SADRAJ

UVOD...........................................................................................................................3
1.POVIJEST MALTE.................................................................................................4
1.1.Geografski smjetaj Malte..................................................................................4
2.GOSPODARSTVO MALTE...................................................................................6
2.1.Vanost turizma na Malti....................................................................................6
3.TURISTIKE ATRAKCIJE MALTE-VALLETTA............................................8
3.1.Otok Gozo...........................................................................................................8
3.2.Prapovijesni hramovi na Malti i Gozu................................................................9
4.SPORTSKI TURIZAM NA MALTI....................................................................11
5.1.Promocija turistikog proizvoda.......................................................................12
ZAKLJUAK...........................................................................................................14
LITERATURA..........................................................................................................15

3
 UVOD

U ovom seminarskom radu bit e rije o Malti kao turistikoj destinaciji.

Malta ima vrlo bogatu povijest. Njom su vladale mnoge "sile" koje su ostavile trag u
bogatoj kulturi. Upravo to daje dra ovoj dravi. Otok Malta je jako ugodan i topao
ne samo zbog lijepog vremena, nego i zbog bijelo-utih nijansi u kojima su skoro sve
graevine. Osjea se utjecaj i blizina Italije, na Englesku podsijea vonja lijevom
stranom i to to je pored maltekog, slubeni jezik i engleski. Arapski utjecaj je
vidljiv u arhitekturi, a Mediteran se naroito osjea u kuhinji. Dosta se jede riba i piju
malteka i talijanska vina. Kombinacija svih kultura i karakteristika osvajaa kroz
godine daje lokalcima posebnu dra.
Prije svega, predstavit e se njezin zemljopisni poloaj. U drugom poglavlju
bit e predstavljena i bogata povijest ove drave. Zatim e biti opisano gospodarstvo
ove otone zemlje i turizam kao jedna od najvanijih gospodarskih djelatnosti. U
etvrtom poglavlju bit e predstavljene najvanije turistike atrakcije Malte, meu
kojima se nalaze graevine glavnog grada Vallette, otok Gozo, te prapovijesni
megalitski hramovi. U iduem poglavlju bit e rijei o razvoju sportskog turizma na
Malti kao jednom od najznaajnijih oblika turizma.
U zadnjem poglavlju bit e predstavljen sportski turizam i govorit e se o
vanosti promocije posebnosti turistikog doivljaja u ovoj po mnogoemu
jedinstvenoj dravici.

3
 1.POVIJEST MALTE

Republiku Maltu ine otoci Malta, Gozo i Comino u Sredozemnom moru,

izmeu Sicilije i sjeverne Afrike. Zahvaljujui dominantnom poloaju u razmjerno
uskom tjesnacu izmeu Sicilije i Tunisa, ona je strateki vana, pa je stoga tijekom
povijesti mnogo puta mijenjala gospodare.
Otoci su zapravo vrhunci velikog vapnenakog izdanka to se prostire juno
od Sicilije, a razvedeni su dubokim zaljevima i dolinama. Budui da nemaju pitke
vode, osim neto malo kinice, prijeko su potrebni ureaji za destilaciju.
Prirodna je vegetacija siromana zbog stoljetne pretjerane ispae i erozije. U
prostranim spiljama pronaeni su ostaci prapovijesnih ivotinja, no danas na
otocima ive samo mali sisavci (jeevi, rovke, imii). Ptice su brojnije, budui da
je Malta smjetena na njihovu emigracijskom putu izmeu Afrike i Europe.1

