Rusija

Ruska Federacija

(Rossijskaja Federacija)
Zastava Grb
Hima
Himna Ruske Federacije
!"a#i $rad Moskva
%"u&'ei je(ik ruski (u autonomnim jedinicama ravnopravni su jezici
nacionalnosti)
)"ada
* +redsjedik Dmitrij Medvedev
* +redsjedik )"ade Vladimir Putin
,eo#isos- !"#
+o#r.ia $# po veli%ini
* uku/o $&#'&(#"'' km)
* 0 #ode $* +
%-ao#i.-#o # po veli%ini
* uku/o (1223) $,$#--&#("!
* $us-o4a .*/km)
56+ (+78) procjena "''(#
* uku/o " ""( bilijuna 0 (&#)
* /o s-ao#iku $(.!,$ 0 (!"#)
)a"u-a ruska rublja ($'' kopjejki)
+o(i#i 'roj 1&
)remeska (oa 234 1* do 1$" (bez 1()
9-ere-ski as-a#ak #ru
Ruska Federacija (rus. / Rossijskaja Federacija) ili Rusija (rus. / Rossija)
drzava je na istoku Europe i sjeveru Azije. Povrsinom je najveca drzava na svijetu (oko
11,5%zemaljskog kopna), ali je vecina drzavnog teritorija slabo naseljena pa po broju stanovnika zauzima tek
osmo mjesto (poslije Kine, ndije, SAD-a, ndonezije, Brazila, Pakistana i Bangladesa). Glavni
gradMoskva nalazi se u europskom dijelu drzave.
Rusija je najveca drzava nastala raspadom Sovjetskog Saveza i ujedno se smatra njezinom nasljednicom.
%adr&aj
5sakrij6
$ Povijest
o $#$ 7tvaranje carstva
o $#" 7ovjetska Rusija
o $#* 8akon raspada 777R9a
" Dr:avno ure;enje
o "#$ Federalna struktura
* Zemljopis
o *#$ <uropska Rusija
o *#" 7ibir
o *#* Granice Rusije
, Gospodarstvo
( =ultura
o (#$ =nji:evnici
o (#" 7kladatelji
o (#* 7likari
o (#, >ije%nici
o (#( Matemati%ari
o (#! ?iolozi i kemi%ari
o (#& @stali
! DemoAraBija
o !#$ <tni%ke Arupe
o !#" PreAled stanovniCta prema
Aradovima
o !#* =arta jezika u Rusiji
& Promet
Dzvori
- Vanjske poveznice
Povijest [uredi]
Podrobniji lanak o temi: Povijest Rusije
Podrucja na kojima su zivjeli istocni Slaveni prvi su u jedinstvenu drzavu ujedinili Varjazi, vjerojatno doseljenici
iz Skandinavije. Prvi zabiljezeni varjaski vladar bio je Rurik, okrunjen oko 860., a njegovi su nasljednici prenijeli
prijestolje iz Novgoroda na sjeveru danasnje Rusije u Kijev, danas glavni grad Ukrajine.
Kijevska Rus', na nasim prostorima poznata i kao Kijevska Rusija, bila je jedna od najvecih drzava tadasnje
Europe s gospodarstvom utemeljenim na trgovini medu Skandinavijom i Bizantom. Odlucujucim za kasniju
povijest istocnih Slavena pokazalo se prihvacanje Pravoslavlja kao drzavne religije 988. u doba velikog
kneza Vladimira, koje je za posljedicu imalo snaznu vezu crkve i drzave i izolaciju od katolickog, a kasnije i
protestantskog ostatka Europe.
Stvaranje carstva [uredi]
Petar . Veliki
nvazija Mongola u 13. stoljecu dovela je do raspada vec oslabljene Kijevske Rusije na veci broj neovisnih
knezevstava, medu kojima se u 14. stoljecu pocinje isticati Moskovsko knezevstvo. Moskva je, oslanjanjuci se
na svoje dobre odnose s tatarskim osvajacima, zapocela sirenje na okolna podrucja. Ekspanzija je ubrzana pod
velikim knezevima vanom .(1462. - 1505.) koji je udvostrucio drzavni teritorij na racun susjednih drzava i
oslobodio Moskvu od Tatara, i vanom V. Groznim (1547. - 1584.), prvim ruskim vladarem koji se okrunio za
cara.
