SAD u drugoj polovici 19.

stoljeća
SAD, neovisna država nakon Američkog rata za neovisnost (1775.-1783.), vodila je od 1812. do 1814.
još jedan rat sa svojom bivšom metropole zbog Kanade*.

* Britanci su, zauzevši Washington 1814., zapalili Bijelu kuću. Obnovljena zgrada ožbukana je bijelo. Kongres joj
je dao naziv Bijela kuća 1902. na zahtjev predsjednika T. Roosevelta .

Nakon rata SAD se okreće politici izolacionizma, uvodi zaštitne carine, uz snažno jačanje
gospodarstva. Teritorijalno SAD se proširio na Louisianu (od Francuske), Floridu (od Španjolske),
Teksas* te (nakon rata s Meksikom) gotovo polovicu meksičkog teritorija (danas zapadne države SAD-
a). Pogledaj na karti u prilozima.

* u sukobu Teksasa s Meksikom kod franjevačkog samostana Alamo u San Antoniju, protiv meksičkog diktatora
borio se i Davy Crocket koji je ubijen.

Sve više su jačale gospodarske i društvene suprotnosti američkog industrijskog sjevera (slobodna
radna snaga) i juga gdje plantažna proizvodnja počiva na robovskoj radnoj snazi*.

* Na sjeveru jača abolicionistički pokret, kojemu je jako impuls dala Harriet Beecher Stowe s romanom Čiča
Tomina koliba.

Prekretnica je bila izbor Abrahama Lincolna, kandidata Republikanske stranke i protivnika ropstva, za
predsjednika SAD-a 1860. Iz Unije se izdavaju južne države i stvaraju Konfederaciju (na čelu Jefferson
Davis) s Richmondom u Virginiji kao glavnim gradom. Izbio je građanski rat (1861.-1865.).

Tijek Američkog građanskog rata

1861. bitke kod Fort Sumtera i Bull Runa

1862. pad New Orleansa u ruke Unije, Konfederacija obranila Richmond, bitka kod Antietama
(neriješena)

1863. bitka kod Gettysburga (pobjeda Unije)

1865. kapitulacija Konfederacije

Ostale bitke, navedene u udžbeniku, ne trebate znati!

Očuvana je Unija i kreće obnova (rekonstrukcija) SAD-a. Kongres je potvrdio Lincolnovu odluku iz
1863. o oslobađanju robova, ali rasna diskriminacija nije iskorijenjena (KKK). Nastavlja se kretanje
stanovništva prema Zapadu (na štetu Indijanaca). SAD kreće putem modernizacije i snažnog
gospodraskog napretka. Započinje aktivnu vanjsku politiku (kupovina Aljaske od Rusije 1867., rat sa
Španjolskom 1898., miješanje u poslove Srednje Amerike – „diplomacija velike batine“ i jačanje
interesa prema Dalekom istoku i Kini).

Zadaci – pročitati bilješke i udžbenik (lekcija Građanski rat u SAD-u, 184. – 187. str.). Pronaći
razloge pobjede Sjevera (Unije).

VAŽNO – lekciju Južna Amerika na str. 188. i 189. ne učimo!

Koga zanima više o Američkom građanskom ratu:

https://povijest.hr/bitkeiratovi/gradanski-rat-u-sad-u-uzroci-nesto-o-tijeku-rata-i-dan-danas-vidljive-
posljedice/

https://www.youtube.com/watch?v=2uluL91kAco