1.1.Geografski smjetaj Malte

Malta nekadanja kolonija Kartage (u sjevernoj Africi) pripadala je potom

Rimu, a onda Bizantu. Arapi su je osvojili 870. godine, a zatim su njome vladali
kranski feudalni gospodari sve do 1530. godine, kad je predana u ruke Vitezova
Svetoga Ivana, religioznog i vojnikog reda. Napoleon je Maltu osvojio 1798.
godine, ali ju je 1802. vratio Ivanovcima. Nakon jedne pobune, otok je 1814. godine
postao britanskom kolonijom. Malta je postala vana meupostaja na putu do Indije
kroz novootvoreni Sueski kanal (1869.godine), pa se u njoj razvila djelatnost
odravanja brodova.
Za Drugog svjetskog rata Malta je podnijela estoke zrakoplovne napade
Njemake i Italije, pa je Britanija u znak zahvalnosti cjelokupnom puanstvu
dodijelila odlije George Cross.
Punu neovisnost Malta je stekla 1946. godine. dobri odnosi s Britanijom
odrani su sve do 1971. godine, kada je na vlast dola Laburistika stranka, koja se
okrenula prema Istoku, dala otkaz snagama NATO-a i Britancima izrazito povisila

1
BATEMAN, Graham : Enciklopedijski atlas svijeta, Rijeka, Extrade d.o.o., 1997., str. 306.
najamnine za brodogradilita. Godine 1979. brodogradilita su nacionalizirana, a sve
britanske snage izgnane. Mnogo bure izazvao je pokuaj da se umjesto Britanije za
mentora i partnera uzme Libija. Laburistiku je stranku je 1987. godine pobijedila
Nacionalistika stranka, koja je pokuala obnoviti odnose sa Zapadom zadravajui
one s Libijom.
Prapovijesnu Maltu su naselili ljudi iz Sicilije i Italije, pa je otad bio jak
talijanski utjecaj, ali i onaj iz sjeverne Afrike. Malteki je jezik sinteza arapskih i
sicilijanskih sastavnica. Engleski je drugi govorni jezik, a Malteani esto rabe i
talijanski. Kranstvo je preivjelo muslimansku vlast, pa su Malteani veinom
rimokatolici. Crkva je najvei posjednik nekretnina i openito je vrlo utjecajna.2

2.GOSPODARSTVO MALTE

2
BATEMAN, G.: nav. dj., str. 307.
 Poljoprivreda je ograniena na terasaste padine i navodnjene ravnice. Povre,
itarice i agrumi glavne su plodine, a od stoke ima najvie krupnog blaga i koza.
Zahvaljujui intenzivnoj obradi tla, Malta zamalo moe sama sebe prehranjivati, iako
se poljoprivredom ostvaruje tek 4% bruto nacionalnog proizvoda. Ribolov ne prelazi
lokalne granice.
Ekonomija najvie ovisi o brodograditeljskim i lukim ureajima. Laka
industrija dobila je na vanosti, ali su proizvoai tekstila i odjee, koji su meu
najveim izvoznicima, stradali zbog ogranienja koje je europska unija nametnula
uvozu njihove robe. Od ostalih proizvoda istiu se strojevi i elektronika. Glavni izvor
strane valute je turizam. Godine 1995. postignut je sporazum da pregovori o pristupu
Europskoj uniji ponu 1997. godine.
Cestovna je mrea razgranata i kvalitetna. Izmeu Malte i Goza prometuju
trajekti, dok se modernom zrakoplovnom lukom Vallette obavlja meunarodni
promet.

2.1.Vanost turizma na Malti

Tercijarni sektor ini 39% ukupnog BDP-a Malte. Budui da Malta prolazi
kroz proces modernizacije i liberalizacije u veini usluga, razumljivo da djelatnosti
ovog sesktora postaju djelatnostima ijem se razvoju okree cjelokupno
gospodarstvo. Turizam predstavlja vanu djelatnost na Malti. Prosjean broj turista
koji posjete Maltu bio je 1990-ih godina oko milijun, dok se 2001. godine poveao
na 1,2 milijuna posjetitelja, a prosjena duina boravka iznosila je 9,5 dana po
turistu.3
Razdoblje od lipnja do listopada predstavlja vrhunac sezone, a veina
posjetitelja ugladnom, dolazi iz europskih zemalja. Turistiki prihodi 2000. godine
iznosili su oko 550 milijuna dolara, to ini oko 25% prihoda od izvoza roba i usluga.
U djelatnostima povezanima sa turizmom (smjetaj i ugostiteljstvo) zapoljava se
oko 9500 osoba, tj. 8% od ukupnog broja zaposlenih.

