Maya Indijanci

Top 10 Foods That Help Detox and Cleanse

Your Entire Body. Which One You Love Most? |
BuzzWok | Stories With A Good
Taste (Buzzwok)
Ovo je glavno znaenje pojma Maya Indijanci. Za druga znaenja, pogledajte Maya Indijanci
(razdvojba).

Mayanski grad Uxmal

Maya, jedan od najciviliziranijih indijanskih naroda domorodake Amerike nastanjen na

poluotoku Yucatn uMeksiku, Hondurasu, Salvadoru i Belizeu, te susjednoj Gvatemali. Danas
broje oko 2.000.000 pripadnika.[1]Civilizacija Maja je veinom propala do
dolaska konkvistadora poetkom 16. stoljea, a njihove mone gradove progutala je dungla.
Sadraj
[sakrij]

1 Ime

2 Jezik

3 Plemena Maja

4 Povijest

4.1 Predklasini period 2000. pr. Kr. - 300.

4.2 Klasini period 300. - 900.

4.3 Postklasini period 900. - 1500.

4.4 Post-Kolumbovo doba

5 Znanost
o

5.1 Zvijezde i vrijeme

6 Pismo

7 Umjetnost

8 ivot i obiaji Maja

9 Vjera
o

9.1 Vjerski obredi

10 Pelota

11 Maja Indijanci danas

o

11.1 ivot seljaka

12 Vidi jo

13 Biljeke

14 Literatura

15 Vanjske poveznice

Ime[uredi VE | uredi]
Ime maya nastalo je iz rijei maiam, ije znaenje nije poznato, a navodno oznaava ime njihove
zemlje (de Landa 1579: 2). vidi/

Jezik[uredi VE | uredi]
Jezik Maja pripada jezinoj porodici majan (panj. mayense; eng. Mayan) a njime se govorilo
najmanje 3.000 godina u podrujima gdje je ovaj narod izgradio svojukulturu. Od drevnog jezika
maya do danas razvilo vie srodnih jezika kojima se slue njihovi potomci Yucatec
Maya, Mopn, Lacandon[2], Itz, Cruzob i Icaiche.
Dananji Maye govore modernim maya jezikom koji se izravno razvio iz drevnog protomajanskog jezika (Nab'ee Maya' Tzij).

Plemena Maja[uredi VE | uredi]

Pravi Maje dijele se na est plemena, to su:

Maya (Yucatec),

Mopn,

Lacandon,

Itz,

Cruzob i

Icaiche.

Sve ostale grupe ine posebne skupine unutar majanske porodice i ne pripadaju u prave Maje; to
su: Huastec, Chicomucelteco, Tzeltal, Tzotzil, Chol, Chontal, Chorti,Tojolabal ili
Chaabal, Chuje, Kanjobal, Akatek, Jacaltec, Motozintlec, Tuzantec, Mame, Teco ili
Tectiteco, Aguacatec, Ixil, Kekchi, Pokonchi, Pokomam, Quiche,Cakchiquel, Tzutuhil, Uspantec,
Acalanes, Acalaes, Quehache, i jo neki.

Povijest[uredi VE | uredi]
Predklasini period 2000. pr. Kr. - 300.[uredi VE | uredi]
Prva naselja Maya pojavljuju se u prvom ili drugom tisuljeu pr. Kr. Do oko 500. pr. Kr. osnovana
su mayanska glavna sredita u sredinjim nizinama, poput Nakbe iEl Mirador. Arheolokim

istraivanjem pronaena su i naselja iz istog razdoblja na junim visoravnima i na sjevernim

dijelovima Yucatana.[2]

Klasini period 300. - 900.[uredi VE | uredi]

