SEMINARSKI RAD

TEMA:

ROMAN POSLJEDNJI STIPANII KAO

KONGLOMERAT RAZLIITIH ROMANESKNIH
ANROVA

PROFESOR: ENVER KAZAZ

MIRZA PECIKOZA

STUDENT:

FILOZOFSKI FAKULTET UNIVERZITETA U SARAJEVU

SEPTEMBAR, 2016
UVOD
Da bi uope shvatili misao koju je Vjenceslav Novak prenio perom na papir i stvorio jedno od
najboljih djela hrvatskog realizma, potrebno se vratatit ba tamo u realizam. Miroslav icel
objanjava kako poetak razdoblja realizma u hrvatskoj knjievnosti kao literarnog perioda
obiljeavamo jednim znaajnim dogaajem u naem literarnom ivotu: smru Augusta enoe
(1881). Razlog zbog kojega poetak realizma odreujemo upravo enoinom smru ima vie
generacijsko negoli stilsko znaenje. Moe se gotovo posve sigurno ustvrditi da ba nekako
pred enoinu smrt sazrijeva novo literarno pokoljenje koje se poelo otro obarati na enou
kojemu je do tada priladalo dominantno mjesto u hrvatskoj knjievnosti pokoljenje koje e
poslije enoine smrti preuzeti i stvarno u svoje ruke knjievne asopise i uope voditi
hrvatsku politiku. [1]
Dakle, Hrvatska proivljava jedno novo razdoblje koje se osjeti i u samoj knjievnosti koja
crpi inspiraciju neposredno iz okoline, svjedoei novom vremenu poinje dominacija romana
kao glavnog knjievnog anra. Roman je u mogunosti prenijeti poruku drutva i okoline,
sagledava probleme panoramski, ali i ulazi u sve sfere ljudskog ivota i bavi se psihoanalizom
likova. Novak je upravo to i radio. Senj je uz du i poprijeko opisao, analizirao je historijske
spise za svoju literarnu grau, ulazio je u probleme politike tematike, socijalnog ivota,
donosio nam je intimnost porodice Stipani, bogatstvo i siromatvo koje se izjednaavalo u
drutvu. Novak kae da su Posljednji Stipanii roman o propadanju jedne patricijske
obitelji. [2]

POSLJEDNJI STIPANII KAO KONGLOMERAT RAZLIITIH ROMANESKNIH

ANROVA
Propadanje plemstva, odnosno bogatih porodica u jeku je dogaaja koji su zadesili Hrvatsku i
njihovo nesnalaenje u tom novom dobu vidimo u porodici Stipani. Kada se kae da su
Posljednji Stipanii konglomerat razliitih romanesknih anrova, onda bi se mogla napraviti
kratka podjela na: historijski, porodini i drutveni roman.
1) Historijski roman
Mnogi pisci tog vremena uzimaju grau iz povijesti kako bi pomou nje iznijeli svoja
zapaanja i probleme iz suvremenog ivota. Tako su pisali i Kumii i alski i
Vjenceslav Novak... [3] Novak je prouavao historijske spise i neposredno je gledao i
sluao, pravio je biljeke koje e prenijeti u svoja djela. Ono to Stipanie ini
historijskim romanom je sasvim sigurno vjerodostojni opis vremensko-prostorne
dimenzije, deavanja koja su zadesila Senj i Hrvatsku, kao i opis propadanja
patricijskih porodica preko porodice Stipani. No, krenimo redom. Jakobson je

