Sara Puškadija, Edo Vasović – 3.

e
Radni listić – Meksiko

1. Nabroji i pokaži na karti planinske lance na području Meksika.

Planinski lanci na području Meksika: istočno gorje Sierra Madre Oriental i zapadno gorje
Sierra Madre Occidental, Sierra Neovolcanica...

2. Koja su dva najveća poluotoka Meksika?

Dva najveća poluotoka Meksika su zapadni poluotok Baja California (Kalifornijski

poluotok) i poluotok Yucatá n na istoku.

Yucatán

Baja California

3. Zašto je Meksiko zemlja brojnih vulkana i čestih potresa? Nabroji neke vulkane i pronađi
ih na karti.
Meksiko je zemlja brojnih vulkana i čestih potres jer se nalazi uz tektonski nemirno
područje gdje se dodiruju Cocos i Sjevernoamerička litosferna ploča. Poznati vulkani u
Meksiku su Pico de Orizaba, Popocatepetl (ujedno i najveći), Ixtacihuatl, Orizaba, Volcá n
de Fuego...

4. Opiši klimatsku raznolikost Meksika.

Zbog svoje veličine i brojnih klimatskih modifikatora, Meksiko je klimatski vrlo raznolik.
Sjever je suh i većinom pustinjski, dok je jug vlažan i tropski. Razlikuju se i vlažna
istočna obala od sušnije pacifičke. Zbog izražene hipsometrije, izmjenjuju se četiri
klimatsko-vegetacijske zone na području Meksika.

5. Nabroji i objasni četiri klimatsko-vegetacijske zone tipične za prostor Meksika.

Temperature tijekom godine u Meksiku ne variraju znatno, pretežno ovise o nadmorskoj

visini, pa se zbog toga izdvajaju četiri visinske zone. Do o. 900 m nalazi se tierra caliente
(vruća zona), iznad nje, između 900 i 1800 m, je tierra templada (umjerena zona), još
više, između 1800 i 4000 m je tierra fría (hladna zona), a iznad 4000 m tierra helada
(ledena zona), područje vječnog leda. Katkad se unutar pojasa tierra fría izdvaja i tierra
nevada (snježna zona).
6. Kakvu populacijsku politiku provodi Meksiko i zašto?

Meksiko provodi politiku planiranja obitelji (antinatalitetnu populacijsku politiku) da bi

smanjio stopu rodnosti. Jedan od razloga je taj da svake godine više od 2 000 000
novorođenčadi obitelji i država ne mogu kvalitetno zbrinuti. Broj stanovnika u Meksiku
brzo se povećava (11. država svijeta je trenutno po broju stanovnika), uzrokovan je
velikim udjelom mladog stanovništva te visokom stopom rodnosti i vrlo visokim
prirodnim prirastom.

7. Objasni neravnomjernu gustoću naseljenosti Meksika.

Meksičko stanovništvo neravnomjerno je raspoređeno što je jedan od promblema

meksičkog stanovništva. Više od 50% stanovništva živi u južnim djelovima Meksičke
visoravni, dok su suhi sjever i vlažni jug zemlje gotovo nenaseljeni. U urbana središta
Meksičke visoravni nekontrolirano se doseljava većinom siromašno agrarno
stanovništvo. Ono naseljava rubne dijelove gradova koji se zbog toga nekontrolirano
bez ikakvih urbanističkih planova šire.

8. Zašto u Meksiku nije izražen proces litoralizacije?

U Meksiku nije izražen proces litoralizacije, a razlog tome je izgled obale (prirodne luke
rijetke su zbog niske obale) i njezine klimatsko-vegetacijske osobine. Tome pogoduje i
vulkansko tlo koje je često vrlo plodno i pruža velike mogućnosti za poljoprivredne
djelatnosti, a ti su prostori često i bogati rudama i termalnim izvorima.

9. Koji su problemi „divljih naselja“ i prenaseljenosti gradova?

Glavni problemi „divljih naselja“ i poteškoće do kojih dolazi zbog prenaseljenosti

gradova su beskućništvo, nezaposlenost, kriminal, nedostatak vode, onečišćenje zraka,
problemi javnog prijevoza, odlaganja smeća i mnogi drugi.

10. Nabroji i pronađi na karti najveće gradove Meksika.

Najveći gradovi Meksika su: Ciudad de México (koji je ujedno i glavni grad Meksika),
Guadalajara, Puebla de Zaragoza, Ciudad Juá rez, Tijuana, Leó n, Monterrey...
11. Objasni pojam dvojnih gradova. Nabroji nekoliko primjera.

