USPON SJEDINJENIH AMERIČKIH DRŽAVA.

ŠIRENJE SAD-A I
GRAĐANSKI RAT.

Prisjeti se:

Američki rat za neovisnost 1776. godine  13 kolonija osamostalilo se od Britanije i postale neovisna
država SAD.

Sjever i Jug SAD-a u 19. stoljeću jako različiti po načinu života:

SJEVER JUG
Jači, gospodarski razvijeniji, poljoprivreda i Slabije razvijen, bave se uglavnom uzgajanjem
industrija razvijene, slobodni radnici pamuka i ovise o robovima kao o radnoj snazi

PROCES ŠIRENJA DRŽAVE SAD

1. Od Napoleona kupili državu LOUISIANU (LUIZIJANU)

2. Velika Britanija se bunila puno puta što su se američke kolonije osamostalile pa je protiv
države nagovarala domorodačko stanovništvo – INDIJANCE, velike borbe između američke i
britanske vojske, pa su morali odrediti granicu u SAD-u
3. Početkom 19. st. država Teksas odvojila se od Meksika i priključena SAD-u – dovelo do rata
između Meksika i SAD-a. Meksiko izgubio u ratu dio zvan Novi Meksiko i Kaliforniju. Tako se
SAD proširila skroz na Zapad, i postala velika kao danas.

NAKON OSVAJANJA NOVIH PODRUČJA:

Na područjima koja je SAD osvojila živjeli uglavnom Indijanci, nakon osvajanja dolazi bjelačko
stanovništvo (ratari, stočari, tragači za zlatom)  ta osvojena područja na Zapadu nisu bila uređena
što se tiče vlasti, pa se naziva DIVLJI ZAPAD (nema zakona, čvrste vlasti, doseljenici se bore s
Indijancima)

INDIJANCI

Žive u plemenima, bave se lovom, ribolovom, poljoprivredom i skupljanjem hrane

Živjeli su i na Istoku, ali su bježali od naleta doseljenika iz Europe

Američki kongres čak odredio da se Indijanci moraju preseliti zapadno od rijeke Mississippi što se
danas zove PUT SUZA
Dio Indijanaca koji je ostao živjeti i nije pobjegao na zapad, ostao živjeti u strogo nadziranim
područjima koja se zovu REZERVATI (uglavnom u planinskim zabačenim dijelovima ili u ravnicama)

GLAVNI PROBLEMI U SAD-u:

-borbe između bijelaca (doseljenika) i Indijanaca

-razlike i sukobi između Sjevera i Juga (Sjever – INDUSTRIJA, Jug – POLJOPRIVREDA)

Na jugu podržavali rad crnih robova, a na sjeveru se protivili tome i razvili pokret za oslobođenje
robova i ukidanje ropstva koji se zove ABOLICIONIZAM

Sukob između sjevera i juga najjači postao 1861. godine kad je za američkog predsjednika izabran
ABRAHAM LINCOLN (Abraham Linkoln) – bio za ukidanje ropstva

Južne države zbog toga napustile zajedničku državu i osnovale svoju – KONFEDERACIJA AMERIČKIH
DRŽAVA

Sjeverne države su se nastavile zvati UNIJA

AMERIČKI GRAĐANSKI RAT – traje 1861. – 1865., pobijedile sjeverne države, tj. Unija, njima se
priključivali robovi s juga, a i sjeverne države su bile tehnološki jače i razvijenije

Na kraju rata, izvršen atentat na predsjednika Lincolna, ubijen u kazalištu dok je gledao predstavu –
ubili ga predstavnici Juga, jer je donio PROGLAS O UKIDANJU ROPSTVA

Uzroci rata: razlike između Sjevera i Juga

Povod rata: proglas o ukidanju ropstva

POSLJEDICE GRAĐANSKOG RATA:

Sjever pobjedio pa se SAD počeo razvijati kao industrijska zemlja, na čelu s poduzetničkim
građanstvom

Grade se željeznice, ceste, a imaju i dosta prirodnih bogatstava

U SAD se u 19. i 20. stoljeću doseljava puno Europljana, koji bježe zbog gospodarskih razloga iz svojih
zemalja (ima i puno Hrvata)

SAD postale KOLONIJALNA SILA – počeli osvajati područja svijeta izvan svoje države, tako su se npr.
sukobili sa Španjolskom i osvojili FILIPINE, a nad Kubom su dobili protektorat