ANGLOAMERIKA 1. UVOD ANGLOAMERIKA je dio Sjeverne Amerike u kojem prevladavaju engleski jezik i kultura (Anglo-Saksonci).

To je prostor Kanade i SAD-a koje su odvojene tj. povezane granicom dugom 8 900 km. Angloamerika je prostor sjeverno od rijeke Rio Grande gdje je dominirao engleski kulturni utjecaj, ali to nije bio jedini utjecaj. U Quebecu dominira francuski jezik, kultura i nain ivota i razmiljanja. U sjevernoj Kanadi i na Aljasci ive Eskimi i Indijanci u vie od 2 500 rezervata s brojnim dijalektima pa je jezik meusobnog sporazumjevanja engleski. Angloamerika i Latinska Amerika su europski pojmovi, a ameriki su Sjeverna, Srednja i Juna Amerika (koji se moda upotrebljavaju iz obzira prema domorocima i neengleskim doljacima). Kanada i SAD su po gospodarstvu meu vodeima na svijetu. Materijalno su bogate, s visokim standardom i velikim politikim i vojnim utjecajem za razliku od Latinske Amerike koja pripada krugu nerazvijenih zemalja i ovisi o zemljama Angloamerike. VELIINA Zrana udaljenost Atlantik-Pacifik iznosi 4500 km, eljeznica od San Franciska do New Yorka duga je 4800 km, a od Halifaxa do Vancouvera 6 250 km. Od Floride do Hudsonova zaljeva (luka Churchill) ima vie od 5 200 km te jo 2 000 km do Beringova prolaza. KRAJNJE TOKE Angloamerika se nalazi na zapadnoj i sjevernoj polutci. Udaljenost krajnji jug-krajnji sjever iznosi 47 geografske irine. Od 25 SG na krajnjem jugu - RT SABLE (krajnja kopnena toka) do 72 SG, RTA MURCHINSONA na krajnjem sjeveru (krajnja kopnena toka). Key West na krajnjem jugu je 100 km udaljen od tropa (sjeverne obratnice). Od krajnjih otoka na jugu na 24 SG (KEY WEST) do RTA SHERIDAN na otoku Ellesmere [elzmir] na 82 SG razlika u geografskoj irini iznosi 58. Cape Sheridan je na samo 8 juno od sjevernog pola. Udaljenost I-Z. Krajnja kopnena toka na istoku je RT ST.LEWIS (Labrador) na 56 ZGD, a na zapadu RT PRINCE OF WALES (krajnji istok Aljaske) na 168 ZGD. Ako se uzmu otone skupine, krajnja istona toka je RT SPEAR na Newfoundlandu na 4730 ZGD, a krajnja zapadna toka je otoje ATTU u Aleutima na 172 IGD pa je razlika u geografskoj duini izmeu istoka i zapada 13830. POLOAJ Cjelokupna povrina Angloamerike zauzima sredinji poloaj na zapadnoj hemisferi. Nalazi se izmeu dvije vane kopnene mase Azije i Europe. Oceani je dijele od razvijenih zemalja: Pacifik od Japana, a Atlantik od zapadne Europe. Beringov prolaz, koji je odvaja od Azije, irok je samo 82 km, a ako se uzmu u obzir otoci irina je samo 8 km. Sjeverni dio Angloamerike blii je Europi od junijeg. Od Labradora do Grenlanda ima 800 km, od Grenlanda do Islanda 230, a od Islanda do Velike Britanije 800 km. Na jugu, udaljenost od Lisabona do New Yorka iznosi 5340 km. 3. RELJEF 1. KANADSKI (LAURENCIJSKI) TIT Najstariji prostor, stariji je od 4 mrd godina. U pretkambriju je preko Grenlanda i skandinavskog tita bio povezan sa prakopnom Angarom (zapadno od Sibirske nizine). Juno je bio Tethys.

