eka

Ovo je glavno znaenje pojma eka. Za druga znaenja, pogledajte eka (razdvojba).
eka Republika
esk republika

Zastava Grb

Geslo
Pravda vtz
(eki: "Istina pobjeuje")

Himna
Kde domov mj

Glavni grad Prag

Slubeni jezik eki

Dravni vrh

- Predsjednik Milo Zeman

- Predsjednik Vlade Bohuslav Sobotka

Neovisnost Podjelom ehoslovake

1. sijenja 1993.

Povrina 114. po veliini

 - ukupno 78.866 km2

- % vode 2%

Stanovnitvo 78. po veliini

- ukupno (2011.) 10.436.560

- gustoa 134/km2

BDP (PKM) procjena 2015.

- ukupno 325.285 milijardi $ (50.)

- po stanovniku 19.550 $ [1] (39.)

Valuta eka kruna (100 halera)

Pozivni broj +420

Vremenska zona UTC +1

UTC +2 ljeti

Internetski nastavak .cz

eka Republika esk republika) ili samo eka (eki: esko) je drava u Srednjoj
Europi koja granii
s Poljskom na sjeveroistoku, Slovakom na jugoistoku, Austrijom na jugu i Njemakom na zapad
u i sjeverozapadu. Glavni grad eke je Prag.
eko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je 1993. da se u svim meunarodnim situacijama
osim slubenih dokumenata kao engleski naziv drave treba koristiti Czechia[2], ali u svijetu se i
dalje ee koristi naziv "Czech Republic".

Sadraj
[sakrij]

1Povijest

2Politika

3Pokrajine

4Zemljopis
 5Gospodarstvo

6Promet

7Stanovnitvo

8Kultura

9Dravni blagdani (neradni dani)

10Izvori

11Vanjske poveznice

o 11.1Ostali projekti

Povijest[uredi VE | uredi]
Podrobniji lanak o temi: Povijest eke
eka se pojavila krajem 9. stoljea, kad se ujedinila pod dinastijom Pemyslovii. eko
(Bohemsko) kraljevstvo (Bohemija) bilo je vana lokalna sila, ali njegova je mo opala zbog
razaranja tijekom vjerskih sukoba kao to su bili Husitski ratovi u 15. stoljeu i Tridesetogodinji
rat u 17. stoljeu. Kasnije je eka potpala pod kuu Habsburg i postala dio Austro-Ugarske. Od
16. stoljea do kraja 1. svjetskog rata eka i Moravska pripadale su Habsburkom Carstvu i
dijelile njegovu povijest.
Austro-Ugarska je propala u prvom svjetskom ratu, a esi i susjedni Slovaci ujedinili su
se 1918. godine u neovisnu republikuehoslovaku. Suivot razliitih etnikih sukoba (eha,
Slovaka, Maara, Nijemaca) u jednoj dravi izazvao je ope nezadovoljstvo koje
je 1938. Hitler iskoristio i pripojio Njemakoj podruje Sudeta sa stanovnitvom njemake tradicije
i jezika (Mnchenski sporazum). Vojna intervencija u Sudetima bila je jedna od uzroka 2.
svjetskog rata, a prethodila je pripojenju cijele ehoslovake Reichu. U razdoblju njemake
okupacije ehoslovaka je prestala postojati, a premijer Edvard Bene (1935.-1946.) odlazi u u
London, gdje 1940. postaje predsjednik Nacionalnog vijea ehoslovake republike,
koje saveznici priznaju kao legitimnu vladu u izbjeglitvu.
Nakon drugog svjetskog rata opet je stvorena ehoslovaka, koja je bila pod
utjecajem Sovjetskog Saveza od 1948. godine, pa nadalje. Kada su eki politiki voe pokuali
liberalizirati vlast tijekom "Prakog proljea", vojska Varavskog pakta okupirala je
zemlju 1968. godine. ehoslovaka je stekla slobodu od Sovjetskog Saveza 1989. godine u
mirnoj "Barunastoj revoluciji". Zatim se 1. sijenja 1993. mirno podijelila na dvije neovisne
republike, dananju eku i Slovaku.
Djelujui u pravcu regionalne suradnje, eka je ostala lanica Srednjoeuropske inicijative i
Viegradske skuptine koja se od 1993. god. preorganizirala u Srednjoeuropsko podruje
slobodne trgovine CEFTA. Godine 1999. je postala lanica saveza NATO, a lanica Europske
unije postala je 1. svibnja 2004. godine.