denifirao pojam literarnosti, najkrae reeno, kao pojam kojim se oznaava temeljno
svojstvo knjievnog teksta po kojem je taj tekst knjievni, a usko je povezan sa
poetskom funkcijom jezika.[4] Svoje biljeke Novak je pretvorio u knjievno djelo,
koristio je historijske fakte kao okvir kojim e kroz fiktivne likove prikazati stvarna
deavanja svog vremena. Iako je to bila karakteristika realizma kao epohe, jednako je i
historijsko kao graa knjievnog djela.
U jednoj od najstarijih podsvoenih kuica s ulazom preko strmih kamenitih stuba i
balature... Porodina kua Stipania u kojoj se Valpurga bila udala naslanjala
se leima o sjeveroistonu stranu gradskih zidina, a proelje joj je gledalo u malean
zatvoren trg to se samo s jedne strane otvarao u usku uliicu. Bila je to starinska uto
naliena dvokatnica sa konobom u prizemlju gdje su jo otac i majka Ante
Stipania toili domaa vina. Na ovaj nain Novak opisuje kuu i predio jednog
grada, svjedoanstvo njegovog oka, grada u kojem je roen i u kojem je ivio. Jedna
od najljepih ideja na junoslavenskom prostoru sasvim sigurno je ilirski pokret
(ilirizam). Ilirski pokret naziv je za politiki pokret koji su, u ozraju hrvatskog
narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i
politiko jedinstvo svih Ilira, to jest junih Slavena. Pokret je trajao od 1830. do
1843 [5]. Tadanja Hrvatska je bila upravom Habsburke Monarhije, a idejom ilirizma
postojala je vea ansa za oslobaanjem od istih. Ujedinjavanje naroda idejom
ilirizma, Hrvatima daje veu ansu za narodni preporod. U gradu bio je ovjek koji
se osobito u posljednje vrijeme odluno digao proti vojnoj upravi, sakupljao graane i
uvjeravao ih da je sada zgodan as te zahtijevaju da se grad pripoji k graanskoj
Hrvatskoj. Taj je ovjek bio Stipaniev daljnji roak, kanonik Vukasovi. S njim se
nije dodue ve dugo gledao, izvan koliko je sluaj i pristojnost zahtijevala; no sad mu
se inilo uputno da stupi i on u Vukasoviev tabor. Dodue, Vukasovi je imao na umu
neke ciljeve kojih Stipani nije shvaao: on je govorio o velikom, Napoleonovom
zasnovanom kraljevstvu Ilirije... Francuska graanska (buroaska) revolucija
zapoela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine [6] i svoje
rezultate osjetile su patricijske porodice, kako u Senju tako i u Hrvatskoj, u prvi mah
slabije, ali poslije itekako, to i potvruju propasti porodica. Po gradskim
ustanovama, danima jote od Marije Terezije,nije smio patricij nositi plemikog
odijela ni opasati plemiki ma, a nekmoli se s njime i javno pa bilo i poradi vlastite
obrane posluiti. Stipani je bio na krstu sina Jurja prekrio i jedno i drugo. Duh
novoga doba jednakost ljudi to se iza velike francuske revolucije irio nad
Evropom, nije jo bio dopro ovamo da razara jake, gotovo neoborive kule iz kojih su
gospodovali nad ogromnim veinama pojedinci, bozna koliko pravedno i u kojoj
davnini ovlateni stalii i porodice. Ni senjski plemii ne bijahu tada ve ni izdaleka
ono to su im jo najblii prei bili. Premiki maevi raju u tokovima, premii koji su
se htjeli odrati trghovahu i laahu se sluaba kao i ostali graani...
Ilirski pokret vee se za Ljudevita Gaja, tvorca te plemenite ideje.
Glava pokreta kanonik Vukasovi, bio je uman ovjek, od prirode bogato nadaren, a
naukom prosvijetljen, te ne samo porijeklom i imenom nego i duhom svojim pravi
narodni aristokrat. On je brzo shvatio pokret to ga je u Zagrebu uz grofa Drakovia
pripravljao Gaj. Moda je put od dna ka vrhu dug i trnovit, naalost, ponor je dosta

