PRIRODNO-MATEMATIKI FAKULTET

ODSJEK ZA GEOGRAFIJU
UNIVERZITET U SARAJEVU

NASTAVNA PRIPREMA ASA IZ GEOGRAFIJE

NASTAVNA TEMA: POLARNE OBLASTI

Mentor: Doc. Dr Senada Nezirovi

Student: Emir Burni

Sarajevo, Decembar, 2016 godine

KOLA: Katoliki kolski centar

DATUM: 15.12. 2016

PROFESOR: Burni Emir

RAZRED: III
NASTAVNA TEMA: Polarne oblasti
NASTAVNA JEDINICA: Glavna obiljeja
Artika i Antartika
TIP ASA: Obrada novog gradiva
CILJEVI ASA

OBRAZOVNI

Upoznati uenike sa polarnim oblastima na

Zemlji, o njihovim prirodnim i drutvenim
odlikama, te o njihovom znaaju za cijelu
Zemlju. Ukazati uenicima na bitne razlike
izmeu Arktika i Antarktik, te ih upoznati
sa njihovim glavnim odlikama.to
zanimljivije uenicima predstaviti ove
poprilino nepoznate krajeve.

ODGOJNI

Razviti kod uenika smisao za ljubav

prema prirodi a samim tim i prema
polarnim podrujima, te im skrenuti panju
na ouvanje ovih dijelova Zemlja,samim
potencijalom ovih podruja za samu
budunost, i u njima probuditi geografsku
svijest prema polarnim podrujima.
FUNKCIONALNI
Uenicima ukazati na znaaj polarnih
krajeva, iji opstanak ovisi i od njih samih.
Proiriti geografsko znanje o ovim
krajevima i njihovim bitnim odlikama, te
im ukazati na ouvanje ovih podruja.

NASTAVNA

METODA:Usmeno

izlaganje, razgovor i demonstracija.

2

OBLIK RADA:
Kombinovani i frontalni
NASTAVNA SREDSTVA I
POMAGALA:
Tabla, karta, grafoskop, udbenik
ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA:

Uvod i najava cilja (5 minuta)

Obrada nastavnog gradiva (35 minuta)

Zavrni dio ( 5 minuta)

UVODNI DIO NASTAVNOG SATA

Predstavljanje
Dobar dan, ja sam Burni Emir student IV
godine na geografije, na Prirodnomatematikom fakultetu. Danas u vam odrati
as kojim se spremam za svoje budue zvanjeprofesor geografije. Zamoliu vas za panju i
meusobnu suradnju, te se nadam da emo
zajedno ovaj as zavriti uspjeno, vi da neto
nauite od mene, te da vam ja uspjeno
prenesem znanje koje posjedujem o ovoj
nastavnoj jedinici.
Da krenemo:

Na Zemlji postoji koliko toplotnih

pojaseva?

OO:

Na Zemlji postoji 5 toplotnih pojaseva.

Koji su to toplotni pojasevi?

OO: To su: jedan arki, dva umjerena i

dva polama.
Tako je. Sad u vas pitati jednu
zagonetku da vidim znate li odgovor.
Ovako glasi: Gradi lovac kuu, kua
ima etiri zida, etiri prozora i kroz sva
etiri prozora gleda prema jugu.
Kraj prozora kue prolazi medvjed. Koje
boje je medvjed?

OO: Medvjed je bijele boje, jer je rije o

polarnom medvjedu.

Tako je, a zato je bijeli medvjed

u pitanju?

Zato to se kua nalazi na samom

zemljinom Sjevernom polu. to moemo
zakljuiti iz loga da se kroz sve prozore
gleda prema jugu.

ta mislite jesu li se ikad u

prirodi sreli polarni medvjed i
pingvin?

OO: Nisu, zato to polarni medvjed ivi

na Sjevmom polu. a pingvin na Junom
polu.

Dakle,
gdje
se
onda
toplotni polarni pojasevi?

Tako je, tanije, sjeverni toplotni polarni

pojas se prostire sjevernije od sjevernog
polamika. a juni polarni toplotni pojas se
prostire juno od junog polarnika.

Koja je granica sjevernog i

junog polarnika?