3
GOVERMENT OF MALTA: Malta national report, Valletta, 2002., str. 16.
 Turistika djelatnost jedan je od triju glavnih gospodarskih djelatnosti na
Malti, a druge dvije su preraivaka industrija i financijske usluge. Od sijenja do
rujna 2002. godine, domai turizam doivio je pad uslijed dogaaja 11. rujna 2001.
godine i stvaranja tmurne meunarodne gospodarske klime.4
Tijekom 2002. godine broj turista biljei blagi pad na 897 628. Kod krstarenja
je zabiljeen rast od 39% u istom ovom razdoblju. U narednim godinama doprinost
BDP-u biljei sporiji uspon. Rast turizma temelji se na novoj strategiji za poveanje
dodatne vrijednosti, a ta strategija podrazumijeva repozicioniranje Malte kao
podruja na kojem se moe proivjeti duboko kulturno iskustvo, te fokusiranja na
poslovni turizam. Ovakve strategije smatraju se kljunima za ostvarivanje odrivosti
turizma.
Turizam je trenutno najvanija djelatnost u gospodarstvu Malte i ini oko
14% BDP-a. Uzimajui u obzir poreze, subvencija i izvoz (izravna strana ulaganja),
turizam ini impresivnih 25% BNP-a, dok bi bruto prihod premaio 620 milijuna
eura.
Turizam igra vanu ulogu u rastu proizvodnje, otvaranju novih radnih mjesta i
devizama. Usko je povezan i s drugim sektorima gospodarstva. Turistika djelatnost
moe se podijeliti u nekoliko aktivnosti koje stvaraju prihod: zrakoplovstvo,
primanje putnika, smjetaj, ugostiteljstvo, gradski prijevoz prijevoz, rekreacija i
kupovina. Zrakoplovstvo i turistiki smjetaj su najvanije aktivnosti s obzirom na
ukupan doprinos BDP-u.

3.TURISTIKE ATRAKCIJE MALTE-VALLETTA

4
NOORDAM, Sirikit, SMID, Siemon: Tourism on Malta, Business Consulting Services, Almere,
Ibm, 2002., str. 4.
 Valletta, glavni grad Malte i mjesto svjetske kulturne batine, predstavlja
muzej na otvorenom. U Valletti se mogu vidjeti graevine iz 16. stoljea i kasnije,
one izgraene za vrijeme djelovanja reda svetog Ivana Jeruzalemskog, takoer
poznatog kao Ivanovci. Grad u osnovi ima barokni karakter s elementima
maniristike, neo-klasine i moderne arhitekture iako je Drugi svjetski rat ostavio
velike oiljke na gradu. Valletta je 1980.godine svrstana na UNESCO-v popis
svjetske kulturne batine. Grad je dobio ime po Jean de la Valetteu, koji je uspio
obraniti otok od Osmanske invazije 1565. godine. Slubeni naziv uspostavljen od
reda Svetog Ivana glasio je ''Humilissima Civitas Valletta'' ''najskromniji grad
Valletta'' (tal. Umilissima). Bastioni, zamci i polukrune zidine zajedno s ljepotom
baroknih palaa, vrtova i crkvi bili su povod da se gradu da nadimak Superbissima
najponosniji. Na putu Villettom mogu se vidjeti ive uliice i Barracca Gardens sa
prekrasnom panoramom Grand Harbour.
Jedna od najpoznatijih znamenitosti je katedrala sv. Ivana u kojoj se moe
vidjeti slika poznatog talijanskog umjetnika Caravaggia. Ova slika smatra se jednim
od najveih djela s potpisom ovog autora. Valletta je grad u kojem se najbolje moe
osjetiti povijesni duh Malte. Osim razgledanja povijesnih znamenitosti, Malta je
idealan grad za posejt shopping centrima.5

