SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

DIJANA ZADRO CIPAR SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2014.

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

CIPAR SEMINARSKI RAD

Naziv kolegija: Nacionalna ekonomija Mentor: dr.sc. Branko Blaevi

Student: Dijana zadro Matini broj: 1884DZ-13 Smjer: Meunarodni medament u turizmu i ugostiteljstvu

Opatija, sijeanj 2014. godina

SADRAJ UVOD ........................................................................................................................................ 2 1. DRAVA CIPAR .................................................................................................................. 3 1.1. Politika i stanovnitvo ................................................................................................... 3 2. EKONOMIJA CIPRA ............................................................................................................ 5 3. FISKALNA POLITIKA I FINANCIRANJE ......................................................................... 8 3.1. Financijski sektor ........................................................................................................ 10 3.2. Strukturne financijske reforme .................................................................................... 12 ZAKLJUAK .......................................................................................................................... 14 LITERATURA ......................................................................................................................... 15

UVOD Tema ovoga seminarskog rada je drava Cipar odnosno gospodarski pokazatelji Cipra. Kroz rad emo se upoznati sa svim pokazateljima gospodarstva koji utjeu na razvoj Cipra. Prema izvjeu Meunarodnog monetarnog fonda i njegovim statistikama analizirati emo stanje na Cipru. Kako je Cipar pogodila recesija te koje su posljedice recesije. Kakav je bankarski sektor Cipra te politiki utjecaj Grke. Cipar je zemlja prepoznata kao turistiko odredite i sam turizam igra veliku ulogu u gospodarstvu Cipra meutim potrebne su i druge grane kako bi gospodarstvo bilo jako odnosno konkurentno. Potrebne su mnoge promjene I reforme kako bi se pogoeno gospodarstvo i ekonomija podigli na razinu prije recesije a kroz rad emo vidjeti to su vlasti po tom pitanju poduzele te budunost gospodarskog rasta Cipra.

1. DRAVA CIPAR Cipar je otona zemlja u istonom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrije Europe, Azije i Afrike, i jo uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovaka mornarica, izvoz odjee i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na vei meunarodno priznati juni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio samoproglaenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar. Cipar je najistoniji otok u Sredozemnom moru. S povrinom od 9.251 km trei je po veliini u Sredozemlju (nakon Sicilije i Sardinije). Po veliini je 161. drava svijeta sa slinom povrinom kao Libanon i Portoriko. U geolokom i geotektonskom pogledu Cipar predstavlja dio Male Azije, koji se u prolosti odvojio. U klimatskom i vegetacijskom smislu ovaj je otok smjeten u sjevernom umjerenom pojasu. S prometnog gledita ima vie nego povoljan poloaj. Ova zemlja se nalazi izmeu Istoka i Zapada, pa je pri prijelazu izmeu istih gotovo nezaobilazna stanica. Za Cipar se esto kae da je najistonija zapadna zemlja. S obzirom na to da se nalazi 64 km juno od Turske, 97 km zapadno od Sirije, te 439 km sjeverno od Sueskog kanala, skoro svaki brod koji prolazi ovuda i ide dalje na istok, i obrnuto, zaustavlja se u nekoj od ciparskih luka. Vie od 1.000 stranih brodova danas plovi svjetskim morima pod ciparskom zastavom. Osim brodskog, Cipar je vana stanica i za avionski promet. Mnogi avioni koji lete sa zapada na Bliski istok, pa i dalje, slijeu prvo u zrane luke u Larnaki i Paphosu (ee Larnaki). Glavni grad Nikozija nema zranu luku. Zrana luka u Larnaki je moderna i odgovara svim svjetskim standardima. S nje polijeu zrakoplovi, kako za sve vee europske gradove (Frankfurt, London, Pariz, Rim, Amsterdam i dr.), tako i za mnoga odredita na Bliskom istoku i zemljama Perzijskog zaljeva. 1.1. Politika i stanovnitvo to se tie povijesnog i politikog poloaja, koliko god on bio povoljan, toliko se nepovoljno odrazio na ovaj otok. Svaka vea sila koja se pojavila na Mediteranu nije ga mogla promaiti, upravo zbog tog povoljnog poloaja. Pa su tako vlast nad njim izmenjali: Feniani, Grci, Egipani, Perzijanci, Rimljani, Bizantijci, Arapi, Britanci, Francuzi, Mleci, Osmanlije, opet Britanci, sve do "relativne" nezavisnosti. Relativne jer Cipari dan danas vie zavisi od velikih sila i susjeda (prije svega Grke, Turske, Velike Britanije, SAD-a i EU), a manje sam od sebe. Dakle, sve vanije politike odluke se donose prvo na relaciji AtenaAnkara, pa se tek onda pitaju ciparske voe, koji uglavnom samo potvrde te odluke. Glavni politiki problem otoka je podjela na grki i turski dio. U ovih tridesetak godina, od podjele do danas nije uinjen skoro ni jedan korak ka ponovnom ujedinjenju, iako je u interesu i jednih i drugih ujedinjenje. Grcima jer bi se vratili ivjeti na itavom otoku, gdje su prije podjele i bili, a Turcima da bi izali iz izolacije. Ipak Turci su na otoku pod neprekidnom kontrolom vojske, tako da je njihov politiki angaman ogranien. Bilo je nekih pokuaja pregovora, ali ni jedna strana nije odstupala od svojih zahtjeva. Turci trae konfederalnu zajednicu, dok Grci trae sasvim suprotno - unitaristiku dravu. Dakle, elje ima, ali vizije se potpuno razlikuju. Najozbiljniji pokuaj za ujedinjenje bio je 2004., a sastavio ga je generalni tajnik UN-a Kofi Annan. Ako bi se prihvatio taj plan cijeli otok bi uao u EU, a ako ne, samo juni (grki) dio. Grki politiari su procijenili da sporazum vie odgovara turskoj strani pa su ga odbacili, i to iz razloga jer plan nije omoguavao povratak svih grkih izbjeglica, kao ni 3