OO:Granica
je
6633'
sjeverne
geografske irine za sjeverni polamik i
6633' june geografske irine za juni
polamik.
Kao to ve vidite iz uvodnog dijela
dananja nastavna tema e biti POLARNE
OBLASTI pa u vae sveske stavite naslov:
POLARNE OBLASTI

prostiru

OO: Toplotni polarni pojasevi se prostiru

na Sjevernom i Junom polu.

Napisati na tabli :
POLARNE OBLASTI

OBRADA NASTAVNOG GRADIVA

Zemlje
izmeu
sjeverne
polavice,tj.
6633'sjeveme irine i Sjevernog pola
nazivamo Sjevernim polarnim krajevima,
zemlje koje se nalaze izmedju 6633'june
irine i Junnog pola nazivamo Junim
polarnim
krajevima.
Kao
granica
Sjevernih polarnih krajeva se uzima
srednja julska izoterma od +10C, a kao
granica Junih polarnih krajeva januarska
izoterma od + 10C.
ta su to izoterme?
OO: Izoterme su izolinije koje povezuju sva
mjesta istih temperatura.
Meu Sjevernim i Junim polarnim
zemljama postoje slinosti i razlike. Oni su
slini po svojim klimatskim elementima,
po ledenom pokrovu, a zasad i tekoj
pristupanosti. Razlikuju se po imenima,
po geografskom poloaju, po oblicima
kopna, po raspodjeli kopna i mora i po
nekim antropogeogrfaskim svojstvima.
Prostor polarnih podruja, sjevernih i
junih, ima povrinu od 42,5 km2 ili 8%
cjelokupne povrine Zemlje, tj. neto
manje od azijskog kontinenta.

Kako se zove podruje Sjeverne

polarne zemlje, a kako June
polarne zemlje?

OO: Podruje Sjeverne polarne zemlje se zove

Arktik,
a
June
polarne
zemlje
Antarktik.
Tano tako. a ime se dobile od grkih
rijei i to Arktik od gr. Rijei arktosmedvjed
jer
se
nad njima
nalaze
Sazvijedja Velikog i Malog medvjeda,
meu kojima je posebno vana zvijezda
Sjevemjaa.

ta je zvijezda Sjevernjaa
za ta nam ona slui?

OO: Zvijezda Sjevemjaa je najsjajnija

zvijezda sazvijea Malog medvjeda. I
vrlo je blizu sjevernog nebeskog pola, te
se
pomou
nje
moemo
orjentisati,
odnosno odrediti pravac sjevera.
June polarne zemlje nazivamo Antarktik
od grke dvoslonice: anti-protiv, nasuprot
i arktos- medvjed, dakle podruje na
planeti koje lei nasuprot Arktiku, tj.
predjelu koje je ispod sazvijeda Velikog i
Malog medvjeda.
Najvea je razlika izmedju Arktika i
Antarktika u tome to je u sredini arktikih
zemalja more, a u sredini antarktikih
kopno. Na Arktiku (sjeverni dijelovi
Evrope, Azije i Amerike okruuju more,
na Antarktici juni dijelovi Indijskog,
Pacifikog i Atlanskog okeana okruuju
kopno. Arktiko je more vanije za promet
jer ga okruuju naseljeni kontinenti, a
Antarktika je manje vana za promet, jer
su tri juna kontinenta tj. Juna Amerika,
Afrika i Australija, manje naseljena i vie
udaljena od Junog pola. Obale Arktika su
bogatije biljkama, ivotinjama, ribama i
ljudima nego obale Antarktike.
Kao to smo rekli Arktik je hladno
podruje oko sjevernog zemaljskog pola
ogranieno julskom izotermom od 10C.
Granica je povuena na temelju stvarne
klime i podudara se sa polarnom granicom
drvea.
Ovako
ogranieno
arktiko
podruje obuhvaa prostor od oko 26
milijuna km2 kopna i mora. Njemu pripada
nekoliko stotina kilometara irok pojas
Sjeverne Amerike i Evroazije, s tim da se
arktiko podruje sputa u Sjevernoj
Americi mnogo junije nego u Sibiru.Dakle
Arktiku
pripadaju
sljedee
otone
skupine: Svalbard, Zemlja Franje Josipa,
Novaja
Zemlja,
Sjevemaja
zemlja,
Novosibirski otoci i Vrangelov otok. Te
otone skupine lee na evroazijskoj
kontinentalnoj ploi.

ta mislite po emu je Grenland

dobio ime ?