Maje nisu nikada stvorile unitarnu dravu, ve je njihovo carstvo bilo podijeljeno na brojne
gradove-drave od kojih su neke privremeno imale supremaciju nad drugima ili bili povezani u
saveze gradova.
Tokom klasinog perioda Maje su bili na svome vrhuncu, njihovi gradovi bili su povezani mreom
cesta od kojih su neke jo u upotrebi. Neki od najznaajnijih gradova
su Comalcalco, Palenque, Copan, Altun Ha, Calakmul, Uaxactn i Quirigu i Tikal. U zemlji Maja
ivjelo je tada oko 2,000,000 ljudi. Najvei i najraskoniji grad Tikalimao je izmeu 75,000100,000 stanovnika. Kako je raslo stanovnitvo, tako je rastao i broj nezavisnih gradovadrava. Plemstvo ovih nezavisnih drava meusobno se enilo, ali i ratovalo.

Postklasini period 900. - 1500.[uredi VE | uredi]

Vidjeti lanak Mezoamerika kronologija.
Postklasini period poetak je kraja opstanka civilizacije koja se odrala tek na Yucatnu. U ovom
vremenu javljaju se Nahua-Tolteci i njihovi gradovi dolaze pod tolteki-utjecaj. Postoje osnovane
sumnje da su majanska porodica ili pleme Tutul-Xiu, kao i znaajno majansko pleme Itz po
krvi Nahue ili Tolteci. Dolazi do ratova unutar majanskih porodica Tutul-Xiu [3], Cocm i Itz.
Odrala su se tri znaajna grada: Mayapan (porodica Cocom), Chichen Itza (Indijanci Itzaes)
i Uxmal (porodica Xiu). Uxmal se nalazi 78 kilometara juno od Mride. Veina objekata
sagraena je izmeu 700. i 1100. godine. Kronike Maya nam govore da ga je
oko 500. podigao Hun Uitzil Chac Tutul Xiu. Grad je dominirao sve dok su bili u savezu s Itzma.
Chichen-Itza dominira od 800. do 1200. godine. Kad su panjolci doli na Yucatan grad je ve
bio naputen. Negdje izmeu 1196. i 1441. grad poinje propadati, Indijanci Itza polako se
povlae na podruje Gvatemale kod jezera Peten, gdje ive i danas. On je sredite politike,
vjerske i vojne snage.
Chichen-Itza je poznata po El Castillu, Hramu ratnika, Opservatoriju, Igralitu za loptu (Juego de
Pelota) i svetom bunaru ili "Cenote de los Sacrificios".
Negdje oko 1200. godine ili poslije, raskidom saveza s Chichen-Itzom dominacija prelazi
u Mayapan. Uxmal poinje propadati, a porodica Xiu odlazi u novi grad Mani. panjolskim
osvajanjem Yucatana Tutul-Xiu postaju saveznici panjolaca. Negdje do 1550. godine
u Uxmalu je jo bilo neto ivota, a onda je potpuno naputen.
Grad Mayapan, 40 kilometara jugoistono od Meride i 100 kilometara zapadno od Chichen Itze
postaje politiko i vjersko sredite jukatanskih Maja porodice Cocom. Grad se odrao
do 1441. kada su ih napali Tutul-Xiu i Itze. Sukob je trajao do 1461. kada je grad osvojen i
pobijeni svi Cocome; preivio je samo jedan Huanac Ceel-ov sin koji je bio na putovanju.

Post-Kolumbovo doba[uredi VE | uredi]

Dolaskom panjolaca na Yucatan (1520.) zavrava slobodan ivot ovog naroda koji ve ivi po
dunglama. Godine 1524. panjolci na elu s Pedrom de Alvaradombez potekoa su pokorili
juni dio poluotoka, 1528. sjeverni je dio zauzeo Francisco de Montejo.[4] Osvajanje Yucatana
dovreno je 1546., no Maye su i dalje pruale otpor panjolcima.
Godine 1697. pada i posljednja mayanska prijestolnica Itza (Taysal nel Peten). Unato tomu,
sukobi starosjedilaca s kolonijalnim osvajaima nastavljale su se i u 19. stoljeu.
Godine 1851. Maje podiu ustanak na Yucatanu ije je sjedite selo Chan-Santa-Cruz, ove
Indijance danas poznajemo kao Santa Cruz ili Cruzob Indijance. Voeno je vie neuspjelih
ekspedicija protiv ovog naroda sve do 1910. godine. Godine 1854. bitku je izgubio Valladolid, vie
od 2.000 bijelaca je masakrirano.
Godine 1860. pukovnik Acereto s 3.000 ljudi napao je Chan-Santa-Cruz, izgubio je 1.500 ljudi,
ranjene koje je ostavio izmasakrirani su. Nevolja je bilo i s Icaiche Indijancima koji su 1860.