Kanadski tit se prua istono od rijeke MacKenzie, uz Velika jezera, juno od Ontaria i SI uz St.Lawrence. Zove se tit ne zato to ima oblik ispupenog tita ve prevrnutog. Srednji, najnii dio potopljen je Hudsonovim zaljevom. Ka istoku se izdie na 500-600 m na Labradoru. Na zapadnoj strani se sputa i nestaje pod mlaim sedimentima iz glacijalnog doba i to na l iniji jezero Woods-Winnipeg-Veliko Ropsko jezero-Veliko Medvjee jezero-Arktik. Konani oblik dobio je u pleistocenu kada je led koji je bio debeo nekoliko 1 000 m pod utjecajem gravitacije bio potiskivan i brusio nie dijelove (depresije). Zato su nastala ledenjaka jezera. U sastavu stijena prevladavaju pretkambrijski eruptivi i metamorfiti. Bogati su eljeznom rudom, ugljenom, zlatom, dijamantima i, najbogatiji na svijetu, niklom. Kanadski tit je klimatski nepogodan. To je prostor E klime, prostor tundre te smjene tundre i crnogorine ume na sjeveru i tundre i tajge junije. Prostor je rijetko naseljen. Plodno tlo je uz Huron i Ontario, a sjevernije je najvea umska povrina Kanade. Rastu kanadska jela, ari, omorika. Glavne gospodarske grane su rudarstvo i umarstvo. ume daju osnovu za industriju drva i papira (Kanada je vodea u svijetu po proizvodnji papira). 2. APPALACHIAN Juno od Kanadskog tita pravcem SI-JZ, od New Foundlanda do Alabame u duini od 2 500 km u kopnenom dijelu protee se gorje Appalachian. 2 500 km od poluotoka do rta Gaspe do Birminghama na jugu Alabame te jo 500 km u otonom dijelu Newfoundlanda. Appalachian nije jedinstven. Svi dijelovi nisu nastali istovremeno. Razlikujemo dva dijela: Istoni dio je stariji, graen je od prekambrijskih stijena i nastao je kaledonskim nabiranjem (ordovicij-silur) na liniji Newfoundland-kanadske istone provincije-SI dio Nove Engleske-zaravan juno od New Yorka. Zapadni, mlai dio nastao je hercinskim nabiranjem u periodu od devona do perma. Uzduno se dijeli u: A) JZ dio do rijeke Hudson i Birminghama na jugu B) Sredinji dio C) SI dio A) JUGOZAPADNI DIO je geoloki i reljefno najkompleksniji jer je nastao u dva razliita perioda i obuhvaa stare Appalachian planine na istoku (prekambrij, paleozoik) i na zapadu mlai dio koji je nastao nakon to se stari kaledonsko-paleozojski pod unutranjim silama izdigao. Danas je i istoni i zapadni dio prekriven mlaim naslagama. Svaki od ova dva dijela ima svoj istoni i zapadni dio. A1) ISTONI DIO JUGOZAPADNOG DIJELA

A1a) Istoni dio starijeg istonog dijela prua se od kontakta Appalachian gorja s obalnom nizinom. To je tektonska linija Fall line du koje su rijeke napravile brzace i prema zapadu obuhvaa umske obronke na visini 360-450 m. Na istoku je zaravnjen dio koji se naziva Piedmont. A1b) Zapadni dio se nastavlja umskim planinskim lancima (prave Appalachian planine) i ima dva dijela. Juni dio je neizlomljena planinska masa - dva planinska lanca. To su Great Smokey s najviim vrhom Clinghman Doms (2 025 m) i juno Blue Ridge s najviim vrhom gorja Appalachian Mt.Michellom (2 037 m). Sjeverni je dio razlomljen i prekinut tokovima rijeka. A2) ZAPADNI DIO JUGOZAPADNOG DIJELA A2a) Istoni dio zapadnog mlaeg dijela graen je od paleozojskih slojeva irine od 40 do 130 km. Tu su udoline i grebeni. Svoje su tokove tu formirale sve vee atlantske rijeke: Shenandoah [enandoe], Tennessee, Potomac Ovaj dio zavrava na sjeveru linijom Allegheny [aligeni] Front (tektonska rasjedna linija). A2b) Zapadni dio nalazi se zapadno od Allegheny Fronta. Graen je od neporemeenih paleozojskih slojeva na prostoru Allegheny platoa. Visina platoa je 1200 m na podruju Zapadne Virginie, preko 600 m u Tennesseeu i Kentuckyu do manje od 200 m uz jezera Erie i Ontario. Ovdje su najbolje naslage ugljena tj. tu je Appalaki ugljenosni bazen (coal field) -najbogatije naslage u cijeloj Sjevernoj Americi. Plato zavrava juno od rijeke Hudson. B) SREDINJI DIO Appalachiana nalazi se na prostoru Nove Engleske, SI od Hudsona. Podloga je pretkambrijske i paleozojske starosti, a pretkambrijski slojevi su uglavnom na podruju visoja Nove Engleske. Zona grebenih udolina zavrava zapadno od Hudsona i nastavlja se na sjever k dolini-jezeru Champlain i ponire pod naslagama St.Lawrenca. Tok Hudsona dijeli ovo podruje u dvije cjeline. Zapadni dio poinje planinama Caatskil i nastavlja se na sjever planinama Notre Dame i ShickShock. Stijene su uglavnom od vrstog bazalta i zovu se monadnock prema planini Monadnock u New Hampshireu. Rijeka Connecticut dijeli visoje na dvije cjeline: zapadne (zelene) Greenmountains planine (1 300-1 400 m) i istoni Whitemountains (Mt Washington 1 929 m). C) SJEVEROISTONI DIO se protee od srednjeg dijela drave Maine do Newfoundlanda sa velikim, masivnim i vrstim bazaltom pretkambrijske starosti koji je izgradio reljef otoka New Brunswicka, Nove Scotie i doline Cape Breton. Oko njih su mlai slojevi iz perma i karbona. 3. KORDILJERI (14.3.2001.) Kordiljeri se proteu kroz zapadni dio Amerike od Alaske do Ognjene zemlje (Tierra del Fuego). To je najdui planinski lanac na Zemlji. Obuhvaaju 1/3 povrine Angloamerike. U Angloamerici se zovu Rockys u irem smislu, a u uem se izdvajaju tri manje cjeline u smjeru IZ. Najistoniji dio Rockys-a je Rocky Mountains odnosno Stjenjak, a najzapadniji je Pacifiki obalni niz. Izmeu ove dvije cjeline je sredinja zavala (visoki ravnjaci). itav ovaj prostor nastao je u tercijaru tj. alpskom orogenezom. Proces je bio najintenzivniji od krede do tercijara, a slijede procesi egzogenih sila (erozija, denudacija, glacijacija).

