kraljica Elizabeta II. od
1.listopada 2010. Kraljicu Elizabetu II. Predstavlja generalni guverner David Lloyd Johnston. Kanada
je također i konfederacija s parlamentarnom demokracijom.
Justin Trudeau(vođa Liberalne stranke) je predsjednik Vlade od 4.studenoga 2015.godine. Lideru
stranke koji može održati povjerenje u Kanadskom parlamentu pripada premijersko mjesto. Federalna
ministarstva čine vladu a njih bira premijer među članovima svoje stranke zastupljene u parlamentu.
Generalni guverner formlano potvrđuje vladu. U rukama premjera i vlade je izvršna vlast.
Kanadski federalni parlament sastoji se od tri dijela: kraljice odnosno generalnog guvernera koji ju
predstavlja, Senata i Parlamenta. Na prijedlog kanadskog premijera guverner imenuje 105 zastupnika
u Senat. Građani na izborima direktno izabiru 308 članova Parlamenta. U jednom izbornom krugu se
izabire svaki zastupnik.
Glavne političke stranke su: Konzervativna stranka( vođa Rona Ambrose), Liberalna stranka( vođa
Justin Trudeau ), Nova demokratska stranka(vođa Tom Mulcair ), Zelena stranka ( Elizabeth May ) i
Bloc Québécois(vođa Rhéal Fortin).

4. RELJEF
Nizine i pobrđa obuhvaćaju oko 5/6 kanadskog teritorija, koje se pružaju od gorja Appalachian i
poluotoka Labradora na istoku do planinskih lanaca na zapadu.

Reljef u nižem dijelu Kanade nastao je u ledenom dobu erozijom tla te je zbog toga kamenje zaobljeno
i mjestimice prekriveno morenama (kamenje koje nagomilavaju ledenjaci). Kanadski štit (Lauretski
štit) je najstariji dio Kanade. Središnji dio štita je ujedno i najniži te je potopljen Hudsonovim
zaljevom. Od zaljeva se jugozapadno nalaze se 600-700 m visoki ravnjaci koji se pružaju do podnožja
Stjenjaka (Rocky Mountains). Mount Logan je visok 5959 m i on je najviši vrh Kanade. Nalazi se i
području granice s Aljaskom.

Kanada ima raznolik reljef koji dijelimo na 7 osnovnih cjelina:

- Kordiljeri su lanac mladih, nabranih planina čiji vrhovi dopiru do 4000 m. Klimatski su
nepovoljni te su rijetko naseljeni zato što nema uvjeta za proizvodnju hrane.
 - Prerije su travnjaci koji se nalaze istočno od Kordiljera. Klima je stepska s dugim, oštrim
zimama i toplim ljetima s prodorima toplog zraka s juga. Izvori nafte i plina su pronađeni u
Alberti.

- Kanadski štit prekrivaju najstarije stijene koje su u prošlosti Zemlje bile pod utjecajem
endogenih sila i egzogenih procesa su zaravnjene. Z razliku od mladih stijena u starim
stijenama možemo naći mnogo ruda. Dominira crnogorična šuma.

- Niska, šumovita i močvarna obala Hudsonova zaljeva rijetko je naseljena

- Nizina rijeke St. Lawrence je malo područje, ali tu živi najviše stanovnika. To je gospodarsko
središte s najvećom koncentracijom gradova. Najpovoljnija je klimatski za naseljavanje, a
najčešće su bjelogorične šume breze i javora. Na kanadskoj zastavi je amblem crveni javorov
list jer su te šume u jesen ostavljale snažan dojam na europske doseljenike.

- Apalači (Appalachian) su staro gromadno gorje koje je obraslo bjelogoricom. Kanadi pripada
mali sjeverni dio.

- Arktički otoci koji se nalaze unutar polarnog kruga koji su 10 mjeseci pod snijegom a
temperature zimi padaju ispod -50°C. Otkrivena su nalazišta nafte i plina a naseljeni su
Eskimima.