godine ratovali protiv Meksikanaca, Cruzoba, i izvrili invaziju na Britanski Honduras. Dobro
poznati Marcos Canul poveo ih je 1870. i zauzeoCorazal Town i napao 1872. Orange Walk Town.
Canul je poslije bio svrgnut, a novi Icaiche voa obeao je prijateljstvo Britancima.

Znanost[uredi VE | uredi]
Narod Maja (Grci Novog svijeta) postigao je visoka dostignua u matematici, astronomiji (imali
su kalendar kojega ni dananji ne nadmauje), graevinarstvu, umjetnosti i imali su svoje pismo.
Zbog toga ih esto smatramo najrazvijenijom civilizacijom Novoga svijeta.
Maye su se prilikom zabiljeavanja datuma koristile glifovima, ali i brojevima, tako da je svaki glif
mogao biti zabiljeen i brojano. Razvili su jedinstveni matematiki sustav brojeva, prema kojemu
se jedinice oznaavaju tokama, a crte se koriste za pet jedinica. Brojeve su zapisivali
vodoravno, ali i okomito. Poznavali su i upotrebljavali nulu, a njihova je pozicijska vrijednost
brojeva bila veoma slina dekadskoj.
U Mayanskom brojevnom sustavu pozicijska vrijednost broja raste od nieg reda prema viem. U
prvom redu (najniem) piu se brojevi u vrijednosti do 19, u drugom u vrijednosti do 20, u treem
do 400 itd. Slika 29. prikazuje broj 2 472. Broj se ita od gornjeg reda. Toka i crta u prvom redu
predstavljaju broj 2 400 (6 X 400), tri toke u drugome redu predstavljaju broj 60 (3 X 20), a dvije
toke i dvije crte broj 12. Kada zbrojimo sva tri broja (2 400 + 60 + 12) dobijemo broj 2 472. Maye
su pomou ovakvih brojevnih zapisa izvodile raunske operacije zbrajanja i oduzimanja, a u
raunanju na ravnoj povrini pomagali su si zrncima kakaa. Moderna istraivanja dokazala su da
se ovakvim brojevnim zapisom mogu izvoditi i raunske operacije mnoenja i dijeljenja.

Zvijezde i vrijeme[uredi VE | uredi]

Maye su i veliki astronomi koji su, zahvaljujui promatranju neba i raunanju, uspjeli napraviti
solarni kalendar. Astronomi naroda Maya promatraju nebo golim okom. Biljee kretanja zvijezda i
planeta: Sunca, Mjeseca, Venere. Na taj nain mogu predvidjeti datume ili dogaaje (pomrine,
ravnodnevnice) koje najavljuju dolazak novoga boga zatitnika.
Solarni kalendar Maya inio je ciklus od osamnaestodnevnih razdoblja koji su se mnoili s
dvadeset (prema tome je 18 x 20 davalo 360 dana). On dijeli vrijeme na dane (kin), mjesece od
20 dana (uinal), godine (tun) i dvadesetoljea (katun). Svaki novi "katun" prigoda je za veliku
sveanost u ast boga koji predstavlja to doba, ali i sveanost pod nazivom Tzolkin koja se
odravala povodom nove godine. Zbog neobine prirode kalendara samo su etiri boga mogla
ponijeti teret nove godine: od njih su dvojca, bog kukuruza Kan i bog kie Muluc, donosila sreu,
a druga dvojca (Ix i Cauac) bili su glasnici nesree.
Mjeseci su: Pop, Uo, Zip, Zotz, Tzec, Xul, Yaxkin, Mol, Chen, Yax, Zac, Ceh, Mac, Kankin, Moan,
Pax, Kayab, Cumbu i Uayeb.
Dan se kod Maya zove kin.