bri i nemilosrdniji. Kako je zavrila porodica Stipani u romanu vidimo na samom

kraju. Svrila je alosno. Bio je onda jo obiaj da bi te gradske sirote, uoi
uskrsnih blagdana na osobit nain prosile milostinju. One bi se muki i enske na
Veliki petak prije svanua zore omotale u bijele plahte da ne budu prepoznate, pa
polijegale na brdu Nehaju uz put kojim bi k slici kalvarije prolazile procesije. Na
okrajak plahte bacili bi im poboni ljudi milostinju koju bi one mrakom pokupile i
oduljale se neprepoznate svojim kuama. Na takvu je prosjainu pola bila i
Valpurga pred drugim Uskrsom iza Lucijine smrti. Kad su se veerju ti bijeli prosjaci
izgubili s nehaja kao duhovi u mraku, ostala je Valpurga na svom mjestu mirno leei.
Napokon je netko otkrio njenu plahtu i naao je ukoenu; dovrila je od svoje bolesti
srca. Moda ne na identian, ali, propasti nisu bile poteene ni ostale aristokratske
porodice u 19. stoljeu. Brutalan kraj jedne porodice, a svoju jainu dobija ba na
tome to majka umire posljednja, kao sentimentalno bie za razliku od tadanjih
patrijarhalnih bezosjeajnih mukaraca koji su enu stavili u podreen poloaj.
2) Porodini roman
Hronoloko praenje nastanka i propasti jedne patricijske porodice ini ovaj roman
porodinim. Kaem hronoloki, jer Novak nije propustio ni najmanji detalj od zaetka
porodice, pa sve do njenog kraja. Da bi uinio djelo zanimljivijim i djelomino
usporio radnju, Novak se posluio retrospektivnim sjeanjem. Iz sadanjeg,
subjektivnog vremena u prolo, objektivno vrijeme romana, pisac nas uvodi
postupkom retrospekcije, retrospektivnim sjeanjem. [7] Patricijska, odgojnopatrijarhalna porodica Stipani bila je jedna od tadanjih bogatih porodica koje su
polahko iezavale. Iako je patrijarhat najee vezan za islamsku kulturu i njene
obiaje tih sluajeva smo imali u u drugim, nemuslimanskim kulturama, kao to
moemo vidjeti na primjeru porodice Stipani. Moe se rei, naprosto, da je od prvih
civilizacijskih krugova, spontano, a poslije moda i nametnuto, politiki stimulirano,
patrijarhat bio na snazi gotovo u svim krajevima svijeta. Tek poetkom dvadesetog
stoljea imamo, danas ve dobro poznati pokret feminizam. Feminizam je pokret koji
je nastao u zapadnim zemljama u XIX. stoljeu kao jedna od posljedica industrijske
revolucije. Razvoj strojeva je poeo otklanjati potrebu za ljudskom radnom snagom,
postepeno eliminirajui jednu od prednosti koju su mukarci imali nad enama. To je
omoguilo enama da postanu sve znaajniji dio radne snage, pogotovo za vrijeme
prvog svjetskog rata kada su zamjenjivale mukarce na frontu. [8] Sve nedostatke, bol,
jad, muku i na kraju smrt osjetile su Valpurga i Lucija rtve patrijarhalnog odgojnog
sistema. Zarobljene unutar etiri zida, daleko od stvarnog svijeta, krojile su svoj, minisvijet u zidinama kue, tek ponekad dobivi priliku da izau. Unutar porodice vodila
su se dva, paralelna svijeta, otac i sin na jednoj, majka i kerka na drugoj strani. Juraj
je odgajan da postane visokoobrazovan ovjek, a Lucija da bude vjerna i dobra ena.
ivila je u majinim dobronamjernim laima, bolesna, eljna ljubavi i muke panje.
Pristavi da se uda za dosta starijeg Antu, Valpurga je znala ta je eka, no, kakav je
tad bio obiaj, nije se pretjerano ni bunila, znala je da to jednostavno tako ide. Za
Valpurgu nije bio ovjek koji bi mogao biti umniji, iskusniji i bolji od njezinoga mua.

Dobroudna od prirode, a odgojena u roditeljskoj kui dgojem koji je guio u enskoj

djeci svaku samostalnost, podvrgla se vrlo lako njegovoj volji i bila u sebi uvjerena da
ne moe pripadati nego samo njemu, da je svijet svake ene optoen ovako samo
muem koji ju je usreio otevi je u djevojatvu. Lucija e naslijediti odgoj svoje
majke, tiho, ponizno, prihvatajui svaku majinu rije vjerujui da je to ispravno. Iako
je Valpurga voljela svoga mua, doza strahopotovanja je uvijek bila prisutna. Domai
ivot u Stipanievoj kui bio je ureen to se ticalo prava i dunosti mukaraca i
enskih na nain orijentalaca: Valpurga i Lucija osjeale su se naspram Veroniki i
drugoj mlaoj sluavki u toliko odlinijem poloaju to su sa Stipaniem i Jurjem
sjedile kod istog stola. Bilo je to u duhu onog doba, a lako e biti da je na takvu
podreenost ene djelovao i doticaj naih ljudi s Turcima kroz duga vremena. Naalost
po Valpurgu i Luciju od osnivanja porodice, pa do konane smrti bit e ropkinje svog
vremena, ropkinje mua Ante i sina Juraja. Paradoksalno, Juraj, koji je bio oeva
uzdanica i sve, odvee Antu u smrt, sebe u svijet daleko od Senja, a majku i sestru u
oaj. Juraj je od malih nogu sa ocem izuavao nauku, da bi na kraju, sruio oeve
snove, zavrivi studije jako kasno, postavi hladniji od svog oca. No uza to je tjelesno
padao. Koncem jeseni oboli ponovo od upale plua, ba kada je od Jurja dobio vijest
da je s odlinim uspjehom i posljednji rigoroz poloio. Jednog jutra ispusti duu na
rukama Lucije kad je Valpurga pola na ranu misu da se pomoli bogu za njegovo
zdravlje. Koliko je Juraj posthumno obrukao oca govori injenica da se odrekao svog
porijekla, imena i prezimena i otiao zauvijek. Lucija je od Jurajevog druga dobila
obeaivanje, izvrila je abortus i na koncu umrla od bolesti plua, a Valpurga,
nekada bogata i ugledna supruga Ante, umire kao prosjakinja.
3) DRUTVENI ROMAN
U fokusu je senjska aristokratija koja je u vremenu materijalnog i duhovnog uspona
vladala Senjom, gradila kamene palae i plovila po morima i gradovima svijeta [9] i
malograanski stale koji se zadovoljavao sitnim poslovima, preivljavajui od danas
do sutra. Imamo odnos stranca i domaina, stranca koji je ekonomski superiorniji, a
domaina koji je voen bijesom spreman da kae dosta. Jaz izmeu bogatih i
siromanih bio je sve vei. Geografski gledano, postojali su predjeli u Senju, zabaeni
i nepristupani koji su naseljavali siromasi. U nemoi Hrvata da se oslobode okova
Habsburgovaca i sve izvjesnije maarizacije Hrvatske budi se nacionalna svijest,
romantini zanos, takozvani ilirizam koji Novak donosi unutar romana. Kroz prizmu
ilirizma moemo da sagledamo drutveni poredak unutar jednog drutva. ak i ako
pogledamo nain na koji je Ante proslavio roenje svoga sina Jurja, dobit emo sliku
tadanjih klasnih razlika. Dan pred Svim svetima, uoi te sveanosti krstio se
Stipaniev sin, a priprave trajahu iza roena itava dva mjeseca na veliku sablazan
senjskog puka koji nije mogao shvatiti da se nekrteno dijete, dakle u moi sotone,
toliko vremena u kui dri. ak i religijska shvatanja graanstva bila su u suprotnosti
sa aristokratijom. Uvijek su bili i bit e jedni drugima nepoznati, bez mogunosti za
razumjevanje, jer, razlike su bile prevelike da bi se pribliili. Marili su za religiju i
obiaj, za razliku od Ante koji je, na njihovo uenje dva mjeseca ekao da krsti