povratak svog zemljita koje im je prije pripadalo, te to bi Turci dobili previe mjesta u organima vlasti. Plan nije ukljuivao ni nestanak britanskih baza s otoka. Tako je na referendumu na grkom dijelu otoka 75% graana odbilo sporazum. Iako je plan prihvatilo 64% graana Sjevernog Cipra, on nije proao, i u EU je de facto uao samo juni dio, iako se slubeno i Sjeverni Cipar rauna kao dio Republike Cipar pa samim tim i kao dio EU. Veliki problem ujedinjenju otoka je stalna prisutnost 50.000 turskih vojnika na jednom malom teritoriju.

2. EKONOMIJA CIPRA Prije krize 2008, Cipar je uivao dugo razdoblje visokog rasta, niske stope nezaposlenosti i zdravih javnih financija. Stopa nezapolenosti dosegla pad od 3,6% u 2008., s brzim rastom plaa i zaposlenosti privlai priljev stranih radnika. Glavni pokretai rasta bili su izvoz usluga, ukljuujui i financijske, pravne, raunovodstvene i dostavljake usluge, koje su privukle obrazovanu radnu snagu engleskog govornog podruja, niske stope poreza na dobit, dvostruko poreznim ugovorima sa zemljama stratekim partnerima, stabilnim makroekonomskim okruenje, te Ciparski povoljan zemljopisni poloaj. Iako je u opadanju,u relativnom smislu, turizam ini 10% BDP-a u 2008. U meuvremenu je omjer javnog duga bio znatno ispod prosjeka eurozone, na 48% BDP-a na kraju 2008.