Drzava je nakon smrti vana Groznog potonula u borbu za njegovo naslijede koja je trajala sve do 1613. kada
na vlast dolazi dinastija Romanov. Rusija je dozivjela preporod za vladanja Petra . Velikog (1682. - 1725.). koji
je u mladosti putovao po Zapadnoj Europi i odlucio reformirati Rusiju po zapadnim uzorima. Velike promjene
dozivjela je drzavna uprava, obrazovanje, vojska, osnovana je mornarica, a glavni grad je umjesto Moskve
postao novoosnovani Sankt Peterburg (1703.) na uscu rijeke Neve u Finski zaljev.
U sljedeca dva stoljeca Rusija je nizom ratova prosirila svoj teritorij kolonizirajuci, za razliku od
zapadnoeuropskih drzava, susjedna podrucja. Na zapadu je zauzela Finsku, balticke
zemlje, Poljsku, Bjelorusiju i najveci dio Ukrajine. Na jugu je svoje podrucje prosirila na Zakavkazje do
sjeverne Armenije, te na najveci dio srednje Azije. Na istoku je ruska kolonizacija doprla do
sjevernoamericke Aljaske, koja je 1867. prodana SAD-u. Osobito je sirenju drzavnog teritorija
pridonijela Katarina . Velika (1762. - 1796.) vjestim kombiniranjem diplomacije i ratovanja.
Devetnaesto stoljece obiljezeno je i sve jacim zahtjevima srednje klase za udjelom u vlasti, s povremenim
izljevima politickog nasilja (pobuna dekabrista 1825 ., atentat na cara Aleksandra . 1881.) pracenim valovima
drzavne represije. Nakon revolucije 1905. Rusija je dobila predstavnicko tijelo, Dumu, sto je donekle ublazilo
politicke tenzije. Poslijednj car bio je Nikola . koji je svrgnut od strane boljsevika.
Sovjetska Rusija [uredi]
Vladimir ljic Lenjin - osnivac SSSR-a
Lose stanje na bojistu u prvom svjetskom ratu, prijeteci kolaps gospodarstva i pad popularnosti prisilili su
cara Nikolaja . na abdikaciju i u veljaci 1917. Rusija je postala republika. Vlade kneza Lvova i Aleksandra
Kerenskog nisu se uspjele ucvrstiti na vlasti pa je 25. listopada 1917. drzavnim udarom vlast preuzela
stranka boljsevika - komunista predvodena Vladimirom ljicem Lenjinom (Oktobarska revolucija). Uslijedio je
cetverogodisnji gradanski rat u kojem su boljsevici uspjeli pobijediti opoziciju. Moskva je 1918. ponovo postala
glavni grad, a 1922. sovjetska Rusija postala je Savez Sovjetskih Socijalistickih Republika (SSSR). staknut u
ovo doba bio je i Lav Trocki, osnivac Crvene Armije.
Nakon Lenjinove smrti 1924. vlast je postupno preuzeo Josif Staljin (vladao je do 1953.) koji je pokrenuo
ubrzanu industrijalizaciju i nasilnu kolektivizaciju poljoprivrede. U drugoj polovici tridesetih godina zapoceo je i
velike cistke u vodstvu komunisticke partije, vojske i drzave u kojima su mnogi u montiranim procesima osudeni
na smrt ili dugogodisnju robiju.
U drugom svjetskom ratu Sovjetski savez je dao najveci doprinos pobjedi saveznika s vise od 20 milijuna
poginulih i gotovo potpuno razorenim zapadnim dijelom zemlje. Nakon rata zaostrio se sukob s vodecom
zapadnom demokracijom,SAD-om - Hladni rat. Rastuci utjecaj SSSR-a i uspjesi na mnogim poljima poput
osvajanja svemira i nuklearnog naoruzanja skrivali su neuspjehe i zaostajanje sovjetskog gospodarstva i
rastuce drustvene tenzije. Godine 1991. komunisticki sustav je propao, a SSSR se raspao na 15 drzava, medu
kojima je najveca i najznacajnija upravo Rusija.
