TURIZAM

Turizam je sloena pojava i vee se uz odreenje pojma turist. Turisti su osobe koje putuju u mjesta izvan svoje sredine, najvie na godinu dana, a glavni razlog putovanja ne smije biti obavljanje plaene djelatnosti u mjestu koje posjeuju. To su oni posjetitelji nekog mjesta koji su ostvarili noenje, za razliku od dnevnih posjetitelja ili osoba koje radi posla, studija i zbog slinih razloga redovito putuju izmeu mjesta prebivalita i mjesta rada ili uenja i osoba koje boravei u posjeenome mjestu neprekidno dulje od godine dana praktiki postaju njegovi stanovnici. Turizam pokreu i odravaju potrebe suvremenoga ovjeka. Pojava i razvitak turizma temelje se na potrebama ljudi za odmorom, rekreacijom, zabavom i slinim. Te se potrebe zadovaljavaju putovanjem i privremenim boravkom izvan mjesta stalnog prebivalita. Sve vea mobilnost stanovnitva, kao uinak rasta drutvenog standarda, odnosno dohotka stanovnitva kojim se otvaraju vee mogunosti zadovoljenja i ostalih, a ne samo nunih i osnovnih potreba; urbanizacija; elja da se na neko vrijeme promijene svakidanji i monotoni uvjeti ivota; te razvoj prometa koji je ljudima omoguio znatno bre i ugodnije kretanje rezultirali su masovnim turistikim putovanjima. Turizam je skup gospodarskih i negospodarskih odnosa i pojava koji se temelji na putovanju i boravku posjetitelja u nekome mjestu te na njihovoj potronji sredstava po pravilu ostvarenih u mjestu stalnog prebivalita. Turizam je drutvena, ali i gospodarska pojava i gospodarski proces. Sadraj gospodarske prirode turizma izvodi se iz potronje raspoloivih novanih fondova subjekta turizma, odnosno turista. Meutim, turizam ne ukljuuje samo one ljude koji

se pojavljuju kao kupci na turistikom tritu nego i one koji proizvode i prodaju razliite turistike proizvode.

TURIZAM KAO GOSPODARSKA DJELATNOST Turizam obuhvaa niz gospodarskih i, uvjetno reeno, negospodarskih aktivnosti. To su u prvom redu ugostiteljstvo, turistiko posredovanje, promet, trgovina, komunalne djelatnosti, zdravstvo i dr. Bavei se svojim osnovnim aktivnostima pruanjem usluga te djelatnosti djeluju i na zadovoljavanje potreba turista, odnosno sudjeluju u turistikoj potronji. Onaj dio gospodarske strukture koji prua izravno razliite proizvode i usluge turistima zove se turistiki sektor. Iako je relativno teko definirati taj sektor kao neovisnu gospodarsku cjelinu, ipak ga odreuje struktura turistike potronje. Izmeu turistike ponude i turistike potranje, odnosno izmeu turista uspostavlja se neposredni kontakt. Nunost neposrednoga kontakta uvelike uvjetuje turizam. Meunarodno turistiko trite je vrlo kompleksno i dinamino. Trite je zasieno (saturirano) ponudom to uzrokuje neprestano zaotravanje konkurentskog natjecanja. Osim toga, na meunarodnom turistikom tritu dogaaju se i sljedee promjene u kretanju ponude i potranje: tendencija prema veem broju putovanja, ali s kraim trajanjem porast broja putovanja unutar regija segmentacija potranje porast potranje za individualnim paket aranmanima" prilagoenim posebnim eljama gostiju tendencija prema putovanju kao iskustvu" tendencija poveanja razine standarda i kvalitete ponude sve agresivnije promotivne i duge trine aktivnosti turistikih destinacija. Jedino one turistike destinacije koje ponudu prilagode tendencijama u potranji, odnosno profinjenim zahtjevima suvremenih turista, mogu raunati na uspjeh. Znaenje turizma za gospodarski razvitak odreene zemlje ogleda se u utjecaju na investicije, nacionalni proizvod i zaposlenost, a po pravilu i u porastu ivotnog standarda stanovnitva. S druge strane, to je vei stupanj gospodarskog razvitka neke zemlje, to su vei i izdaci stanovnitva te zemlje za turizam. Na rast ukupnoga turistikog trita utjeu ova tri imbenika: 1. kvalitativne i kvantitativne promjene u strukturi stanovnitva, 2. promjene u visini BNP-a (bruto nacionalnog proizvoda), 3. cjenovna elastinost potranje.