5.KLIMA I BILJNI POKROV

Veći dio Kanade se nalazi u sjevernom umjerenom. U tom dijelu prevladava snježno-šumska klima.
Klimatski je najpovoljniji dio pacifičkog primorja, područje Velikih jezera i dolina rijeke St. Lawrence. U
južnom dijelu zemlje klima je umjerena, kontinentskih obilježja s razmjerno toplim ljetima i hladnim
zimama, a nešto je toplije uz Velika Jezera. Zbog planina cijela zapadna obala ima ograničen utjecaj
oceana i zapadnih vjetrova. Atlantska obala ima obilježja oceanske klime ali zbog Labradorske struje
dosta je svježije i česte su magle. Padalina ima najviše u pacifičkom primorju i na padinama Kordiljera
2000-2500 mm, ponegdje i više. Ravnjaci primaju malo padalina, većinom 250-500 mm, na sjeveru i
manje. Jugoistočni dio prima 500-1000 mm, ali velikim dijelom u obliku snijega. Snijega može pasti i
do 2 metra. Atlantsko priobalje prima od 1000-1500 mm. S obzirom na otvorenost prema sjeveru i jugu
česti su prodori polarnih masa. U Kordiljerima su značajni suhi zapadni vjetrovi koji otapaju snijeg. Oni
pušu niz istočnu obalu Kanade. Većina teritorija ima smrznuto tlo i to čak do nekoliko desetaka
metara. Neprohodne močvare se stvaraju ljeti kada se gornji sloj topi. Biljni pokrov se određuje u
nekoliko paralelnih zona. U polarnim slojevima se nalazi tundra. Tundra je vrlo oskudna lišajevima i
mahovinom na sjeveru, nešto bogatija grmljem i kržljavim drvećem(breza,crnogorična drveća). Prema
jugu se nastavlja crnogorični biljni pokrov (jela,smreka,ariš). Ima veliki gospodarski potencijal i dosta je
očuvan zbog svoje nepristupačnosti. Prema jugu se nastavljaju dva različita područja: u području
travnjaka zbog plodnog tla su travnjaci pretvoreni u oranice, s manjim šumovitim zonama u vlažnijim
područjima. Istočno od granice Manitobe i Ontarija se nalaze mješovite listopadne
šume(bor,cedar,javor,bukva,jasen,hrast,vrbe). U području Kordiljera prevladavaju crnogorične šume.
Visina im je uglavnom do 2000 metara. Zbog primanja obilnih padalina šume su vrlo bujne i tamo se
nalaze jedna od najkvalitetnijih drveća. Šume prevladavaju oko 27% teritorija Kanade.

5.1.TEMPERATURA
U krajnjem sjevernom dijelu Kanade prosječna temperatura u siječnju je od -32° do -38°C (minimalne
temperature dosežu i -64°C). U istočnom i zapadnom primorju prosječne siječanjske temperature
mnogo su blaže, na Newfoundlandu od -5° do -10°C, a u primorju Tihog oceana od 1° do 4°C. Ove su
temperature uvjetovane time što je zimi glavnina Kanade pod utjecajem hladnih zračnih masa.
Prosječne lipanjske temperature na većem dijelu Kanade su oko 10°, a na jugu središnjeg dijela do
20°C. Srednja srpanjska temperatura je od 20-22°C u južnom dijelu a siječanjska temperatura u nekim
gradovima iznosi: Toronto -4°C , Montrealu -9°C , Winnipegu -18°C . Sjeverno od 60. paralele
temperature nisu niže od 15°C ljeti, na arktičkim otocima niže od 4°C , zimi niže od -20°C a u
sjevernom dijelu su temperature niže i do -30°C . U pacifičkom priobalju srednje siječanjske
temperature su između 1-4°C, srednje srpanjske su od 15-18°C . U sjevernom planinskom dijelu
temperature su niže od -20°C . Atlantskoj obala srednja srpanjska temperatura iznosi 18°C ,
siječanjska od -5 do -15°C. Kanada je najhladnija zemlja na svijetu s prosječnom godišnjom
temperaturom od -5.5°C