Meutim, svoje ranjive strane su gradili u obliku proirenja vanjskih nedostataka, brzi rast kredita, nekontrolirani rast nekretnina i velika izloenost ciparskih banaka Grkoj. Deficit prorauna platne bilance, koji je prethodno bio skroman i uglavnom pokriven izravnim stranim ulaganjima, poeo se poveavati nakon pristupanja u EU 2004., to je odraz otrog pada privatnih tednji. Deficit prorauna dosegao je vrhunac od 17% BDP-a u 2008, to se u velikoj mjeri financira priljevom depozita nerezidenata u bankarski sustav i vanjskim zaduivanjima kod banaka. Brzi rast kredita potaknut je stambenim rastom. U meuvremenu, snana domaa potranja, podrana od strane inozemnog financiranja, pridonijela brzom poveanju plaa, iznad razine produktivnosti. Kriza je pogodila Cipar kroz pad izvoza usluga i naglog usporavanja u izgradnji, iji utjecaj je ublaen velikom fiskalnom ekspanzijom tj. zaduivanjem. Cipar je doivio najblau recesiju u eurozoni u 2009., s padom BDP-a od 1,9%. Povei financijski poticaj je odigrao veliku ulogu u priguenju potranje. Relativno nisko oslanjanje na proizvodni izvoz (koji je vie ciklini od izvoza usluga) i na veleprodaju bankovnog financiranja takoer je omekalo utjecaj krize na izvoz i rast kredita. Ipak, recesija je izazvala otar pad potronje i znaajan porast nezaposlenosti. Rast se oporavio skromno u 2010., unato prigunim uincima poveanja nezaposlenosti i trokova kuanstva. Kontrakcije u graevinskom sektoru i slab turizam ostaju veliki utezi gospodarstva Cipra. Deficit prorauna prilagoava se brzo, ali je ostao na visokoj razini u odnosu na druga euro podruja. Deficit prorauna platne bilance stoga se poboljava sa 16,8 na 7,5% BDP-a u razdoblju izmeu 2008 i 2009 , uglavnom zbog slabije potranje za uvozom i niim cijenama robe. Ostao je stabilan u 2010., budui je oporavak izvoza usluga poljuljan zbog viih cijena nafte. Izravna strana ulaganja pruaju osnovni izvor financiranja tijekom 2009. i 2010., koji pokrivaju 65% deficita prorauna platne balance. 5

Fiskalni deficit naglo se pogorava u 2009. , i zbog strukturnih i ciklinih razloga, i poboljava se neto u 2010., kao rezultat jednokratnih imbenika i malih paketa prihoda. Paket od 4% BDP-a bio je proveden u 2009. kako bi ublaio utjecaj krize. Glavne mjere su stalni porast plaa ( 1,6% BDP-a ), socijalnih davanja ( 1,6% BDP-a ), te javnih investicija ( 1,4% BDP-a ). Automatskim stabilizatorima je takoer dozvoljeno da djeluju, a brzi pad ( 2,5% BDP-a ) u gradnji i prodaji nekretnina i vezanih prihoda u velikoj mjeri je prisutan . Rezultat je bio prelazak iz suficita u 2008. na deficit od blizu 6% BDP-a u 2009. U 2010., jednokratni prihodi sredinje banke ( 0,5% BDP-a ) , te uzlet naftnih troarina i mjera oporezivanja ( 0,5% BDP-a ) , pridonijeli skromnom smanjenju deficita .

Financijski uvjeti su se pogorali brzo do kraja 2010., do toke gdje je Cipar sada gdje mu se zabranjuje daljnje dugorono zaduivanje na stranom tritu. Poevi krajem 2010, kreditne agencije su pokrenule seriju smanjenja rejtinga i panju ulagaa sve vie usmjerile na veliku izloenost dravnih banaka Grkoj. Uvjeti su se pogorali tijekom ljeta zajedno s nepovoljnim grkim kretanjima i fiskalnim razlikama na Cipru. Do sredine 2011., 10-godinji prinosi dravnih obveznica premaila su 10% i Cipar je izgubio pristup dugoronim suverenim trita dunikih instrumenata. U meuvremenu, cijene dionica banaka padaju, s indeksom Ciparske burze (u kojoj tri velike banke ine preko 90% trinog kapitala) smanjenim za 61%, do 2011.