A) ROCKY MOUNTAINS (STJENJAK) Rocky Mountains je najdui planinski lanac Angloamerike koji se protee od Brooksova gorja (sjeverna Alaska) preko Kanade do 35 SG. Tercijarno izdizanje praeno je vulkanskom i tektonskom aktivnou. Taj proces je poznat pod imenom Laramide Revolution. Najjai proces je bio u dijelu Rocky Mountains Trench. To je 144 km dug tektonski jarak koji se protee u smjeru S-J od toka rijeke Liard (Kanada) do Fleathead Lake (Montana). Unutar Trencha formirali su se rijeni tokovi koji teku prema Pacifiku. Najjuniji je tok Columbie, sjevernije su Frasier, Finley i Skeene. Druga osobina ovog podruja su jo uvijek aktivni vulkani, u prosjeku preko 3 000 m nadmorske visine (to su najvei vrhovi Stjenjaka: Mt.Robson 3 954 m (Kanada), Grand Tatun 4 197 m na granici s visokim ravnjacima u Wyomingu, Mt Elbert 4 399 m u Coloradu. Sam Stjenjak unato duljini i visinama nije bio velika prepreka za odlazak na zapad jer se postepeno izdizao, a rijeke su formirale prolaze. Rijene doline su pravci kretanja prema Pacifiku. 1. Tok Columbie okosnica je oregonskog puta (Chicago-Saskatoon-Columbia-do Portlanda) 2. Tok rijeke Plate-juni dio Stjenjaka-visoki ravnjaci-San Francisco 3. ALCAN (Alaska-Canadian Highway): tok Columbie-tok Frasier-tok rijeke Yukon tok Liard [lijard] U junom dijelu (Utah, Wyoming, dio Idaha), na tektonskom jarku formirali su se brojni vulkanski izljevi, posebno u nacionalnom parku Yellowstone (3 000 gejzira, najvei je Veliki djed koji je izbaciva svakih 36 min do erupcije Mount St. Helens kada je dolo do poremeaja pa sada izbaciva vodu svakih 51 min). B) SREDINJA ZAVALA Zapadno od Stjenjaka su visoki ravnjaci (zavale). One se proteu izmeu Stjenjaka i Pacifika, te od granice s Meksikom do Alaske. Zavale se postupno suavaju i sputaju prema sjeveru. Na jugu su visine 2 000-3 000 m, a na sjeveru se sputaju do razine mora. Od sjevera prema jugu idu ovim redom: Yukon plato, British Columbia (Fraser) plato, Columbia plato, Veliki bazen, Gila plato, Colorado plato. 1) Najvii je plato Colorada gdje se rijeka usjekla u paleozojske slojeve. Rijeka je stvorila najdublji kanjon na svijetu (1 600 m) koji se sputa s 3 350 na 1 520 m. Usjecanje je bilo popraeno izdizanjem paleozojskih slojeva. Sam plato je u prosjeku na 2 000 m. Tu je. Klima je vrua, pustinjska. To je bezvodan prostor, na jugu kojeg je grad Yuma, toka s najmanje padalina u Angloamerici (77 mm / god). Na istoku je manji i nii Gila plato [hila]. 2) Veliki bazen (Great Basin) je dio velike zavale izmeu Stjenjaka na istoku i planinskih lanaca Sierra Nevade na zapadu, sjeverno od Colorada. Ispresijecan je planinskim lancima i dolinama u smjeru I-Z. Unutar njega u pravcu S-J (L-Z-I) postoji nekoliko zasebnih planinskih lanaca. Na istoku je najvei vrh s 3 700 m u Wasatch gorju. Unutar dolina su periodini tokovi rijeka. Klima je pustinjsko-stepska. Karakteristika Velikog bazena su, zbog male koliine padalina, visokih temperatura i isparavanja, periodina jezera i slane pustinje, a na rubovima, u podnoju planina ima stalnih jezera. Na istoku je Great Salt Lake (Utah) koje zauzima povrinu od 5-6 000? km2.