6.HIDROGRAFIJA
Glavne hidrografske karakteristike Kanade su obilje vode i neznatno kolebanje vodostaja u rijekama,
brzaci i potoci, mnoštvo jezera i dugotrajna zaleđenost (5-9 mjeseci). U zapadnom dijelu Kanade rijeke
imaju duboko usječene doline, a zbog velikog pada djelomično su plovne samo
rijeke Fraser i Columbija. Na niskom području Kanadskog štita porječja nisu međusobno jasno
određena, neke se rijeke odvajaju na više strana. Na rubu Kanadskog štita nalazi se niz jezera (Velika
jezera, Winnipeg, Reindeer, Great Slave, Great Beart...). Na sjeverozapadnom dijelu Kanade mnoge
rijeke uključujući i najdulju kanadsku rijeku Mackenzie (4240 km) utječu u Sjeverno ledeno more.
Razvojem hidroelektrana mnoge se rijeke iskorištavaju za dobivanje električne energije. Ima oko 9%
slatke vode u rijekama i jezerima. Ima 4 glavna slijeva: slijev Atlantskog oceana, slijev Hundosovog
zaljeva, slijev Sjevernog ledenog mora i slijev Tihog oceana. Najveća rijeka je St.Lawrence. Duga je
1225 km i važan je plovni put. S porječjem više od 1.14 kilometara kvadratnih i vrlo bogata vodom.
Glavni pritoci su joj Ottawa i Saguenay. Središnji dijelovi Kanade se odvodnjavaju u Hudsonov zaljev.
Veće rijeke: Churchiil, Severn, Albany, a najvažnija Nelson. Iako duga samo 644 km, ima porječje
veće od 1,1 km2 zato što istječe iz jezera Winnipeg prema kojem rijeka Saskatchewan odvodnjava
područja sve od Stjenjaka. Sličan sustav rijeka i jezera ima slijev Sjevernog ledenog mora. Rijeka
Athabasca(1231 km) ulijeva se u istoimeno jezero, iz njega istječe rijeka Slave (415 km), prima pritok
Peace (1923 km) i ulijeva se u Great Slave Lake iz kojega istječe rijeka Mackenzie. Duga je 1650 km,
ali cijeli sustav dulji je od 4200 km, a porječje ima površinu 1,8 kilometara kvadratnih, najveće u
Kanadi. Slijev Tihog oceana pripadaju Yukon ( odvodnjava sjeverni dio planinskog područja, teče
prema Aljaski), te Fraser (1368 km) i gornji tok Columbije. Mnoge su rijeke hidroenergetski iskorištene,
a zbog zaleđivanja za plovidbu imaju ograničenu važnost. Jezerske površine zauzimaju oko 9%
ukupnog područja. Kanadi pripadaju svi dijelovi Velikih jezera, osim Michigana. Od ostalih najveći su
Great Bear, Great Slave, Athabasca, Reindeer, Winnipeg, Manitoba, Winnipegosis i mnoga druga.
7.GOSPODARSTVO
Kanada je zemlja iz skupine sedam najrazvijenijih država svijeta.  Industrijalizacija Kanade započela je
početkom 20. st. na bazi velikog bogatstva ruda, drva i hidroenergije. Kanada proizvodi dovoljno nafte
za svoje potrebe. Od stjecanja neovisnosti Kanada ostvaruje stabilan gospodarski razvoj (recesije su
bile samo 1930., 1954., 1982. i 1991). Snažnim razvojem nakon 1945. ekonomija je preobražena od
pretežno ruralno-rudarske u urbanu i visoko tehnološko-industrijsku, sa sve dinamičnijim uslužnim
sektorom i ponudom najsloženije djelatnosti (informatika, telekomunikacije, vojna tehnologija i dr.)
God. 2001. ostvaren je BDP od 778 mlrd. USD (po veličini osmi u svijetu); BDP po stanovniku bio je
24 800 USD (drugo mjesto u svijetu). U strukturi BDP-a (2001) udio je poljoprivrede 5%, industrije
28%, a usluga 67%. Ukupna vrijednost kanadskog gospodarstva je 1 077 milijardi USD-a. Kanadsko
gospodarstvo jedno je od najvećih na svijetu (Kanada zauzima jedno od prvih mjesta u poljoprivrednoj,
rudarskoj i industrijskoj proizvodnji). Članica je G8- grupe industrijski najmoćnijih zemalja i Rusije.
Stopa nezaposlenosti je 6.1%. Prema HDI Kanada je rangirana na peto mjesto.