Dvojni gradovi su gradovi koji nastaju duž granice SAD-a i Meksika, ali i SAD-a i Kanade.
Ti se gradovi nalaze na meksičko-američkoj granici i njihova je površina s obje strane
granice. Primjeri takvih gradova su: San Diego-Tijuana, El Paso-Ciudad Juarez, Laredo-
Nuevo Laredo, Brownsville-Matamoros...

12. Objasni rasni i religijski sastav stanovništva Meksika.

Većina meksičkih stanovnika (60%) su mestici (mješanci starosjedilačkoga indijanskog

stanovništva i doseljenog španjolskog stanovništva), Indijanaca, potomka Maja i Asteka
je oko 30%, bjelaca je samo 9%, a ostalih je 1%. U religijskom sastavu Meksika
dominiraju rimokatolici koji čine 83% stanovništva, uz nešto protestanata i ostalih.

13. Na kojem području Meksika je postojala civilizacija Maja, a na kojem civilizacija

Asteka?

Tisućama godina meksički Indijanci poput Maja i Asteka bili su jedini stanovnici
Meksika. Moćni Asteci u 15. i 16. stoljeću vladali su velikim carstvom u južnom Meksiku
čiji je glavni grad Tenochtitlan, s oko 350 tisuća stanovnika, bio najveći grad na svijetu.
Prema njihovoj vlastitoj predaji, potječu s otoka Aztlana (mjesto bijelih čaplji ili mjesto
bjeline; odatle Aztekima i ime) u sjevernom Meksiku, no povijesne potvrde za to nema.
Dok su Maye, jedan od najciviliziranijih indijanskih naroda domorodačke Amerike
nanstanili poluotok Yucatá n u Meksiku, Hondurasu, Salvadoru i Belizeu, te susjednoj
Gvatemali.
14. Usporedi ukupni BDP Meksika i BDP po stanovniku. Što zaključuješ?

BDP predstavlja bilo gospodarstva zemlje. Ako zemlja proizvodi, BDP raste. Zbog toga
rastu zaposlenost i plaće pa ljudi imaju veći dohodak i više troše. Bruto domaći proizvod
(BDP) je indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u
jednoj zemlji tijekom godine, te on svrstava Meksiko u zemlje srednjeg stupnja
gospodarskog razvoja, dok je BDP po stanovniku niži nego BDP po stanovniku u
Hrvatskoj, kvaliteta života lošija je nego u Hrvatskoj. Iz toga možemo vidjeti da se
gospodarstvo Meksika zasniva na privatnoj gospodarskoj inicijativi, uz snažan utjecaj
državnog kapitalizma. Država je vlasnik banaka, željeznica, naftnih ležišta, osiguravatelj
društava i velikih industrijskih poduzeća..

15. Kako se naziva pojava kad je država vlasnik najvažnijih industrijskih poduzeća,
banaka, prometnih tvrtki, rudnika?

Državni kapitalizam je naziv za pojavu kada je država vlasnik najvažnijih industrijskih

poduzeća, banaka, prometnih tvrtki, rudnika, željeznica, naftnih ležišta, osiguravatelj
društava i sl.

16. Koji su glavni problemi poljoprivrede u Meksiku? Koje poljoprivredne kulture se najviše
uzgajaju?

Glavni problemi poljoprivrede u Meksiku su; ti da je ona zastarjela i ima neriješene

agrarne odnose, nedostatk vode zbog čega je samo 4% površina obrađeno, na poljima
rade slabo zainteresirani peoni, dok su vlasnici zemljišta uglavnom veleposjednici. U
poljoprivredi najviše se uzgaja kukuruz (koji je ujedno i jedan od simbola zemlje), grah,
pamuk, duhan, kava i tropsko voće.

17. Koja su glavna rudna bogatstva Meksika? U čijem su vlasništvu? Proizvodnja koje rude
je najvažnija?

Meksiko obiluje velikim rudnim i mineralnim bogatstvima, kao što su nafta (uz Meksički zaljev),
zemni plin, zlato, srebro, bakar, olovo i cink. Sva su ta rudna bogatstva u vlasništvu države. Od
ruda najvažnija je proizvodnja srebra (ujedno najveća u svijetu s oko 20% svjetske proizvodnje),
pa plemenitih i obojenih metala (cink, bakar i sl.), te antimona, bizmuta, grafita, soli itd.