Politika[uredi VE | uredi]
Podrobniji lanak o temi: Politika eke
Prema ustavu, eka je parlamentarna demokracija, a ef drave je predsjednik, kojeg biraju
graani svakih pet godina. Predsjednik ima odreene ovlasti, kao to je pravo da predlae suce
Ustavnog suda, rasputa parlament u odreenim uvjetima, te ulae veto na zakone. Osim toga,
predsjednik imenuje predsjednika vlade, koji usmjerava najvei dio domae i vanjske politike, a
predsjednik imenuje i druge lanove kabineta na prijedlog predsjednika vlade.
eka ima dvodomni parlament sa Zastupnikim domom (Poslaneck snmovna) i Senatom
(Sent). Prvi dom ima 200 zastupnika, koji se biraju svake etiri godine proporcionalnim biranjem.
Drugi dom ima 81 lana, koji imaju mandat est godina, a jedna treina se bira svake dvije
godine na temelju veinskog glasovanja u dva kruga. Birako pravo je ope i jednako, a imaju ga
svi graani s navrenih 18 godina ivota. Najvii dravni prizivni sud je Vrhovni sud. Predsjednik
imenuje Ustavni sud, koji sudi o pitanjima ustava. Suci Ustavnog suda imaju mandate od deset
godina.

Pokrajine[uredi VE | uredi]

eke pokrajine

Podrobniji lanak o temi: eke samoupravne pokrajine

eka ima 13 pokrajina (kraje, jednina kraj) i jedan glavni grad (hlavn msto), ovdje oznaen
zvjezdicom (*):

pokrajine sredite stanovnitvo

(2011.)

Prag (Praha) (A) 1,268,796

Sredinja eka (Stedoesk kraj)(S) Prag 1,289,211
Juna eka (Jihoesk kraj) (C) esk Budjovice 628,336
Plzeski kraj (Plzesk kraj) (P) Plze 570,401
Karlovarski kraj (Karlovarsk kraj) (K) Karlovy Vary 808,961
steki kraj (steck kraj) (U) st nad Labem 835,814
Libereki kraj (Libereck kraj) (L) Liberec 432,439
Krlovhradeki kraj (Krlovhradeck kraj) (H) Hradec Krlov 547,916
Pardubiki kraj (Pardubick kraj) (E) Pardubice 511,627
Olomouki kraj (Olomouck kraj) (M) Olomouc 628,427
Moravsko-leski kraj (Moravskoslezsk kraj) (T) Ostrava 1,205,834
Juna Moravska (Jihomoravsk kraj) (B) Brno 1,163,508
Zlnski kraj (Zlnsk kraj) (Z) Zln 579,944
Vysoina (J) Jihlava 505,565

Zemljopis[uredi VE | uredi]
 Podrobniji lanak o temi: Zemljopis eke

Karta eke

eki (bohemski) reljef je vrlo raznolik. Na zapadu je velika nizina kroz koju teku
rijeke Laba i Vltava, te koja je okruena niskim planinama Krkonoe (u Sudeti), na kojima je i
najvii vrh drave, Snka (1,602 m).
Moravska, istoni dio zemlje, vie je brdovita i kao glavnu rijeku ima Moravu, ali u njoj izvire
i Odra. Rijeke iz eke teku u tri razliita mora: Sjeverno more, Baltiko more i Crno
more. Klima je umjerena, ljeta su topla, a zime hladne, oblane i vlane. Osjeaju se i morski i
kontinentalni utjecaji.
Klima je kontinentalnoga tipa s hladnim zimama i velikim termikim skokovima. Planine su
obrasle crnogoricom i bjelogoricom do najviih vrhova, dok se na obroncima uzgajaju
poljoprivredne kulture. U istonom dijelu Moravske, gdje su padaline oskudnije, pojavljuju se
stepska podruja. Valja napomenuti da su velika umska podruja zemlje ozbiljno ugroena
oneienjem i kiselim kiama.

Gospodarstvo[uredi VE | uredi]
Podrobniji lanak o temi: Gospodarstvo eke
eka i Moravska, regije s jakom industrijom jo u doba Habsburkog Carstva, bile su
najrazvijenija podruja jo u komunistikom bloku, to se osobito odnosi na sekundarni privredni
sektor. Prijelaz na slobodno trite, zapoet 1990., dovren je mnogo bre nego u ostalim
zemljama toga podruja zahvaljujui krupnim stranim ulaganjima. eka se od sredine 1999.
oporavlja od recesije. Gospodarstvo je ivnulo u razdoblju od 2000. do 2001. godine zbog izvoza
u Europsku uniju, pogotovo u Njemaku, te zbog investicija iz inozemstva, dok je domaa
potranja sve jaa.
eko je poljodjelstvo intezivno i iskoritava visoki stupanj mehanizacije u proizvoakim
sustavima. Na vie od polovine obradivih povrina proizvode sve itarice; obilata je i
proizvodnja krumpira, povra, duhana i eerne repe, dok se na kraju oko Plzena, u ekoj,
uzgaja hmelj, sirovina za proizvodnju piva. Radi se na
dovrenju privatizacijebankarstva, telekomunikacija i energetike, to e poveati strane
investicije, dok e preustroj velikih kompanija i banaka, te modernije financije, trebali poveati
proizvodnju.
Iako su leita nafte gotovo iscrpljena, u zemlji rade velika postrojenja za njezinu preradu;
Ostravom prolazi ruski naftovod dug ak 4 500 km. Energetskim potrebama udovoljavaju
brojne termoelektrane, hidroelektrane i nuklearne centrale. Obilje sirovina omoguilo je
razvoj teke i lake metalurgije u blizini rudarskih podruja.
Promet[uredi VE | uredi]
Podrobniji lanak o temi: Promet eke
Cestovne i eljeznike prometnice u republici ekoj dobro su razgranate diljem zemlje, dok
se autocestovna mrea iri i razvija. Prag je dobro povezan s glavnim gradovima sredinje
Europe: s Budimpetom, Beom, Moskvom, Varavom, Berlinom. Dobro je razvijen i zrani
promet. Kroz zrane luke Praga, Brna i Ostrave prolazi veliki dio trgovakoga prometa.