OO: Zbog toga to se ljeti pojavi na jugu

kratkotrajna vegetacija.
Tako je, iako bi mu ime Bijeli oto odgovaralo,
Vikinzi
su
ga
nazvali
Zelena
zemlja. Pretpostavlja se da su oni do juga
otoka doplovili ljeti kada ovdje ipak ima
malo
zelenila.
Meutim,
moe
se
pretpostaviti i da je Erik Crveni, koji je
doveo Vikinge na Grenland 982. godine
zbog svojeg trogodinjeg progonstva s
Islanda (zbog "nekih ubojstava"), elio tim
nazivom privui nove doseljenike.

Gledajui na kartu moete li

zakljuiti na koja tri prolaza izazi
Arktiko more?

OO: Na istoku Beringov tjesnac vodi u

Pacifik, na zapadu Grenlandsko more, tj.
izmedju Grenlanda, Svalbarda i Norveke ,
i Davisov prolaz izmedju Bafinove zemlje
i Grenlanda koje vode u Atlantik.
Istraivanjem Arktika su se bavili antiki
pomorci, tj. Feniani koji su ili na daleka
putovanja, znali da se visoko na sjeveru
more pretvara u neto neugodno: u
vodenu povrinu punu bijelih ploveih
brda koja polako prelaze u vrstu ledenu
povrinu. Taj su kraj svijeta smatrali
rubom Zemlje. Na plovidbama prema
sjeveru raniji pomorci drali su se
Sjevemjae- svijetle zvijezde u sazvijeu
Malog medvjeda. Grci su to sazvijedje
zvali Arktos, a zemlja Velikog medvjeda
se od tada naziva Arktik. To je golemi
ravni ledeni brijeg koji se nalazi na
Sjevernom ledenom moru. Konani dokaz
za
to
je
dala
amerika
atomska
podmornica Nautilus 1958. godine koja je
sa 107 lanova posade plovila preko
Arktika od Perl Harbura do Portlanda u
Engleskoj, uronivi pod arktiki led 1.
augusta, a izronivi 5. augusta iste godine.

Pokazati prolaz na karti

Za klimu Arktika od odlune je vanosti

geografski poloaj. Sunce obasjava Arktik
polovicu godine, a polovicu se ono uope
ne pojavljuje. Januarska izoterma -30C
zaokruuje prostor oko pola. Unutar njega
se nalaze tri studena otoka, koje
oznauju izoterme -40C\ i to na
centralnom Grenlandu, oko samog pola i
oko Verhojanskih planina na sjeveroistoku
Sibira.
Najvei
ekstremi
temperature
zapaeni su u sjeveroistonom Sibiru(
minimum -76.8C). Januarska izoterma od
0C nigdje ne prelazi polamicu, osim neto
sjevernije iznad Skandinavskog poluotoka.

ta mislite zbog eka god

Skandinavskog poluotoka januarske
izoterme se sputaju junije od
sjeverne polarnice?

OO:
Zbog
toga
Sto
obalama
Skandinavskog
poluotoka
tee
topla
Golfskastruja.
Tako je, dapae januarska izoterma dopire
do iznad 70sjeveme geografske irine iz
razloga to tu tee Golfska topla struja.
Arktik ima vrlo malo padavina, od 100300 mm godinje. On pripada sunim
zonama, dok okolni krajevi oko Arktika
imaju znatno vie padavina ( npr. Juna
Aljaska ima 2000 mm padavina). Padavine
padaju u vidu snijega, i to vrlo sitnog,
meutim desi se da ljeti i poetkom jeseni
padne neto i kie. Prema klimatima ovdje su
zastupljeni klimat tundre ili ET klimat koji ima
srednju zimsku temperature -15C, a ljetnu
od 0C do +10C. Vrijeme u zimskim danima
na Arktiku nepovoljno je: hladno I
vjetrovito. U maju se naglo poinje dizati
temperatura, horizonti izvedre, trave naglo
porastu, tundre postaju movarne, po
njima se javlja cvijee, a ptice dolijeu s
juga u jatima.

