Australija

• Commonwealth of Australia
• Najmanji kontinent i 6. najveća država svijeta
• 2,6 st/km2; 22,4 mil. (2011.)
• Timorsko i Arafursko more, od Papue Nove
Gvineje odvaja je Torresov prolaz, od Novog
Zelanda Tasmanovo more, a od Antarktike na
jugu Indijski ocean
• Glavni grad je Canberra (323,056 st)
 Cape York (QLD) 10°41’

3180 km
Cape Byron
Steep Point 4000 km (NSW)
(WA) 153°38’
113°09’

South Point,
Wilsons
Promontory
(VIC)
39°08’
South East Cape (TAS)
43°38’
• Australija se sastoji od 6 država:
– Zapadna Australija
– Novi Južni Vels
– Viktorija
– Queensland
– Južna Australija
– Tasmanija

• 2 teritorija:
– Sjeverni teritorij
– Teritorij glavnog grada
 Oceanija
• Zajednički naziv za otoke smještene u Tihom
oceanu
• Oceanija se tradicionalno dijeli na 4
dijela:Australazija (Australija+Novi Zeland),
Melanezija, Mikronezija i Polinezija
 Povijest Australija
• Aboriđini prije oko 40000 godina (60000)
• Terra Australis – izvan trgovinskih ruta, vjetrovi južne
hemisfere skreću sjeverno prema ekvatoru (zapadno
od Australije), istočno od Australije snažni vjetar
• Abel Janszoon Tasman 1642. uplovio u vode južne
Australije - opazio zapadnu obalu Tasmanije (nazvao
ju Van Diemenova zemlja)
• Plovio dalje prema Novom Zelandu
• Nizozemci su kontinent nazvali New Holland, ali ju nisu
kolonizirali
• 1768. James Cook napustio je Englesku i
uputio se na 1. od 3 putovanja
• 1770. Botany Bay – 23.08. proglasio je to
područje britanskim posjedom (Novi Južni
Wales)
• 1783. gubitak američkih kolonija – rješavanje
prenapučenosti britanskih zatvora
• Osnivanje kažnjeničkih kolonija
• 1786. – najava osnivanja kolonije u Botany Bayu
• Kapetan Arthur Phillip – zapovjednik ekspedicije –
kolonizacija prostora istočno od 135 meridijana
• 13.05.1787. – isplovljavanje iz Portsmutha sa Prvom flotom
• 11 brodova – 759 kažnjenika (191 žena); 13 djece
kažnjenika, 211 vojnika, 46 žena i djece morskih časnika i
osoblja broda, 9 članova administrativnog osoblja
• 26.01.1788. osnovano prvo stalno europsko naselje – Sydney
(Lord Sydney – državni sekretar)
• Druga flota 1790.
• Problemi razvoja kolonije:
– Proizvodnja hrane
– Razvoj unutarnje ekonomije
– Proizvodnja viškova za izvoz

1827. naselje Albany – Zapadna Australija (kolonizacija cijelog

kontinenta)
1829. Charles Fremantle – cijeli zapadni dio proglasio britanskim
posjedom
Geološka i geomorfološka obilježja Australije

• Prije 245-208 mil. godina, u trijasu, dolazi do razdvajanja Pangee

na Laureaziju i Gondwanu
• Laureaziju su činili Europa, Azija i Sjeverna Amerika dok je
Gondwana obuhvaćala Južnu Ameriku, Afriku, Australiju,
Antarktiku i Indiju
• Prije 130-140 mil. godina Gondwana se počinje razdvajati
• Australija se odvojila od Antarktike prije 96 mil. god.
• Novi Zeland se odvojio od Australije prije oko 76 mil. godina
• Danas se Australija zajedno s Papuom Novom Gvinejom kreće
prema sjeveru (oko 6 cm godišnje)
• Procjenjeno je da bi se za 40 mil. godina Australija spojila s Azijom
• U geološkom smislu Australija je kao dio
Gondwane vrlo stara => Australski štit
• U Australiji nema mladog ulančanog gorja
kenozojske starosti!
• U cijeloj Australiji podloga je paleozojska i
prekambrijska
• Australija je bogata rudama
• Današnji reljef se dijeli na 3 osnovna dijela:

• ISTOČNO VISOČJE (GREAT DIVIDING RANGE)

• UNUTRAŠNJA ZAVALA
• ZAPADNA VISORAVAN
 Istočno visočje
• pruža se od poluotoka York uz pacifičku obalu do Tasmanije,
a još se naziva i Veliko razvodno gorje
• Važne riječne doline koje često imaju strme strane ili prelaze
u kanjone => HE potencijal, ali prepreke za prolaz u
unutrašnjost!
• Istočno visočje je asimetrično(veći pad prema Pacifiku nego
prema unutrašnjosti)
• Modro gorje (Blue Mountains) na JI – njihov dio su
Australske Alpe čiji najviši dio čine Sniježne planine (Snowy
mountains) s Mt. Kosciuscom – 2228 m
• Veliki koraljni greben koji ne pripada striktno kopnu
 Unutrašnja zavala
• Unutrašnja zavala – na ovom se području postupno
smanjuje nadmorska visina => najniži dio Australije
• Brežuljci su sve blaži i konačno prelaze u prostranu
ravnicu
• Ovdje teku unutrašnje rijeke, a dalje u unutrašnjosti
su samo presahla riječna korita i slana jezera (Eyre)
• Dalje prema zapadu se lagano prelazi u pustinje
(Simpsonova pustinja, Velika Viktorijina pustinja,
Velika pješćana pustinja)
 Zapadna visoravan
• Zapadna visoravan – geološka prajezgra Australije, prekambrijski
štit
• Ovdje su vizualno značajne izolirane planine i viši zaravnjeni
blokovi (Ayers rock ili Uluru) => turizam
• Nadmorska visina se povećava prema zapadu, a česta pojava su
duboko usječena riječna korita (suha) – creeks.
• Reljef je najblaži na sjeveru u Arnhemovoj zemlji
• Zapadna visoravan sadrži tipične oblike eolskog reljefa. Na krajnjem
jugu se nalazi Nullarbor plain, gotovo apsolutno ravan, bez vode i
vegetacije => Najsuši dio Australije.
• Zapadna visoravan se strmo ruši prema obali => razlog zbog kojeg
se teško prodiralo u ovu regiju
• 1-Nullarbor Plain 2-Zapadno Australski štit
• 3-Flinders gorje 4-Cobourg poluotok

1 3
 Nullarbor plain
• Količina padalina
između 250 mm/god.
bliže obali i 150
mm/god. u unutrašnjosti
 Zapadno Australski štit
• Tla su oskudna i neplodna
• Južno je Hamersley gorje (1235m) i
Opthalmia gorje (građeni od preobraženih
vulkanskih stijena, bazalta i sedimentnih
naslaga
• Najveće svjetske naslage Fe
 Flinders gorje
• proteže se od Musgrave gorja (SZ) do Mt. Lofty
gorja istočno od Adelaida
• 700 do 900 m n/v (max. 1165 m)
 Cobourg poluotok
• Krajnji sjeverni dio Arnhemove zemlje
• uzvišenja ne prelaze 500m
• Vegetacija je suha savana, a uz obalu su
mangrove
• Evaporacija u plimnim bazenima – visok
salinitet
• Plima – 30 km u unutrašnjost