dijete. Bahatost i pretjerivanje obiljeilo je Jurajevo krtenje, gosti su pristizali u

koijama, sveano obueni, svi visoko pozicionirani. To je bila aristokratija.
Priredio si Senjanima sveanost kakve nee ve tako skoro doivjeti ree mu
Vukasovi licem na kojem nijesi nikada pravo razabirao govori li iskreno ili su mu
pohvalne rijei samo fina, jetka ironija. Hvala ti, reverendissime odvrati mu
Stipani uzbuenim glasom ovako sam to i zamiljao i, bogu hvala, polo mi je ba
lijepo za rukom da svoju misao i izvedem. ali sa velikim novanim rtvama?
Stipani ne odgovori... Pomenuti val ilirizma igra bitnu ulogu romana. Pokazuje nam
deavanja unutar drutva, socijalnu i psiholoku sliku i bitku graana za bolji poloaj
unutar samog drutvenog poretka, protiv aristokratije, inovnika, majora i drugih.
Likovi Vukasovi i Josip pl. oli nosioci su ideje ilirizma u Senju. Narod se okupljao
oko njih i elja za slobodom je bila vea nego ikad. Dozvolite meni da se ja
dotaknem jo neega to je gotovo i vanije nego sama obrana probitaka naega
ljubljenoga rodnoga rada. Sav naime narod to obitava zemlje nazvane: Hrvatska,
Slavonija i Dalmacija, i sav narod to danas u Bosni i Hercegovini robuje turskom
gospodstvu, pa i narod po Istri, po Kranjskoj i tajerskoj, po ravnom Banatu, po svoj
Srbiji i Crnoj Gori sav taj narod s jednim svojim milim i krasnim jezikom sainjava
jedno narodno jedinstvo. Jedan odlomak, od brojnih na temu ilirizma, tada jedine
stvari oko koje su se mogli Hrvati okupiti bilo u romanu ili van njega. Tako da, ako
kaemo da je ovaj roman djelomino politiki, neemo pogrijeiti, jer, ideja ilirizma
ima u sebi dozu politizma, a Novak je objeruke uzima i stavlja u svoje najbolje
napisano djelo.

REFERENCE:
[1] - Miroslav icel, Pregled novije hrvatske knjievnosti (matica Hrvatska, Zagreb,
1971)
[2] - ] Miroslav icel, Pregled novije hrvatske knjievnosti (matica Hrvatska, Zagreb,
1971)

[3] - ] Miroslav icel, Pregled novije hrvatske knjievnosti (matica Hrvatska,

Zagreb, 1971)
[4] Zdenko Lei, Teorija Knjievnosti (Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005)
[5] - https://hr.wikipedia.org/wiki/Ilirski_pokret
[6] - https://hr.wikipedia.org/wiki/Francuska_revolucija
[7] Jure Katelan, Posljednji Stipanii, predgovor (Veselin Maslea, Sarajevo
1978)
[8] - https://hr.wikipedia.org/wiki/Feminizam
[9] - Jure Katelan, Posljednji Stipanii, predgovor (Veselin Maslea, Sarajevo
1978)