20 kina = 1 uinal

18 uinala = 1 tun (360 dana)

20 tuna = 1 katn (7,200 dana)

20 katna = 1 baktn (144,000 dana)

20 baktuna = 1 piktun (2.880.000 dana)

20 piktuna = 1 kalabtun (57.600.000 dana)

20 kalabtun = kinchiltuna (1.152.000.000 dana)

20 kinchiltuna = alautun (23.040.000.000 dana)

20 alautuna = hablatun (460.800.000.000 dana)

Dodavali su jo pet dana "van" kalendara kako bi stvorili godinu, u terminologiji Maya Haab.
Tijekom tih "vankalendarskih dana", koje su nazivali Uayeb, Maye su pazile da ne zaspe, ne
svaaju se i ne spotaknu u hodu. Vjerovali su da e ono to uine tada raditi uvijek, pa su se
drali kue i pazili da ne obave kakav teak posao ili uine to neugodno, da to ne bi morali
obavljati dovijeka.
Obredni kalendar ili Tzolkin, to znai raspodjela dana, sastoji se od dva razdoblja jedno od
trinaest dana, a drugo od dvadeset (Kin), a sveukupno je imao 260 dana. Svakom danu prethodi
jedan broj od 1 do 13. Na ovaj nain broj i dan nisu mogli da se poklope dok ne navri godina od
260 dana. Tzolkinom su amani odreivali dane radova u polju, ali i dane obrednih sveanosti.
Trei kalendar poznat kao Duga raunica sastojao se od neprekidnog brojanja dana od poetka
sadanjeg doba, 13. kolovoza 3114. pr. Kr. Nadnevci u ovom kalendaru obino sadre pet
brojeva od kojih prvi oznaava skupove od etristo godina, drugi skupove od dvadeset godina,
trei godine (svaka po 360 dana), etvrti broj mjeseci i peti broj dana.[5]
Maye su smatrale dane ivim biima, zapravo bogovima. Tako je vrijeme bilo personificirano
sasvim konkretno. Svaki dio vremena - dan, mjesec, godina - bio je odreeni predmet ili entitet, a
nosili su ga boanski glasnici koje su predstavljali brojevi. Na hijeroglifima su glasnici prikazani sa
svojim teretom, breme dre remenom ovjeenim oko ela i tako mogu prevaliti dugi put, a da se
ne umore. Na hijeroglifima su i bogovi noi koji nastupaju kad se dan ugasi.