Napisati na tabli :
Klima ET I EF klimat

Na Arktiku se javljaju tri vrste leda:

morski,
slatkovodni
i
kontinentalni.
Povrinskim zaleivanjem nastaje na moru
ledeno polje debljine do 2 i pol metra.
Strujanjem gonjene sante leda pucaju i
nalijeu jedna na drugu. Vjekovnim
nagomilavanjem
nastaje
debeli
leti.
Slatkovodni leti nastaje na kopnu tc se
odatle u obliku ledenjaka sputa lagano u
more.
Trea vrsta leda je kontinentalni led. To je
kompaktan, debeo sloj leda. Nalazimo ga
samo na Grenlandu.
Kopneni dio Arktika pokriven je sa 2,1
milijuna km1 leda. Morski led pokriva oko
7 milijuna km* morske povrine. On je
pokretan. Kree se od Beringovih vrata
prema pol, a od pola prema Atlantiku,
izmedju Bafinove zemlje i Grenlanda tzv.
Davisovim putem i izmeu Islanda i
Grenlanda. Ledene sante, kojih ima na
hiljade, najvee plove od aprila do juna.
Tada su one pogibljenc za plovidbu po
sjevernom Atlantiku.

Pretpostavljam
da
ste
gledali jedan film koji je
snimljen na osnovu istinitog
dogaaja, a vezano za brod
koji je udario u ledene
sante.Koji je to film?
OO: Toje Titanik.
Tako je, a to se desilo 1912. godine.To je
u to vrijeme bio najvei, najnoviji i najbri
parabrod svijeta. Kasnije je uvedena
redovita patrolna sluba na prostoru

Biljni svijet Arktika je oskudan zbog

nepovoljnih uvijeta ivota. Rast je biljaka
ogranien na polarno ljeto, a ono je hladno i
relativno kratko.
Malo je mjeseci u kojma se temperature
diu
iznad
0C.
Ali
za
vrijeme
vegetacijskog perioda nema noi. te biljke
mogu neprekidno rasti. Zbog hladnoe one
su priljubljene uz tlo, koje je u to doba
toplije od zraka. U kopnenom arktikom
pojasu Evroazije i Sjeverne Amerike, gdje
su julske temperature izmedju 5 i 10C, tlo
je obraslo liajem, mahovinom, nekim
travama, zbunjeni poleglih vrba i breza.
Slino je i na obalama junog Grenlanda.
Dalje na sjeveru gdje su temperature
manje od 5, prevladava kamena pustinja,
biljke se pojavljuju samo mjestimino i to
mahovine, a nadje se ponegdje i koja
cvjetnica. U zoni ledenog pokrova, gdje su
temperature u svim mjesecima ispod 0C,
prostire se prava polama pustinja.

Kojoj biljnoj zajednici pripadaju

liajevi i mahovine a da se prostire
na ?

OO: To jc biljna zajednica tundre.

Napisati na tabli:

Tano, dakle na ovim prostorima se nalazi

biljna zajednica tundre.

ivotinjski svijet Arktika:

-polarni medvjed
-sjeverna lisica
-sob
-tuljan
-mori
-kit

ivotinjski svijet Arktika je bogat i

raznovrstan.
Kopnenih
ivotinja
ima
nekoliko vrsta.: sjeverni medvjed, sjeverna
lisica, sob, sjeverni zec, vuk i druge.
Mnoge od ovih ivotinja imaju zatitnu
bijelu ili svijetlosivu boju.
10

Sob daje ivotnu osnovu polarnim narodima.

On je karakteristna ivotinja tundre. Sob
daje ovjeku meso, kou, mast, rogovlje
kosti, mlijeko, a slui mu i kao tovarna i
teglea ivotinja.
Od morskih ivotinja ovdje se nalaze:
tuljan, mori i kit. Tuljani ive u moru i na
ledu. ive u skupinama. ovjek ih lovi
zbog mesa, koe i masti. Obilje kitova
privlailo je kroz vijekove kitolovce u ova
ribolovna podruja, pa je na taj nain kit u
arktikim vodama gotovo istrebljen.
Eskimi ive u najsjevernijim primorskom
pojasu Sjeverne Amerike i na Grenlandu.
Po rasnim oznakama jako su srodni
mongolskoj skupini naroda, a po jeziku
amerikim Indijancima. Njihov ivot je
osnovan na lovu toplokrvnih vodenih
ivotinja. Zimi obitavaju u kuama od leda

Kako se zovu kue od leda?