Stanovnitvo[uredi VE | uredi]
Podrobniji lanak o temi: Stanovnitvo eke
U ekoj prema popisu stanovnitva iz 2011. ivi 10,436,560 stanovnika odnosno ili 134 st./km.
Veina stanovnika eke su esi (64,3%), Moravci (5,0%), Slovaci (1,4%), Ukrajinci (0,5%),
Poljaci (0,4 %), Vijetnamci (0,3%), Nijemci (0,2%), Romi i dr. Slubeni jezik je eki, a govore se i
jezici brojnih etnikih manjina. Glavne religije kao postoci ukupnog stanovnitva
su: Rimokatolici (10,3%), protestanti (0,8%) te ireligiozni (34%), ostali (9%). 45% populacije se
nije izjasnilo po pitanju vjere.

Kultura[uredi VE | uredi]
Podrobniji lanak o temi: Kultura eke
Karlovo sveuilite u Pragu, osnovano 1340-ih (vjerojatno 1348.), bilo je prvo sveuilite u
srednjoj Europi i u svim slavenskim zemljama. Neki od njegovih studenata i profesora su
bili: Franz Kafka, Milan Kundera, Nikola Tesla, Albert Einstein, Ernst Mach, Edvard Bene i
dr. Wolfgang Amadeus Mozart je bio vezan za Prag, jer je u njemu nalazio na vie razumijevanja
za svoj rad, nego u Beu. U Narodnom kazalitu u Pragu je odrana premijera njegove opere
"Don Giovanni" 29. listopada 1787. Vila Bertramka u kojoj je stanovao, danas je pretvorena u
muzej.
Poznati su eki kompozitori nacionalne kole iz 19. stoljea, Bedich Smetana i Antonin Dvoak.
Meu knjievnicima izdvajaju se Karel apek, Franz Kafka i Milan Kundera. Slikar i
grafiar Alfons Mucha bio je jedan od predvodnika umjetnikog pravca secesije (ili Art Nouveau).
esi su bili meu najaktivnijim umjetnicima u pokretu kubizma. uveni znanstvenik, Gregor
Mendel, otac genetike, ivio je i istraivao u Brnu.

Dravni blagdani (neradni dani)[uredi VE | uredi]

datum hrvatski naziv lokalni naziv napomene
Den obnovy
Dan obnove
1. samostatnho eka je stekla neovisnost 1993. godine,
neovisnosti
sijenja eskho sttu; Nov nakon raspada eholovake.
eke; Nova godina
rok
klizni
Uskrsni ponedjeljak Velikonon pondl Dan nakon Uskrsa.
datum
1.
Praznik rada Svtek prce
svibnja
8.
Dan osloboenja Den osvobozen Od 1945., kad je zavrio Drugi svjetski rat
svibnja
Den slovanskch
Godine 863. sveci iril i Metod doli su
5. srpnja Dan irila i Metoda vrozvst Cyrila a
u Veliku Moravsku da ire kranstvo.
Metodje
 Den uplen mistra Vjerski reformator Jan Hus spaljen
6. srpnja Dan Jana Husa
Jana Husa je 1415.
Dan sv. Vjenceslava
Godine 935. sveti Vjenceslav, svetac
28. rujna (Dan eke Den esk sttnosti
zatitnik eke, pao je od bratove ruke.
dravnosti)
Den vzniku
28. Dan neovisne samostatnho
ehoslovaka je stvorena 1918.
listopada ehoslovake eskoslovenskho
sttu
U spomen na studentske demonstracije
Den boje za
17. Dan borbe za slobodu protiv nacistike okupacije 1939. i
svobodu a
studenog i demokraciju demonstracije 1989. koje su
demokracii
pokrenule Baunastu revoluciju.
24.
Badnjak tdr den
prosinca
25.
Boi 1. svtek vnon
prosinca
26.
Sveti Stjepan 2. svtek vnon
prosinca

Izvori[uredi VE | uredi]
1. Jump up