Pismo[uredi VE | uredi]
Pismo Maja kombinacija je fonetskih simbola i ideografa.
Hijeroglifsko pismo Maya nam je u veini sluajeva teko razumljivo ili nerazumljivo jer
su panjolski sveenici prilikom pokrtavanja spalili znatan broj kodeksa i tako nas liili
nenadoknadivih povijesnih izvora da bi sebi olakali posao.
Biskup Diego de Landa pokuajui proiriti kranstvo opisao je Mayama vjeru. Maye su bile
toliko fascinirane idejom razapinjanja boga da idui put kad je biskup doao u grad vidio je djecu
razapetu na kri posvuda . Biskup je bio toliko ljut da je naredio da se sve knjige, sav rad
prevadjanja, spali. Diego se ipak kasnije pokuava iskupiti djelom "Relacion de las Cosas
Yucatan" u kojemu je napisao izvjee o Mayama s mnogo korisnih obavijesti, ali nedovoljnim za
potpuno shvaanje te civilizacije i njezinog razvoja.
Maye koriste crtee etvrouglasta oblika, glife. Ti znakovi predstavljaju stvari, ivotinje, bogove.
Drugi glifi, neto laki oznaavaju priloge, prijedloge, pridjeve. Pisai kombiniraju glife oblikujui
kratke reenice. Moemo razumjeti treinu njihovih glifikih znakova, a esto nam je nepoznata
njihova misaona povezanost. Deifrirano je samo 800 mayanskih ideografa (odnosno znakova od
kojih svaki oznauje cijeli pojam).[6]
Maye su pisale na kori smokvinog drva, na vlaknima agave ili jelenskoj koi koju su savijali u
obliku harmonike. Spisi su dugaki oko 5 m i iroki oko 80 cm, a izgledaju poput albuma s
listovima na preklapanje s mnogobrojnim slikama. Sauvala su se samo tri kodeksa: Codex
Dresdensis [3], Codex Peresianus [4] i Codex Tro-Cortesianus [5]. Pisani su glifima, a sadre
neke podatke o bogovima Maya.
Pismo mayskoj civilizaciji ponajprije slui za biljeenje datuma i zvijezda, zapisivanje sveenskih
proroanstava. Ponekad se zabiljei kad jedan voa zarobi drugoga, pa kakva enidba ili neija
smrt. Maysko sveto pismo postalo je ukrasom. Klee se u kamen steaka, rtvenika, stuba.
Takoer se gravira u nakit, koljke, kosti pa ak i crta na grnariju, drvene stupove i zidove.

Umjetnost[uredi VE | uredi]
Raznolikost civilizacije Maya odrazila se i na izgled njihovih gradova. Grad je prije svega urbani
centar, planiranog rasporeda, organiziran, reguliran odreenim normama, sa strukturama javnog
karaktera koje prihvaaju stanovnitvo razliitih uloga i zanimanja. Grad Maya je antiteza svemu
ruralnom, on je sredite vlasti i urbanog ivota. To je mjesto sastanka ljudi, razmjenjivanja usluga
i materijalnih dobra. Arhitektonski kompleksi potiu matu toliko da se u ovjeku probudi

znatielja kako su tako velike kamene blokove mogli rezati s takvom tonou, kako su ih bojali,
kako su ih prenosili do gradilita, budui da nisu poznavali kota.
Graenje spomenika bilo je za stare Maye - religija. Veliki broj pitanja u svezi s njihovom kulturom
predstavlja zagonetke za arheologe, ali je pouzdano utvreno da se radi o najraznovrsnijim i
najprofinjenijim spomenicima arhitekture u povijesti (veoma esto Maye nazivaju Grcima
Amerike).
Slikarstvo, s istananim osjeajem za boje, i profinjeno izvedena kiparska djela najee su u
slubi arhitekture. Arhitekturu obogauju prvenstveno reljefi(kiparsko djelo kod kojeg se likovi i
predmeti uzdiu s povrine, s kojom su vrsto vezani. Reljefi slue za dekoraciju i ralanjivanje
graevina, odnosno predmeta te mogu biti izvedeni u

Majanska umjetnost

kamenu, kovini, bjelokosti, keramici, gipsu, drvu ili umjetnim materijalima. Prema stupnju
ispupenosti razlikuju se vije vrste reljefa :niski reljef ili bareljef te polureljef ili visok reljef) u
kojima su do najvee otrine izraeni kontrasti svjetla i sjene. Kompozicije reljefa su harmonine i
kompaktne; cijele su plohe ispunjene, esto pompozno i gotovo na barokni nain, sa precizno
izvedenim finim detaljima. Kamen kojim su obloene neke konstrukcije, skulpture i mozaici
pomno su obraeni. Svi su monumenti bili obloeni slojem stucca na kojeg se nanosila boja,
najee crvena.
Motivi upotrijebljeni kao simboli malobrojni su i moda se ak ine monotonima, sve dok ne
ponemo tragati za njihovim dubljim znaenjima. Stalno se pojavljuju koljke, dragulji, cvijee,
ptice, kukuruz, srce, strijele, kaktusove bodljike; ali se ti motivi vjeto iskoritavaju da bi se stvorili
svi pojmovi potrebni za duboku filozofiju i potpunu kozmologiju.
Stele su kipovi koji predstavljaju udne likove okruene hijeroglifima i simbolima. Kao
arhitektonski ukras koristile su se skulpture s bareljefima u kojima se esto pojavljivala ljudska
figura koja je tijekom vremena postajala sve vie naturalistika. Likovi koji su prikazani na
stelama najee prikazuju bogove, ali i vladare koje su smatrali boanstvima. Stele su bogato
ukraene simbolima vjerske i politike moi prikazanog lika, toliko da prelaze u ki.