3.1.Otok Gozo

ak i nakon kratke etnje Gozom primjeti se kao oba ova otoka imaju slinu
povijest, ali je razvoj Gozoa ipak posebna cjelina. Gozo ima tri breuljka i mnogo je
zeleniji i ljepi od otoka Malte.
Najznaajnija znamenitost su hramovi Ggantija koji se nalaze na breuljku
Xaghra, a orijetnirani su u smjeru jugositoka. Ovaj megalitski spomenik ine dva
hrama izgraena jedan uz drugi , te ograeni granicom zida. Juni, koji je vei i
stariji datira se oko 3600 godine prije Krista. Ovaj hram je, osim toga, i bolje ouvan.
Druga vana znamenitost ovog otoka je peina Calypso za koju se vjeruje da
je pilja u kojoj je Uliks boravio sedam godina kao ljubavni zarobljenik nimfe

5
BATEMAN, G.: nav. dj., str. 306.
Calypso. pilja se nalazi u blizini zadivljujue plae Ramla Bay. Pogled na ovu plau
je velianstven.6
Xlendi Bay je popularna plaa i idealno mjesto za ronjenje. Xlendi je tipino
Gozitansko ribarsko mjesto sa nebrojenim ribarskim brodovima. U blizini se nalazi
Citadella, povijesni, utvreni gradi, koji se naziva i Citadel. Citadella se nalazi na
UNESCO-vom popisu kulturne batine koja e u budunosti biti ukljuena u Svjetski
popis kulturne batine. Na ovom mjestu nalazi se ivotpisni zatovr u kojem se danas
nalaze sudovi pravde.7

3.2.Prapovijesni hramovi na Malti i Gozu

Posjeta prapovijesnih maltekim hramovima svakako je jedna od najvanijih

ruta ukoliko se posjeuje ova zemlja. Malta i Gozo su dom sedam megalitskih
hramova, od kojih su svi uvrteni na UNESCOV popis svjetske kulturne batine.
Megalitski hramovi stari su oko 5500 godina, a predstavljaju najstarije slobodno
stojee kamene strukture na svijetu, starije ak i od Stonehengea i piramida. Na Malti
se nalazi i vie od trideset drugih hramova, koji govore o bogatoj prolosti Malte.
Jedan od najposjeenijih kompleksa su hramovi Tarxien, koji se nalaze unutar
ovog arheolokog kompleksa. Datiraju se oko 3150. god. pr. Kr. Podruje je uvrteno
na UNESCOv popis Svjetske kulturne batine 1980. godine. Hramovi stoje zasebno,
ali imaju i dio zajednike strukture. Glavni ulaz rekonstruiran je 1956. godine, a
obnovljena je i jedna cijela strana hrama. Mnogobrojne ukraene ploe otkrivene na
ovom lokalitetu premjetene su u Arheoloku muzej u Valletti.8
Kompleks hramova Hagar Qim nalazi se na vrhu brda uz juni rub otoka.
Stjene koje ine ovaj otok nastale su u oligocenskom i miocenskom geolokom
razdoblju. Petsto metara od Hagar Qim hrama stoji megalitski Mnajdra. Podruje oko
hramova je tipini mediteranski garig.9