NOVI ZELAND Novi Zeland - otona drava u jugozapadnom Tihom oceanu, jugoistono od Australije. Sastoji se od dva vea otoka, Sjevernog i Junog, te veeg broja manjih otoka. Na maorskom jeziku ime Novog Zelanda je Aotearoa, to u slobodnom prijevodu znai "zemlja dugog bijelog oblaka". Izvori navode i hrvatski naziv Nova Zelandija.

ZEMLJOPIS I KLIMA Novi Zeland smjeten je u junom dijelu Tihog oceana, otprilike 2000 km jugoistono od Australije. Osim dva glavna otoka, Sjevernog (eng. North Island; 115.777 km) i Junog (eng. South Island; 151.215 km), obuhvaa i nekoliko okolnih otoka i otoja: Stewartov otok (1746 km), otoja Chatham (963 km), Bounty (1,4 km), Antipodes (62 km), Auckland (606 km) i Kermadec (34 km) te otok Campbell (106 km). Oko 1600 km dugaka i do 200 km iroka "Zemlja dugog bijelog oblaka" smjetena je na dodiru Pacifike i Indoaustralske litosferne ploe, na kojem je nastalo mlado nabrano gorje Junih Alpa i vulkanske pojave na Sjevernom otoku, a Novi Zeland esto pogaaju potresi umjerene jaine. Uzdu junog otoka protee se vie od 500 km dugako mlado nabrano gorje, koje je na sjeverozapadnoj strani izgraeno veinom od paleozojskih metamorfnih stijena, a na jugistonoj strani od trijaskih i jurskih sedimentnih stijena. Na jugozapadu se 1000 do 1600 metara visoko gorje strmo uzdie iznad teko dostupne vode, ralanjene fjordovima (nacionalni park Fiordland). Sredinji dio gorja zauzimaju June Alpe (Southern Alps) s najviim vrhom Mount Cookom koji je sa svojih 3764 metra ujedno i najvii vrh Novog Zelanda. Visoko gorje jako je ralanjeno, oblikovano je radom ledenjaka, a u njaviim dijelovima je zaleeno. Najvei ledenjak je 27 km dugaak Tasmanov ledenjak (77 km). Prema sjeveroistoku gorje se sniava i dijeli na nia gorja, meu kojima su uz sjevernu obalu manje kotline. Na zapadnoj strani otoka nalazi se uska obalna nizina (tj. Westland), na istonoj obali 240 km dugaka i 70 km iroka nizina (Canterbury Plains), sastavljena od niza prostranih plavina rijeka koje pritjeu iz planina na sjeverozapadu. U viim dijelovima nalaze se slabije plodni ljunkoviti nanosi obrasli travom, a u niim dijelovima prevladavaju plodnije pjeane i glinovite naplavine. Sjeverni i Juni otok razdvaja 23 km irok Cookov prolaz koji je nastao poprenim rasjedom tek u pliocenu. U jugoistonom dijelu Sjevernog otoka uzdu obale sve do Istonog rta nastavlja se mlado nabrano gorje s Junog otoka, ali ono ovdje dosee visinu od samo 1600 do 1800 metara. Sredinji dio otoka zauzima 1000 metara visoko vulkansko visoje sa ivim vulkanima, gejzirima, blatnim vulkanima i vruim izvorima. Nakon dugotrajnog mirovanja u rujnu 1995. ponovno je proradio vulkan Ruapehu (2797 m), a aktivni su i Tongariru (1981 m) te Ngauruhoe (2291 m). Prema zapadu i sjeveru visoje prelazi u nia pobra s ugaslim vulkanima i starijim izljevima lave te irokim rijenim dolinama. Na krajnjem sjeverozapadu uzdie se ugasli vulkan Mount Agmont (2519 m). Stewartov otok koji od Junog otoka dijeli 24 km irok Foveauxov prolaz ima vrlo razvedenu obalu, a u unutranjosti prevladava od 900 metara visoko pobre. I ostala otoja istono i juno od dvaju glavnih otoka (Auckland, Antipodes, Bounty i Chatham) te otok Campbell brdovitih su i razvedenih obala. Otoje

