Povijest Sjedinjenih Amerikih Drava

irenje teritorija SAD-a, 1810.-1920.

Sadraj
[sakrij]

1Doseljavanje Europljana

2Novodoli

3Razvoj industrije i poljoprivrede

4Rat za neovisnost

5Graanski rat

6Dva svjetska rata

7Do pada komunizma

8Suvremeno doba

9Vanjske poveznice

Doseljavanje Europljana[uredi VE | uredi]

Dri se da su sjevernoameriki kontinent otkrili Vikinzi oko 1000. godine, a moda
i Kinezi, meutim njegovo postojanje poznato je Europi tek
nakon Kolumbova putovanja 1492. Na podruju dananjeg SAD-a ivjelo je tada oko
1.5 milijuna Indijanaca. panjolci su poeli kolonizaciju u 16. stoljeu
naseljavajui Floridu, Teksas i Zapadnu obalu. Francuzi su istraivali podruje
od Velikih jezera, du Mississippija do Louisiane.
Prvo englesko naselje, Jamestown , osnovano je u dananjoj Virginiji 1607. Prva
vea skupina engleskih iseljenika (puritanci) dola je u Novu Englesku 1620. i
osnovala Plymouth.(blagdan: Dan Zahvalnosti)
Uz znatnu veinu britanskih iseljenika, meu prvim doseljenicima
su Nizozemci i veani. do prve polovice 18. stoljea osnovano je 13 kolonija
(Virginija, Massachusetts, New Hampshire, Maryland, Connecticut, Rhode
Island, North Carolina, South Carolina, New York, Delaware, New
Jersey, Pennsylvania i Georgija), a broj iseljenika koji naputaju europske zemlje
zbog politikih i vjerskih progona raste te broj stanovnika do 1775. iznosi ve oko 2.5
milijuna.

Novodoli[uredi VE | uredi]
Istaknuti dravnik i prvi ministar financija SAD-a, Alexander Hamilton, je u Izvjetaju
o pitanju indrustrijske proizvodnje alio o tome kako im je u zemlji uskraeno mjesto
u vanjskoj trgovini te da robu mogu bez problema kupiti u inozemstvu, no da je veliki
problem kada ele ih ele prodati, tj. izvoziti. alio se zbog nepravnopravne trgovine i
da ako ne bude uzajamnosti doi e do "rtve sistema".
Poslije vie od 30 godina, ekonomist Friedrich List se u svom govoru kritiki osvrnuo
na tri desetljea amerike politike nezavisnosti. Sve veu zavisnost SAD-a o
izvozu sirovina je oznaio kao "izvor nesree i slabosti". Jo je posebno kritizirao
izvoz poljoprivrednih proizvoda u Europu i injenicu da je SAD ovisna o "tuem
tritu, kolebanju cijena u inozemstvu, inozemnim propisima i restrikcijama". U svojoj
otroj kritici je izjavio da odluke Engleske imaju za ameriko stanovnitvo vee
posljedice nego odluke Kongresa.
Hamilton i List su bili zagovornici protekcionizma. Isticali su da je mladoj industriji
vana zatita od inozemne konkurencije ako se eli postii da ove zemlje do kraja
iskoriste svoja prirodna bogatstva i ljudski potencijal te dou do vee produktivnosti.

Razvoj industrije i poljoprivrede[uredi VE | uredi]

SAD su se brzo industrijalizirale i postigle nevjerojatan tehnoloki razvoj zahvaljujui
trgovakoj zatiti. Zemlja je bila plodna i dohodak od poljoprivrede visok pa se veina
stanovnitva bavila upravo poljoprivredom. Prema home-state zakonima je svatko jo
mogao dobiti komad zemlje na zapadu. Kako bi se radna snaga privukla u
industriju, nadnice u industriji su bile vee kako bi konkurirale dohocima iz
poljoprivrede.
Relativno skupa radna snaga je stumulirala industrijalce da trae tehnologiju u kojoj
e kapital imati vei udio nego ljudski rad. To je doprinjelo
visokoj produktivnosti amerike industrije koja je SAD-u osigurala konkurenciju na
meunarodnom tritu.
Razvoj poljoprivrede na amerikom jugu je doprinosio poveanju britanskih izvoznih
vikova, a ne razvoju domae tekstilne industrije. Englezi su dovodili robove iz Afrike
da rade na plantaama pamuka. Proizvodnja pamuka je bila jeftina, a pamuk se nije
preraivao nego se u sirovom stanju izvozio u Englesku i tako je ona mogla izraivati
jeftinu tkaninu koju je izvozila u prekooceanske zemlje. Izvozom robovske radne
snage, uvozom pamuka i izvozom pamune tkanine, Engleska je jaala svoju
svjetsku ekonomsku mo i financijsku prevlast u svijetu. Ekonomska dominacija je
postajala sve oitija i izazvala je dravnike i ekonomiste u zemljama koje su sa
zakanjenjem stupale na meunarodnu pozornicu. Britansko Carstvo odralo svoju
mo sve do poetka 20. stoljea, a u meuvremenu su se oni koji su "kasnili"
neprimjetno pretvarali u velike ekonomske sile.
Rat za neovisnost[uredi VE | uredi]