OO: Kue od leda se zovu igloo.

Odijevaju se odjeom koju prave od
tuljanove
koe,
od
krzna
polarnog
medvjeda, soba i drugih. Meutim pod
utjecajem modeme civilizaciijc. Eskimi
naglo mijenjaju nain ivota.
Pored
velikog
ivotinjskog
bogatstva
arktiko podruje ima i rudnog blaga,
osobito ugljena, bakra, zlata (na Aljasci), i
kriolita( na Grenlandu). Civilizirani narodi
ekonomski iskoriuju Arktik ve od
njegova otkria. Iskoriavanjc je u
poetku bilo ogranieno uglavnom na lov
kitova, toplokrvnih ivotinja i riba, a u
novije se vrijeme istrauje i rudno blago.
Usporedo s tim razvijaju se i prometnotrgovake
veze:parabrodi
dolaze
po
lovinu, te se Arktik sve vie uvlai u sferu
svjetskog prometa. Posljedica je ovakve
privredne aktivnosti sve bri porast
stanovnitva i naselja.

11

Arktik
politiki
pripada
mnogim
dravama: Grenland Danskoj, Ameriki
arktiki arhipelag Kanadi, Spitsbergen
Norvekoj, Aljaska,USA,a ostalo evroazijsko
podruje sa susjednim otocima pripada Rusiji.
Za razliku od Arktika na
junom polu se nalazi jedini
kontinent na Zemlji koji
nije stalno naseljen.Koji je
to kontinent?
OO: To je Antarktik.
Tako je, pa vi stavite podnaslov u sveske
ANTARKTIK.

Antarktik je nenastanjeni kontinent, oko

Junog pola Zemlje, obuhvaa 14 176 637
km2 povrine, dakle vei je od Evrope
gotovo za 3 milijuna km2.

Ako smo rekli da arktik potjee

od gr rijei arktos medvjed, od
kojih rijei onda
potjee rije
Antarktik?

OO.Ime mu potjee od dvosloenice grkih

rijei: anti-protiv, i arktos- medvjed.
Po geografskom poloaju Antarktika je
najzabaenije i najnepristupanije kopno
nae planete. Obalna linija ima duinu od
30.000 km i slabo je razvedena.
U otkrivanju Antarktika razlikujemo tri
epohe: prva kada se kontinent otkrivao i
kada su pomorci upoznavali obale i
konture
kontinenta,
zatim
epoha
upoznavanja i istraivanja unutranjosti i
najnovija koja imaju za cilj kartiranje i
istraivanje
Antarktike
sa
modernim
sredstvima, te u znanstvene i privredne
svrhe.
12

Napisati na tabli:
2.Antarktik, anti-protiv,arktos-medvjed

Otkrie geografskih polova, dolazak do

njih, je bilo prvenstveno pitanje prestia, i
slave pojedinaca. Do samih polova ljudi su
stigli tek poetkom XX vijeka. Na juni
pol prve su stigle norveka ekspedicija na
elu sa Raolom Amudsmcnom decembra
1912. godine i pet nedjelja kasnije
britanska
ekspedicija
Roberta
Skota.
Francuska
antarktika
ekspedicija
i
britansko-skandinavska
su
uspjeno
uradila
istraivanja
golemih
podruja
Antarktika.
Danas na Antartici ima veliki broj stalnih
znanstvenih stanica koje su opremljene za
boravak na ledu s ciljem daljeg i
detaljnijeg istraivanja Antarktika.
Antarktika
je
hipsometrijski
najvii
kontinent od svih ostalih. Srednja visina
povrine ledenog pokrova iznosi 2.100 m,
to je 2,8 puta vie od srednje visine
povrine svih ostalih kontinenata zajedno.

Koji je najvii vrh na zemlji ?

OO: To je Mont Everest. visine 8886m.

Tako je, meutim iako je najvii vrh
Zemlje u Aziji, Antarktika ima najviu
srednju visinu.
Npr. Srednja visina Evrope je 340 m,
Azije 960 m, Australije i June Amerike
ispod
600m.
Znai
srednja
visina
kontinentalne podloge na kojoj lei ledeni
pokrov Antarktike iznosi 410 m, dok je
debljina ledenog pokrova iznad te podloge
1600-1800m. Antarktika se dijeli u dva
dijela: u Istonu i Zapadnu Antarktiku.
Izmedju ova dva dijela nalaze se dva
velika
zaliva,
nazvana
Rossovo
i
\Vedelovo more, prozvana ovako po
dvojici Engleza koji su ih otkrili).

