CIPAR

Cipar je otočna država u istočnome dijelu Sredozemnoga mora. Na sjevernome je

dijelu otoka samoproglašena Turska Republika Sjeverni Cipar a crtom je razgraničenja
odvojena od ostatka zemlje. Površina otoka je 9251 km²; od toga je 5896 km² grčki dio
i 3355 km² turski. Glavni grad je Nikozija (Nicosia). Bio je pod Bizantom sve dok ga
1191. Rikard Lavljeg Srca nije zauzeo te je bio pod Britancima sve do 1960. kad je
stekao suverenitet. Ima veoma povoljan geografski položaj u istočnome Sredozemlju.
Reljef karakteriziraju dva paralelna gorska lanca, Kirenijsko gorje na sjeveru i Troodos
(najviši vrh) na jugozapadu, između kojih se pruža 130 km duga i do 50 km široka
plodna nizina Mesaorija. Klima je sredozemna s vrućim i suhim ljetima te blagim i
vlažnim zimama. Rijeke su kratka toka, ljeti najčešće presušuju; glavne su: Pedieos i
Kuris. Prema popisu stanovništva iz 2011. na Cipru živi 1 126 664 st. Stanovništvo
čine ciparski Grci (78%) i ciparski Turci (18%) i ostale manjine (Britanci, Arapi…).
Najzastupljenije religije su pravoslavlje (Grci) i islam (Turci). Službeni su jezici grčki,
odnosno turski a engleski je razgovorni jezik na cijelom otoku. Članstvo u EU je
potaklo gospodarski rast u grčkom Cipru dok je turski ostao nerazvijen i Turska ga je
gurala. Godine 2013. BDP po stanovniku iznosio je oko 25 500 USD. U sastavu BDP-
a vodeći je uslužni sektor, slijedi industrijski i poljoprivredni sektor. U izvozu
prevladavaju hrana, tekstilni proizvodi, cement i dr. Najviše se uvozi benzin i naftni
derivati, zatim strojevi, vozila itd. Željezničkih pruga nema. Cestovna mreža duga je
12 487 km, od toga 257 km autocesta koje povezuju Nikoziju s glavnim lučkim
središtima: Limasolom, Larnakom i Pafosom. Nekadašnja glavna ciparska luka
Famagusta (za međunarodni promet zatvorena od 1974.) održava trgovačke veze samo
s Turskom. Novčana je jedinica euro (cent); u turskome dijelu otoka novčana je
jedinica turska lira (kuruš).

Matej Matić, 3.e