Velika zastava Unije, prva zastava pobunjenih Amerikanaca

Ekonomija se zasniva na poljoprivredi, posebno na jugu gdje na plantaama rade

Crnci dovedeni kao roblje iz Afrike, dok su Indijanci potisnuti na Zapad.
Sukobljavanje francuskih i britanskih interesa dovelo je do niza ratova koji
kulminiraju Sedmogodinjim ratom (1756.-1763.) koji zavrava mirom u Parizu i
pobjedom Velike Britanije.
Neugroene od Francuza i Indijanaca kolonije postaju sve manje ovisne o matinoj
zamlji. Pokuaj Velike Britanije da fiskalnim i restriktivnim mjerama zakoi njihov
ekonomski rast izazvao je snaan otpor kolonista. Do organizirane pobune dolazi
1773. kada britanska vlada daje monopol Istonoindijskoj kompaniji na uvoz aja.
Ameriki kolonisti odgovaraju na to bacanjem aja s britanskog broda
u Bostonu (Bostonska ajanka).
Kolonije su sazvale Kontinentalni kongres (1774., Philadelphia), 1775. povele rat
(Ameriki rat za neovisnost). 4. srpnja 1776. Kongres je objavio Deklaraciju
neovisnosti. (blagdan: Dan neovisnosti) Godine 1777. dio britanskih snaga kapitulira
kod Saratoge, a 1781. Amerikanci (uz koje se bore i Francuzi) pod
zapovjednitvom Georgea Washingtona prisilili su britansku vojsku na kapitulaciju
kraj Yorktowna. Francuski kralj Luj XVI. elio se osvetiti Englezima za prijanje
poraze francuske vojske u amerikim kolonijama.
Trinaest kolonija proglasilo se Sjedinjenim Amerikim Dravama. Dubrovaka
Republika prva je drava u svijetu, koja je priznala SAD, 1783. godine. Iste je godine,
Velika Britanija mirom u Versaillesu priznala njihovu neovisnost. 1787. usvojen
je Ustav (prvi na Svijetu) , a George Washington izabran je za predsjednika (1789.-
97).

Graanski rat[uredi VE | uredi]

Bitka kod Gettysburga 1863., bila je prekretnica u Amerikom graanskom ratu u korist Sjevera

Ve u poetku iskristalizirale su se dvije politike stranke: federalisti (pristae

centralizacije, predstavnici krupnog kapitala, probritanska politika, A. Hamilton)
i antifederalisti (suverenost saveznih drava, iri demokratski slojevi, Thomas
Jefferson). Za predsjednika Thomasa Jeffersona (1801.-09.) SAD su znaajno
poveale teritorij kupnjom 1803. Louisiane od Francuza. Pomorsko suparnitvo s
Velikom Britanijom kulminiralo je "Drugim ratom za nezavisnost" (1812.-1814.). Za
predsjednika Jamesa Monroea kupljena je Florida od panjolaca i proglaena
je Monroeva doktrina.
Aneksija Teksasa 1845. izazvala je rat s Meksikom (1845.-48.) nakon ega SAD
poveavavaju teritorij Novim Meksikom i Kalifornijom, proirivi se do Tihog oceana.
Razlike izmeu industrijskog Sjevera i poljoprivrednog Juga sve vie jaaju, a
kulminiraju izborom Abrahama Lincolna, protivnika ropstva, za predsjednika 1860.
June drave se otcjepljuju te osnivaju Konfederaciju Amerikih Drava te
poinje Ameriki graanski rat (1861.-1865.). Lincoln zakonski ukida ropstvo na Jugu
1863. (iako to nije provedeno do kraja rata), a rat zavrava pobjedom Sjevera
odnosno Unije 1865. Na Jugu, iako formalno slobodni, Crnci postaju
rtve rasistike diskriminacije (Ku-Klux-Klan). Podrobniji lanak o
temi: Prekomorska proirenja SAD-a
1867. SAD kupuju od Rusije Aljasku za 7.2 milijuna dolara. U tri desetljea nakon
graanskog rata SAD postaju prva industrijska sila svijeta. Nakon rata protiv
panjolske (1898.) anektirale su Havaje, Portoriko, Filipine, uvrstile se na Kubi i
nametnule politiku otvorenih vrata Kini.
Imperijalizam osobito dolazi do izraaja za predsjednika Theodorea Roosevelta, koji
provodi politiku "velike batine" (big stick) intervenirajui u cijelom nizu
drava Latinske Amerike. Otvaranjem Panamskog kanala 1914. SAD postaju
istaknuta svjetska sila sa stanovnitvom koje je, velikim useljavanjem, naraslo na 92
milijuna.