Jezero mijenja povrinu i razinu to ovisi o godinjim koliinama padalina, a zbog navodnjavanja se smanjuje.Jezero je iz pleistocena i reliktno je jezero-ostatak ranijeg jezerskog oblika iz postglacijalnog razdoblju. To se jezero zove Boneville i bilo je deset puta vee od dananjeg jezera ta mu je razina bila 300 m via. 3) Sjeverno je plato rijeka Columbia i Snake plato (Columbia-Snake plato). Ovaj prostor je podruje jake vulkanske aktivnosti zbog koje je dolo do jakog taloenja lave. Negdje su naslage lave debele do nekoliko stotina metara dubine (i 600 m) pa se govori o moru lave. 4) Sjevernije je zavala British Columbie (ili plato rijeke Fraser) koja je slinih osobina. Rijeka Fraser je jo ua i ovdje su se Kanadske planine (dio primorskog planinskog niza) isprijeile u otjecanju lava prema Pacifiku. Tok Frasera i Finleya je glavni pravac prodora na Pacifik s kanadske strane. 5) Najsjevernija i najnia je zavala (plato) rijeke Yukon do Beringova prolaza. Prosjena visina na jugu je 400 m (sjeverno od British Columbie), a zavrava na razini mora na prostoru Beringova mora. C) PACIFIKI OBALNI NIZ Ovaj niz ima dva planinska i jedan dolinski niz. Unutranji, istoni planinski niz ine Sierra Nevada, Kaskadno gorje, Kanadske obalne planine i na sjeveru Alaska Range. To je najpovezaniji, najdulji i najvii planiski lanac Angloamerike. Ovo je niz s jakom vulkanskom i tektonskom aktivnou, a ta tektonika je najizraenija u junom dijelu. Najvii vrh Sierra Nevade je Mt. Whitney (4 418 m). Istono je Dolina smrti s 86 m. Ove dvije toke udaljene su samo 112 km. Sjevernije od ovog podruja pacifika ploa se podvlai pod sjeveroameriko kopno i tu dolazi do izuzetno jake vulkanske aktivnosti. Unutar ovog prostora u pleistocenoj su glacijaciji uglavnom bili zahvaeni zapadni obronci. Istoni obronci su strmiji. Cijeli prostor je znaajan po brojnim aktivnim i ugaslim vulkanima. Aktivni su Mount St.Helens (2550 m) i Lassen Peak (3 187 m). Posljednja velika erupcija je Mt.Spoor 1992. (Kanada). Postoji cijeli niz vulkana koji 2 000 godina nisu eruptirali to ne znai da nee-Mt.Shasta (4317 m, [esta]), Mt.Hod (3424 m, Oregon), Mt.Jefferson (3 200 m), Mt.Baker (3285), Mt.Adams (3751) i Mt.Rainier (4392 m). Nastavak ovog, junog dijela niza Sierra Nevade je Kaskadno gorje gdje su se formirali vijugavi tokovi rijeka i dalje na sjeveru Kanadske obalne planine koje se u British Columbiji povijaju na zapad i zavravaju Alaska Rangeom. Kaskadno gorje i Alaska Range su najvii dio Angloamerike. Najvii vrhovi su Mt.Elais (5489 m) i Mt.Logan-najvii vrh Kanade (6050 m). U Alaska Rangeu je najvii vrh Angloamerike Mt.Mc Kinley (6 193 m). Pacifika ploa se podvlai pa se rasjedi pruaju u smjeru S-J. Krajnji jug je na tektonskoj liniji pa je tu najdublji rasjed St.Andrew Line koji je dug 1 000 km i prua se od rta Arena do Imperial Valley. Prostor, posebno juno od San Franciska (veliki potres 1906.), se sastoji od niza rasjednih linija.