Kermadec, 1000 km sjeveroistono od Sjevernog otoka, vulkanskog je postanka (aktivan vulkan na otoku Raoulu). U Novom Zelandu se nalazi mjesto s jednim od najduih imena na Svijetu, brijeg visok oko 305 m zove se Taumatawhakatangihangakoauauotamateapokaiwhenuakitanatahu. U sjevernom dijelu Sjevernog otoka prevladava suptropska klima s blagim zimama i toplim ljetima te jednakomjerno rasporeenim padalinama cijele godine (oko 1200 mm). Preostali dijelovi Novog Zelanda imaju umjerenu toplu oceansku klimu koja na krajnjem jugoistoku ve prelazi u subantarktiku. Velike su klimatske razlike izmeu zapadne strane Junog otoka koja je izloena vjetrovima, s kiovitim i oblanim vremenom (2000 do 7500 mm padalina godinje) i istone, zavjetrinske strane sa 500 do 900 mm padalina te mnogo vie sunanog vremena. TURIZAM NOVOG ZELANDA -Turizam Novog Zelanda u proteklim je godinama dobio nevjerojatnu reklamu kroz filmove. Mnogima je poznato kako se Mordor i Meuzemlje iz filmske trilogije Gospodar prstenova nalazi upravo u ovoj zemlji. Krajem studenoga u glavnom je novozelandskom gradu Wellingtonu odrana pretpremijera prvog nastavka nove trilogije Hobit koja je takoer snimana ondje, te je Novi Zeland ponovno stavila na kartu najpoeljnijih turistikih odredit U podruju Matamata, u kojem je izgraen Hobbiton, ve zadovoljno trljaju ruke znognajava dolazaka znatieljnih turista. Najave su dobre, ak se oekuje da bi Hobit mogao donijeti jo vie gostiju. Barem tako kau u novozelandskom Udruenju turistike industrije. Naime, kako prenosi New Zealand Herald, predsjednik ove asocijacije Grant Lilly je kazao kako gledatelji diljem svijeta znaju kako je film sniman na lokacijama u Novom Zelandu te kako e ih nova trilogija podsjetiti na to kako je ova zemlja lijepa. Inae, istraivanje koje je objavljeno nakon putanja u kinodvorane trilogije Gospodar prstenova, pokazalo je da je godinje oko 120 do 150 tisua turista kao jedan od najznaajnijih motivatora dolaska navelo upravo filmove i razgledavanje filmskih lokacija. U samom glavnom gradu Wellingtonu, pak navode, da su od premijere zadnjeg dijela trilogije Gospodar prstenova Povratak kralja, zaradili oko 10 milijuna dolara. Dolazak stranih turista u glavni grad je povean za 50 posto od 2001. kada je u kina stigao prvi dio Gospodara prstenova, do 2010. U tom je periodu zabiljeen znaajan porast broja turista na organiziranim turama po lokacijama na kojima je film sniman. Statistika pokazuje kako je filmska industrija