Od početka 1990-ih Kanada je među vodećim zemljama po veličini ukupnog izvoza, po proizvodnji
pšenice, zlata, platine i novinskog papira te po telekomunikacijskoj razvijenosti. Obiluje različitim
rudama, a najvažnija su nalazišta kod Kanadskog štita. Od prirodnih izvora najbogatija je željeznom
rudom, niklom, cinkom, zlatom, srebrom, platinom, molibdenom i kalijevim karbonatom te ribom,
divljači, drvom, naftom, plinom i hidroenergetskim potencijalima. 7. je u svijetu po proizvodnji bakra.
Veliki su potrošači i proizvođači fosilnih goriva. Po proizvodnji plina Kanada je 3. U svijetu i 2.najveći
izvoznik. Ugljen ima manje značenje u Kanadi. Ima snažni nuklearni program. Obradivo je manje od
6% zemljišta, a 54% je pod šumama. U poljoprivredno-stočarskoj ponudi prevladavaju pšenica,
kukuruz, ječam, zob, ulje, duhan, voće, povrće, riba, krznaši i divljač. Najrazvijenije su industrijske
grane preradba minerala, proizvodnja hrane, drva, namještaja, papira, kože, krzna, obuće, tekstila,
konfekcije, zrakoplova, vagona, lokomotiva i ostalih prijevoznih sredstava, umjetnih gnojiva i
građevnoga materijala, te preradba ribe, nafte i proizvodnja kemikalija. Među najvažnijim granama su
strojarska, farmaceutska, proizvodnja automobila i dijelova, kemijska i petrokemijska, crna i obojena
metalurgija te drvna i papirna. Među 10. Najvećih svjetskih potrošača energije, a u potrošnji po
stanovniku druga. Najvažnije industrijsko područje je Ontario, zatim Quebec te svi ostali veći gradovi.
U rastućem uslužnom sektoru prevladavaju nova telekomunikacijska i informatička ponuda, financijske
usluge i trgovina. Oko 60% energije Kanada dobiva iz hidroelektrana, 27% iz termoelektrana i 13% iz
nuklearnih centrala (2001); neto izvoz energije iznosi oko 50 000 mlrd. kWh godišnje. Na jugoistoku se
bave voćarstvom i povrtlarstvom. Stočarstvo daje pola vrijednosti poljoprivredne proizvodnje. Važno je
i govedarstvo, posebno na jugu i jugoistoku mliječno, dok na zapadu prevladavaju rančevi. Drugi je
svjetski proizvođač industrijskog drva, a drvo i drvni proizvodi daju 10-tak% vrijednosti izvoza. U
Quebecu je važna proizvodnja javorova sirupa. Važan segment gospodarstva Kanade od samih
početaka je krzno. Važna turistička zemlja u koju turisti dolaze radi nacionalnih parkova, skijanja, većih
gradova te svake godine sve više radi kongresnog turizma. Po vrijednosti vanjske trgovine Kanada je
8. u svijetu. Kao i druge razvijene zemlje, Kanada uvozi industrijske proizvode. Njeni najznačajniji
partneri su SAD,Kina i Japan. Kanada je članica Svjetske trgovinske organizacije od 1. I. 1995.
Slobodnu trgovinu ima sa SAD-om od 1989. Od 1994. uključena je u Sjevernoameričku zonu
slobodne trgovine (NAFTA), sa SAD-om i Meksikom. Time je olakšala izvoznu ekspanziju i povoljan
uvoz najnovijih tehnologija iz SAD-a. Vanjskom trgovinom ostvaruje gotovo 65% BDP-a; glavni je
pokretač razvoja izvoz roba i usluga, pa je i tekuća bilanca stabilno pozitivna (23 mlrd. USD potkraj
2001). U izvozu vrijednom 463 mlrd. USD (2011) prevladavaju vozila i dijelovi, papir, drvo, derivati,
plin, oprema, aluminij, kemikalije, telekomunikacijska i informatička oprema te električna energija. U
uvozu vrijednom 460 mlrd. USD (2011) prevladavaju oprema, derivati, kemikalije, osobna vozila, roba
široke potrošnje i elektronika. Glavni je vanjskotrgovinski partner SAD (81% izvoza i 76% uvoza),