Zapadni planinski niz na jugu ine primorske planine Coast Range, visine 500-1500 m. Na sjeveru se izdiu u Mt.Olimpicsu (2 428 m). niz primorskih planina ne nestaje u dravi Washngton-daljni nastavak su vii otoci od kojih je najvei Vancouver slijede otoci kraljice Charlotte, Aleksandrovi otoci, Kodiak te vulkanski niz Aleuta. Nii dio su potopljeni zaljevi: Pudget Sound, Hecate i Queen Charlotte straiht. Niz je probijen zaljevom Golden Gate na jugu i zaljevom Columbia na sjeveru. Unutar primorskih planina Sierra Nevade i Kaskadnog gorja je dolinski dio s junijom Central Valley, duine 650 km (S-J) i irine 150 km. Nju na jugu ine dvije rijeke. Dolina je nastala taloenjem erodiranog materijala sa zapadnih padina Sierra Nevade. Istona strana je strma i nepreistupana. Sjevernije od Sacramenta prema Oregonu je mala dolina rijeke Willamete (Oregon). 4. SREDINJI RAVNJACI Sredinji ravnjaci se prostiru izmeu Appalachiana na istoku, Kanadskog tita na SI i Stjenjaka na zapadu. Ovaj je prostor irok 2 000 km, a dug 4 000 km od juga Texasa do delte rijeke MacKenzie. Izdvaja se u etiri cjeline: A) ISTONI PRIJELAZNI PROSTOR Ovaj je prostor nastavak zapadnog Appalachianapodloga je vapnenac paleozojske starosti na kojoj su vremenom nataloeni mlai pjeenjaki slojevi. Zbog vapnenca prostor je bogat krkim oblicima reljefa, posebno piljama i jamama. U Kentuckyju se nalazi Mammoth Cave-najdui spiljski niz na svijetu s hodnicima dugim preko 200 km. Zbog vapnenake podloge tlo je bogato karbonatom (CaCO3) pa je prostor znaajan po stoarstvu i uzgoju duhana. Znaajna je mijeana proizvodnja. Znaajna su dva vapnenaka bazena: na sjeveru je Blue Grass Basin (Lexinton plato) u Kentuckyu, a na jugu je Nashville plato u Tennesseeju. B) ODSJEK MISSISSIPPI-VELIKA JEZERA (MISSISSIPPI-OHIO) Ovo je prostor koji se protee od sredinjeg dijela Saskatchewana [sesketuen] do sredinjeg Texasa i na istoku do Velikih jezera (150-500 m). okosnicu prostora ini rijeka Mississippi (ravnica, a ne dolina rijeke). Sjeverni je dio u prolosti oblikovala glacijalna erozija pa obiluje morenama tj. morenskim materijalom jer je u ledeno doba tu bila granica glacijacije. Time je formirana rijena mrea-rijeke su tok morale formirati prema jugu, odnosno zapadu. Na sjeveru je prosjek visina 150 m (Kanadski tit). Jug je u Illinoisu i Ohiu visok oko 600 m te je poznat po boranju u tercijaru. Posljedica toga su dva uzdignua unutar ovog dijela, na podruju Ohia i Illinoisa. To su dvije reljefne sinklinale bogate ugljenom (dio ugljenom bogatog Apalachian bazena). C) OZARK-QUACHITA PLATO Ovo je prekambrijsko-paleozojski nastavak ili osamljena kupa Appalachiana. Na istoku je omeen rijekom Mississippi, na sjeveru rijekom Missouri, a na jugu rijekom Red. Rijeke Arkansas i White podijelile su ga na tri cjeline: Quachita plato u Arkansasu-do 820 m visine

(najvii vrh 811 m), Boston mountains u Arkansasu (sredinji dio)-do 750 m visine i najsjevernije Ozark plato-do 600 m visine. D) VISOKI RAVNJACI tj. PODRUJE PRAVE PRERIJE Visoki ravnjaci predstavljaju prijelaz prema Stjenjaku. Na zapadu je Stjenjak, na sjeveroistoku Kanadski tit, a na istoku Mississippi (prijelazni prostor). Protee se od Texasa na jugu do rijeke MacKenzie na sjeveru (gotovo do delte MacKenzija). Visine se sniavaju ka sjeveru, ali r astu na zapad. Uz rijeku Missouri su 600 m, a prema zapadu su 1200-1600 m. ovo je jednolian prostor koji prati 100IGD (izogeta Dead line s manje od 500 mm padalina). Nije cijeli prostor jednolian jer se unutar njega postoje pjeani breuljci u Nebrasci, pojas Badlands u Sjevernoj i Junoj Dakoti gdje je 1930ih vjetar snanom erozijom otpuhao crnicu i stvorio prostor koji se zove Dust Bowl-pranjava zdjela.Trei prostor koji prekida jednolinost je stari ostatak paleozojskih stijena Black Hill u junoj Dakoti, visine 2 200 m. ove planine prerastaju osnovu stare prekambrijske mase. To je podruje plemena Lakota (fran. Siuxi od suie-zmije). Oni su tu ivjeli stoljeima, a bijelci su ih prisilili da prodaju tu zemlju za sitni i presele junije u rezervate (uzrok je zlato). 