Vladimir Putin
Nakon raspada SSSR-a [uredi]
Postsovjetska Rusija je nakon nekoliko godina bolne tranzicije i krize koja je dosegnula dno 1998. krenula
putem gospodarskog oporavka i ubrzanog rasta potpomognutog visokim cijenama nafte - glavnog ruskog
izvoznog proizvoda. Prvog demokratskog predsjednika Borisa Jeljcina ciji je mandat bio obiljezena liberalizmom
i porastom kriminala, osobito za vrijeme privatizacije, zamijenio je 1999. Vladimir Putin kojeg ruski gradani i
inozemni promatraci smatraju efikasnijim, ali i autoritarnijim od svog prethodnika.
Od 1994. traje gerilski sukob cecenskih pobunjenika koji se bore za neovisnost republike i oruzanih snaga
Ruske Federacije. Veci broj teroristickih napada u Ceceniji i ostatku Rusije dovodi se u vezu s ekstremistickim
frakcijama gerilaca. Najtezi napad zbio se 2004. - talacka kriza u Beslanu.
Drzavno uredenje [uredi]
Rusija je federativna republika s polupredsjednickim sustavom vlasti. Zakonodavnu vlast ima dvodomna
Federalna skupstina. Zastupnike gornjeg doma, Savjeta federacije, imenuju federalni subjekti (republike,
oblasti, krajevi i dr.), a zastupnici donjeg doma, Dume, biraju se u izravnim izborima na mandat od cetiri godine
mjesavinom proporcionalnog i vecinskog sustava.
zvrsnu vlast dijele predsjednik i vlada na celu s premijerom. Predsjednik republike bira se direktnim izborima
dvokruznim sustavom na cetiri godine, a moze na polozaju provesti najvise dva mandata. Predsjednik predlaze
Dumi sastav vlade kojeg ona potvrduje natpolovicnom vecinom. Ako Duma tri puta odbije potvrditi vladu,
predsjednik je moze raspustiti i sazvati nove izbore. Predsjednik ima i brojne druge ovlasti u podrucju
imenovanja, cesto je inicijator zakonodavstva i vrhovni je zapovjednik oruzanih snaga.
Federalna struktura [uredi]
Federalna struktura Rusije je slozena i obuhvaca 83 federalnih subjekata s razlicitim razinama autonomije.
Najvecu autonomiju ima 21 autonomna republika (to su npr. Cecenija, Tatarstan ili najveca Saha (Jakutija)).
Osim njih, postoji i 4 autonomnih okruga i 1 autonomna oblast. Vecina ovih autonomnih jedinica osnovana je za
vrijeme komunizma u skladu s tadasnjom politikom o nacionalnostima koja je svakoj vecoj nacionalnosti davala
pravo na domicilni teritorij.
Ostatak drzavnog teritorija podijeljen je na upravne jedinice koje imaju manje formalne autonomije. To su 46
oblasti, 9 krajeva i 2 federalna grada (Moskva i Sankt Peterburg).
Godine 2000. ustanovljena je nova razina upravne podjele - 7 saveznih okruga
[1]
od kojih svaki obuhvaca vise
federalnih subjekata. Vode ih izaslanici koje imenuje federalni predsjednik. 2010. broj saveznih okruga narastao
je na 8.
[2]
To su:
1. Sredisnji savezni okrug
2. Juzni savezni okrug
3. Sjeverozapadni savezni okrug
4. Dalekoistocni savezni okrug
5. Sibirski savezni okrug
6. Uralski savezni okrug
7. Privolski savezni okrug
8. Sjeverokavkaski savezni okrug
Zemljopis [uredi]
Rusija se obicno dijeli na zapadni europski (oko 3,5 mil. km) i istocni azijski dio - Sibir (13,5 mil. km). Prirodnu
granicu ovih dvaju dijelova cini gorje Uralkoje se prostire u smjeru sjever - jug u duljini od oko 2000 km od
Sjevernog ledenog mora do granice s Kazahstanom. Vecina stanovnika Ruske Federacije je naseljena u
zapadnom europskom dijelu drzave, posebno u vecim ruskim gradovima.
Europska Rusija [uredi]
Najveci dio europskog dijela Rusije zauzima stocnoeuropska ravnica, s nizinskim reljefom koji samo ponegdje
prelazi u uzvisine (Valdajska i Srednjeruska na zapadu, Privolzje uz srednji tok Volge) ciji vrhovi ne prelaze 200
- 400 m. Kroz ovu nizinu protjece Volga (3688 km), gospodarski i kulturalno najvaznija ruska rijeka. Prevladava
kontinentalna klima koja na krajnjem sjeveru prelazi u polarnu, a u uskom pojasu crnomorskog priobalja u
mediteransku. Od sjevera prema jugu redaju se pojasevi crnogoricne sume, mijesane sume, prijelazne sumsko-
stepske zone, te stepa pokrivena plodnom crnicom (cernozemom). Uz obale Kaspijskog mora zbog jakog
isparavanja prisutna je i polupustinja.
