SVEUČILIŠTE U MOSTARU

FAKULTET PRIRODOSLOVNO MATEMATIČKIH I

ODGOJNIH ZNANOSTI
STUDIJ GEOGRAFIJE
Smjer: Turizam i zaštita okoliša

Student: Iva Bilušić

SPLIT KAO TURISTIČKA DESTINACIJA

(SEMINARSKI RAD)

Mentor: dr.sc Željka Šiljković izv.prof.

Orašje, svibanj, 2017

Sadržaj
1.Uvod....................................................................................................................................................2
2.Položaj.................................................................................................................................................3
3.Porijeklo imena...................................................................................................................................4
4.Stanovništvo........................................................................................................................................5
5.Povijest Splita......................................................................................................................................6
6.Turizam u Splitu...................................................................................................................................6
7.Prirodne i društvene atrakcije Splita...................................................................................................8
7.1. Najposjećenije društvene atrakcije..............................................................................................8
7.1.1.Dioklecijanova palača...........................................................................................................9
7.1.2.Podrumi Dioklecijanove palače...........................................................................................10
7.1.3.Jupiterov hram u Splitu........................................................................................................11
7.1.4.Splitska katedrala................................................................................................................12
7.1.5.Prokurative u Splitu.............................................................................................................13
7.2.Najposjećenije kulturne umjetnosti.............................................................................................14
7.3.Prirodne atrakcije Splita.............................................................................................................15
7.3.1.U prirodne atrakcije ubrajamo............................................................................................15
7.4.Najposjećenije plaže Splita.....................................................................................................16
8.Prihodi...............................................................................................................................................17
9.Zaključak............................................................................................................................................18
10.Literatura.........................................................................................................................................19

1
1.Uvod

Split je najveći grad u Dalmaciji, a drugi je grad po svojoj veličini u Hrvatskoj.

Prema posljednjem popisu stanovništva, provedenom 2011. godine, Split ima 178.192
stanovnika, druga je po veličini hrvatska luka i treća luka na Mediteranu po broju putnika.
Upravno je središte Splitsko-dalmatinske županije i gravitira mu područje triju najjužnijih
hrvatskih županija (nekadašnja Zajednica općina Split), te dio Hercegovine, pa i Bosne. U
luci Lori na sjevernoj strani poluotoka nalazi se sjedište Hrvatske ratne mornarice. Gradsko
središte čini starovjekovna Dioklecijanova palača iz 4. stoljeća (pod UNESCO-vom zaštitom
od 1979. godine), što je jedinstven primjer u svijetu.

2
2.Položaj

Split je smješten na jadranskoj obali u srednjoj Dalmaciji na Splitskom (Marjanskom)

poluotoku. Od uzvisina, okružuju ga u zaleđu - sa sjevera i sjeveroistoka planina Mosor, sa
sjeverozapada brdo Kozjak, s istoka brdo Perun, a najstarija gradska jezgra se nalazi podno
brda Marjana. Splitski poluotok okružuju otoci Brač, Hvar, Šolta i Čiovo. Trajekti iz luke
Split često su jedina veza otoka srednje Dalmacije s kopnom. Panoramski se Split može
razgledati pobliže sa prve marjanske vidilice ili s 11 km udaljene kliške tvrđave s koje se vidi
cijeli Split te splitski akvatorij s otocima.

1.slika Položaj grada Splita u Hrvatskoj

http://www.jeder.de/Kroatien.htm

3
3.Porijeklo imena

Pretpostavlja se da je na području današnjeg središta grada još u antici postojalo

naselje Aspalathos/Spalatos (grč.). Podrijetlo njegova imena se izvodi od biljke brnistre koja
ovdje raste u izobilju. U srednjovjekovnim latinskim ispravama i velikom broju dokumenata
grad se naziva Spalatum, a talijanska izvedenica imena je Spalato. Hrvatsko ime grada bilo je
Split, a tijekom 19. stoljeća u službenim se dokumentima preimenovalo u Spljet, da bi potom
opet bilo promijenjeno u današnje ime grada. Po drugoj teoriji, koju navodi Toma
Arhiđakon ime grada je nastalo od latinske riječi za Dioklecijanovu palaču (palatium = S-
palatium). Druga zabilježena imena su: Spalatrum, Spalathron, Spalantum, Spaleta, Spalat

2. Slika , Pogled na Rivu. Autor Kaiser87 - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 3.0,
https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=2951976

4
4.Stanovništvo

Prema popisu 1991. Grad Split ima 189.388 stanovnika.