5. OBALNE NIZINE UZ MEKSIKI ZALJEV I ATLANTIK Proteu se na krajnjem jugu,od donjeg toka rijeke Rio Grande na sjever do New Yorka i imaju dva dijela. A) OBALNA NIZINA UZ MEKSIKI ZALJEV Obalna nizina na jugu se protee uz Meksiki zaljev, a u kontinent se protee od delte Mississippija do ua Ohia i Missourija u rijeku Mississippi. Obalna se nizina na jugu iri te ima oblik obrnutog slova V. na krajnjem jugu irina joj je 900 km. Taj je prostor nastao taloenjem materijala koji su Missouri i Mississippi donijeli sa Stjenjaka pa se Mississippi svake godine 100 m produuje u Meksiki zaljev. Prostor je karakteristian po sporom toku rijeke, sporom protoku to dovodi do stvaranja brojnih meandara, brojnih rijenih jezera pa je to movarno podruje koje je esto izloeno poplavama. Poplave uzrokuju rijeke Missouri, Red i Arkansas koje sa Stjenjaka donose ogromne koliine mulja, a pritoke s Appalachiana donose vie vode, a manje mulja. Vie dijelove obale razaraju poplave i erozija.U junom dijelu Mississippi sporo tee, meandrira (ujezeren je). B) OBALNA RAVNICA UZ ATLANTIK Nastavak obalnih ravnica je Atlntska ravnica koja se protee od Floride do New Yorka. Florida je niska vapnenaka ploa iz miocena (identina zapadnoj Kubi i Yucatanu) u duini 640 km. Blago je nagnuta prema jugu. Visine su najvie na sjeveru-100 m, a na jugu su 1,5 m, a juno od jezera Okeechobee [okoobi] 0,5 m. Tokovi su spori i vijugavi pa nastaju movare i jezera (Okeechobee, junije movara Everglades-najvei movarni nacionalni park SAD-a). Obalna ravnica se prema sjeveru suava i prestaje kod New Yorka. Zbog starijeg reljefa i vee razlike izmeu plime i oseke neki dijelovi su potopljeni-Chesopeake i Delaware Bay (potonula

rijena ua). To je posljedica izuzetno razvijenih procesa izdizanja i sputanja morske razine. 80 m iznad razine mora su terase nastale ranijim izdizanjima. Paralelno je vanu ulogu imala i topla Golfska struja koja je du jugoistonih obala Floride nataloila sitne suspendirane estice i stvorila brojne lagune tj. sprudove. Najvea je Pamplico u Sjevernoj Carolini, a juno od Norfolka je Public of Sound. Krajnji, juni dio Floride stvoren je radom koralja (Florida Keys). GLACIJACIJA Glacijacija je posljednja faza u oblikovanju reljefa. Razdoblje glacijacije je u Angloamerici trajalo 2 i vie mil godina i zahvaalo je 3/4 kontinenta. Juna granica je bilo ue rijeka Ohio. etiri su faze glacijacije nazvane po dravama gdje je glacijacija bila najjaa: Nebraska, Kansas, Illinoian i Wisconsin (najdulja sa najvie promjena). Ledeni se pokrov sastojao od dva dijela: 1. vei jeprekrivao dio Laurencijskog tita (Laurencijska kapa) 2. manji je obuhvaao najvie vrhove Stjenjaka. Kanadski tit je vei dio sa dva sredita. Prvo sredite je Keewatin SZ od Hudsonova zaljeva, a drugo je Labrador, istono od Hudsonova zaljeva. Od tu led se irio na jug do linije Missouri, ue Ohia, Pennsylvania, New York. Obuhvaao je 12,5 mil km2. Posljedica ovog je izgled rijene mree koju je ta ogromna ledena masa (ledenjaci debljine 3 000 m) usmjerila prema jugu (Mississippi, Ohio, Missouri). Na rubu te ledene kape uslijed pomicanja ledenjaka stvoren je morenski materijal vidljiv i danas-otoci Ellesmere i Baffin. Paralelno sa stvaranjem ledenog pokrivaa led erozijom strue podlogu, a juno od ledene kape taloi se morenski materijal debeo 50 m. Morenski materijal se irio na istok i jug. Od tog morenskog materijala nastali su i otoci Long Island, Marthas Vineyard (otoci elite) i Nuntucket [nentaket]. Drugo obiljeje glacijacije je to to je u toplim meurazdobljima dolo do otapanja leda i djelovanja vjetra koji je nosio finu prainu s morenskog materijala na jug i taloio je u obliku lesa u porjeju Mississippija, Arkansasa, Plate, Missourija-najvei prostor lesa u Angloamerici, posljednje ogromne povrine pod lesom. To je podruje bogato karbonatom (CaCO3), podruje itnica. U postglacijalu se formirao najvei dio reljefa sjeverne i sjeverozapadne Kanade. Tamo gdje je ledenjaka erozija bila najvea, nakon povlaenja leda nastala su ledenjaka jezera. U Quebecu ima 100 000 ledenjakih jezera. Najvea jezera idu od JI prema SZ. Pet velikih jezera su: Winnipeg, W.Rosses, Athabasca [etabeska], Veliko Ropsko i Veliko Medvjee jezero. Velika jezera su u osnovi nastala tektonikom, ali su ledenjakom erozijom poveana i produbljena.