Unitavanje kljune elektrane u srpnju, i njene politike posljedice produbile su osjeaj ekonomske nesigurnosti. Dana 11. srpnja ,velika koliina zaplijenjenih streljiva spremljenih u vojnoj bazi je eksplodirala, i uzrokuje mnogobrojne ljudske rtve i unitavanja susjedne Vassilikos elektrane , koja opskrbljuje pola otoka strujom. Trokovi obnove procjenjuje se na 300 do 700 milijuna , a oekuje se da e biti pokriveni od strane elektroenergetske tvrtke i sredstava osiguranja. Navedeni dogaaj uzrokovao je esta nestajanja elektrine energije u ljetnim mjesecima, to je nepovoljno utjecalo na dravne prihode i slabljenje potpore vladi. Poetkom kolovoza, predsjednik imenovao novu vladu , ukljuujui i novog ministra 6

financija. Meutim ,srednja struja DIKO stranka napustila vladajuu koaliciju, ostavljajui vladajuu ljevicu, AKEL stranku s manjinom u parlamentu. Ne oekuje se rast BDP-a u 2011. Postupni oporavak koji je zapoeo u 2010. bio je neuspjean zbog gubitka proizvodnje i povjerenja koje proizlazi iz ruenja elektrane i slabije inozemne potranje, kao i poveanje neizvjesnosti i stroe financijske uvjete s nepovoljnom ekonomskom klimom u Grkoj. Graevinski sektor i dalje se pokuava izvui iz stanja koje je i dovelo do krize. Cijene kua i najamnine prate trend opadanja ali je i dalje nedostian vrhunac trita iz 2008. Turizam je jedna od rijetkih svijetlih toaka , uz prihode poveane za 16% do kolovoza , i na putu je da vrati svoju razinu iz 2008. lanovi Vlade predviaju ekonomski napredak od 1% u 2012. i postupni oporavak u daljnjim godinama. Kljuni pokretai iza oekivanog usporavanja ukljuuje jo stroe financijske uvjete kao i smanjenje bankovnog kreditiranja kako bi se ouvao kapital i likvidnost; negativan kratkoroni utjecaj mjera fiskalne prilagodbe , i pogoranje izgleda za gospodarski rast u eurozoni i izvan nje. Oekuje se da e nezaposlenost dosegnuti vrhunac u 8 % u 2012., dok se inflaciji predvia pad do 2,5%, s obzirom na stabilizaciju cijena roba i snienu potranju. Za domau potranju oekuje se da e se oporaviti u razdoblju od 1-3 godine, kao to e unutarnji i vanjski uvjeti normalizirati. Deficit prorauna predvia se dodatno smanjiti u 2011./12. Priguavajui utjecaj usporenog rasta uvoza, zajedno s jakim turizmom (ukljuujui 50% poveanje posjetitelja iz Rusije ), oekuje se da e vie nego smanjiti utjecaj viih cijena energije u 2011. Kao rezultat toga, oekuje se pad deficita prorauna od 7,8% BDP-a u 2010. na 7,2% u 2011. Deficit se predvia dodatno smanjiti u 2012., zbog ega se oekuje usporavanje domae potranje, fiskalna prilagodba poveava utede u javnom sektoru, i stabilnost cijene roba. Za usluge izvoza predvia da e ostati smanjeni sa samo skromnim daljnjim dobitcima u prihodima od turizma i tranzita, zbog pogoranog vanjskog okruenja . Mali su izgledi za rast i oporavak. Takav stav proizlazi iz nepovoljnih ekonomskih kretanja u eurozoni. Ako se financijske turbulencije intenziviraju i tako pogode i Grku, to bi moglo imati veliki utjecaj na ciparske banke, to dovodi do jo otrijih financijskih uvjeta, s negativnim posljedicama za vjerovnike i potraivanje. Nadalje, negativni ok za svjetske trgovine e utjecati na Cipar kroz izvoz usluga, koji ine blizu polovice BDP-a. Konano, fiskalna konsolidacija planirana za 2012./13. moga bi imati vei utjecaj nego to se to predvialo. Ako se navedeni rizici ostvare u 2012. rast bi mogao biti znatno manji nego to je to planirano.