Prema popisu stanovništva iz 2001. g. grad Split ima 188.694 stanovnika. Po narodnosti,
95,15% čine Hrvati, dok ostalih 4,85% čine pripadnici nacionalnih manjina od kojih više od
400 pripadnika imaju bošnjačka, crnogorska, slovenska i srpska. 88,37% Splićana se uzjasnilo
kao pripadnici rimokatoličke vjere, njih 2,121% su pripadnici pravoslavne vjere, 3,78 % je
bilo neizjašnjenih, 5,26% agnostika i ostalih 0,469% se izjasnilo kao pripadnici drugih vjera.

Prema popisu stanovništva od 2011. godine, Grad Split ima 178.192 stanovnika. Po
narodnosti, 96,23% čine Hrvati, dok ostalih 3,77% čine pripadnici nacionalnih manjina od
kojih više od 400 pripadnika imaju bošnjačka, crnogorska, slovenska, albanska i srpska.
98,27% stanovnika Grada Splita govori hrvatskim jezikom kao materinskim jezikom. 86,15%
stanovnika Grada Splita su katolici. Od ukupno 178.102 stanovnika Grada Splita 2011., u
Donjem Sitnom živilo je 313 stanovnika, Gornjem Sitnom 392, Kamenu 1769, Slatinama
1106, Srinjinama 1201, Stobreču 2978, Žrnovnici 3222, a u samom naselju gradu Splitu
167.121 stanovnik.

5.Povijest Splita

Grad je sjedište splitsko-dalmatinske županije, Hrvatske ratne mornarice i nadbiskupije. Dan

grada Splita slavi se 7. svibnja, na dan gradskog patrona sv. Dujma. Split je proslavio 1700.
godina svoga postojanja, a kao nadnevak za jubilej uzima se godina početka gradnje
Dioklecijanove palače (295.). Međutim, arheološki nalazi potvrđuju da je na mjestu današnjeg
grada postojalo još starije ilirsko i grčko naselje. Tijekom srednjeg vijeka Split je bio
autonomna komuna, često mijenjajući vrhovne gospodare.

Od 1420. do 1797. godine bio je pod vrhovništvom Venecije, a tijekom 16. i 17. stoljeća bio
je izložen turskim napadima. Poslije pada mletačke Republike (1797.)

Veći razvitak grad ostvaruje nakon Prvog svjetskog rata, čemu ima zahvaliti zbog položaja
glavne luke Kraljevine Jugoslavije, budući da su se Zadar, Rijeka i Pula nalazili pod
talijanskom upravom, a hrvatski gospodarstvenici iz tih triju gradova i iz Trsta su nakon

5
raspada Austro-Ugarske prebacili svoje poslove u Split. Još intenzivniji gospodarski,
urbanistički i populacijski razvoj ostvaruje za vrijeme SFRJ. Od 1991. godine u sastavu je
samostalne i neovisne Republike Hrvatske.

6.Turizam u Splitu

Split je posljednjih nekolika godina stekao naziv popularnog turističkog odredišta u kojemu se
gosti zadržavaju više dana, i nije samo tranzitni grad. U samom središtu Splita nalaze
se toplice s vlastitim izvorom ljekovite sumporne vode. Prema podacima ECM-a, organizacije
koja okuplja oko 120 velikih turističkih gradova Europe, Split je imao najveći godišnji
postotak rasta broja dolazaka i noćenja turista. Postao je turistička hit destinacija, posebno
mladih. Prosjek zadržavanja turista u Splitu je 3,5 dana. Najviše ih dolazi iz Njemačke.
Slijede Francuzi, Talijani te Britanci, potom Španjolci i gosti iz SAD-a. Za uređenje grada,
Split je dobio niz domaćih i međunarodnih nagrada turističkih, gospodarskih i drugih
asocijacija.
Splitski turistički rast ne prestaje zadnjih deset godina, izuzev 2009. godinu kada je bilo nešto
manje dolazaka gostiju zbog Recesija. Split je u 2012.. godini ostvario rekordne turističke
rezultate – ostvareno je 280.207 turističkih dolazaka, što je 9% više nego u 2011. godini, a
749.168 noćenja je porast od 12 %. Ovaj pomak u turističkim podacima otkriva i ukidanja
višegodišnjeg poimanja splitskog turizma kao tranzicijskog odredišta. To se pripisuje velikoj
ponudi sadržaja.
Zamjetan je veliki porast broja kreveta u privatnom smještaju za čak nevjerojatnih 50% u
2012.g. u odnosu na 2011.g., tj, sa 3 464 kreveta u 2011.g. na 5 146 kreveta 2012. g. Broj
iznajmljivača se povećao sa 753 na 1 068 u 2012.g što predstavlja rast od 40 %. Svakodnevno
se ljudi iseljavaju iz Dioklecijanove palače, Radunice i Varoša i prepuštaju svoje krevete
turistima. Posljednjih godina zamjećen je trend da mlade obitelji nakon završetka škole,
zajedno s djecom sele kod roditelja i iznajmljuju svoje stanove u periodu od 15.6 do 1.9., te
tako popunjavaju kućni proračun. Također primjetan je porast iznajmljivača u splitskim
elitnim kvartovima kao što su Meje, Bačvice, Zenta i Žnjan, te u manje atraktivnim
kvartovima Visoka, Split 3, Škrape i Blate gdje u ljetnim mjesecima stanove u kojim zimi
stanuju studenti popunjavaju turisti po pristupačnim cijenama.