Na krajnjem jugu europske Rusije granicu s Gruzijom i Azerbajdzanom cini gorje Kavkaz s najvisom tockom
Rusije i cjelokupnog Europskog kontinenta, Elbrusom (5633 m).
Sibir [uredi]
Na zapadu Sibira prostire se golema Zapadnosibirska ravnica kroz koju protjece najduza ruska rijeka Ob' (s
rtisem 5568 km, 5. na svijetu). zmedu rijekeJenisej na zapadu Lene na istoku nalazi se Srednjesibirska
visoravan s vrhovima do 1700 m. Srednjejakutska ravnica kroz koju protjece Lena dijeli ovu visoravan od
planinskih lanaca istocnog Sibira.
Na jugu i istoku Sibira do obala Tihog oceana prevladava planinski reljef s lancima ciji su vrhovi uglavnom iznad
2000 m (Beluha u Altajskom lancu - 4506 m, Kljucevska Sopka na Kamcatki - 4750 m). Ovdje se nalazi i
najvece i najdublje rusko jezero - Bajkalsko (31.500 km, dubina 1637 m, najdublje na svijetu).
Klima veceg dijela Sibira je vrlo ostra kontinentalna koja na sjeveru prelazi u polarnu, a na vecim nadmorskim
visinima u planinsku. Prevladavaju guste crnogoricne sume - tajge, sa zonama oskudne vegetacije - tundrama -
i zonama trajnog leda na krajnjem sjeveru. Ruski daleki istok ima monsunsku klimu.
Granice Rusije [uredi]
Na zapadu Rusija granici s (od sjevera prema jugu):
Norveskom
Finskom
Estonijom
Latvijom
Bjelorusijom
Ukrajinom
Ruska enklava Kalinjingrad granici i s Litvom i Poljskom.
Na jugu granici s (od zapada prema istoku):
Gruzijom
Abhazijom
Juzna Osetijom
Azerbejdzanom
Kazahstanom
Kinom
Mongolijom
Sj. Korejom
Japanom (morska granica)
Na istoku granici sa SAD-om (morska granica).
Gospodarstvo [uredi]
Rusija ima vise visoko obrazovanih ljudi nego ijedna druga zemlja u Europi
Petnaest godina nakon propasti komunizma rusko gospodarstvo se priblizilo gospodarstvima srednje razvijenih
zemalja slobodnog trzista. Danas ono ima visoku stopu rasta BDP-a (8,1% godisnje)
[3]
i relativno
visoku inflaciju (oko 11,7%). pak, i danas su u Rusiji uocljivi ostaci starog, komunistickog sustava.
Na danasnju sliku gospodarstva je utjecala i brza privatizacija nekih unosnijih drzavnih poduzeca pocetkom
devedesetih. Njih je preuzela nekolicina poduzetnika povezana s tadasnjom politickom elitom (oligarsi). U
posljednje vrijeme neki su oligarsi bili prisiljeni odreci se kontrole nad svojim tvrtkama, a neki su i zatvoreni ili su
emigrirali. Veliki koncerni i dalje dominiraju ruskim gospodarskim krajolikom, a drzava najavljuje mjere za
poticanje malog i srednjeg poduzetnistva.
Danas se rusko gospodarstvo uglavnom temelji na dvama stupovima: izvozu energenata (nafte izemnog plina) i
sirovina te rastucoj domacoj potrosnji. Tradicionalna sovjetska metalurgija i s njom povezana proizvodnja
strojeva, automobila i zrakoplova prezivljavaju zahvaljujuci visokim carinama koje sprjecavaju uvoz jeftinijih i
kvalitetnijih inozemnih proizvoda. Mnoge tvornice preorijentirale su se na suradnju sa zapadnim kompanijama i
licencnu proizvodnju stranih proizvoda (inomarke).