6
Isto, str. 307.
7
Nav. mj.
8
Nav. mj.
9
Isto, str. 307.
 4.SPORTSKI TURIZAM NA MALTI

Turizam na Malti zapoeo se razvijati 1960-ih godina, a do 1990-ih ovisio je

upravo o ponudi sunca i mora. Strukturni plan za malteke otoke navodi da je Malta
dosegla toku na kojoj turistika infrastruktura unitava osnovne imbenike
privlanosti za strane turiste. To dovodi do potrebe diverzifikacije turizma, pri emu
se na prvo mjesto stavlja kulturni turizam nakon ega slijedi irenje trita, a
sredinom 1990-ih dolazi i do razvoja sportskog turizma.
U 2009. godini, Vlada Malte pokrenula je shemu razvoja sportskog turizma u
cilju poticanja organizacije vie meunarodnih dogaanja na Malti. To je takoer
trebalo pomoi u razvoju talenta lokanlnih sportaa, diverzifikaciji turizma i
stvaranju dotoka turista za vrijeme cijele godine. Gordon Cordin proveo je studiju sa
Kunsill Malti ghall-iSport organizacijom, istraujui meunarodna dogaanja koja su
odravana na Malti u periodu od 2005. do 2008. godine. Pokazalo se da, u prosjeku,
dravne sportske organizacije ugoste 23 dogaanja godinje.
Trokovi (The costs incurred) koje su imale organizacije koje su bile
domaini ovih manifestacija procjenjuju se na 943 000 godinje. Iako se trokovi
ine veliki, ova dogaanja privukla su oko 2 700 stranih posjetitelja godinje, a
ostvarena dobit na 1092 000 godinje. Zakljuak studije je da meunarodni sportski
dogaaji imaju potencijal za privlaenje 9000 posjetitelja godinje, te generiranje
bruto domaeg proizvoda do preko 2 400 000 , to bi dovelo do ostvarivanja
prihoda od poreza u iznosu od oko 520 000 godinje. Budui da su lokalne
sportske organizacije povezane s meunarodnim tijelima, postoji mogunost boljeg
umreavanja, to moe dovesti do poveanja meunarodnih dogaaja na Malti.
U ekonomskom izvjeu za 2010. godinu, navedeno je da je tijekom godina,
malteko gospodarstvo progresivno razvijalo u vie grana uslunog sektora, a
turizam predstavlja vodeu aktivnost u smanjivanju nezaposlenosti i glavninu zarade.
Zbog kriza u svjetskoj ekonomiji, dolazak turista na Maltu, ali i u ostale
mediteranske zemlje 2009. godine bitno je smanjen. Meutim, 2010. godine ovaj
trend je prekinut, zbog boljeg sveukupnog gospodarskog razdoblja i unutarnjih
utjecaja, kao i novim usmjeravanjima turistike ponude, snanijom promidbom na
glavnim tritima i poboljanjem turistikog proizvoda.10
Malta, kao otok u Sredozemlju s umjerenom klimom zimi, ima neke od
glavnih sredstava za razvoj sportskog turizma. U sportskom turizmu vidjela se prilika
za pruanje turistike ponude tijekom cijele godine, a ne samo tijekom par mjeseci
koji ine vrhunac sezone, kada su dolasci turista najbrojniji. Hoteli su se takoer
poeli oglaavati ponudu sportskih objekata kao to su bazeni, sportske dvorane, ali i
10
GALEA, Louis: Sport tourism in Malta, Poiters, Universite de Poitiers, 2011., str. 3.
blizina Marsa Sports and Country Club, koja je ukljuivala nekoliko sportskih
klubova, kao to su Malta Royal Golf Club i Marsa Kriket Klub.
Godine 1990., nogometni je savez putem njemake tvrtke, zapoeo sa
razvojem sportskog turizma putem Nacionalnog sportskog saveza, kada se poinje s
promicanjem Malte kao idealnog mjesta za trening kampove i treninge u predsezoni.
U tom periodu, raspored treninga napravljen je s nekoliko velikih klubova iz Velike
Britanije. Malta je ugostila i nekoliko velikih dogaanja kao to su Igre malih drava
Europe, seniorsi ATP turinir, Svjetska paraolimpijada (1999. godine), Mali maraton,
FISEC igre i FISEC konferenciju, te druga dogaanja popu pojedinanih sportskih
turnira, sportskih konferencija i slino.11