potom Meksiko, Japan, Njemačka, Velika Britanija, Tajvan i dr. U 2011. ostvaren je BDP od
1 736 mlrd. USD, 50 345 USD po stanovniku.
8.PROMET
Najvažnije su veze između istočnih i zapadnih krajeva.  Kanadska željeznička mreža duga je
61 174 km (2016), od čega 17 612 km otpada na pruge namijenjene isključivo za putničke vlakove.
Najgušća je u južnome dijelu zemlje. Atlantsko primorje s pacifičkim vežu dvije transkontinentalne
pruge (Canadian Pacific Railway i Canadian National Railway), od kojih se uglavnom granaju
sporedne pruge; među njima mnoge prelaze granicu SAD-a. Od 1920. smanjuje se udio željeznice u
ukupnome putničkom i robnom prometu, iako i dalje ima važnu ulogu u prijevozu roba (ugljen, žitarice,
drvo, nafta i prerađevine). Izgradnjom suvremenih cesta postupno se napuštaju nerentabilne
željezničke pruge; radi racionalizacije, u posljednjih dvadesetak godina željeznička mreža smanjena je
za 20 000 km. Cestovna je mreža duga 1 130 000 km. Od čega je asfaltirano 40%. Najgušća je u
južnom dijelu zemlje, gdje je i najveća koncentracija stanovništva i privrede. Glavne su prometnice:
Transkanadska cesta, dovršena 1962. (7821 km; od Saint John’sa na Newfoundlandu do Victorije na
otoku Vancouveru), zatim cesta Alaska Highway (prije Alcan; duga 2232 km, od Fairbanksa do
Dawson Creeka) izgrađena 1942 (pretežno sredstvima SAD-a); Alaska Highway spaja se s cestom
Mackenzie Highway, koja povezuje Grimshaw u Alberti s Wrigleyom u Northwest Territories (dovršena
1994., duga 1159 km). U vodenom prometu, 1959. otvoren je jedan od svjetskih, trgovački najvažnijih
putova (sustav Saint Lawrence Seaway); njime mogu ploviti oceanski brodovi do 15 međunarodnih i
oko 50 regionalnih luka. SAD-a i Kanade na obalama Velikih jezera. Kroz plovni sustav Saint
Lawrence Seaway prošlo je 2018. godine 4389 brodova s više od 41 milijun tona tereta (uglavnom
žitarice, željezna ruda, sol, ugljen, koks, nafta, kemikalije, drvo, stoka i dr.). Kanada ima 3200 km
plovnih rijeka i kanala; zimi se plovidba prekida zbog zaleđenosti. Oko 90% međunarodne trgovine
Kanade otpada na morski promet; izvoze se najviše sirovine (koks, žitarice, umjetna gnojiva, drvo), a
uvozi industrijska roba. Zbog jačanja trgovačkih veza s Japanom i Kinom, Vancouver je od 1967. po
robnome prometu preuzeo prvo mjesto među kanadskim lukama, a ujedno je i najveća
sjevernoamerička pacifička luka (promet 147,1 milijun tona, 2018; 3,4 milijuna kontejnera). Na
pacifičkoj je obali i važna luka Prince Rupert na otoku Kaienu. U plovnome sustavu Saint Lawrence
Seaway velike su luke Montréal (druga u zemlji; 38,9 milijuna tona), Quebec (27,6 milijuna tona)
i Sept-Îles (25,4 milijuna tona; izvoz labradorske željezne rude); atlantske su luke Saint John u
zaljevu Fundy (New Brunswick; 25,1 milijun tona; prometom najveća luka atlantske obale Kanade)
i Halifax (4,8 milijuna tona; važna kontejnerska luka). Zračni promet osobito je važan u povezivanju
velikoga državnog prostora, a osobitu važnost ima za sjeverna područja, do kojih je teško doći jer ne
postoje željezničke i cestovne veze. Kanada ima 999 zračnih luka (2018) te 321 uzletište za
helikoptere i 225 za hidroplane. Glavne su zračne luke Toronto (Pearson; 47,9 milijuna putnika, 2018),
Vancouver (24,9 milijuna putnika), Montréal (Pierre Elliott Trudeau; 18,8 milijuna putnika), Edmonton i
Calgary.