ivot i obiaji Maja[uredi VE | uredi]

Maye su imale nekoliko imena. Prvo, vlastito ime, zatim oevo prezime, pa majino prezime.
Djeaci su pomagali oevima u polju i ostalim poslovima, dok su djevojice ostajale s majkama
kod kue i pomagale s domainstvom. Obredom inicijacije adolescenti su prelazili u odraslu
populaciju. Ceremoniju je predvodio aman, koji je molio nad djecom. Adolescenti su prinosili
darove amanu u perju i kakau. Nakon obreda inicijacije prireivalo se slavlje.
Prilikom sklapanja braka, veoma se pazilo da mladenci nisu u krvnom srodstvu. Potivali su
monogamiju, ali je dranje konkubina (prilenica) bilo dozvoljeno, a odobravali su i razvod.
Udovac ili udovica imali su pravo stupiti u novi brak nakon to je prola godina dana od sahrane
pokojnog suprunika.
Maje su bili obraivai tla u tropskoj kinoj umi, do polja su vjerojatno dolazili sistemom 'posijecii-spali' (slash and burn). Uzgajao se kukuruz, grah, ili-papriice, pamuk, kakao, 'maguey', rajica
i drugo. Njihove obiteljske farme poznate su kao 'milpa'. Maje su bili i vjeti lovci i ribari, mesa su
ipak jeli malo, veinom na sveanostima.

Zanimljivo je da su stare Maye smatrale znakom ljepote gledanje u kri. Status se takoer
izraavao piercinzima na uima, nosu, te razliitim ornamentima na tijelu. esto pripadnici vieg
statusa svoje zube ukraavali adom i drugim svetim kamenjem. Treba spomenuti da je kod
Maya bila uobiajena deformacija lubanje. Visoko i ravno elo takoer je smatrano znakom
ljepote. Ravno elo postizali su vezivanjem dasaka na elu dojenadi (dok kosti lubanje jo nisu
bile u potpunosti spojene), koje su ostavljali vezane danima. Socijalni status razlikovao se i po
nainu oblaenja.
Klasno drutvo je zasigurno postojalo, uz plemstvo i sveenstvo bili su tu i (plebejci) razni
zanatlije, majstori u obradi kamena, ada, i puka koji je obraivao zemlju. Provincijalni
dostojanstvenici potjecali su od 4 plemike obitelji. Voe gradova i sela bili su nieg ranga, i nisu
pripadali kraljevskoj krvi. Klanski sistem je postojao, a nasljee se raunalo po mukoj liniji. to je
ovjekov status na drutvenoj ljestvici bio vii, to je njegova kua bila blia obrednom centru
grada, iako puk nije ivio u samome centru. Najniu klasu inili su robovi koji nisu imali nikakvih
prava. Poloaj, zemlja i robovi bili su nasljedni. Kriminal je kanjavan smru.