Propast sovjetskog centralnog planiranja dovela je i do izrazite neravnoteze u razvoju pojedinih regija. Najvise
stranih investicija i najbrzi gospodarski rast imaju Moskva i Petrograd. Razlike u prosjecnom dohotku
stanovnika prijestolnice i provincija su i do deset puta.
Od 2. travnja 1996. je u Savezu Rusije i Bjelorusije, gospodarskom projektu koji predvida i monetarnu uniju, sa
rubljom kao zajednickom valutom.
Rusija je jedna od utemeljiteljica Euroazijske ekonomske zajednice, projekta, kojeg su utemeljiteljice
potpisale 10. listopada 2000., a sve clanice ratificirale do 31. svibnja 2001.. Ovaj je zajednica izrasla iz
projekta Zajednice Neovisnih Drzava.
Clanicom je Srednjoazijske organizacije za suradnju od 2004..

Euroazijska EZ
(od 2000.)

Srednjoazijska organizacija za suradnju

(od 2004.)
Kultura [uredi]
Podrobniji lanak o temi: Ruska umjetnost
Rusija je dala istaknute predstavnike na gotovo svim poljima umjetnosti i znanosti. Medu najpoznatijima su:
Knjievnici [uredi]
Fjodor Dostojevski
Anton Cehov
Mihail Vasiljevic Lomonosov (1711.-1765.)
van Andrejevic Krilov (1768.-1844.)
Aleksandar Sergejevic Puskin (1799.-1837.)
Nikolaj Vasiljevic Gogolj (1809.-1852.)
Mihail Jurjevic Ljermontov (1814.-1841.)
van Sergejevic Turgenjev (1818.-1883.)
Fjodor Dostojevski (1821.-1881.)
Lav Tolstoj (1828.-1910.)
Anton Pavlovic Cehov (1860.-1904.)
Maksim Gorki (1868.-1936.)
van Aleksejevic Bunin (1870.-1953.)
Aleksander Aleksandrovic Blok (1880.-1921.)
Boris Pasternak (1890.-1960.)
Vladimir Vladimirovic Majakovski (1893.-1930.)
Sergej Aleksandrovic Jesenjin (1895.-1925.)
Vladimir Nabokov (1899.-1977.)
Mihail Aleksandrovic Solohov (1905.-1984.)
Danil Harms (1905.-1942.)
Aleksandar Solzenjicin (1918.-2008.)
Eduard Limonov (1943.-danas)
Skladatelji [uredi]
gor Stravinski
Aleksandar Porfirjevic Borodin (1833.-1887.)
Cezar Antonovic Kjui (1835.-1918.)
Milij Aleksejevic Balakirev (1837.-1910.)
Modest Petrovic Musorgski (1839.-1881.)
Petar ljic Cajkovski (1840.-1893.)
Nikolaj Rimski-Korsakov (1844.-1908.)
Sergej Rahmanjinov (1873.-1943.)
gor Stravinski (1882.-1971.)
Sergej Prokofjev (1891.-1953.)
Dmitrij Sostakovic (1906.-1975.)
Slikari [uredi]
Kazimir Maljevic
Andrej Rubljov (1360.-1430.)
Vasilj Kandinski (1866.-1944.)
Kazimir Maljevic (1878.-1935.)
Lijenici [uredi]
van Pavlov (1849.-1936.)
Matematiari [uredi]
Nikolaj vanovic Lobacevski (1792.-1856.)
lja Kandinski Pavlov (1856.-1925.)
iolo!i i kemiari [uredi]
lja ljic Mecnikov (1845.-1916.)
Dmitrij vanovic Mendeljejev (1834.-1907.)
Aleksandar Oparin (1894.-1980.)
"stali [uredi]
Jurij Gagarin (1934.-1968.) - kozmonaut
Vladimir Zworkyn (1889.-1982.) - izumitelj americkog drzavljanstva, a ruskog podrijetla
Vaclav Nizinski (1890.-1960.) - baletni plesac

Ana Politkovskaja (1958.-2006.) - novinarka

Demografija [uredi]
Prema popisu stanovnistva iz 2002. najbrojniji su Rusi (79,8%),
slijede Tatari (3,8%), Ukrajinci (2,0%), Cuvasi(1,1%) i Ceceni (0,9%) i Armenci (0.8%). Jos 17 etnickih grupa
ima vise od 400 tisuca pripadnika (10.3%). Ruski jezik je izrazito dominantan, i njime se sluzi 98% stanovnistva.