6. HIDROGRAFIJA 6.1. SLIVOVI U Angloamerici postoje tri sliva: arktiki (odvodnjava 4 000 030 km2 ili 20,8% povrine) pacifiki (3 720 000 km2 ili 19,2% povrine) atlantski (2 610 000 km2 ili 13,5% povrine).

Unutar atlantskog sliva izdvaja se: sliv Meksikog zaljeva (najvaniji je, zauzima 4,45 mil km2, a odvodnjava 23% povrine) sliv Hudsonovog zaljeva (4 000 010 km2 ili 20,7% povrine) Sliv Velikog bazena zauzima 0,5 mil km2 ili 2,7% povrine. ATLANTSKI SLIV Rijeka St.Lawrence duga je 1 287 km od jezera Ontario do ua u Atlantik kod Anticosti (u zaljevu St. Lawrence). Tome treba pribrojiti jo 2000 km sve do Gornjeg jezera. Plovidba cijelim tokom je omoguena izgradnjom St.Lawrence Seawaya 1959. Tada su sagraene brane (ustave) koje su omoguile da u unutranjost uu veliki brojevi. Krajnja lijeva i desna obala na uu rijeke ine veliki zaljev irine 145 km. Uz tu obalu tee hladna Labradorska struja. Klima od prosinca do sijenja oteava plovidbu jer se rijeka zaledi. Prima rijeke s Labradora pa je vrhunac vodostaja krajem proljea i poetkom ljeta. Juni dio sliva odvodnjava Atlantski ravnjak i Appalachian te jugoistoni dio Floride. Rijeka Hudson duga je 480 km i glavni je plovni put od Atlantika prema unutranjosti. Ovdje je i Fall Line te Erie kanal koji povezuje Hudson i Velika jezera od grada Troy kod Albanyja preko jezera Oneida do jezera Erie kod Buffala tokom rijeke Mohawk (547 km). Graen je 1819-25., a 1909. je proiren i produbljen. SLIV MEKSIKOG ZALJEVA Okosnica sliva je otac svih voda ili Mississippi, dug 3 778 km. Izvire sjeverozapadno od Gornjeg jezera, iz jezera Itasca. Rijeka protie kroz poljoprivredni kraj (goveda, penica, kukuruz, junije pamuk). Najvei pritok mu je 4 215 km dugi Missouri. Slijede Ohio s 1 349 km i Tennessee s 1 049 km. To su lijevi pritoci. Desni teku iz prerije i Stjenjaka gdje padaline padaju u ljetnim pljuskovima pa taloe mulj u Mississippi. Materijal donose Big Muddy, Missouri, Red River, Arkansas, a od

lijevih Tennessee koji Mississippi povezuje s Coal Fieldom. Duina Mississippi-Missourri je 6 019 km. Porjeje zauzima 316 000 km. Ovom slivu pripadaju i: Rio Grande (3 033 km), Brazes, Mobile te Apalachicola River. SLIV HUDSONOVOG ZALJEVA Ovaj sliv odvodnjava Kanadski tit, najvei dio kanadske prerije, dio amerike prerije (Minnesota, North Dakota) i najjunije dijelove kanadskog Stjenjaka. Klima je borealna (D i E) te je ovo prostor tundre. Rijeka Churchill duga je 1 600 km, a Nelson 640 km. Zajedno sa Saskatchewanom i Bowom duga je 2 670 km. Ove rijeke su bile vane za trgovinu krznom pa su Englezi 1670. na uu Nelsona izgradili prvu trgovaku postaju-Port Nelson. ARKTIKI SLIV Odvodnjava prostor sjeverno od Brooksa i istone obronke Kanadskog Stjenjaka, dio kanadske tundre do poluotoka Melville i arktike otoke. MacKenzie je dug 1 802 km i zajedno s pritocima Slave, Peace i Finley druga je po duljini rijeka u Angloamerici s 4 240 km. Nema vee znaenje jer je najvei dio godine zaleen (8-9 mjeseci). Gornji se tok nalazi u niim geografskim irinama gdje je toplije pa dolazi do potiskivanja leda k uu. Zbog toga u proljee dolazi do poplava. Ime je dobila po Alexanderu MacKenziu koji ju otkrio. PACIFIKI SLIV Na sjeveru ovog sliva je oceanska, a na jugu vrua stepska. Rijeke izviru u planinama. Na sjeveru imaju nivalni, a na jugu rijeke koje izviru u Kaskadnom gorju i Sierra Nevadi imaju pluvijalno-nivalni reim. Glavne rijeke su Yukon na sjeveru i Colorado na jugu. Yukon