5.1.Promocija turistikog proizvoda

Malta Tourism Authority, postavi sastavnim dijelom Parlamenta 1. rujna

1999. godine, poduzela je temeljitu evaluaciju (vrednovanje) turizma na Malti.
Zakljueno je da Malta ne moe ii u korak s konkurentskim dravama samo
ponudom mora i sunca, budui da vee i novije destinacije imaju puno bolju ponudu.
S obzirom da su sunce i more kao osnovni proizvodi viskoko konkurentni, Malta se
vie nije mogla nositi svojim konkurentima, stoga se poelo poticati kreativnost i
inovacije kako bi se pomladila pohuda turizma Malte.12
Zakljueno je, dakle, da bi Malta trebala temeljiti svoj proizvod na neto
drugaijim osnovama osim dostupnosti sunca i lijepog mora koje e uvijek
karakterizirati njezin turistiki proizvod. Malte je kroz povijest bila izloena
razliitim zbivanjima na Mediteranu i podvrgnuta razliitim kulturnim utjecajima.
Ovdje se nalaze najstarije samostojee strukture u kamenu koje je ovjek napravio, a
nalaze se i 23 poznata prapovijesna hrama, kao i cijeli niz drugih graevina, te
ostataka graevina.

11
Isto, str. 5.
12
GRECH, John: A Parlament process of innovation in tourism, Valletta, Malta Tourism Authority,
2004., str. 1.
 Malta se nalazi u sreditu Sredozemnog mora. Dva su slubena jezika:
malteki i engleski. Malta je, osim toga poznata kao otok za koji je u Djelima
apostolskim dokumentirano da je 60. godine preao na kranstvo.
Malta posjeduje niz jedinstvenih znaajki koje u razliitim kombinacijama
mogu initi jedinstvenu vrijednost propozicija koje bi mogle dovesti do cijelog niza
specifinih proizvoda koji mogu utjecati na razliite segmente trita, kao i na
odreene nie trita koje su u potrazi za stvaranjem imida pojednine destinacije i
privlaenjem turista na to podruje. Turisti koji posjeuju ovu zemlju apsorbiraju se s
kulturnom zajednicom, gdje kulturna zajednica, tj. stanovnitvo postaje dio
proizvoda.
Moe se rei da biranje Malte, kao destinacije koju e se posjetiti, uzima u
obzir irok spektar interesa. Malta Tourism Authority donijela je zakljuak da Maltu
ne bi trebalo promovirati kao turistiku destinaciju ve kao mjesto posebnog
doivljaja. Promicanje Malte kao mjesta posebnog doivljaja postao je bitan dio
procesa brendiranja Malte i daje joj znaajku kojom se razlikuje od bilo kojeg drugog
proizvoda. Vrijednost ovakvog proizvoda proizlazi iz dugogodinjeg iskustva, a ne
samo usluga koje se konzumiraju.13

ZAKLJUAK

Malta je mala zemlja koja posjeduje velike potencijale za razvoj turizma.

Osim sunca i mora Malta je bogata kulturnim bogatstvima, meu kojima su
najznaajniji prapovijesni hramovi. Oni ujedno predstavljaju najstarije samostojee
strukture nastale na europskom kopnu. ivopisni gradovi takoer su jedna od

13
Isto, str. 2.
najvanijih atrakcija ove zemlje. Pored toga, za Maltu je znaajan razvoj sportskog
turizma i brendiranje posebnosti doivljaja kod posjete ove zemlje.
Malta je destinacija na kojoj su snimljeni mnogobrojni svjetski filmovi i
televizijske serije, a London Times prozvao je Maltu Mediteranskim filmskim
Hollywoodom. Naime, malteki otoci Malta, Gozo i Comino bili su dom
hollywoodskim blockbusterima poput Gladijatora, Municha i Grofa Monte Cristo,
kao i dijelovima popularne serije Igre prijestolja.
Potencijali se sve bolje iskoritavaju tako da Malta biljei blagi porast u
turistikom sektoru koji je, zapravo, najznaajniji sektor u gospodarstvu ove zemlje.

LITERATURA

1. BATEMAN, Graham: Enciklopedijski atlas svijeta, Rijeka, Extrade

d.o.o., 1997.
2. GALEA, Louise: Sport tourism in Malta, Poiters, Universit de
Poitiers, 2011.
3. GRECH, John: Malta: A Parlament process of innovation in tourism,
Valletta, Malta Tourism Authority, 2004.
4. GOVERMENT OF MALTA: Malta national report, Valletta, 2002.
5. NOORDAM, Sirikit, SMID, Simeon: Tourism on Malta, Business
Consulting Services, Almere, Ibm, 2002.