13

Pokazati na karti ili foliji zalive

Istona Antarktika je stari prekambrijski masiv

izgradjen od gnajsa i granita, a mjestimino
pokriven debelim naslagama pjeara i
krenjaka. Antarktika jedan gigantski horst i
najvia visoravan na svijetu
. Koje su napoznatije visoravni na Zemlji?
OO: Najpoznatije visoravni na Zemlji su:
Tibetanska.
Grenlandska
i
Peruanskobolivijska.
Tako je, visine Istone Antarktike visoravni
iznosi od 3.500m do 5000 m. Uz rub
Viktorijine zemlje ( istoni obalni dio Rosovog
mora) protee se 1800 km dug planinski lanac
sa vrhovima preko 4000m. Du tektonske
linije koja kree od Viktorijine zemlje prema
unutranjosti vezana je pojava mladog
vulkanizma, a napoznatiji vulkani su Erebus i
Teror na Rosovom moru.
Za
razliku
od
Istone
Antarktike,
ZapadnaAntarktika je predio nabranih planina
sastavljenih od mladjih sedimenata. Mladom
nabranom sistemu Anda pripada poluotok
Palmer,tj. Grahamova zemlja.Istom sistemu
pripadaju i poluotok Edvarda VII koji sc nalazi
na zapadnoj strani Rosovog mora i pripada
Zapadnoj Antarktici. Najvie planine Zapadne
Antarktike su na zapadnoj i jugozapadnoj obali
obali Rosovog mora gdje prelaze visine od
6000m.

Napisati na tabli:
-Klima Antarktika: EF- klima vjeitog leda

Da li bi mi neko znao rei koje su to

osnovne klimatske odlike polarnih oblasti
na Zemlji?
OO: Niske temperature i mala koliina
padalina, i to samo u obliku snijega. Tako je,
dakle glavna odlika Antarktika bi bila
ekstremno niske temperature, ak tovie na
Antarktiku je izmjerena najnia temperature na
Zemlji koja je iznosila ak -90.

14

ta mislite koja je najvea pustinja

na svijetu?

OO: Upravo Antarktik. Dananja nivalna klima

uslovljena je stalno prisutnom antarktikom
anticiklonom neposredno iznad goleme ledene
povrine. Openito su temperature Antarktika
za 5 do 10C hladnije od temperature na
Arktiku. Uz obalu u najtoplijem mjesecu
januaru, srednje temperature se kreu od -6 do
0C, dok su u to vrijeme u sredinjim
dijelovima oko - 30C. U sredinjim
dijelovima Antarktike prosjena temperatura
hladnog dijela godine od IV-X maja iznosi od
-50C do - 65C.
Godinja koliina padavina u primorskom
dijelu iznosi 200-400mm, a u unutranjosti
od 100-150mm. Padavine su samo u vidu
snijega i ostalih oblika kondenzovane
vodene pare, kao stoje inje, mraz i slino.
Najveu
koliinu
padavina
prima
Antarktik na tzv. Rosovoj barijeri na koju
padne godinje 800mm.
Nad kontinentom je visok atmosferski
tlak, pa prema obalama neprekidno pusu
snani vjetrovi. Tako je u junu 1972.
godine izmjerena brzina vjetra od 327
km/h. Ti vjetrovi imaju veliki utjecaj na
okolna mora. Prema najnovijim istraivanjima
Antarktika
predstavlja
otoni
skup
pokriven od 1500-1800 m debelim slojem ije
je povrina 20 miliona km.
PovrSina ove barijere je 500. 000 km2.
Zbog pliine mora mogla se razviti ledena
barijera i ledeno polje.
Prema najnovijim i stanjivanjima, na
pojedinim
mjestima
Antarktike
ima
predjela bez stalnog leda odnosno snijega.
To su podruja u priobalnom dijelu Zemlje
kraljice Mod. Tu ima oko 0,3% ukupne
povrine Antarktika koje nisu nikad pod
ledom.
15

Led se na Antarktiku javlja u vidu

prostranih ledenih ravnjaka tzv. inlandajsa.
Na kontaktu sa morem led sc lomi u vidu
ogromnih prizmi povrine i do 600knr, a
debljine i do 300m. Ti uravnjeni
prizmatini blokovi plutaju morem noeni
strujama i vjetrovima od istoka prema
zapadu i pri tome esto dospijevaju daleko
na sjever. Najsjevernija granica javljanja
antarktikih ledenih santi je na Pacifiku
45, a na Indiku 35" june geografske
irine.