3. FISKALNA POLITIKA I FINANCIRANJE Vlada je pokrenula nove mjere za promjenu i kontroliranje fiskalnih nestabilnosti i vraanje povjerenja na tritu. Vlada predvia kako e se deficit poveati sa 5,3% BDP-a prole godine na 7% u 2011., to donosi poveanje javnog duga na 68% BDP-a, s obzirom na slabe prihode i neuspjeh u kontroliranju potronje. Smanjiti nestabilnosti, Vlada je objavila fiskalne tedne ciljeve od 150 milijuna ( 0,8% BDP-a ) u 2011., 650.000.000 ( 3,6% BDPa ) u 2012., odnosno 400 milijuna ( 2,2% BDP-a ) u 2013. Navedeni ciljevi imaju za zadau smanjenje fiskalnog deficita na 2,8% BDP-a u 2012. i postii uravnoteeni proraun do 2014. Parlament je donio prvi paket mjera krajem kolovoza kojima e vlasti poveati utede od 2012. Glavne mjere ukljuuju poveanje trajnog doprinosa 4.25% javnih dravnih radnika prema svojim mirovinama, poveanje poreza po odbitku na prihode od kamata od 10 do 15%. Vlada je takoer zatvorila javni mirovinski fond za nove zaposlenike (koji e umjesto toga sudjelovati u dravnom mirovinskom fondu). Drugi paket mjera je poslan u parlament sredinom listopada . Prema vlastima to bi u velikoj mjeri postiglo ciljane utede za 2012 , ali e ostaviti vei dio mjera za tednju 2013 i 2014 za budue zakonodavstvo . Kljune mjere ukljuuju poveanje stope PDV-a sa 15% (najnie u EU ) na 17% , na 6 -mjeseno zamrzavanje trokova ( COLA ) za javne slubenike ( osim e Vlada traiti konsenzus do kraja 2011. na stalnoj reformi COLA koji ima za cilj postii daljnje fiskalne utede ), i boljeg usmjeravanja socijalnih transfera na temelju kriterija prihoda. Vlasti su takoer najavili da e poduzeti dodatne mjere u sluaju da ostvarene fiskalne utede od mjera podbace u odnosu na ciljane iznose . Predloene mjere e biti vaan korak prema rjeavanju visokih plaa javnog sektora i loe ciljanih socijalnih davanja. U 15,4% BDP-a u 2010 , Cipar ima najvei iznos plaa javnog sektora u eurozoni. To je pogorano u 2009. kada je rast plaa povean za 1,5% BDP-a . Zajedno s nizom loe ciljanih socijalnih naknada (5,5% BDP-a u 2010 ) , te dvije kategorije troe 45% ukupne potronje ope drave.