Dva svjetska rata[uredi VE | uredi]

U I. svjetskom ratu isprva neutralne postaju arsenal oruja i sirovina za sile Antante.
Izazvane podmornikim ratom 1917. ulaze u rat te pridonose pobjedi Antante. Za
predsjednikovanja Woodrowa Wilsona (1913-21) imaju odlunu ulogu na mirovnoj
konferenciji u Versaillesu. Odbivi pristupiti Ligi naroda provode izolacionistiku
politiku.
Snaan gospodarski rast i blagostanje poratnih godina prekida 1929. godine Velika
gospodarska kriza (1929.-33.). Posljedice krize (oko 10 milijuna nazaposlenih)
poinje ublaavati presjednik Franklin Delano Roosevelt (1933.-45.) politikom New
Deala i reformama na podruju privrede, radnikog zakonodavstva i financija; s njim
prestaje izolacionizam SAD-a. Sa zemljama Latinske Amerike uspostavljeni su
dobrosusjedski odnosi, evakuirani su Haiti, Nikaragva i Kuba, priznata neovisnost
Filipina.
Uoivi opasnost koja svijetu prijeti od sila Osovine, Roosevelt osuuje "vladavinu
terora i meunarodnoh bezakonja". Iako isprva neutralne u II. svjetskom
ratu podupiru Veliku Britaniju u ratu
protiv nacistike Njemake i faistike Italije (Zakon o zajmu i najmu, Atlanska
povelja), a nakon napada imperijalnog Japana na Pearl Harbor (7.12.1941.) i same
ulaze u rat protiv sila Osovine.
SAD imaju odluujuu ulogu u likvidaciji osovinskih snaga u Sjevernoj Africi, invaziji
Italije i otvaranju druge fronte u Normandiji te u operacijama na Pacifiku.
Stvorivi atomsku bombu upotrebljavajuje protiv Japana i prislile ga na kapitulaciju.
SAD sudjeluju na konferencijama za ureenje poslijeratnog svijeta i u stvaranju UN-
a.

Do pada komunizma[uredi VE | uredi]

Iz II. svjetskog rata izlaze sa znatno uveanim gospodarskim potencijalima. Svojim
se utjecajem koriste za pruanje vojne (Trumanova doktrina, 1947.) i ekonomske
(Marshallov plan 1948.-1952.) pomoi europskim zemljama. Bitan su imbenik
stvaranja NATO-a (1949). Pomau Junu Koreju u Korejskom ratu (1950.-1953.).
Predsjedika Haryja Trumana (1945.-1953.) zamjenjuje na poloaju Dwight
Eisenhower (1953.-1961). 1959. Aljaska i Havaji postaju dravama SAD-a.
Za predsjednitva Johna Fitzgeralda Kennedyja (1961.-1963.) naglaena je potreba
rjeavanja problema ravnopravnosti crnaca. Takoer Kubanska kriza 1962. Nakon
atentata u Dallasu predsjednikom postaje Lyndon Baines Johnson za vrijeme ije
administracije (1963.-1969.) dolazi do amerike vojne intervencije u Vijetnamu i
u Dominikanskoj Republici.
U srpnju 1969. ameriki astronauti Niel Armstrong i Edwin Aldrin bili su prvi ljudi koji
su stupili na Mjesec. Od 1969. predsjednik je Richard Nixon. Rat u
Vijetnamu okonan je poetkom 1973. Posjetom Nixona Pekingu okonano je
razdoblje zategnutosti odnosa SAD-a i NR Kine. Nakon trijumfalne pobjede na
predsjednikim izborima 1972. Nixon se ubrzo suoava s ostavkom
potpredsjednika Spira Agnewa (1973.) zbog financijskog skandala te s aferom
Watergate, zbog koje je prisiljen na ostavku (1974.). Do kraja mandata predsjednik
je Gerald Ford.
Na izborima 1976. pobjeuje demokrat Jimmy Carter; SAD posreduju u izraelsko-
egipatskim mirovnim dogovorima u Camp Davidu, 1978., uspostavljaju diplomatske
odnose s Kinom (1979.). Sovjetska intervencija u Afganistanu (prosinac, 1979.), pad
ahova reima u Iranu i kriza oko talaca u Teheranu (1979.-1980.), slabe amerike
pozicije i autoritet oredsjednika Cartera na izborima 1980. dovodi na vlast
republikanca Ronalda Reagana. I dalje se zaotravaju odnosi sa SSSR-om
(program Rat zvjezda), pokuava se sruiti reim M. Gadafija u Libiji.
Od 1985. (uspon M. Gorbaova) poboljavaju se odnosi sa SSSR-om. 1987.
potpisuje se sporazum sa SSSR-om o uklanjanju nuklearnih raketa srednjeg i
kratkog dometa. na izborima 1988. pobjeuje George Bush stariji dotadanji
podpredsjednik.