9.NOVAC
Novčana je jedinica kanadski dolar.
10.STANOVNIŠTVO
1851. je bio prvi službeni popis stanovništva te je Kanada imala 2 436 297 st. Uz izgradnju prometnica
i industrijalizaciju ubrzano se naseljavala unutrašnjost. Kanada je 1931.godin imala 10,4 milijuna st.,
1971. 21,6 milijuna st., 2001. godine 30,1 milijun st., 2016. godine 35 151 728 st., a u 2019. Je prema
procjeni imala 37 589 262 st. Unatoč brzom porastu broja stanovnika, ubraja se u najrjeđe naseljene
države svijeta zato što ima prosječnu naseljenost od samo 3,9 st. na 1 km² kopnene površine. Oko
90% stanovništva okupljeno je u klimatski povoljnijem razmjerno uskome graničnom pojasu prema
SAD-u i to osobito u jugoistočnome dijelu; u pokrajinama Ontario i Quebec živi 21,6 milijuna st. (61%)
od ukupnoga broja stanovnika. Naseljenost je vrlo rijetka sjevernim krajevima (manje od 0,1 st./km²).
To su teritoriji Northwest Territories, Nunavut i Yukon. Prema materinskom jeziku stanovnici Kanade
pretežno su britanskoga (engleskog; 58,1%, 2016) ili francuskoga (21,4%) podrijetla, a od ostalih
jezika najrašireniji su kineski (mandarinski i kantonski; 1,3 milijuna stanovnika ili 3,6%, 2016),
pandžapski (501 680 st. ili 1,4%), španjolski (458 850 st. ili 1,3%), tagaloški (filipino; 431 385 st. ili
1,2%), arapski (419 890 ili 1,2%), njemački (384 035 st. ili 1,1%) talijanski (375 640 st. ili 1,1%) i
indijanski jezici (213 230 st. ili 0,6%). Hrvatskim se kao materinskim jezikom služi 51 090 st. ili 0,1%
populacije. Indijanci i Eskimi te Métisi – mješanci Indijanaca i Europljana su starosjedilačko
stanovništvo. Indijanaca (1,5 milijuna pripadnika, od čega oko 320 000 živi u rezervatima) ima najviše
u zapadnome planinskom području i na pacifičkom primorju (British Columbia, Alberta), na području
između Hudsonova zaljeva i Velikih jezera (Ontario i Manitoba). Eskima ili Inuita (79 130 pripadnika)
najviše je u primorju Sjevernoga ledenoga mora (Northwest Territories i Nunavut) i u atlantskom
primorju (Newfoundland i Labrador) Métisi (599 995 pripadnika), žive uglavnom na području većih
gradova,najviše u Ontariju. Francuski Kanađani žive u pokrajini Quebec (eng. Quebec). Oni su
najstariji doseljenici. Britanski doseljenici su došli u većem broju nakon francuskih Kanađana, a
potkraj 18. st., nakon Američkog rata za neovisnost i doseljenici iz SAD-a koji su ostali lojalni
britanskoj kruni, potom doseljenici iz drugih europskih zemalja (Nijemci od kraja XVIII. st., Talijani od
kraja XIX. st., Poljaci, Ukrajinci) i Azijci (Kinezi i dr.) koji su služili kao radna snaga za izgradnju
kanadske pacifičke željezničke pruge. Stanovnici su popisu iz 2011. po vjeri uglavnom rimokatolici
(38,7%) ili protestanti i drugi kršćani (ukupno 28,5%); nereligioznih je 23,9%, muslimana 3,2%,
hinduista 1,5%, sikha 1,4%, budista 1,1% i ostalih 1,7%. Službeni jezici su engleski i francuski.
Engleski jezik govori 68,3% stanovništva, francuski 11,9% (u Québecu 49,9%), dok oba jezika govori
17,9% (u Québecu 44,5%), a ni jedan službeni 1,9%. Broj stanovnika Kanade ubrzano je rastao od
dolaska Europljana, osim za I. i II. svjetskog rata i Velike gospodarske krize (1929–33), a osobito