Wellingtona u 2011. imala prihode od 495 milijuna dolara. A to se ustvari nudi gostima. Prave tematske ture, uz biciklizam, jahanje, wellness i ostalo, i to na oba otoka. Naime, film je snima na oko 150 lokacija, od kojih se mnoge nalaze unutar ili blizu ve poznatih turistikih atrakcija i destinacija. Gradi Matamata je, dakle, Hobbiton, Tongariro Crossing je pak pretvoren u Mordor, kojeg predlau za trekking, a Glenorchy kraj Queenstowna je, primjerice, Isengard. Inae, dok su fanovi J.R.R. Tolkienovih fantastinih pria i likova itekako svjesni da su Gandalf, Frodo, Sauron i ostali, kroili novozelandskim tlom, manje je poznata injenica da je ondje sniman i film Narnia Zlatni kompas. - Nacionalni park Tongariro na Novom Zelandu Mjesto prepuno ekstrema, iznenaenja i kontrasta, kao i mjesto koje ni jedan posjetitelj nikada nee zaboraviti, prvi je nacionalni park u Novom Zelandu poznat po svojoj jedinstvenosti! Nacionalni park Tongariro nudi irok raspon prirodnih ljepota, od savreno mirnih jezera, gejzira, spektakularnih vodopada, aktivnih vulkana, polja, gustih uma i nizina nalik pustinjama. Tko jo ne bi elio proetati po nekoliko stotina godina staroj ohlaenoj vulkanskoj lavi? Nacionalni park Tongariro osnovan je davne 1887. godine, i etvrti je osnovani nacionalni park na svijetu. U samom srcu parka nalaze se ak tri vulkana, Tongariro, Ngauruhoe i Ruapehu, koji su aktivni ve dva milijuna godina. 1995. i 1996. godine vulkan Ruapehu imao je zadnje erupcije kojima je cijelu okolicu prekrio pepelom. Ovaj je vulkan danas najlake dostupan aktivni vulkan u Novom Zelandu i mogue ga je posjetiti uz pratnju vodia. Vjerojatno e vam se planina Ngauruhoe uiniti poznatom, naime ona je bila slavna planina Mt. Doom u Gospodarima prstenova. U Nacionalnom parku postoje organizirani turistiki obilasci fantastinih lokacija na kojima su snimani Gospodari prstenova! Selo Nacionalnog parka smjeteno pri dnu planine Ruapehu, polazno je mjesto za istraivanje Nacionalnog parka. U njemu moete nai smjetaj, unajmiti bicikle ili kajake i dobiti detaljne informacije o parku. Iz sela se kree na najpopularnije jednodnevno planinarenje u Novom Zelandu, planinarenje preko vulkana Tongariro, poznato kao Tongariro Alpine Crossing. Zbog jedinstvenog terena ovaj je Nacionalni park omiljeno odredite mnogih planinara i ljubitelja prirode. Zimi se na nekoliko skijalita okupljaju ljubitelji zimskih sportova. Sezona skijanja traje od kasnog lipnja do ranog studenog. - Kuglaste gromade Moeraki na Novom Zelandu Prvi ljudi koji su divovskim kanuom doplovili na Novi Zeland pretvorili su se u kuglasto kamenje nakon to im je kanu potonuo. A divovski je kanu pretvoren u kamenu obalu. Tako kau maurske legende...

Neobino velike kuglaste gromade sive boje nalaze se pojedinano ili grupirano na pjeanoj plai Koekohe na istonoj obali Junog novozelandskog otoka. Plaa se nalazi u blizini malog ribarskog sela Moeraki. Kamenje poznato pod nazivom gromade Moeraki formirano je na dnu mora od sedimentnih naslaga, na slian nain kako biser nastane oko estice pijeska u koljci. Graeni su od zacementiranog blata, mulja i gline, a na povrinu su dospjeli erozijom obale. Ovi su neobini "kameni" teki i do nekoliko tona. Veina je od pedesetak gromada promjera oko dva metra, a za njihov je nastanak na dnu mora, ispod i do 50 metara visokog sloja morskog mulja, bilo potrebno oko 5,5 milijuna godina! U prolosti je na ovom mjestu bilo puno vie kamenih gromada, no ljudi su manje kamenje iskoristili u gradnji, kao ukras u vrtovima ili jednostavno kao suvenire. Danas ih je zakonom zabranjeno uzimati ili pomicati. Jasno je zato su gromade Moeraki popularna turistika atrakcija Novog Zelanda. Smjetene u meki pijesak izgledaju kao divovska jaja neke ogromne zvijeri. A po nekima i kao mozgovi izvanzemaljaca... MOZDA ZA ZAKLJUAK ? Novi Zeland se posve orijentirao na razvoj turizma. Udaljenost od emitivnih podruja glavni je razlog na kasno ukljuivanje u meunarodni turizam. Zrakoplovi su morali postati dovoljno veliki, brzi i pouzdani, a ivotni standard toliki da se moe doletjeti iz udaljenih zemalja. Meunarodni turizam se posljednjih godina razvija gotovo eksplozivno. Glavni faktori koji privlae strane turiste su grad Auckland, gejziri, snijegom prekrivene planine i fjordovska obala Junog otoka. Glavne emitivne zemlje su Australija i pacifike zemlje sa sjeverne polutke. 2008. turizam je zaradio 12 milijardi dolara i zapoljavao 200 000 ljudi. Oekuje se da e u slijedeih 5 godina imati stopu rasta od 4% godinje. Meunarodni turizam je postao i najvei pojedinani izvor prihoda za Novi Zeland.