Etnike #rupe [uredi]
Podrobniji lanak o temi: Etnike grupe Rusije
Podrobniji lanak o temi: Ukrajinci u Rusiji
Podaci o vjerskom sastavu su nepouzdani jer se vjera ne ispituje u popisima stanovnistva. Samo je manji dio
populacije aktivno religiozan, a dominiraju tradicionalne vjerske zajednice: Ruska pravoslavna crkva kojoj
pripada slavensko stanovnistvo, te islamska zajednica kojoj pripadaju neki narodi turskog porijekla (Tatari,
Baskiri i dr.) i vecina naroda sjevernog Kavkaza (Ceceni, ngusi i dr.).
[5]
$re#led stanovni%ta prema #radovima [uredi]
:-i;ki sas-a# s-ao#i.-#a (1221<)
=>?
Rusi &-#+
3atari *#+
2krajinci "#'+
EuvaCi $#$+
Ee%eni '#-+
Frmenci '#+
@stali $'#*+
Rd< 'r< !rad Federa"i su'jek- +o/< Rd< 'r !rad Federa"i su'jek- +o/<
$ 8osk#a M@7 $'.$"!.,", $$ @Aa ?F $.',".,*&
" %ak- +e-ers'ur$ 7P< ,.!!$."$- $" )o"$o$rad VGG $.'$$.,$&
* ,o#osi'irsk 8V7 $.,"(.(' $* +erm P<R $.''$.!(*
, ,i&ji ,o#$orod 8DG $.*$$."(" $, 7rasojarsk =HF -'-.*,$
( Beka-eri'ur$ 7V< $."-*.(*& $( %ara-o# 7FR &*.'((
! %amara 7FM $.$(&.' $! )oroje& V@R ,.&("
& Cmsk @M7 $.$*,.'$! $& Do"ja-i 7FM &'".&-
7a(a 3F $.$'(."- $ 7rasodar =DF !,!.$&(
- Ee"ja'isk E< $.'&&.$&, $- @"jao#sk 2>H !*(.-,&
$' Ros-o# a 6ou R@7 $.'!."!& "' 9&e#sk 2D !*".$,'
"''"# Aodina
5!6
Karta je!ika u Rusiji[uredi]
Be(ici (1221<)
=3?
ruski $,"#! mil#
enAleski &#' mil#
tatarski (#* mil#
njema%ki "#- mil#
ukrajinsk
i
$# mil#
baCkirski $#, mil#
%e%enski $#* mil#
%uvaCki $#* mil#
Podrucja gdje se govori ruski jezik.
Promet [uredi]
Karta Transsibirske zeljeznice
Glavni lanak: Promet Rusije
Velike udaljenosti i cesto surovi klimatski uvjeti uvelike su utjecali su na razvoj prometne infrastrukture u Rusiji.
U prijevozu roba, a i putnika jos uvijek dominantnu ulogu ima zeljeznica. Zeljeznicka mreza ima 87.000 km
pruga u javnoj upotrebi i 63.000 km industrijskih pruga. Udio zeljeznice u ukupnom prijevozu robe je 83,2%, a
putnika 40,9%. U Rusiji se nalazi i najduza svjetska zeljeznicka pruga, 9.289 km dugaTranssibirska
zeljeznica koja povezuje Moskvu i Vladivostok na Tihom oceanu.
ako je cestovna infrastruktura u prilicno losem stanju, bez suvremenih autocesta, cestovni prijevoz je u
usponu. Automobil je danas u Rusiji sve manje statusni simbol, osobito u velikim gradovima sto dovodi do
velikih guzvi i jedne od najvecih stopa smrtnosti u cestovnim prometnim nesrecama u Europi.
Zracni prijevoz je u stalnom porastu pa ima dominantnu ulogu u putnickom prijevozu na relacijama vecim od
1500 km. Najvece zrakoplovne tvrtke su Aeroflot (5,8 mil. putnika u 2003.) koji odrzava i redovitu zracnu liniju
Moskva - Zagreb, a leti s moskovskog aerodroma Seremetjevo, zatim Sibir (Novosibirsk i
moskovskoDomodedovo, 3,4 mil.), Pulkovo (Sankt Peterburg) i KrasAir (Krasnojarsk).