VII.

ISTOČNA
EUROPA
 Ruska Federacija
GEOGRAFSKI SMJEŠTAJ, POLOŽAJ I
PRIRODNO-GEOGRAFSKA OBILJEŽJA
 Države
istočne
Europe
 Prometni
položaj
jugoistočne
Europe
 Stvaranje
ruskog
kolonijalnog
carstva u
Europi i Aziji
Razvoj ruske države
 Kijevska Rusija → Moskovska kneževina 
Rusko Carstvo → širenje na istok i zapad
osvajanjem → 1922. SSSR → nakon 1945.
politički i gospodarski utjecaj u istočnom dijelu
Europe → 1991. raspad SSSR-a na 15
država
Ruska Federacija
 površinom najveća država u svijetu
 geografski položaj: euroazijska država,
graniči na kopnu s 14 država
 geografski smještaj: između Baltičkog i
Crnog mora, Sjevernog ledenog mora i Tihog
oceana
 eksklava Kalinjingradska oblast
Prirodno-geografske regije Ruske Federacije
Prirodno-geografske regije Ruske Federacije

 Istočnoeuropska nizina – poljoprivreda

(„plodni trokut“), šume, promet
 Ural – željezna ruda, obojeni metali →
industrija
 Zapadnosibirska nizina – nafta i plin na
sjeveru; plodni trokut na jugu; Kuznjecki
rudarskoindustrijski bazen na jugoistoku
 Srednjosibirsko visočje – zlato, dijamanti,
ugljen, željezna ruda, šume; pol hladnoće
 Kavkaz i istočnosibirske planine – šume,
rude
“Plodni trokut” između Sankt Peterburga, Ukrajine i južnog Sibira
Prostorni raspored vegetacije u Ruskoj Federaciji
Klimatsko-vegetacijski pojasi
(od sjevera prema jugu)

 polarna klima – tundra, merzlota

 snježno-šumska klima – tajge, miješane
šume, listopadne šume, lesostepe
 stepska klima – travne stepe
Iskorištavanje tajge, najvećeg šumskog prostranstva u svijetu
Rijeke i jezera Ruske Federacije

 rijeke: Volga, Don, Ob, Jenisej, Lena, Amur

 jezera: Ladoga, Onega (ledenjačka),
Bajkalsko (tektonsko)
 prometno povezivanje (volški plovni put),
vodoopskrba, hidroenergija, ribarstvo
Bajkalsko jezero – najdublje jezero na svijetu
Ural
Život u SIbiru
Kaspijsko jezero
Volga – najduža
rijeka u Europi i
najvažniji ruski
plovni put
Jezero u krateru vulkana Maly Semlyachik na Kamčatki
Ključevskaja Sopka
 Ruska Federacija
STANOVNIŠTVO I GOSPODARSTVO
Gustoća naseljenosti Ruske Federacije
Stanovništvo Ruske Federacije
 oko 141 milijun stanovnika
 smanjenje broja stanovnika zbog prirodnoga
pada i iseljavanja
 najgušće naseljeni dijelovi: područja oko
Moskve i Sankt Peterburga, industrijska
područja uz Volgu i Don te pojas uz
Transsibirsku željeznicu i Amur
 etnički i jezični mozaik: Rusi + indoeuropski
narodi + uralo-altajski narodi
 vjerski mozaik: pravoslavci, muslimani,
katolici, židovi, budisti, protestanti
 posljedice etničkog, jezičnog i vjerskog
mozaika › nacionalno buđenje neruskih naroda,
 etnički sukobi
Moskva – najveći grad u Rusiji
Gospodarstvo Ruske Federacije
 golema prirodna bogatstva: izvori energije,
rude, šume, voda, plodno tlo → razvoj
sekundarnog i primarnog sektora → spora
modernizacija → zaostajanje u gospodarskom
razvoju
 veće značenje europskog dijela države:
Moskva, Sankt Peterburg, Nižnij Novgorod,
Samara, Kazan
 gospodarska središta na Uralu:
Jekaterinburg, Čeljabinsk
 gospodarska središta u Sibiru: Novosibirsk,
Krasnojarsk, Vladivostok
 tercijarne djelatnosti: promet → Transsibirska
željeznica, Sjeverni morski put
 svjetsko značenje: politička i vojna sila
Naftna i plinska polja u Ruskoj Federaciji
Industrijske regije u Ruskoj Federaciji
Crveni trg u Moskvi
 Sankt Peterburg 
„Venecija sjevera“ i
važna luka na Baltiku
Vladivostok
 Transsibirska željeznica – zadnji kilometar,
najdulja neprekinuta željeznička pruga u svijetu
 Politička
karta Ruske
Federacije