Vjera[uredi VE | uredi]
Maye, ba kao i Asteci, misle da su bogovi vie puta unitili svijet. Kako se to opet ne bi dogodilo,
pokuavaju umilostiviti boanstva darovima i rtvama. Maye vjeruju u bogove koji su utjelovljenje
prirodnih elemenata kao to su sunce, kia, kukuruz. Legenda tvrdi da su prvi zemaljski itelji
bili Sunce i Mjesec. esto su se meusobno svaali. Mjesec je manje sjajan od Sunca zato to
mu je Sunce izvadilo jedno oko kako bi ga kaznilo za nevjeru. Boanstva alju kiu mukajui
ogromne tikve pune vode. Istresu li odjednom njihov sadraj, izazivaju pravi potop. Kad su ljuti,
alju tuu i oluje. Jedna neobina vjerska svetkovine okuplja dvije igrake ekipe. Igra se sastoji u
tome da se teka lopta od kauuka pokuava baciti kroz kameni prsten. Lopta se ne smije
dodirivati ni rukama ni nogama, ve samo ramenima, koljenima i bokovima. Utakmica je otra i
dolazi do mnogih sudara. Kapetan ekipe koja doivi poraz rtvuje se bogovima. On s ponosom
daje svoju krv za dobro bogova i ljudi.
Majanska religija je bila politeistikog tipa s raznovrsnim panteonom. Od majanskih bogova
istaknuti su Kinich Ahau ili "Suncoliki gospodar"[7], Chac, bog kie, groma i munje i Hun Hunahpu,
bog kukuruza (ostali bogovi: Ek Chuah).
Kralj je takoer tovan kao bog, a tovao se i jaguar za kojega se vjerovalo da ima natprirodne
moi. Podzemni svijet naroda Maya poznat je kao Xibalba ili "Mjesto strave". Dva glavna
gospodara podzemnog svijeta su 1. Smrt i 7. Smrt, a u njihovoj pratnji su raznoliki demoni s
imenima kao Gulitelj krasta, Sakuplja krvi, Demon Gnoja, Demon utice i Lubanja ezlo.[8]
Pernata Zmija je boanstvo koje se esto javlja u mitovima Maya. To je hibridna i mistina
ivotinja, a predstavlja kozmiko naelo dvojnosti: ono to gmie i ono to leti u istom simbolu.
Poznata kao Quetzalcoatl (Quetzal-co-atl) ili Kukulcan glavno je boanstvo meksikog panteona.
Kukulcan je bio boje nefrita ili nekog dragog kamena. Bio je bog vjetra, te Boji glasnik i ista
cesta. On je otkrio kukuruz i tako omoguio stvaranje ljudskog roda. Njegovo je srce prodro
krijes to ga je sam zapalio, a onda je uzneseno i postalo planet Venera. Kukulcan je boanstvo
kojemu se pripisivalo stvaranje itavog ovjeanstva i bilo je sigurno vie povijesnih linosti s
njegovim imenom jer su doivjeli prosvjetljenje.

Vjerski obredi[uredi VE | uredi]

Maye, ba kao i Asteci, misle da su bogovi vie puta unitili svijet. Kako se to opet ne bi dogodilo,
pokuavaju umilostiviti boanstva darovima i rtvama. Maye su bogovima pridonosili darove
ovisno o potrebama naroda. Darovi su najee bile plodine, ptice, razne ivotinje, dragocjenosti,
a ponekad i sveta esencija, ljudska krv. Ljudi su zasjekli svoje tijelo, pustili krv i spremali ju u
posebne posude (ponekad izraene u obliku jaguara) kako bi ju poslije ponudili bogu. Smatralo
se da putanje krvi, izmeu ostalog, donosi proienje.
Meu Mayama ljudsko rtvovanje nije bio svakodnevni dogaaj, ali smatralo se od velike vanosti
za velike rituale, primjerice za inauguraciju novog vladara ili posveenje hrama ili loptalita. rtve
su najee bile ratni plijen. Ratni zarobljenici nieg socijalnog statusa postajali su robovi, dok su
se zarobljenici vieg statusa pridonosili bogovima kao dar. rtvovanja su se odvijala na

loptalitima ili na platformama hramova, a njima su predvodili amani. Najee je voa