Suvremeno doba[uredi VE | uredi]

1992. na izborima pobjeuje Bill Clinton. Od 1994. SAD se angairaju u rjeavanju
sukoba na prostoru bive Jugoslavije; potkraj 1995. posreduju u
zakljuenju Daytonskog sporazuma. Nakon raspada SSSR-a SAD postaju jedina
svjetska velesila. 1992. vojno interveniraju protiv Iraka (Zaljevski rat), nakon irake
okupacije Kuvajta. 1999. predvode NATO-ve napade na SR Jugoslaviju radi
rjeenja Kosovske krize.
George Walker Bush izabran je za predsjednika 2001. i 2004. Nakon teroristikog
napada Al Qaide 11. rujna 2001., SAD vojno interveniraju u Afganistanu. 2001. SAD i
Saveznici pokreu tzv. Rat protiv terorizma s ciljem unitavanja globalne teroristike
 mree Al-Qaide i hvatanja njenog voe Osame bin Ladena pod imenom Operacija
Trajna Sloboda. Napadom na Afganistan oslabljena je organizacija ali u slijedeim
godinama teroristika ofenziva protiv Zapada se nastavlja.
Ameriki predsjednik George W. Bush 2003. pokree Operaciju Iraka Sloboda te uz
pomo Velike Britanije, Australije i Poljske pokree invaziju Iraka zbog sumnje da ta
drava vodi aktivno istraivanje na polju oruja za masovno unitenje. Saveznici
okupiraju Irak te uspjevaju u hvatanju diktatora Sadama Huseina ali bivaju uvueni u
mukotrpan gerilski rat sa irakim gerilcima.
Sredinom 2000-ih SAD ostaju predvodnik NATO-a, odravaju vojnu prisutnost u vie
drava (Japan, Juna Koreja, Bahreinu, Kataru, Njemakoj i dr.) te ratuju u
Afganistanu i Iraku.

Vanjske poveznice[uredi VE | uredi]

High School Level United States History & Government
Glossary English-Serbo-Croatian - New York State
Department of Education

A-M

N-Z
[sakrij]
VRU
Povijest Sjeverne Amerike

Ameriki Djevianski Otoci Angvila Antigva i Barbuda Aruba Bahami Barbados Belize Bermudi Britanski Djev
Gvajana* Grenada Gvajana Gvadalupa* Gvatemala Haiti Honduras Jamajka Kajmanski Otoci Kanada Kostar
Antili Panama Portoriko SAD Saint Martin* Salvador Sint Maarten* Surinam Sveti Kristofor i Nevis Sveta Lu

Kategorija:
Povijest SAD-a

Navigacijski izbornik
Niste prijavljeni
Razgovor
Doprinosi
Otvori novi suradniki raun
Prijavi se
Stranica
Razgovor
itaj
uredi VE
uredi
Vidi stare izmjene
Trai
Kreni

Glavna stranica
Kafi
Novosti
Nedavne promjene
Sluajna stranica
Pomo
Donacije
Ispis/izvoz
Napravi zbirku
Preuzmi kao PDF
Inaica za ispis
Wikimedijini projekti
Zajedniki posluitelj
Pomagala
to vodi ovamo
Povezane promjene
Postavi datoteku
Posebne stranice
Trajna poveznica
Podatci o stranici
Wikipodatci stavka
Citiraj ovaj lanak
Drugi jezici
Bosanski
English
Espaol
Bahasa Indonesia
Italiano

Srpskohrvatski /
/ srpski

Jo 58 drugih jezika
Uredi meuwikije
Ova stranica posljednji je put izmijenjena 4. svibnja 2016. u 00:53.
Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod
istim uvjetima; dodatni uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete
uporabe za detalje.