Meksiko-sažetak

Meksiko je najsjevernija država Latinske Amerike. Smješten je između

Meksičkog zaljeva i Karipskog mora na istoku te Tihog oceana na zapadu.
Meksiko je tropska i suptropska zemlja. Također je i gorsko-planinska zemlja,
prosječne visine 1500 m. Planine se pružaju u 2 lanca: Sierra Madre
Occidental i Sierra Madre Oriental. Najpoznatiji i najviši vulkani su
Orizaba(5700 m) i Popocatepetl(5465 m). Meksička visoravan je najvažniji,
najrazvijeniji i najnaseljeniji dio. Najjužniji dio se ističe Sierra Madre del Sur,
a na zapadu Donja Kalifornija. U JI dijelu je poluotok Yucatan. Obale su slabo
naseljene i gospodarski nerazvijene.

Klima je raznolika. Sjever je izrazito suh i pustinjski. Pod utjecajem je hladne

Kalifornijske struje. Južni i istočni dijelovi su pod utjecajem pasata pa su oni
vlažni i tropski. Klima se mijenja i s nadmorskom visinom, pri čemu
razlikujem vegetacijsko-klimatske zone „katove“.

Meksiko ima oko 122,3 mil. Stanovnika. Broj brzo raste jer je stopa prirodnog
prirasta visoka(14‰). Rezultat je dominacija mladih u strukturi stanovništva.
Da bi smanjila stopu nataliteta, uvode se brojne poticajne mjere.
Stanovništvo je neravnomjerno raspoređeno. Na 15 % površine živi 50 %
stanovništva. Proces urbanizacije je još živ pa gradovi brzo rastu. U
gradovima živi oko 78% stanovništva. Neke od povijesnih civilizacija su
Olmeci, Maje, Tolteci, Chichimeka i Azteci. Većinu stanovništva čine mestici
koji su nastali miješanjem s Španjolcima.

Meksiko je 14. u svijetu po veličini BDP-a. Po razvijenosti svrstavamo ju u

zemlje u razvoju. Prevladavaju tercijarne djelatnosti koje daju 62% BDP-a. U
primarnim djelatnostima je zaposleno oko 13,7% stanovništva. Poljoprivreda
je zastarjela a velik je problem i nedostatak vode(obrađeno samo 4%
površine). U sekundarnim djelatnostima je zaposleno oko 23,4%
stanovništva. Najvažniji su rudarstvo i industrija. Najvažnija je nafta, čiji se
velik dio izvozi. Zahvaljujući rudnim bogatstvom i stranom kapitalu, industrija
se brzo razvija. Najveći dio radne snage radi poslove dorade. Kao rezultat
razvoja uz granice nastali su dvojni gradovi. Turizam je važna gospodarska
grana. U tercijarnom sektoru radi više od 64% stanovništva. Od ukupne
razmjene dobara Meksiko s SAD-om ostvaruje oko 50%.
Meksiko se dijeli u 3 geografske regije: Sjeverni, Srednji i Južni Meksiko.

Sjeverni Meksiko je na području od granice s SAD-om do oko 22° s.g.š.

Prosječna visina je od 1000 do 2000 m. Dominiraju planinske zaravni
prekrivene rijetkom travnom vegetacijom. Istočna strana je niža i manje
sušna, a zapadna je zatvorenija, sušnija i ima pustinjske karakteristike. Duž
granice nastali su spomenuti dvojni gradovi. Zahvaljujući navodnjavanju kod
gradova Mexicali i Ciudad Juarez je razvijena poljoprivreda. Ostali gradovi su:
Monterrey(industrija), San Luis Potosi(rudarstvo), Torreona(ratarstvo) i
Mazatlan(luka).

Srednji Meksiko se proteže od 22° do 18° s.g.š. Na pravcu W-E smještena je

meksička vulkanska zona. Regija je pretežno planinska. Snažan vulkanizam
je stvorio plodno tlo. Tu živi više od polovice stanovnika Meksika. Najvažniji
gradovi: Ciudad de Mexico(glavni grad), Pachuca(rudarstvo),
Toluca(prometno središte), Veracruz, Tampico i Manzanillo(luke).

U Južnom Meksiku prevladava planinski reljef, ali ispod 2000 m. Klima je

tropska. Slabo je prometno povezana i rijetko je naseljena. Nedostatak vode
te guste šume i močvare ne pružaju povoljne uvjete za život. Najvažniji
gradovi: Acapulco i Cancun(turizam), Oaxaca de Juarez(važna postaja na
Panameričkoj autocesti),Merida te Chichen Itza,Mayapan,Oxmal i
Latna(ostaci Maya).

Popis literature
 Vukić M., Migles D.(2014.) Geografija 3: udžbenik za treći razred
gimnazije. Zagreb:Alfa

Antonio Šušovček i Lovro Stojanac, 3.e