Kako bi podrali svoje fiskalne konsolidirane ciljeve i poboljali proraunske procese, planira se provesti program strukturalnih fiskalnih reformi . To ukljuuje : 1. uvoenje fiskalnih pravila na srednjoroni proraunski okvir u dravno zakonodavstvo, u skladu s direktivama EU-a; 2. Prolaz novog zakona upravljanja javnim dugom za smanjenje dug i upravljanje novcem; 3. Raunovodstvenim i statistikim reformama proiriti pokrivenost i poveati pravovremenu dostupnost podataka; 4. Jaanje prihoda i kontroliranje rashoda kako bi se poveala transparentnost i smanjila odstupanja u planovim. Vremenski vezani izdaci predstavljaju veliki dugoroni izazov za javne financije. Rashodi mirovina, ukljuujui i upravljanje dravnim mirovinskim fondom ( SSF ) i mirovinskog fonda za javne slubenike, su na putu da postanu jedni od najviih u eurozonu do 2050 . Za trokove zdravstva takoer se predvia da e porasti za 1% BDP-a do 2050 . Deficit dravnog mirovinskog fonda procjenjuje se da e doi na oko 0,5% BDP-a iz 2010. (bez dravnih doprinosa i kamata na dravni dug iskazanih u rezervi mirovinskih fondova) . Trokovi dravnog mirovinskog fonda predvia se da e se poveati za oko 8% BDP-a do 2050., a na oko 14%BDP-a to stanovnitvo stari i relativno novi sustav sazrijeva. Doprinosi od zaposlenih i poslodavaca predvia se da e porasti za samo oko 3% BDP-a , na temelju poveavanja doprinosa odrati e se svakih 5 godina od 2014. do 2039 . Za takav rezultat, davanja iz prorauna bi trebalo poveati za oko 5% BDP-a kako bi zadovoljili obveze SSF-a . Za neto davanja za mirovine javnih slubenika oekuje poveanje od oko 3% BDP-a u 2010. do 5% BDP-a u 2050. , prema nedavnom istraivanju. Studija sugerira da e prosjena stopa doprinosa od 40% biti potrebna da bi se u potpunosti financirale beneficije do 2060. u odnosu na dananjih 5% doprinosa zaposlenih. Sustav ostaje blagonaklon prema meunarodnim standardima , ak i nakon nedavne reforme. Neke skupine ( kao to su uitelji i policija ) imaju nisku dob umirovljenja. Prednosti tj. beneficije temelje se na konanoj plai , umjesto na prosjeku karijere, a puna mirovina moe se obraunati s manje godina radnog staa nego u dravnom programu. Beneficije su izraunate u odnosu na poveanje plaa u javnom sektoru i indeks potroakih cijena. Uz mirovinu, radnici dobivaju paualni iznos beneficije. Iako je vlada izgubila pristup dugoronim suverenim tritima dunikih instrumenata, vrlo je vjerojatno da e biti u mogunosti ispuniti preostale potrebe financiranja za 2011. kroz kratkorona zaduivanja i koritenje depozita. Iznos dugoronog duga koji dospijeva u posljednjem tromjeseju 2011. je minimalan. Pod uvjetom daVlada moe izdati mali iznos (244 milijuna , ili 1,3%BDP-a ) neto novog kratkoronog duga , a da to ne treba pruiti financijsku potporu za svoje banke, te e s tim biti u stanju zadovoljiti svoje potrebe za financiranjem do kraja godine , uz pomo depozita izjednaavanjem 1,2% BDP-a .

Vladino financiranje e biti veliki izazov u 2012 zbog odsustva ne financiranja na tritu. Dugoroni dug dospijea ukljuuje 550.000.000 domaih obveznica koje dospijevaju u sijenju 2012. i 550.000.000 euroobveznica koje dospijevaju u veljai. Sredstva potrebna da se pokriju svi dospjeli dugoroni dugovi i fiskalni deficit u 2012. iznosi oko 2.000.000.000 . 3.1. Financijski sektor Veliki bankarski sustav zbog velike izloenosti Grkoj je glavna ranjivost ciparske ekonomije. Imovina banaka ukupno 152.000.000.000 ( 835% BDP-a ) , dok je aktiva poslovnih banaka s ciparskom kontrolom 92000000000 ( 500% BDP-a ). Izloenost tih banaka u Grku iznosi 29000000000 , ili 160% BDP-a , ukljuujui i grke dravne obveznice i kredita grkih rezidenata. Oni takoer dre 1.600.000.000 ciparskih dravnih obveznica, ali minimalne koliine dravnog duga ostalih zemalja periferne eurozone. Najvea opasnost dolazi od poslovnih banaka s ciparskom kontrolom, iako i ostale bankarske grupacije predstavljaju potencijalno znaajne rizike. Loi, nepovoljni krediti (NPL) kod tih banaka su porasli na razini lokalnog kreditnog portfelja , dok se na grkom tritu tj. u ograncima istih banaka broj kredita kao i same provizije drastino smanjuju. Samo na podruju bezjamevinskih loih kredita podiu se provizije, to ostavlja banke izloene daljnjim rizicima gubitaka.

