HENRIK IBSEN ANTUN PAVLOVIČ ČEHOV

DRAMA S TEZOM-označuje namjeru da dramom potakne gledatelje na razmišljanje -njegove drame se zovu i statičnim dramama jer u njima je malo događaja
o određenom društvenom problem *obilježja:
-kazalište doživljava kao javnu tribinu za promicanje vlastitih stavova -dezintegracija radnje
-u Nori promiče feminizam i zalaže se za pravo žene da upravlja -odustajanje od jakih dramskih karaktera
vlastitim životom -lirska atmosfera
KOMORNA DRAMA-reducira broj likova, sukob, dramsko vrijeme, prostor i općenito -nova uporaba dijaloga i monologa
sva dramska izražajna sredstva -uvođenje modernih tema i motiva
-cilj takve redukcije je prebacivanje pozornosti s dramske radnje na psihologiju -simbolika i lajtmotivi
likova -izostanak dramske napetosti
MODERNA GRAĐANSKA TRAGEDIJA (ILI DRAMA) -izbjegavanje teatralnosti i „velikih“ scena
-uzima temu iu suvremenog života i prikazuje obične ljude -unutarnji sukobi važniji od vanjskih
-ne mora s e završiti smrću glavnog lika, ali likovi mogu razriješiti svoje međusobne -važnost stanke
sukobe i napetosti -izražajnost glazbe i zvučnih efekata
-važna je psihologija karaktera i zamjenjivanje vanjskih sukoba unutarnjim

DRAME: Stupovi društva, Nora, Sablasti; Neprijatelj naroda, Divlja patka ,Hedda NOVELE: Slučaj iz prakse. Dama s prstencem, Zaručnica. Stepa, Čovjek u futroli
Gabler, Kad se mi mrtvi probudimo LIRSKE DRAME: Galeb, Ujak Vanja, Tri sestre, Višnjik..
STEPHANE MALLARMÉ
-franc. Simbolist i teoretičar pjesništva
THEOPHILE GAUTIER
-2. FAZE PJESNIŠTVA-1.pod utjecajem Baudelairea
-pod utjecajem Napoleonova časnika i rojalista kreće se baviti književnošću
(teme: podvojenost, bijeg iz skučenih okvira) ARTHUR RIMBAUD
-član romantičarskog društva „Mlada Francuska“
2.pronalazi izražajne mogućnosti jezika -stvarao od 16. do 20, godine
-svestrani umjetnik-slikar, pripovjedač, pjesnik
-dramska poema „Faunovo popodne“ -2 FAZE PJESNIŠTVA: 1.RANO PJESNIIŠTVO (pjesme na franc., ironična
-u skladu sa larpurlartizmom- stvara impersonalnu poeziju pejzaške tematike
pobuna protiv tradicionalnih vrijednosti) poema „Pijani brod“
-zbirka izabranih pjesama „Pjesme“
-koristi se slikarskim tehnikama, inspiraciju su mu likovna djela 2.FAZA (kritizira subjektnu i sentimentalnu poeziju)
HERMETIČKA POEZIJA-„čista poezija“
-ZBIRKE: „Komedija smrti“, “Emajli i kameje“ „Pismo vidovnjaku“
-zatvorena poezija namijenjena intelektualnoj eliti
koja će razumjeti
-ROMANI: bit„Gospođica
teksta -ZBIRKE: lirske pjesme „Pjesme“
de Maupin, „Kapetan Francasse“
Pjesma u prozi „Sezona u paklu“
BAUDELAIREOV PROTURJEČNI DOŽIVLJAJ LJEPOTE
-utječe na književnost 20.stoljeća
MODERNIZAM
-LJEPOTA=NAJUZVIŠENIJI IDEAL
-SAMOGLASNICI-alfa i omega-pokazuje dobre i loše strane života
CHARLES BAUDELAIRE

-sadržaj-novi pojam ljepote -„ljepota je najuzvišeniji ideal“

(2.pol.19.st. i
-otkriva ljepotu u onome što je čovjek stvorio,pa bilo to i ružno
Svakom samoglasniku odredio boju te prikazuje pomoću
neke prirodne pojave -savršena forma(sonet-4stiha,4 strofe)

početak 20.st.)-duhovno-materijalno, božansko-sotonsko, dobro-zlo, ljepota-ružnoća

-novi osjećaji, novi pojam lijepog i nova urbana sredina

-živio boemski i neuredno

ZBIRKE: „Cvjetovi zla“(usporedba s Kanconijerom),“Spleeh Pariza“

-utjecao na A. G. Matoša i T. Ujevića

(Epigraf osuđenoj knjizi,Suglasja,Egzotični miris,Radosni mrtvac,Stranac)

IMPRESIONIZAM LARPURLARTIZAM
-2. polovica 19.st -estetska teorija koja ističe da je jedina svrha umjetnosti
stvaranje ljepote(estetska uloga)
- književnost, slikarstvo
-umjetnost mora biti sama sebi svrhom, ne smije imati poučnu
-temelji se na fiksiranju temeljnog osobnog dojma
ulogu, neovisna o društvu, filozofiji, politici i znanosti
-najćešća tema: krajolik
-KULT LJEPOTE I SAVRŠENE FORME-sredstvo ostvarivanja ljepote
PAUL VERLAINE- „Jesenja pjesma“
UTEMELJITELJ: THEOPHILE GAUTIER-poglede na umjetnost izložio
VERLAINEOVA POEZIJA-melankolički ugođaj,ljubavne boli, uspomene i pejzaži u predgovoru romana „Gospođica de Maupin“

-pun retoričnosti
-muzikalnost stiha (kratki)- „Glazba prije svega“
 MODERNIZAM PARNASOVCI
ESTETICIZAM -dobili ime po planini Parnas
-estetska uloga umjetnosti (2.pol.19.st. i -razvijen iz larpurlartizma
-najprije u francuskoj poeziji, zatim drami i prozi početak 20.st.) -pjesme su hladne i objektivne, emocije neizražene
-parnasovstvo i simbolizam -TEME: povijest, mitologija, pejzaž
-DUH RAZDOBLJA-bankrot znanosti -KULT SAVRŠENE FORME: ljepota pjesme ovisi o skeletu pjesme
-ARTHUR SCHOPENHAUER- „umjetnost je utočište od stvarnosti“ UTEMELJITELJ:LECONTE DE LISLE-pjesničke zbirke: „Antičke
poeme“, „Barbarske poeme“
-FRIDRICH NIETZSCHE- „život ima smisla kao estetska pojava“
„Suvremeni Parnay“-zbornik parnasovaca

SIMBOLIZAM
-dobio ime po omiljenoj pjesničkoj figuri -> SIMBOLU
-simbolisti se otvoreno rugaju malograđanskom ukusu
-obilježja: nova tematika, sugestivnost i simboličnost, glazbenost
-forma:od soneta do slobodnog stiha