s pritokom Lewis ima 3 017 km. Imaju malo znaenje jer su zaleene vei dio godine. Plovidba u unutranjst (kad je otopljen led) mogua je do Dawson Citya na Alasci za velike i do Whitehorsa (Yukon Territory) za manje brodove. Ue Yukona je delta irine 140 km. Colorado izvire u Stjenjaku sjeveroistono od Denvera i kroz suhi pojas se probija ka jugozapadu do zaljeva Baja California. Rijeke je napravila itav niz kanjona, a najvei je Grand Canyon dubine 1 800 m. Tu je rijeka najiskoritenija za hidroenergiju i navodnjavanje. Najvea brana je Hoover Boulder Dam, iza koje je Colorado ujezeren u duini 180 km. Ostale rijeke su Columbia i Fraser koje izviru u Rocky Mountains Trenchu i koriste se za navodnjavanje Columbia i British Columbia platoa. Znaajnija je Columbia sa 1 853 km i porjejem od 600 000 km2. Na njoj su izgraene brane, a najvea je Grand Coulee Dam. Plovna je 153 km. Rijeka Fraser je duga 1 368 km. Otkrio ju je Alexander MacKenzie koji ju je nazvao po istraivau Simonu Fraseru. Ima porjeje od 215 000 km2. Vana je jer je proboj preko Stjenjaka omoguio naseljavanje obale Pacifika. Na uu je nastao Vancouver.

Slinu funkciju imao je i sjeverniji proboj rijeke Skeene. Ona je duga 580 km i na njenom uu je luka Prince Rupert. Rijeka Sacramento duga je 515 km. Slui za navodnjavanje. SLIV VELIKOG BAZENA Rijeke ovog sliva presue u veem dijelu godine, a izuzetak je vrijeme nakon proljetnih i jesenskih pljuskova. Te rijeke nestaju u stalnim ili periodikim jezerima. Vezane su uz zapadne obronke: Humboldt, Walker, Carson, Pyramid. 6.2. JEZERA Jezera Angloamerike ine 1/4 slatkovodnih povrina svijeta. Najvie je onih koja su nastala na rubu Kanadske vodene kape. A) LEDENJAKA JEZERA To su jezera: Great Bear Lake (3 178 km2), Great Slave Lake (28 426 km2), Atabasca (8 077 km2), Raindeer (6390 km2), Winnipeg (24 500 km2), Winnipegois (5 444 km2), Mannitoba (4 700 km2). Velika jezera su nastala tektonski u pleistocenu, ali su produbljenja ledenjakom erozijom. To su: Superior (82100 km2), Huron (59 700 km2), Michigan (57 800 km2), Erie (25 700 km2), Ontario (19 520 km2), St.Claire (1270 km2) (od kojih Erie i St.Claire nisu kriptodepresije). Ova su jezera u jesen i zimi zaleena, na njima su sagraeni mnogi kanali. B) JEZERA U URUENIM DEPRESIJAMA su vezana za Floridu (vapnenaka podloga). Najvanije je jezero Okeechobee s movarnom povrinom od 1 812 km2. C) RIJENA JEZERA Velik je broj jezera uz tok Mississippia i ona su vezana za meandriranje i zatvaranje starih rijenih rukavaca. Najvee je Pontchartrain (Louisiana) s 1 600 km2 preko kojeg su izgraena dva mosta. D) TEKTONSKA JEZERA Jezera tektonskog nastanaka vezana su za Stjenjak. Od jezera koja su nastala djelovanjem vulkana (izlijevanjem lave i pregraivanjem rijenih dolina) najznaajnije je jezero Yellowstone s 355 km2 (najvie na 2360 m nv). U grotlu vulkana Mt.Manzanita je jezero duboko 589 m (najdublje jezero u Angloamerici). U planinskom lancu Sierra Nevada na visini od 1 900 m je jezero Tahoe duboko 550 m. D) PLAYE su jezera sa zaslanjenim dnom. Vezana su uz endoreina podruja Velikog bazena. Imaju vodu za vrijeme kia. Nalaze se na rubu zavale, uz Sierra Nevadu. To su: Great Salt Lake, Carson, Pyramid. Zapadno od Velikog slanog jezera su pustinje. E) UMJETNA Umjetna se jezera koriste za dobivanje hidroenergije i navodnjavanje. Najznaajnija su na rijeci Colorado (Lake Mead, Glen Canyon) i Missouri (Oahe, Garrison, Fort Peck, Fort Randall).