Split je jedinstven u svijetu, jer je udvostručio broj noćenja u 4 godine bez

novih hotelskih kreveta. Broj Hostelskih kreveta je u stalnom rastu te je u 2012.g. u odnosu na

6
2011.g. narastao 17% sa 624 na 731 ili 107 kreveta. Zamjetan je porast mladih turista sa
popularnim Backpekovima na leđima. Aerodrom Resnik bilježi rast od 9% u odnosu na
2011.g. tj. 1 300 031 putnika na 1 425 749 u 2012. Broj gostiju s kruzera se povećao sa 181
931 u 2011.g. na 228 450 u 2012.g. što predstavlja rast od 20%, no u 2013 g. se najavljuje još
veći rast na 300 000 gostiju uslijed povećanja kompanija koje se zaustavljaju u Split, kao u
jednu od luka na proputovanjima mediteranom.

U prometnom smislu Split je i dalje najznačajnije čvorište. U njemu se sječe brodski,

cestovni, željeznički i zračni prijevoz. Gradska luka bilježi stalni rast broja putnika i sa
prometom od preko četiri milijuna putnika treća je luka na Mediteranu.
Luka Split uspješno održava i gotovo svakodnevne trajektne veze s Italija. Jedna od vrlo
čestih relacija je Split -Ancona i Ancona - Split. Putovanje na tim relacijama u svojoj ponudi
ima nekoliko međunarodnih brodarskih kompanija kao što su Blue Line International i
Jadrolinija. Luka Split je kao pristanište od osobitog međunarodnog i gospodarskog interesa
za Hrvatsku, i iz godine u godinu bilježi porast broja putnika, vozila te brodova kojima je
glavno pristanište u Dalmaciji.
S procvatom turizma u Splitu, konstantno se povećava i broj restorana, suvenirnica i
turističkih agencija - Split Tours, Atlas, Adriatic, F tours i ostale koje pružaju širok spektar
usluga.
Jedan od poznatijih hotela u Splitu je Radisson Blue Resort

7
 9. slika, hotel Radisson , Split
https://www.radissonblu.com/hr/resort-split

7.Prirodne i društvene atrakcije Splita

7.1.Neke od najposjećenijih društvenih atrakcija

o Dioklecijanova palača
o Podrumi Dioklecijanove palače
o Peristil
o Jupiterov hram
o Katedrala sv. Duje
o Prokurative
o Tvrđava Gripe

8
 3. slika , Topovi na tvrđavi Gripe
Autor Kaiser87 - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 3.0,
https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=2951995

7.1.1.Dioklecijanova palača

Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu Oko 300. godine podigao
ju je rimski car Dioklecijan i u njoj je boravio nakon povlačenja s prijestolja (305.g) do smrti
(316.g). Sagrađena je u uvali poluotoka 5 km jugozapadno od Salone, glavnoga
grada provincije Dalmacije. Ostatci palače danas su dio povijesne jezgre grada Splita koja je
upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi još 1979. godine. Početak
gradnje Dioklecijanove palače nije točno utvrđen. Pretpostavlja se da je to bilo oko 295.
godine, nakon uvođenja tetrarhije (vladavina četvorice). Ipak, deset godina nakon te odluke,
kada je Dioklecijan abdicirao 305. godine, palača još nije bila dovršena, a postoje naznake da
su se neki radovi odvijali dok je car boravio u njoj. Po čijoj je arhitektonskoj ideji palača
izgrađena i tko su bili njeni graditelji, ne zna se.