Pokazati na karti Grahamovu zemlju

Pojava ugljena u Zapadnom Antartiku

pokazuje, daje ovdje neko vegetacija bila
bujna, a s njome i klima drugaija. Danas je
biljni ivot daleko slabije razvijen nego na
Arktiku. Na Antartici ne nalazimo zonu tundre,
osim u Grahamovoj zemlji. Taj kraj zovu
crveni snijeg, jer je snijeg pokriven nekom
vrstom crvenih algi. Na kopnu kontinenta raste
samo jedna cvjetnica, trava Aira Antarctica, a i
ona
samo
do
62june
geografske
irine.Mnogo je jae razvijen ivotinjski svijet
koji najvie ivi uz obalu kontinenta.
Koja ivotinja po vaem miljenju je
predstavnik polarnog predjela Junog pola?
OO: To je pingvin.
Tako je, to je pingvin.
Pingvini ive u kolonijama od po 500.000
jedinki. Najvea je vrsta carski pingvin visok i
do I m koji ivi samo oko Rosove barijere.
Nihova krzna su otporna na vodu i vjetar- to je
veoma praktino u toj oblasti. Pingvini, iako su
ptice, ne znaju da lete, ali su dobri plivai.
Poznat je i Adelijski pingvin. Na Antarktiku
ima 17 vrsta pingvina. Pored pingvina poznata
jc i ptica albatros, koji ima raspon krila i do 4
m iroka.

16

Napisati na tabli
ivotinjski svijet: pingvin, albatros, tuljan,
kit,

Postoje 4 vrste tuljana, od kojih jc tzv. slontuljan teak do 4000 kg. Od njega se
iskoriujc koa i mast. Najpoznatiji tuljan je
Vedelov tuljan. Najvei sisavac na Zemlji je kit
i on ivi na prostorima antarktikog mora.
Naraste do 20 m duine, a ima do 100.000 kg
teine. Od kita se dobije 20. 000 kkg masti,
koja se moe upotrijebiti kao mainsko ulje ili
za pravljenje sapuna. Od kitova eluca moe se
napraviti do 200 pari izama. Kit predstavlja
veliko bogatstvo. U vodama Antarktike lov na
je na kitove vrlo vaan. Njime se osobito bave
Amerikanci, Norveani i Englezi. Za lov na
kitove prave se specijalni brodovi.
Sva dosadanja istraivanja pokazuju da se
ispod debele ledene kore nalaze velike
rezerve kamenog uglja, gvozdene rude,
grafita, zlata, urana, bakra, nikla....Ova
leita obojenih metala najzastupljenija su
na Grahamovoj zemlji. Nalazita kamenog
uglja locirana su na istonoj obali
Rosovog mora. Nafta je otkrivena nedavno
na Grahamovoj zemlji in a otoku
Aleksandra I. Rezerve se procjenjuju na 40
milijardi
barcla(
6
milijardi
tona).
Antarktika predstavlja i potencijalni izvor
svjee pitke vode pri emu postoje projekti
izraeni
od
zainteresovanih
drava(
Saudijska Arabija), po kojima bi se
gigantski
ledeni
blokovi
dopremali
snanim
remorkerima
do
Arabijskog
poluotoka, odakle bi sc godinama mogla
crpiti svjea slatka voda.
Teoretski i po meunarodnom pravu
teritorije Antarktike ne pripada nikome, s
tim to svaka drava ima pravo da alje
svoje ekspedicije na bilo koji dio Antarktike i
da istrauje u naune i miroljubive svrhe.
Premda je izuzorno govoriti o nekim
konkretnim granicama i teritorijalna na
potpuno nenaseljenom ledenom kontinentu,
ipak su neke drave nastojale da steknu
izvjesna
preimuustva
nad
teritorijem
Antarktike.

