Povijest Splita 2 jezika

Stranica Razgovor Čitaj Uredi Uredi kôd Vidi povijest Pomagala

Split je drugi najveći grad u Hrvatskoj i najznačajnije političko,

društveno, kulturno i gospodarsko središte Dalmacije. Grad je
sjedište splitsko-dalmatinske županije, Hrvatske ratne
mornarice i nadbiskupije. Dan grada Splita slavi se 7. svibnja, na
dan gradskog patrona sv. Dujma. Split je proslavio 1700 godina
svoga postojanja, a kao nadnevak za jubilej uzima se godina
početka gradnje Dioklecijanove palače (295.). Međutim, arheološki
nalazi potvrđuju da je na mjestu današnjeg grada postojalo još
starije ilirsko i grčko naselje.

Grad Split utemeljen je kao grčka kolonija Aspálathos

(Aσπάλαθος) u 3. ili 2. stoljeću pr. n. e. Postao je važna naseobina
oko 650. godine kad je preuzeo primat od Salone, do tad glavnog
grada rimske provincije Dalmacije - nakon razaranja Salone
od Avara i Slavena dobro utvrđena Dioklecijanova palača je
naseljena od rimskih izbjeglica. Split tada postaje Bizantski
grad da bi kasnije polako prešao pod sferu utjecaja Mletačke
Republike i Kraljevine Hrvatske, dok je Bizant zadržao samo Katedrala sv. Dujma u Splitu
nominalnu vladavinu.

Tijekom srednjeg vijeka Split je bio autonomna komuna, često mijenjajući vrhovne gospodare u borbi
za prevlast nad dalmatinskim gradovima između Venecije i Kraljevine Ugarske.
Od 1420. do 1797. godine bio je pod vrhovništvom Mletaka, a tijekom 16. i 17. stoljeća bio je
izložen osmanskim napadima. Zaleđe je osigurano od Osmanlija nakon Morejskog rata 1699. g., a
poslije pada Mletačke Republike (1797.), Split dolazi prvo pod austrijsku, zatim kratkotrajnu francusku,
a potom 1815. godine ponovno pod austrijsku vlast u sastavu koje ostaje, kao dio Kraljevine
Dalmacije i nakon preustroja u Austro-Ugarsku, u austrijskom dijelu monarhije, do 1918. godine.

Nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, zajedno s većim dijelom Dalmacije, združio se

s Hrvatskom u sastavu Kraljevine SHS (Jugoslavije). Veći razvitak grad ostvaruje nakon Prvog
svjetskog rata, ponajviše zbog statusa glavne luke Kraljevine Jugoslavije, jer su
se Zadar, Rijeka i Pula nalazili pod talijanskom upravom, a hrvatski gospodarstvenici iz tih triju
gradova kao i iz Trsta su nakon raspada Austro-Ugarske prebacili svoje poslove u Split.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata grad su aneksirali Talijani da bi ga odmah nakon kapitulacije
Italije 1943. g. oslobodili partizani. Ponovo su ga okupirali Nijemci koji su ga ustupili svojoj
marionetskoj tvorevini NDH. Grad je konačeno oslobođen 1944. i uključen je u sastav SFRJ, kao
dio Socijalističke Republike Hrvatske nakon čega doživljava intenzivniji gospodarski, urbanistički i
populacijski razvoj. Nakon raspada Jugoslavije i Domovinskog rata Hrvatska je
proglasila neovisnost pa Split 1991. postaje dijelom suvremene demokratske Republike Hrvatske.