Međutim, uklesana grčka imena Zotikos i Filotas, kao i brojna uklesana grčka slova ukazuju
na to da je određeni broj graditelja bio porijeklom iz istočnog dijela carstva, tj. da je Po svojoj
kompoziciji Dioklecijanova palača nosi u sebi elemente carske vile, helenističkog grada i
utvrđenog vojnog logora (castrum). Jedna je od najvećih turističkih atrakcija u Splitu.

9
 4. slika , Zidine danas . Autor Beyond silence - Vlastito djelo postavljača, Javno vlasništvo,
https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=2008424

7.1.2.Podrumi Dioklecijanove palače

Podrumima Dioklecijanove palače naziva se natkriveni i dijelom podzemni prostor u

najjužnijem dijelu Starog grada (dio nekadašnje Dioklecijanove palače) u Splitu. Riječ je o
većim ili manjim dvoranskim prostorima i hodnicima između njih. Njihova površina velika je
kao osmina čitave nekadašnje Palače. Turiste privlači očuvanost i raznolikosti.

Kroz njihovu sredinu, kao dio glavnog kardina (Cardo maximus) Dioklecijanove palače,
poprijeko prolazi hodnik koji od Pločate Sv. Dujma ("Peristil") vodi do izlaza na Rivu,
tzv. porta aenea (Mjedena vrata), lučka vrata nekadašnje Palače, i koji ih dijeli na istočni i
zapadni dio. Njihovo iskopavanje započeto je u 19. stoljeću, a najveći zamah je imalo u 50-
tim godinama 20. st. i do danas su većinom otkriveni. Njihov se istočni dio tijekom srednjeg
vijeka dijelom urušio, no i on je većinom danas otkriven i pristupačan javnosti i turistima.

Ono što bi se možda trebalo smatrati pravom vrijednošću Podruma i po čemu je Split
jedinstven u svijetu, jest činjenica kako se iznad njihovih dojmljivih, monumentalnih prostora,
već gotovo tisuću i pol godina nalazi živo tkivo grada, ulice i kuće Splita.Podrumi se danas
koriste kao atraktivni sajmeni i izložbeni prostor.
10
 5. slika , Podrumi Dioklecijanove palače Autor Alecconnell - Vlastito djelo postavljača, CC
_____________________________BY-SA 3.0,
-----https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=7766358

7.1.3.Jupiterov hram u Splitu

Jupiterov hram u Splitu je hram posvećen bogu Jupiteru, glavnom božanstvu starih Rimljana.
Nalazi se u zapadnom dijelu Dioklecijanove palače u neposrednoj blizini Peristila,
centralnog trga carskog kompleksa. Sagrađen je krajem 3. stoljeća, u vrijeme gradnje carske
palače, a vjerojatno već u 6. stoljeću posvećen je u krstionicu sv. Ivana Krstitelja. Pred samim
ulazom u hram nalazi se jedna od dvanaest sfingi dopremljenih iz Egipta po naredbi
cara Dioklecijana.

11
 6. slika, Jupiterov hram

Autor Jerzy Strzelecki - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 3.0,

---------------------https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=3548930

7.1.4.Splitska katedrala

Posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije, u narodu je poznata kao Katedrala sv.
Dujma (sv. Duje). Katedrala je smještena u kompleksu Dioklecijanove palače u Splitu,
na Peristilu i prvotno je bila carski mauzolej, sagrađen početkom 4. stoljeća. Katedrala sv.
Duje najstarija je katedrala u svijetu.

12
 7. slika , Splitska katedrala

Autor Vodomar od hr, CC BY-SA 3.0,

-----------------------------------------------https://commons.wikimedia.org/w/index.php?
curid=3103212

7.1.5.Prokurative u Splitu

Prokurative, ili službeno Trg Republike, glasoviti je mediteranski trg u središtu grada Splita,
zapadno od Dioklecijanove palače, poznat i kao pozornica kulturnih zbivanja u gradu
pod Marjanom. Već gotovo pedeset godina na Prokurativama se održava i
tradicionalni festival zabavne glazbe "Split".
13
 8. slika , Prokurative u Splitu

Autor Airin - Vlastito djelo postavljača, CC BY-SA 1.0,

------------------------------------------https://commons.wikimedia.org/w/index.php?
curid=2956701