17

Da bi se rijeila pitanja pripadnosti Antarktike

predstavnici 12 drava( Argentina, Austarlija,
Belgija, ile, Francuska, Japan, JAR,
Norveka, Novi Zeland, Velika Britanija,, SAD
i Rusija ) sklopili su 1. 12.
1959. godine u
Vaingtonu sporazum, po kojem se Antarktika i
dalje i zauvijek iskoritava samo u miroljubive
svrhe i ne smije postati poprite medjunarodnih
sukoba. Ugovor je stupio na snagu 1.6. 1961,
godine nakon ratifikacije od strane svih
dravva uesnica sporazuma. Ugovoru se
kasnije prikljuio i Brazil. U ugovoru je
naroito precizirano da se itavo podruje
june kalote od 60 do pola, nee koristiiti za
izgradnju vojnih baza Ii se upotrebljavati kao
poligon nuklearnih eksperimenata, dok je
izgradnja baza za nauno-istarivake radove
dozvoljena svim dravama svijeta.
ZAVRSNI DIO NASTAVNOG SATA
Prije nego to zadnje minute asaposvetimo
ponavljanju onog to smo danas radili, pitau
vas imate li pitanja za mene vezano za ovu
dananju temu? Dobro onda, da napravimo
karatko ponavljanje.Mi smo danas radili
polarne oblasti na Zemlji.

Rekli smo da postoje na Zemlji dvije

polarne oblasti. Koje su to?
00: To su Arktik i Antarktik.

Rije Arktik je grkog porijekla, ali

ta ona znai?
00: Znai medvjed, zbog sazvjedja Velikog i
Malog medvjeda.

A ta znai Antarktik, i od kojh

grkih rijei je to sloenica?
OO: Od gr.rijei anti-protiv i arktos- medvjed.

18


Koja je najvea razlika izmedju
Arktika i Antarktika?
OO: Razlika je u tome to je u sredini arktikih
zemalja more, a u sredini antarktikih kopno.

Kakva klima vlada na Arktiku i

Antarktiku?
OO: Na Arktiku vlada klima tundre ili ET
klimat i EF ili klimat vjeitog leda, a na
Antarktiku EF klimat.

Koje ivotinje ive na Arktiku?

OO: To su: polarni medvjed, polama lisica,

tuljan, kit, sob, i mor.

Ko zna nabrojati vrste stanovnika

Arktika?
OO: To su: Samojedi, Ostajci, Tunguzi, Jakuti,
uki i Eskimi.

Kako
geografski?

dijelimo

Antarktiku

OO: Antarktiku dijelimo na Istonu i Zapadnu.

Koja je srednja visina kontinenta?

OO: Srednja visina kontinenta je 2. lOOm. I to

jc najvii kontinent na svijetu.

ta predstavlja Istona Antarktika?

OO: Predstavlja najviu visoravan na svijetu, a

to je gigantski horst.

Koje ivotinje su zastupljene na

Antarktiku?
OO: To su: pingvin, tuljan, albatros i kitovi.

Po emu je znaajan Antarktik?

OO: Po rudama kamenog uglja, gvozdene

rude, zatim nafte tc je izvor svjee pitke vode..

19

 Da li je Antarktika neiji teritorij?

OO: Ne, nije, nego je podjeljena meu
dravama koje vre ekspedicije na Antarktiku.
Zbog ega
Antarktiku?

se

vre

ekspedicije

na

2.
GEOGRAFIJA.SVIJETAAMERIKA, AUSTALI1JA I OKEANIJA,
SVJETSKA MORA I POLARNI KRAJEVIprof.dr.Rude Petrovi, prof.dr. Zvonimir
Dugaki, ing. Petar Mardei, prof.dr. Ivo
Rubi, Zagreb, 1958. godine.

OO: Zbog nauno-istraivakih radova

izraznih oblasti kao to su: geologija,
geografija, meteorologija...

3.
REGIONALNA-GEOGRAFIJA
SVIJETA-AUSTRALIJA,
OCEANIJA,ANTARKTIKA,(skripta)Sarajevo, 1979.godine.

To bi bilo sve od mene za danas. Hvala na

panji i suradnji.

4.

LITERATURA:
1 .POMORSKA ENCIKLOPEDIJA, izdanje
i naklada leksikografskog zavoda FNRJ,
Zagreb, 1954. godina.

20

INTERNET