NATO i Varšavski pakt

NATO međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je

1949. godine. Osnova Sjevernoatlantskog saveza Ugovor je država članica,
koji je po svojoj prirodi međunarodni ugovor. Ugovor priznaje i podržava
njihova pojedinačna prava, kao i njihove međunarodne obveze u skladu s
Poveljom Ujedinjenih Naroda. Obvezuje svaku državu članicu da sudjeluje u
rizicima i odgovornostima, uspostavlja sustav zajedničke obrane te zahtijeva
od svake od njih da ne prihvaća nikakve međunarodne obveze koje bi mogle
biti u suprotnosti s Ugovorom. Političko središte Organizacije i trajno
sjedište Sjevernoatlantskog vijeća je u Bruxellesu (Belgija). Nakon 2. svj.
Rata među silama pobjednicama dolazi do razlika u pristupu rješavanja
svjetskih problema Počinje hladni rat. Na jednoj su strani kapitalističke
zemlje a na drugoj komunističke. Želeći se obraniti od eventualnog napada
komunističkih zemalja, kapitalističke zemlje osnivaju NATO pakt. U početku
ih je bilo 12 a danas ih ima 29. Hrvatska je postala član 2009. Nakon raspada
SSSR-a, ciljevi NATO-a se proširuju na održavanje mira, rješavanje križnih
žarišta u svijetu i širenje prema istočnoeuropskim zemljama.

Sjevernoatlantsko vijeće (eng. North Atlantic Council, kratica NAC) jedino je

tijelo NATO-a koje je formalno uspostavljeno Sjevernoatlantskim ugovorom
iz kojeg crpi svoje ovlasti (članak 9. Ugovora). Vijeće ima političke ovlasti i
pravo donošenja odluka koje se tiču Saveza. Sastoji od stalnih predstavnika
svih država članica koji se sastaju najmanje jedanput tjedno, a po potrebi i u
kratkom roku. Vijeće se također sastoji i na višim razinama koje obuhvaćaju
šefove država i vlada, ministre vanjskih poslova, ministre obrane. Sjednicama
Vijeća predsjedava Glavni tajnik NATO-a (ili njegov zamjenik).
Odbor za obrambeno planiranje (eng. Defence Planning Committee, kratica
DPC) sastavljen je od stalnih predstavnika, ali se sastaje i na razini ministara
obrane najmanje dvaput godišnje. U radu odbora sudjeluju sve države
članice. Odborom predsjedava Glavni tajnik NATO-a. Odbor je glavno tijelo
za donošenje odluka glede pitanja planiranja kolektivne obrane i integrirane
NATO vojne strukture te daje smjernice vojnim vlastima NATO-a.
Skupina za nuklearno planiranje (eng. Nuclear Planning Group, kratica NPG)
sastoji se od ministara obrane država članica koje sudjeluju u radu Odbora za
obrambeno planiranje. Unutar Skupine raspravlja se o posebnim političkim
pitanjima koji se tiču nuklearnog naoružanja. Skupinom predsjedava Glavni
tajnik NATO-a.

Varšavski pakt bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga

organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu
godine 1949. Varšavski ugovor je sastavio Nikita Hruščov godine 1955. te je
bio potpisan u Varšavi (odatle naziv) 14. svibnja 1955. Sve komunističke
države Europe su bile potpisnice, osim SFRJ. Članice pakta su se obvezale da
će jedna drugu potpomagati ako ijedna bude napadnuta. Te su odredbe samo
godinu dana kasnije bile prekršene prilikom sovjetske invazije na Mađarsku i
gušenja tamošnje antikomunističke pobune godine 1956. Najveća vojna
akcija u povijesti Pakta bila je sovjetska invazija na Čehoslovačku godine
1968. u svrhu gušenja tamošnjeg reformskog pokreta. U prosincu 1988. je
sovjetski vođa Mihail Gorbačov objavio kako su države-članice slobodne
napustiti Pakt, ako to žele. Priliku za to je dao pad Berlinskog zida godinu
dana kasnije. U siječnju 1991. su Čehoslovačka, Poljska i Mađarska objavila
da će Pakt napustiti 1. srpnja 1991. godine, a u veljači je isto objavila i
Bugarska. Pakt je tog dana formalno prestao postojati.

POPIS LITERATURE:
 Vukić Marko, Migles Dragutin, Geografija 3: udžbenik za 3. razred
gimnazije (Zagreb,2014.)
 https://hr.wikipedia.org/wiki/NATO#Organizacijska_struktura
 https://hr.wikipedia.org/wiki/Var%C5%A1avski_ugovor

IZRADILI: Antonio Šušovček,Lovro Stojanac,Dominik Tadić, 3.e