10

Ciparske banke se suoavaju sa potrebama znaajanim koliinama kapitala kako bi ispunili zahtjeve nova Europska bankovna uprava (EBA). EBA-ini izrauni objavljeni 26. listopada pokazuju da ciparske banke trae dodatni kapital procijenjen na 3,6 milijardi ( 20 % BDP-a ) na temelju trenutne baze. Procjene daljnih studija moglo bi ukazati vee kapitalne potrebe. Pritisci financiranja banaka predstavljaju jo jedan znaajan problem. Ciparske banke oslanjaju se uglavnom na depozite za financiranje, s omjerom od 93% kredita i depozita. Potrebe refinanciranja trita kapitala su niska, na 550 milijuna 2011./13., i oslanjanje na meubankarsko financiranje je nisko. Meutim , tri izvora ranjivosti samog financiranja se istiu: 1) za nerezidente depozite ( NRD ) u ciparskim bankama (bez depozita prikupljena u inozemstvu stranih podrunica ) su 23.000.000.000 ( 125% BDP-a ) , od kojih su veina kratkorona sa niskim kamatnim stopama. To bi se moglo pokazati nestabilano u sluaju daljnjih okova povjerenja. Ovaj rizik je djelomino ublaen zbog 70% zahtjeva likvidnih sredstava nasuprot12 milijarde NRD u stranoj valuti), a 20% zahtjeva za 11.000.000.000 u eurima NRD ) . 2) 17.000.000.000 depozita prikupljenih u grkim filijalama tri najvee ciparske banke mogao bi biti predmet odljeva u odnosu na teke uvjete u Grkoj. Izdaci u prvoj polovici 2011. bili su blizu 3 milijarde ( gotovo 15% od ukupnog zbroja ) , iako se dio njih vratio u ciparske banke kao NRD. Dok se sustav u cjelini mogao nositi s nastavak umjerenog odljeva , pojedine banke mogle bi se suoiti s nedostatkom likvidnosti. 3) pritisci financiranja takoer mogu nastati iz gubitka potpore ECB. ECB trenutno prua znaajnu likvidnost u sustavu, od kojih veina na kraju mora biti zamijenjena financiranjem iz trita. tovie , daljnji gubici na tritu, na grkom (kao i ciparskom) dravni dug bi smanjio vrijednost kolaterala koji zadovoljavaju uvjete za ECB financiranje. Ukoliko Ciparski investicijski rejting opadne ispod, njezine dravne obveznice vie nee biti prihvatljivi kao jamac za objekte financiranja iz ECB-a pod sadanjim pravilima.