7.2.Najposjećenije kulturne umjetnosti

o Arheološki muzej u Splitu

o Etnografski muzej u Splitu
o Galerija Meštrović

14
 o Galerija umjetnina u Splitu
o Hrvatsko narodno kazalište u Splitu
o Salon Galić
o Muzej hrvatskih arheoloških spomenika
o Prirodoslovni muzej i zoološki vrt
o Splitski salon
o Splitski festival
o Galerija hrvatske sakralne umjetnosti Laudato
o Galerija Vinko Draganja, OP dominikanskoga samostana u Splitu
o Muzej sakralne umjetnosti

7.3.Velika turistička atrakcija su i Trgovački centri :

EMMEZETA: Ovaj trgovački centar se ne nalazi točno u Splitu, već u Kaštel Sućurcu koji je
prvi od 7 Kaštela, udaljenost od Splita je 7-8 kilometara. U Emmezeti se nalazi 40-50
trgovina, uključujući i veliku prodavaonicu namještaja i najveći supermarket u Splitu –
Ipercoop. U Emmezeti se nalaze i Benetton, DM, sportske trgovine, mnogo trgovina odjećom
i obućom i nekoliko caffe barova i restoran.
MERCATOR: Drugi po veličini trgovački centar u Splitu, nalazi se 5 km izvan Splita u
smjeru Trogira. U Mercatoru se nalazi veliki Mercator supermarket koji nudi veliki izbor
prehrambenih proizvoda, uz njega su i 20 manjih trgovina, kao Intersport, trgovine odjećom,
obućom i nekoliko prodavaonica nakita.
JOKER: Najnoviji trgovački centar u Splitu, bio je jedan od velikih projekata splitskog
gradonačelnika Željka Keruma.Od otvorenja 2007. godine trgovački centar Joker je jedno od
najpopularnijih mjesta za stanovnike i turiste Splita. U Jokeru se nalazi oko 50 trgovina na 4
etaže, među trgovinama su Kerum supermarket, DM, Hervis sa sportskom opremom,
Deichmann, One to Play i dr. Ovdje se nalazi jedini McDonalds u gradu, nalazi se u prizemlju
centra, na prvom katu se nalazi kino, na zadnjem katu su restoran i Sky bar koji ima i vanjski
bazen.

7.3.Prirodne atrakcije Splita

7.3.1.U prirodne atrakcije ubrajamo :

15
 o Brdo Marjan
o Sustipan
o Strossmayerov park
o Katalinića brig
o Park Emanuela Vidovića
o Plaže

7.4.Najposjećenije plaže Splita

10. slika Kašjuni, kamena i pješčana plaža na južnoj strani brda Marjan.

16
11. slika , Kaštelet, nalazi se u zaljevu prije Kašjuna također pješčana plaža

12. slika , u zaljevu nakon Bačvica nalazi se krcata plaža Ovčice

17
8.Prihodi

Opći prihodi i primici: 60,2%

Namjenski prihodi: 25%
Primici: 6,1%
Pomoći: 5,1%
Prihodi od prodaje: 3,6%

Proračun Grada Splita ima 4.225,00 kn godišnje po stanovniku za sve planirane aktivnosti i
projekte .Svaki stanovnik Splita u gradski proračun prosječno mjesečno uplati 196,00 kn.
Svaka pravna osoba u gradski proračun prosječno mjesečno uplati 1.393,00 kn .
78,0% Proračuna Grada Splita ima zakonom unaprijed definiranu namjenu i mjesto troška.
Novac najviše odlazi u:

 komunalno održavanje

 Održavanje cesta, ulica i signalizacije

30,3 mil. kuna
 održavanje oko 100 ha zelenih površina
33,8 mil. kuna
 održavanje splitskih plaža i kupališta
3,8 mil.kuna
 održavanje javne rasvjete
18,3 mil. kuna
 čišćenje i uređenje grada
19,5 mil.kuna
 modernizacija javne rasvjete te primjena obnovljivih izvora
energije
3,5 mil.kuna

18
9.Zaključak

Split je za jako kratko vrijeme udvostručio dolaske turista, brojeve nočenja, prihode i tako
poboljšao svoju ekonomsku i turističku situaciju. Uz očuvanje Dioklecijanove palače,
hramova i mnogobrojnih muzeja, Split će postati još veća atrakcija i ljeti, i zimi.

19
10.Literatura

https://hr.wikipedia.org/wiki/Turizam_u_Hrvatskoj#Split

https://hr.wikipedia.org/wiki/Split#Arhitektura_i_znamenitosti

https://hr.wikipedia.org/wiki/Dioklecijanova_pala%C4%8Da

https://hr.wikipedia.org/wiki/Peristil

https://hr.wikipedia.org/wiki/Jupiterov_hram

https://hr.wikipedia.org/wiki/Prokurative

20