18. Objasni važnost nafte u meksičkom gospodarstvu. Gdje se nalazi većina ležišta?
Nafta je jedan od najvećih gospodarskih pokretača Meksika. U drugoj polovici XX. st.
Meksiko je ostvario znatan gospodarski razvoj, unaprijedivši zaostalo i pretežno agrarno
gospodarstvo zahvaljujući i prihodima od prodaje nafte (2016. naftne zalihe procjenjuju
se na osam milijarda barela). Ležišta nafte nalaze se duž Meksičkog zaljeva.

19. Što su maquiladore? Gdje se nalaze? Zašto? Kojim djelatnostima se bave? Objasni.

Maquiladore jest španjolski naziv za lokalne prerađivačke tvornica osnovane u Meksiku,

obično blizu granice, koje bez carina uvoze sirovine i opremu za montažu, preradu ili
proizvodnju. Proizvodi se izvoze u okviru posebnog programa koji im omogućava
porezne olakšice i druge pogodnosti. Funkcioniraju na način da se dijelovi dizajniraju i
šalju s američke strane, zatim sklapaju na meksičkoj strani i ponovno vraćaju u SAD kao
gotovi proizvodi. Većina maquiladora u Meksiku proizvodi elektroničku opremu, odjeću,
plastiku, namještaj, uređaje i auto dijelove, a odjeća im je vrhunski proizvod.
Maquiladore su na drugom mjestu nakon naftie u industrijskom sektoru Meksika.

20. Koja su najpopularnija turistička odredišta i privlačni čimbenici Meksika.

Privlačni čimbenici Meksika su ostaci gradova Maja i Asteka (Chichen Itza, Uxmal,
Tenochtitlan), ljetovališta (Acapulco, Cancun), veliki gradovi (Ciudad de México,
Guadalajara, Veracruz), prirodne ljepote i veseli mentalitet stanovništva (fieste, mariachi
i dr.).

Najpopularnija turističa odredišta su:

Tulum - plaža, nalazi se u srcu Riviera Maja, a grad Tulum nalazi se na nekoliko
kilometara udaljenosti od plaže i nudi širok izbor hotela, luksuznih vila i apartmana, u
neposrednoj blizini grada nalaze se i dvije velike turističke atrakcije: eko-turistički park
XEL Ha i rezervat biosfere Sian Ka'an.

Cozumel - otok koji ima plažu od finog bijelog pijeska sa koraljnim grebenom u blizini
obale do koje se može stići plivajući makar je okolno more poznato po jakim morskim
strujama.
Chiapas - suptropski raj sastavljen od džungle i prašume, gdje se nalaze ruševine Maja.

Cabo San Lucas - je mala uvala okružena bistrim morem tako da je i s obale moguće
vidjeti crne koralje i podvodne pješčane sprudove.

Oaxaca - nalazi se na južnoj obali Meksika i nalazi se na UNESCO popisu svjetske baštine
i nudi splet povijesne i kolonijalne arhitekture.

Chichen Itza - nalazi se na UNESCO listi svjetske baštine i ujedno je najbolje očuvani
primjera drevne civilizacije Maja.

Cancun - obiluje prekrasnim plažama, tropskom klimom i bogatim zabavnim i noćnim

životom.

Isla Mujeres - maleni otok koji se nalazi u blizini Cancuna do kojeg se može stići samo
brodom, otok je tropski raj na kojemu je glavna zanimacija ronjenje i sunčanje na
predivnim plažama.

Teotihuacan - jedno od glavnih arheoloških nalazišta iz vremena Maja sa dvije najveće

piramide u Meksiku: Piramida Sunca i Piramida Mjeseca

21. Objasni problematiku meksičke savezne države Chiapas.

Problematika meksičke savezne države Chiapas jest u tome što tu pokrajinu siromašnog
stanovništva, ali golemog prirodnog bogatstva (drvo, nafta, tropsko voće)
nekontrolirano eksploatiraju strane, većinom američke multinacionalne kompanije.
Zbog toga došlo je do otvorene pobune i oružanog sukoba lokalnog stanovništva s
meksičkom vlašću.

22. Što je NAFTA? Kakav značaj ta organizacija ima za Meksiko? Koje je novo ime te
organizacije?

NAFTA ili Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (eng. North American Free
Trade Agreement) je gospodarsko povezivanje SAD-a, Kanade i Meksika. Cilj NAFTA-e je
uspostavljanje najveće zone slobodne trgovine u svijetu koja bi dugoročno trebala
obuhvatiti cijelu zapadnu hemisferu. Članice NAFTA-e zalažu se za postupno ukidanje
carina i svih ograničenja za slobodan protok kapitala i usluga, usklađivanje radnog
zakonodavstva i ekoloških standarda te za zaštitu intelektualnog vlasništva. Novo ime te
organizacije je USMCA ili United States-Mexico-Canada Agreement.