nakon II. svjetskog rata. Nekoć je u porastu broja stanovnika veću ulogu imao prirodni porast (oko 2/3
porasta), a manju useljavanje. Od 1970-ih smanjuje se broj novorođene djece, a zbog starenja
stanovništva raste stopa smrtnosti, pa je u posljednjih desetak godina udjel prirodnoga priraštaja u
ukupnome porastu manji od 20%. Useljavanje je bilo osobito veliko početkom 20.st. Od 1901.–1911.
uselilo se 2 milijuna ljudi, 1913. se uselilo čak 400000 ljudi. Uselila su se dva milijuna ljudi 1941–1961.
je bio 2. veliki val s više od 2,1 milijun useljenika, a intenzivno useljavanje traje i dalje. Od 2.000. do
2018. prosječno se u Kanadu useljavalo 257 000 ljudi godišnje. Najviše useljenika dolazi u Ontario
(44,4% svih useljenika), a zatim u British Columbiju, Québec i Albertu. Stanovnici koji nisu rođeni u
Kanadi čine 21,9% stanovništva tzv. Imigranti. Najviše je doseljenika iz Filipina, Indije i Kine u novije
doba. Udjel rođenih u europskim državama smanjio sa 61,6% u 1971. na samo 11,6% u 2016. U
posljednjem popisnom razdoblju broj stanovnika porastao je za 5,0% ili 0,5% prosječno godišnje, a u
razdoblju od srpnja 2018. do lipnja 2019. čak 1,4% (2,2% u pokrajini Prince Edward Island, 1,7% u
Ontariju i Nunavutu), što je najviši zabilježeni godišnji porast broja stanovnika Kanade. Najviše zbog
rekordnog useljavanja od 436 689 osoba u istome razdoblju. Nizak natalitet (10,7‰ u 2000) i dalje se
smanjuje (10,1‰, 2018), dok je mortalitet u blagom porastu (7,1‰ u 2000., a 7,6‰ u 2018), pa je time
i stopa prirodnoga priraštaja sve niža (2,5‰ u 2018). Smrtnost dojenčadi z je među najnižima u svijetu
zbog dbre zdravstvene skrbi (4,7‰, 2018). Zbog niskoga prirodnog priraštaja i starenja stanovništva
udjel starijih od 65 godina (17,5%, 2019) premašio je udjel mladih (u dobi je do 14 godina života samo
16,0% populacije), a u dobi od 15 do 64 godine je 66,5% stanovništva. Stanovništvo Kanade ubraja se
u najdugovječnije na svijetu. Očekivano trajanje života pri rođenju u 2018. iznosilo je 84,7 godina za
žene i 80,9 godina za muškarce. Od 18 268 125 zaposlenih (2016), u poljoprivredi, ribarstvu i
šumarstvu radi 2,4%, u rudarstvu, građevinarstvu i industriji 17,7%, a u uslužnim djelatnostima 79,9%;
nezaposleno je 404 350 st. Među najveća i najbolja sveučilišta ubrajaju se McGill University
(osnovano 1821) i Université de Montréal (osnovano 1878) u Montréalu i University of Toronto
(osnovano 1827) u Torontu. U gradovima živi 83% stanovništva (2016), i to uglavnom u
metropolitanskim područjima (71,5% ukupne populacije, 2018). Najgušće su naseljena područja
jugoistočnog Ontarija (Golden Horseshoe ili Zlatna potkova, odnosno metropolitansko područje
Toronta s okolnim gradovima Oshawa, Hamilton, Saint Catharines), Montréal s okolnim područjem uz
rijeku Saint Lawrence, Nova Scotia, kraj oko Vancouvera i južna Alberta (Calgary–Edmonton); u njima
živi polovica ukupnoga stanovništva. Glavni je grad Ottawa (934 243 st., metropolitansko područje
Ottawa–Gatineau 1 323 783 st.), a najveći je Toronto (2 731 571 stm);ostali su veći
gradovi Montréal (1 704 694 st.), Calgary (1 239 220.), Edmonton (932 546 st.), Mississauga (721 599 
st.), Winnipeg (705 244 st.),Vancouver (631 486 st.).