gubitnike ekipe rtvovan odrubljivanjem glave. rtvovanja ljudskog srca postala su osobito
popularna tijekom post- klasinog perioda u gradovima na sjeveru Yukatana, nakon snanog
utjecaja ratnikog naroda Tolteka iz sredinjeg Meksika. rtve bi (pie profesor Milton Carter)
obojili u plavu boju i odveli na sam vrh piramida gdje bi ekala etiri sveenika nazivana Chac (u
ast kinog boga), Chac Xib Chac, Zac Xib Chac, Ek Xib Chac i Kan Xib Chac, takoer obojena
plavom bojom, gdje bi im sveenik sa titulom nacom pomou noa od opsidijana otvarao grudi i
vadio srca koja su jo kucala. Za to vrijeme rtvine ruke i noge su drali drugi sveenici koji su
ponekad nosili maske mayanskih bogova, najee Chaca, boga kie. Nacom bi zatim srce dao
sveeniku-chilan-u (jaguaru), koji bi krvlju pokropio idola. U nekim je gradovima poput ChichenItze postojaoi kip nazvan Chacmool koji je drao posudu u koju su se stavljala svjea ljudska
srca. Nakon toga bi tijelo rtve koje se jo micalo bacili niz stepenice piramide, vjerujui kako na
taj nain rtva jo vie daje svoju krv bogovima.

Pelota[uredi VE | uredi]
Ritualna igra pelota (panj. lopta) igrala se na pravokutnom poploenom igralitu zvanom tlachtli.
Cilj igre bilo je gurnuti tvrdu gumenu loptu (veu od koarkake lopte), koja je simbolizirala
Sunce, Mjesec ili zvijezde, kroz obru, koji je simbolizirao suton, zoru, ekvinocij ili solsticij. Igrai
su loptu smjeli odgurati bez upotrebe aka, podlakticom, koljenom i bedrom, to je dodatno
oteavalo igru. Utakmica je otra i dolazi do mnogih sudara. Igrai su odjeveni u tipinu zatitnu
odjeu pojaseve, steznike za struk i bokove, titnike za koljena i zglobove, te arolike ukrase za
glavu. Kapetan ekipe koja doivi poraz rtvuje se bogovima. On s ponosom daje svoju krv za
dobro bogova i ljudi.

Maja Indijanci danas[uredi VE | uredi]

Maje su danas narod koji ivi od poljoprivrede, mnogi jo ive u dunglama kao Lacandoni (njih
par stotina) i Yucateci na Poluotoku kojih ima oko 300.000. Svih skupa Maya-govornika (znai u
irem smislu) ima oko 6.000.000. Po ovakvom raunu najvea su grupa sjeverno od Perua.
Tkalatvo, koaratvo, lonarstvo, izrada slamnatih eira i jo kojeta obrti su kojima se bave.
U religiji prakticiraju kranstvo zapadnog tipa, ali s podosta sinkretistikih elemenata poput
veine domorodakih naroda Latinske Amerike.

ivot seljaka[uredi VE | uredi]

Poljoprivreda je najvanije zanimanje mayanskog naroda. Zemlja se potuje poput boanstva.
Maye znaju da njihov opstanak ovisi o njezinim plodovima. Valja najprije iskriti umu, potom
napraviti terase kada je nagib preotar, spaliti panjeve koji su ostali iza posjeenih stabala i
zasaditi kukuruz. Veer uoi etve seljaci poste. Na krajevima polja pospe se zrnje i zapali
tamjan. Seljaci time zazivaju zatitu bogova. Kukuruz smatraju boanskim biem i prinose mu
mnoge darove. Uz svoje kolibe seljaci uzgajaju i grah, bundeve, manioku, slatki krumpir, pamuk,
duhan i kakao ije im bobice slue kao novac. Svakoga dana ene pomou velikog kamena
drobe zrnje kukuruza. Potom naliju malo vode i brano i oblikuju ga u pogau zvanu tortilla.
Satima pred svojim tkalakim strojem izrauju ogrtae, tunike i prekrivae. Djeca se u poetku
igraju kraj enskih obiteljskih lanova. Potom e djeak poi s ocem na polje, a djevojica vrlo
brzo nauiti prest pamuk od majke. U kolu se alju jedino djeca povlatenih klasa.