11

3.2. Strukturne financijske reforme Vlada podupire to bre provoenje strukturalnih fiskalih reformi koje temelj za uvoenje srednjoronog proraunskog okvira. Direktive EU koje se odnose na fiskalni okvir treba hitno provesti, ukljuujui i onaj kojim se propisuje uvoenje fiskalnih pravila u dravno zakonodavstvo. Prijedlog nacionalnih fiskalnih pravila e biti znak za opredjeljenje za zdrave javne financije, iako e biti potreban prijelazni reim za njihovu punu provedbu. Vlada je ohrabrila vlasti kako bi poboljali temeljne proraunske procese, kao to su realnije prognoziranje, pojednostavljenje proraunskim klasifikacijama, i poveanje fleksibilnosti da doznai potronje po razliitim kategorijama, koji e pomoi da se smanji potreba za dodatnim budetom. Vlada je takoer savjetovala reorganizaciju Porezne uprave kombiniranjem odvojenih odjele odgovornih za razliite poreze i jaanje razmjene informacija. Napokon, vlada je pozdravila namjeru vlasti da donese novi zakon za upravljanje dugom. Vlasti su se sloile o vanosti strukturnih fiskalnih reformi i ukazali da bi oni traili Fond za tehniku pomo u prioritetna podrujima . Vlada je savjetovala vlasti da bi se unaprijedilo upravljanje fiskalnim rizicima od izvanproraunskih subjekata i javno-privatnog partnerstva (JPP) . U kratkom roku to moe postii pomno praenje financijama najveih izvanproraunskih subjekata od strane Ministarstva financija. S obzirom na javno-privatno partnerstvo , vlada preporua reformu okvira kako bi se osiguralo pravilna evaluacija financijskih rizika za proraun i uvesti postupke koji osnauju Ministarstvo financija da se zaustavi projekte JPP-a koji ne ispunjavaju odgovarajue standarde. Smanjenje ogranienja plaa je najvanija strukturna reforma potrebna za rjeavanje izazova konkurentnosti. Sadanja kriza je prilika da se poduzmu znaajne reforme ili ak eliminiraju trokovi u javnom sektoru. Povezujui plae s inflacijom a ne s produktivnosti, COLA smanjuje fleksibilnost relativne razine plaa preko raznih tvrtki i sektora, to ometa sposobnost gospodarstva da se prilagodi promjenama u produktivnosti i potranji. Na razini cijelog gospodarstva, COLA takoer onemoguava fleksibilnost plaa za prilagodbu na okove kao to su 2008. financijska kriza i promjena cijena roba. To takoer doprinosi visokoj razini plaa u javnom sektoru , to oteava privatnom sektoru privui kvalificirane radnike. Iz tih razloga, nekoliko zemalja u eurozoni imaju automatske mehanizme prilagodbe poput COLA, a Fond je u pravilu savjetovao protiv njihovog koritenja . Cipar je postigla odreeni napredak u poboljanju regulatornog okruenja , a jo vie se mora postii. Cipar zauzima 40. meu 183 zemalja svijeta na listi Svjetske banke koja ukazuje na isplativost ulaganja (Doing Business) pokazatelj , i 47. mjesto meu 142 zemalja u irem smislu konkurentnosti mjerene Izvjea o globalnoj konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma. Mjere koje se poduzimaju imaju ukljuene pojednostavljenje administrativne procedure kako bi postavili nove poslove ( one- stop shop ). Potrebne su daljnje mjere za poboljanje poslovnog okruenja. Cipar se nalazi na samo 39.mjestu od 48 zemalja s visokim dohotkom na listi Svjetske banke u odnosu na indeks izvrenje ugovora, to odraava brojne postupke i dugo vrijeme ekanja na rjeavanje sporova na sudu. Ulaganja u istraivanje i razvoj , i stopa usvajanju novih tehnologija od stranih tvrtke su vrlo niska u odnosu na druge zemlje eurozone , ukljuujui i one slinih veliina i strukture industrije. Cipar se nalazi nisko u pogledu njegove sposobnosti za inovacije, istraivanje i razvoj, jedan od dimenzija konkurentnosti definiranih Lisabonskom strategijom. Razina potronje na istraivanje i razvoj od 0,4% BDP-a , daleko je ispod ciljane razine Europske 12

unije od 3% BDP-a to je gotovo iskljuivo financirano od javnog sektora. Informacijske i komunikacijske tehnologije koritene u poduzeima svrstava se meu najniima u EU, prema anketnim podacima Eurostata .

13

ZAKLJUAK Ciparska ekonomija je u uzlaznoj putanji meutim i dalje su vidljive posljedice recesije. Prema zadnjim podacima MMF-a njihov BDP per capita ( 2012. godine 26,900 $) je ispod prosjenog BDP per capita Europske unije. Cipar je prepoznat u svijetu kao ''porezna meka'' za nekolicinu offshore kompanija prvenstveno zbog svoje visko razvijene infrastrukture. Glavne grane na kojima ciparska ekonomija lei su turizam, financijske usluge te brodogradnja. Uz te grane valja istaknuti da su se u prolom desetljeu otkrile znaajne zalihe prirodnog plina u podmorju te je u podruju nazvnaom ''Afrodita'' poelo iskopavanje istog. Glavni prioriteti ciparske gospodarske politike su jaanje poduzetnitva, poveanje zaposlenosti, smanjenje trokova drave te naglasak na jaanju znanosti i implementaciji najsuvremenijih tehnolokih otkria u svim granama gospodarstva. Iz svega ovog navedenog moe se zakljuiti da je prosperitet Cipra neupitan ; svi makroekonomski indikatori ukazuju na blagi porast u odnosu na susjedna podruja eurozone, unato politikim previranjima izmeu grke i turske strane.

14

LITERATURA

http://www.imf.org (datum pristupa: 10.01.2014.) http://hr.wikipedia.org/wiki/Cipar (datum pristupa: 10.01.2014.)

15