11.KULTURA
Kanada je zemlja koja je kroz prošlost bila dominantno obojena kulturnim utjecajima zemalja iz kojih je
tradicionalno dolazio najveći broj useljenika. Kanada je kroz vjekove svojim ekonomskim razvitkom
kao i danas bila vezana za Sjedinjene Američke Države. Kulturni utjecaj susjeda sa juga postao
prevladavajući u cijeloj Kanadi. Kultura oblačenja, prehrane i stanovanja je ista onoj u Sjedinjenim
Američkim Državama. Zbog engleskoj jezika Kanada je danas preplavljena američkim kulturnim
utjecajima na području muzike, scenske umjetnosti, pisane riječi i filma. Država zbog toga često
financira kulturne projekte tako da zaštiti kanadsku kulturu od izumiranja, ali u ovom slučaju od
asimilacije, pred američkim kulturnim sadržajem. U francuskom govornom području situacija je nešto
drugačija jer se zbog posebnosti francuskog jezika američki kulturni sadržaj ne dolazi do izražaja.
Mnoge poznate ličnosti koje djeluju na raznim kulturnim poljima su danas poznati širom svijeta kao
npr. Celine Dion - poznata pjevačica, Brian Adams - rock muzičar, John Carrey i Michael Fox-
glumci, Leonard Cohen - pjesnik, Margaret Atwood- pisac itd.
Hokej je vodeći sport u Kanadi. U najjačoj profesionalnoj hokejaškoj ligi na svijetu NHL-u najveći broj
igrača dolazi upravo iz ove zemlje. Osim hokeja u Kanadi nailazimo na Lakros. Lakros je danas
uglavnom raširen na sjeverno-američkom kontinentu, 2 puta se našao na programu za Olimpijske igre
te ga još stavljaju na sveučilišta kao studenski sport. Ostali popularni sportovi su američki
nogomet, nogomet i bejzbol. Lov  i ribolov predstavljaju tradicionalne i masovno zastupljene sportske
aktivnosti u Kanadi.

12.PRAZNICI
U Kanadi se slave Nova Godina, Božić, Uskrs, Kanadski praznik ( slavi se 1.srpnja) i dr.
Slika 1:Prikaz gdje se Kanada nalazi

Slika 2: Toronto – glavno gospodarsko središte

Slika 3: Ottawa- glavni grad

Slika 5
Slike 6: Elizabeta II. i Justin Trudeau

Slika 7: Mreža kanadskih rijeka i jezera

Slika 8: Stjenjak Slika 9: Kordiljeri

Slika 10: Javor Slika 11: Apalačko gorje

Slika 12: trgovina krzna

Slika 13: Kretanje stanovništva Kanade

LITERATURA:
1. https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=30143
2. https://proleksis.lzmk.hr/29882/
3. https://sites.google.com/site/kanadajurinajb/klima-i-stanovnistvo-kanade
4. https://hr.wikipedia.org/wiki/Kanada