POSTANAK I RAZVOJ SAD-a

*Kip slobode: daruju Francuzi 1886. –za 100. obljetnicu osnutka ali su kasnili
10 godina- (saveznici su SAD-a jer im je VB neprijatelj), u ruci drži baklju-
svjetlo koje prosvjetljuje one koji ulaze u luku, pokazuje put, rimska božica
Libertas-sloboda

13 britanskih kolonija postat će SAD: Georgia, Južna i Sjeverna Carolina,

Virginia, Maryland, Delaware, Pennsylvania, New Jersey, New York,
Connecticut, Rhode Island, New Hampshire
 Kolonija: svaka zajednica koja se ustroji izvan matične zajednice (nije
nužno da koloniju tlači i iskorištava metropola/središnjica, odnos se
definira na primjeru)
Kolonizacija Sjeverne Amerike
 Počinje tek u 17. st jer su Španjolska i Portugal tražili put do Pacifika na
sjeveru i htjeli zaobići Ameriku (15. i 16. st.)
 Eng(VB), Špa, Fra, Niz, Rus – naseljavaju
 Prva kolonija: Virginia
 Puritanci bježe iz Engleske zbog vjerske netrpeljivosti na brodu
Mayflower, formiraju Plymouth u državi Massachusetts
-preživjeli su zbog pomoći Indijanaca- Dan Zahvalnosti
 13 britanskih naseljeničkih kolonija -> politička i gospodarska ovisnost o
metropoli (VB)
 Na čelu kolonije je guverner kojeg postavlja London(=VB)
 William Penn – osnovao Pennsylvaniu
-kvekeri- protestantska sekta koja se odriče bilo kakvog nasilja
-ugovor s Indijancima
 Velike razlike: kvekeri u Penns., katolici u Mary, južne zemlje
anglikanci(razvija se robovlasništvo), sjeverne puritanci (brzo se formira
slobodno poduzetništvo)
Rat za nezavisnost
 Uzroci rata
o Amerikanci nezadovoljni političkom:
 Bez vlastitih zastupnika u britanskom parlamentu (traže to ili
priznanje personalne unije)
 o I ekonomskom situacijom:
 Nakon sedmogodišnjeg rata nameću im se novi porezi
(Amerika dobiva najviše u tom ratu pa VB smatra da će moći
podnijeti te poreze; Bostonsko krvoproliće, 1770.- britanski
vojnici pucali na američke građane koji su prosvjedovali
zbog novih poreza)
 Merkantilistička politika VB prema svojim kolonijama
(mogu trgovati isključivo s VB; to im ekonomski ide u
prilog, ali smeta im što nemaju slobodu trgovanja s kim žele)
 Bostonska čajanka, 1773. (obučeni u Indijance dolaze
na brod istočnoindijske kompanije i bacaju sac čaj u
luku)
 Prvi kontinentalni kongres, 1774.
o Osniva ga 12 kolonija
o Proglašavaju bojkot britanske robe
 Drugi kontinentalni kongres, 1775.-1781.
o U Philadelphiji (središte svega u to vrijeme)
o Uspostavljaju kontinentalnu vojsku kako bi još više pritisnuli VB
(na čelu je George Washington, na prijedlog Johna Adamsa)
 Početak rata za nezavisnost
o 'pucanj koji se čuo u cijelome svijetu'- 19.travnja 1775. britanski
general Thomas Gage uputio manju postrojbu engleske vojske na
Concord- bitka kod Lexingtona
o Amerikanci gube, ali se oporavljaju i poražavaju Britance kod
Concorda
 Deklaracija nezavisnosti, 1776.
o Donesena u Philadelphiji na Drugom kontinentalnom kongresu
(predstavnici 13 kolonija)
o Thomas Jefferson - temeljni kreator
o prosvjetiteljske ideje o pravima pojedinca (Sloboda, Život, Sreća);
načelo prirodnog prava, a ne povijesnog (izvor prava je Stvoritelj,
ne dodjeljuje ih vladar); suverenitet naroda (pravo na pobunu)
o Odcjepljenje od britanske krune
 Bitka kod Saratoge - presudna (tada im se pridružuju Francuzi)
 Opsada Yorktowna, 1781. - pobjeda Amerikanaca
 Rat završava 1783. mirom u Versaillesu
 Važnost rata za nezavisnost
 On se smatra građanskom revolucijom (američka nacija izrasta na
nekim građanskim/liberalnim pretpostavkama; postaje simbolom
slobodnoga svijeta)
 SAD postaje prva građanska ustavna republika na svijetu
Ustroj SAD-a, ustav
 u početku konfederacija = savez samostalnih država (svaka ima svoju
vojsku, svoj novac, bez središnjeg grada ili predsjednika)
 U Philadelphiji 1787. godine sastaju se 'Founding Fathers' (očevi
utemeljitelji: John Adams, Benjamin Franklin, Alexander Hamilton, John
Jay, Thomas Jefferson, James Madison, George Washington) i donose
ustav kojim SAD postaje federacija = savezna država (smanjena moć
predsjednika, država u korist jedne središnjice
o Uspostavljena središnja vlast, glavni grad (Washington DC),
predsjednik (George Washington) i sl.
o Utvrđene su ovlasti pojedinih grana vlasti (sistem checks and
balances, svaka grana vlasti kontrolira ostale dvije)
trodioba vlasti

zakonodavna vlast izvršna vlast sudska vlast

Kongres Predsjednik Vrhovni sud

Senat Zastupnički dom